NN 54/2026 (25.5.2026.), Odluka o prikupljanju podataka za potrebe statistike odnosa s inozemstvom

HRVATSKA NARODNA BANKA

687

Na temelju članka 28. stavka 2. Zakona o deviznom poslovanju (»Narodne novine«, br. 27/2026.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

ODLUKU

O PRIKUPLJANJU PODATAKA ZA POTREBE STATISTIKE ODNOSA S INOZEMSTVOM

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se sadržaj i format izvješća o poslovima s inozemstvom, obveznici dostavljanja i rokovi za dostavu tih izvješća Hrvatskoj narodnoj banci za provedbu statističke aktivnosti izrade platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja Republike Hrvatske.

Članak 2.

U smislu ove Odluke sljedeći pojmovi imaju sljedeće značenje:

1) »rezident« jest rezident kako je definiran člankom 3. stavkom 1. točkom 21. Zakona o deviznom poslovanju

2) »nerezidenti« su nerezidenti kako su definirani člankom 3. stavkom 1. točkom 13. Zakona o deviznom poslovanju

3) »izvještajno tromjesečje« jest razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. travnja do 30. lipnja, od 1. srpnja do 30. rujna te od 1. listopada do 31. prosinca

4) »tromjesečno izvješće« jest izvješće koje se podnosi za svako izvještajno tromjesečje

5) »mjesec« jest kalendarski mjesec

6) »mjesečno izvješće« jest izvješće koje se podnosi za svaki kalendarski mjesec

7) »izvještajni mjesec« jest mjesec za koji se podnosi izvješće ili dostavlja obrazac

8) »godina« jest kalendarska godina

9) »godišnje izvješće« jest izvješće koje se podnosi za svaku kalendarsku godinu

10) »izvještajna godina« jest godina za koju se podnosi izvješće.

Članak 3.

Rezidenti su dužni Hrvatsku narodnu banku izvještavati, u rokovima i na način propisan odredbama ove Odluke, o sljedećim poslovima s inozemstvom:

1) inozemnim vlasničkim ulaganjima

2) poslovima s dužničkim vrijednosnim papirima

3) kreditnim poslovima

4) depozitnim poslovima

5) transakcijama na osnovi građevinskih usluga

6) prihodima i rashodima od razmjene usluga i posebnim transakcijama

7) transakcijama povezanima s međunarodnim prijevozom

8) transakcijama povezanima s osiguranjem

9) financijskim izvedenicama

10) poslovima oplemenjivanja.

II. INOZEMNA VLASNIČKA ULAGANJA

Članak 4.

(1) Inozemna vlasnička ulaganja u smislu ove Odluke obuhvaćaju vlasnička ulaganja u kapital i ulaganja u nekretnine.

(2) Inozemna vlasnička ulaganja u kapital u smislu ove Odluke jesu:

1) vlasnička ulaganja u inozemstvo, i to stjecanje od strane rezidenta dionica / vlasničkih udjela nerezidenta i ulaganje rezidenta u podružnice rezidenta u inozemstvu i

2) vlasnička ulaganja iz inozemstva, i to stjecanje od strane nerezidenta dionica / vlasničkih udjela rezidenta i ulaganje nerezidenta u podružnice nerezidenta u Republici Hrvatskoj.

Članak 5.

Izvješća o inozemnim vlasničkim ulaganjima obuhvaćaju:

1) prijavu inozemnoga vlasničkog ulaganja

2) tromjesečno izvješće o inozemnim vlasničkim ulaganjima

3) tromjesečno izvješće o ulaganjima u nekretnine

4) prijavu prometa nekretnina u inozemstvu

5) izvješće o dividendama i ostalim oblicima udjela u dobiti

6) izvješće o obujmu gospodarske aktivnosti inozemnih pravnih osoba i podružnica.

Članak 6.

1. PRIJAVA INOZEMNOGA VLASNIČKOG ULAGANJA

Prijava inozemnoga vlasničkog ulaganja dostavlja se na obrascu IU-IP (Prijava inozemnoga vlasničkog ulaganja) i obrascu IU-IPP (Prijava inozemnoga vlasničkog ulaganja za podružnice).

Članak 7.

(1) Obveznici dostavljanja Prijave inozemnoga vlasničkog ulaganja putem obrasca IU-IP jesu:

1) rezident pravna osoba čije dionice/udjele u kapitalu stječe/otuđuje nerezident koji nakon obavljene transakcije drži 10 % ili više udjela u kapitalu rezidenta, i to za:

a. inicijalno vlasničko ulaganje iz inozemstva – ulaganje kojim je nerezident prvi put stekao dionice/udjele u kapitalu rezidentne pravne osobe

b. sva naknadna vlasnička ulaganja nerezidenta kojima se povećava temeljni kapital ili neka druga komponenta kapitala rezidenta pravne osobe i/ili kojima su stečene dodatne dionice/udjeli u kapitalu rezidentne pravne osobe, a koja pojedinačno iznose minimalno 100.000 eura

c. povlačenja ulaganja nerezidenta u smislu smanjenja temeljnoga kapitala ili otuđenja udjela u kapitalu koja pojedinačno iznose minimalno 100.000 eura i

d. svako povlačenje ulaganja nerezidenta kojim rezidentna pravna ili fizička osoba stječe 100 % udjela u kapitalu rezidenta pravne osobe

2) rezident pravna osoba čije udjele u kapitalu, kad takvi udjeli nisu u obliku dionica, stječe/otuđuje nerezident koji nakon obavljene transakcije drži manje od 10 % udjela u kapitalu rezidenta, i to za sva vlasnička ulaganja odnosno stjecanja i otuđenja udjela u kapitalu rezidentne pravne osobe, ako je suma takvih transakcija u jednom mjesecu veća od 100.000 eura

3) rezident pravna ili fizička osoba koji stječe/otuđuje dionice/udjele u kapitalu nerezidenta pravne osobe u kojemu nakon obavljene transakcije drži 10 % ili više udjela u kapitalu, i to za:

a. inicijalno vlasničko ulaganje u inozemstvo – ulaganje rezidenta pravne ili fizičke osobe u nerezidenta kojim je prvi put stekao dionice/udjele u kapitalu nekog nerezidenta pravne osobe

b. sva naknadna vlasnička ulaganja rezidenata pravne ili fizičke osobe kojima se povećava temeljni kapital ili neka druga komponenta kapitala nerezidenta pravne osobe i/ili kojima su stečene dodatne dionice/udjeli u kapitalu nerezidenta pravne osobe, a koji pojedinačno iznose minimalno 100.000 eura

c. povlačenja ulaganja rezidenta u smislu smanjenja temeljnoga kapitala ili otuđenja udjela u kapitalu koja pojedinačno iznose minimalno 100.000 eura

d. svako povlačenje ulaganja rezidenta kojim nerezidentna pravna ili fizička osoba stječe 100 % udjela u kapitalu nerezidenta pravne osobe

4) rezident pravna ili fizička osoba koja stječe/otuđuje udjele u kapitalu nerezidenta pravne osobe, kada takvi udjeli nisu u obliku dionica, u kojemu nakon obavljene transakcije drži manje od 10 % udjela u kapitalu, i to za sva vlasnička ulaganja odnosno stjecanja i otuđenja udjela u kapitalu nerezidenata pravnih osoba, ako je suma takvih transakcija u jednom mjesecu veća od 100.000 eura.

(2) Obveze izvješćivanja putem obrasca IU-IP oslobođeni su:

1) rezident koji je upravitelj mirovinskoga ili investicijskog fonda bez pravne osobnosti u odnosu na fond kojim upravlja te rezident investicijski fond koji je pravna osoba i

2) rezident koji nakon odabira u uzorak postaje obveznik dostavljanja tromjesečnog izvješća o inozemnim vlasničkim ulaganjima iz članka 10. ove Odluke, za vrijeme dok je obveznik izvješćivanja po članku 10. ove Odluke.

Članak 8.

(1) Obveznici dostavljanja Prijave inozemnoga vlasničkog ulaganja putem obrasca IU-IPP (Prijava inozemnoga vlasničkog ulaganja za podružnice) jesu:

1) rezident koji je podružnica inozemnoga trgovačkog društava i

2) rezident koji ima podružnicu u inozemstvu.

(2) Obveznik iz stavka 1. točke 1. ovog članka dužan je prijaviti sljedeća ulaganja:

1) novčane ili nenovčane prijenose imovine između svoga matičnoga inozemnoga trgovačkog društva i sebe (rezidenta koji je njegova podružnica), ako je ukupna vrijednost tako prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 100.000 eura i

2) neizravne prijenose imovine između svoga matičnoga inozemnoga trgovačkog društva i sebe (rezidenta koji je njegova podružnica), i to:

a) plaćanja od strane matičnoga inozemnoga trgovačkog društva trećoj osobi, a na ime podmirivanja dugovanja proizašlih iz poslovanja obveznika (rezidenta koji je njegova podružnica), ako je ukupna vrijednost tako prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 100.000 eura i

b) naplate matičnoga inozemnoga trgovačkog društva od trećih osoba, a na ime potraživanja proizašlih iz poslovanja obveznika (rezidenta koji je njegova podružnica), ako je ukupna vrijednost tako prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 100.000 eura.

(3) Obveznik iz stavka 1. točke 2. ovog članka dužan je prijaviti sljedeća ulaganja:

1) novčane ili nenovčane prijenose imovine između sebe (trgovačkog društva rezidenta) i pojedine svoje podružnice u inozemstvu, ako je ukupna vrijednost tako prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 100.000 eura i

2) neizravne prijenose imovine između sebe (trgovačkog društva rezidenta) i pojedine svoje podružnice, i to:

a) plaćanja od strane trgovačkog društva rezidenta trećoj osobi, a na ime podmirivanja dugovanja proizašlih iz poslovanja pojedine njegove inozemne podružnice, ako je ukupna vrijednost tako prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 100.000 eura i

b) naplate trgovačkog društva rezidenta od trećih osoba, a na ime potraživanja proizašlih iz poslovanja pojedine njegove inozemne podružnice, ako je ukupna vrijednost tako prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 100.000 eura.

(4) Obveze izvješćivanja putem obrasca IU-IPP oslobođen je rezident iz stavka 1. ovog članka koji nakon odabira u uzorak postaje obveznik dostavljanja tromjesečnog izvješća o inozemnim vlasničkim ulaganjima iz članka 10. ove Odluke, za vrijeme dok je obveznik izvješćivanja po članku 10. ove Odluke.

Članak 9.

Obveznici iz članaka 7. i 8. ove Odluke dužni su popunjene obrasce IU-IP i/ili IU-IPP dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od mjesec dana nakon isteka mjeseca u kojemu su obavljena vlasnička ulaganja.

Članak 10.

2. TROMJESEČNO IZVJEŠĆE O INOZEMNIM VLASNIČKIM ULAGANJIMA

Obveznik dostave tromjesečnog izvješća o inozemnim vlasničkim ulaganjima jest rezident pravna osoba ili podružnica inozemne pravne osobe koju Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom 65. ove Odluke.

Članak 11.

Obveznik iz članka 10. ove Odluke o inozemnim vlasničkim ulaganjima izvješćuje putem:

1) obrasca IU-T2 (Upitnik o inozemnim vlasničkim ulaganjima stanja i transakcije) i/ili

2) obrasca IU-P (Upitnik o transakcijama između matičnih trgovačkih društava i njihovih podružnica).

Članak 12.

Obveznik iz članka 10. ove Odluke dužan je popunjene obrasce IU-T2 i/ili IU-P dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svako izvještajno tromjesečje (pri čemu se podaci iskazuju na mjesečnoj osnovi) u roku od mjesec dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja.

Članak 13.

3. TROMJESEČNO IZVJEŠĆE O ULAGANJIMA U NEKRETNINE

Transakcije s nekretninama u Republici Hrvatskoj o kojima se izvješćuje putem tromjesečnog izvješća o ulaganjima u nekretnine obuhvaćaju:

1) transakcije u kojima fizička ili pravna osoba rezident otuđuje nekretninu koja se nalazi na području Republike Hrvatske u korist fizičke ili pravne osobe nerezidenta

i

2) transakcije u kojima fizička ili pravna osoba rezident stječe nekretninu koja se nalazi na području Republike Hrvatske od fizičke ili pravne osobe nerezidenta.

Članak 14.

Obveznik izvješćivanja o transakcijama iz članka 13. ove Odluke javni je bilježnik koji u obavljanju svoje službe sazna za takvu transakciju.

Članak 15.

(1) O transakcijama iz članka 13. ove Odluke izvješćuje se tromjesečno, za svaku pojedinačnu transakciju putem obrasca IU-N (Međunarodne transakcije povezane s nekretninama).

(2) Obveznik iz članka 14. ove Odluke dužan je popunjeni obrazac IU-N dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svako izvještajno tromjesečje u roku od mjesec dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja.

Članak 16.

4. PRIJAVA PROMETA NEKRETNINA U INOZEMSTVU

(1) Obveznik dostavljanja prijave prometa nekretnina u inozemstvu putem obrasca IU-NI jest rezident pravna ili fizička osoba koja sklopi transakciju kojom:

1) otuđuje nekretninu koja se nalazi izvan Republike Hrvatske u korist fizičke ili pravne osobe nerezidenta

2) stječe nekretninu koja se nalazi izvan Republike Hrvatske od fizičke ili pravne osobe nerezidenta.

(2) Obveznik iz stavka 1. ovog članka dužan je popunjeni obrazac IU-NI dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svaku pojedinačnu transakciju, u roku od mjesec dana od obavljene transakcije.

Članak 17.

5. IZVJEŠĆE O DIVIDENDAMA I OSTALIM OBLICIMA UDJELA U DOBITI

(1) Obveznik izvješćivanja o dividendama i ostalim oblicima udjela u dobiti putem obrasca IU-DIV jest rezident:

1) pravna osoba koja u tijeku jednog mjeseca nerezidentima isplati dividende ili druge prihode na osnovi sudjelovanja u kapitalu te pravne osobe u vrijednosti od najmanje 50.000 EUR i

2) pravna ili fizička osoba koja u tijeku jednog mjeseca od nerezidenata primi dividende ili druge prihode na osnovi sudjelovanja u kapitalu u vrijednosti od najmanje 50.000 EUR.

(2) Obveze izvješćivanja putem obrasca IU-DIV oslobođeni su:

1) rezident koji je upravitelj mirovinskoga ili investicijskog fonda bez pravne osobnosti u odnosu na fond kojim upravlja te rezident investicijski fond koji je pravna osoba i

2) rezident iz stavka 1. ovog članka koji, nakon odabira u uzorak, postaje obveznik dostavljanja tromjesečnog izvješća o inozemnim vlasničkim ulaganjima iz članka 10. ove Odluke, za vrijeme dok je obveznik izvješćivanja po članku 10. ove Odluke.

Članak 18.

Obveznik iz članka 17. ove Odluke dužan je popunjeni obrazac IU-DIV dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana nakon isteka izvještajnog mjeseca, samo za mjesece u kojima su ostvareni uvjeti za izvješćivanje propisani u članku 17. stavku 1. ove Odluke.

Članak 19.

6. IZVJEŠĆE O OBUJMU GOSPODARSKE AKTIVNOSTI INOZEMNIH PRAVNIH OSOBA I PODRUŽNICA

(1) Obveznik izvješćivanja o obujmu gospodarske aktivnosti inozemnih pravnih osoba i podružnica jest rezident pravna osoba koja zadovoljava oba sljedeća uvjeta:

1) ima udio u kapitalu pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu veći od 50 % ili je osnovao podružnicu u inozemstvu

2) u vlasničkoj strukturi izravno ili neizravno nema dioničara/vlasnika udjela iz inozemstva koji posjeduje više od 50 % udjela u kapitalu.

(2) Obveznik izvješćivanja o obujmu gospodarske aktivnosti inozemnih pravnih osoba i podružnica jest i rezident fizička osoba koja ima udio u kapitalu pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu veći od 50 %.

(3) Obveze izvješćivanja o obujmu gospodarske aktivnosti inozemnih pravnih osoba i podružnica oslobođen je rezident iz stavka 1. ovog članka koji nakon odabira u uzorak postaje obveznik dostavljanja tromjesečnog izvješća o inozemnim vlasničkim ulaganjima iz članka 10. ove Odluke, za vrijeme dok je obveznik izvješćivanja po članku 10. ove Odluke putem obrasca IU-T2.

Članak 20.

(1) Obveza izvješćivanja iz članka 19. stavaka 1. i 2. ove Odluke sastoji se od popunjavanja i dostave obrasca OFATS (Izvješće o obujmu gospodarske aktivnosti inozemnih pravnih osoba i podružnica).

(2) Popunjeni obrazac OFATS dostavlja se jednom godišnje, u roku od mjesec dana nakon isteka izvještajne godine.

III. POSLOVI S DUŽNIČKIM VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

Članak 21.

Poslovi s dužničkim vrijednosnim papirima, u smislu ove Odluke, jesu izdavanje dužničkih vrijednosnih papira rezidentnih izdavatelja na inozemnom tržištu vrijednosnih papira.

Članak 22.

Obveznik izvješćivanja o poslovima s dužničkim vrijednosnim papirima jest rezident pravna osoba koja je izdala dužničke vrijednosne papire u inozemstvu, za cijelo vrijeme dok tako izdani dužnički vrijednosni papir ne bude u potpunosti isplaćen.

Članak 23.

Mjesečno izvješće o dužničkim vrijednosnim papirima izdanima u inozemstvu

(1) Obveznik iz članka 22. ove Odluke sastavlja mjesečno izvješće o dužničkim vrijednosnim papirima izdanima u inozemstvu odgovarajućim popunjavanjem obrasca INOK-DEP.

(2) Popunjen obrazac INOK-DEP dostavlja se Hrvatskoj narodnoj banci za svaki izvještajni mjesec, u roku od deset radnih dana nakon isteka izvještajnog mjeseca.

(3) Ako ocijeni potrebnim, u iznimnim slučajevima, Hrvatska narodna banka može zatražiti i dostavu prospekta dužničkoga vrijednosnog papira ili druge dokumentacije.

IV. KREDITNI POSLOVI

Članak 24.

(1) Za potrebe ove Odluke, kreditni poslovi s inozemstvom jesu svi oblici dužničko-vjerovničkih odnosa zaključeni između rezidenta i nerezidenta koji od dužnika bezuvjetno zahtijevaju plaćanje glavnice i/ili kamata vjerovniku, osim dužničkih vrijednosnih papira, i to bankovni krediti uključujući sindicirane, revolving i okvirne kredite te odobrena prekoračenja po računima, zajmovi (pozajmice), komercijalni krediti (avansna i odgođena plaćanja robe, usluga ili radova ugovorena izravno između kupca i dobavljača), robni krediti, krediti s obilježjima hibridnih i podređenih instrumenata, repo ugovori, faktoring i forfajting, financijski leasing, stvarni cash pooling i sekuritizirana imovina.

(2) Za potrebe ove Odluke kreditni poslovi s inozemstvom nisu:

1) uvjetne dužničke obveze (jamstva i garancije)

2) udjeli rezidenta u sindiciranom kreditu koji drugom rezidentu odobrava međunarodni sindikat monetarnih financijskih institucija.

Članak 25.

(1) Za potrebe izvješćivanja o kreditnim poslovima s inozemstvom razlikuju se kratkoročni komercijalni krediti i ostali kreditni poslovi.

(2) Kratkoročni komercijalni krediti obuhvaćaju odgode plaćanja s ugovorenim rokom plaćanja od 8 dana do 12 mjeseci (uključujući 8 dana i 12 mjeseci) i plaćanja unaprijed do 12 mjeseci (uključujući i 12 mjeseci), ugovorena izravno između nerezidenta kupca/dobavljača i rezidenta dobavljača/kupca, za plaćanja robe, usluga ili investicijskih radova.

(3) Ostali kreditni poslovi jesu kreditni poslovi iz članka 24. ove Odluke koji nisu kratkoročni komercijalni krediti iz stavka 2. ovog članka, osim odgoda plaćanja s ugovorenim rokom plaćanja kraćim od 8 dana.

Članak 26.

Izvješća o kreditnim poslovima s inozemstvom obuhvaćaju:

1) tromjesečno izvješće o kratkoročnim komercijalnim kreditima

2) mjesečno izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom

3) prijavu ostalih kreditnih poslova s inozemstvom

4) godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom

5) prijavu kreditnih poslova stanovništva

6) povremena izvješća o kratkoročnim komercijalnim kreditima i

7) jednokratno izvješće o prodaji potraživanja inozemstvu i/ili otkupu potraživanja od inozemstva.

Članak 27.

1. TROMJESEČNO IZVJEŠĆE O KRATKOROČNIM KOMERCIJALNIM KREDITIMA

Obveznici izvješćivanja o kratkoročnim komercijalnim kreditima iz članka 25. stavka 2. ove Odluke jesu rezidenti koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom 65. ove Odluke.

Članak 28.

(1) Obveznici iz članka 27. ove Odluke sastavljaju tromjesečno izvješće o kratkoročnim komercijalnim kreditima popunjavanjem obrasca KD-ZO.

(2) Popunjeni obrazac KD-ZO za svako izvještajno tromjesečje (pri čemu se podaci prikazuju na mjesečnoj osnovi) obveznici su dužni dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 20 radnih dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja.

Članak 29.

2. MJESEČNO IZVJEŠĆE O OSTALIM KREDITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM

(1) Obveznici izvješćivanja o ostalim kreditnim poslovima iz članka 25. stavka 3. ove Odluke jesu sljedeći rezidenti:

1) sve jedinice klasificirane u sektor S.1311 – Središnja država u skladu s Odlukom o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sektora 2010 – SKIS 2010., koju je objavio Državni zavod za statistiku (u nastavku teksta: Odluka DZS-a)

2) sve jedinice klasificirane u sektor S.1314 – Fondovi socijalne sigurnosti u skladu s Odlukom DZS-a

3) sve jedinice klasificirane u sektor S.1313 – Lokalna država u skladu s Odlukom DZS-a

4) sve jedinice klasificirane u sektore S.125 Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, S.126 Pomoćne financijske institucije, S.127 Društva koja se bave prijenosom financijskih sredstava i zajmodavci i S.128 Osiguravajuća društva, u skladu s Odlukom DZS-a

5) sve jedinice klasificirane u podsektor S.11001 – Javna nefinancijska društva u skladu s Odlukom DZS-a

6) sve jedinice klasificirane u sektor S.15 – Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima u skladu s Odlukom DZS-a

7) jedinice klasificirane u podsektore S.11002 – Nacionalna privatna nefinancijska društva i S.11003 Inozemno kontrolirana nefinancijska društva u skladu s Odlukom DZS-a koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom 65. ove Odluke.

(2) Obveza izvješćivanja o ostalim kreditnim poslovima iz članka 25. stavka 3. odnosi se na sve takve poslove koje rezidenti iz stavka 1. ovog članka sklope u svojstvu vjerovnika ili u svojstvu dužnika kao i na sve takve poslove u kojima su rezidenti iz stavka 1. postali dužnik ili vjerovnik slijedom akcesornih (naknadnih) pravnih poslova (cesija, kupnja ili prodaja potraživanja, preuzimanje duga, faktoring, forfajting i slično).

(3) Rezidenti iz stavka 1. ovog članka dužni su izvješćivati i o pravnim poslovima kojima su drugog rezidenta doveli u položaj dužnika po kreditnom poslu s inozemstvom (prodaja dijela ili cijelog potraživanja, sekuritizacija i slično), ako rezident koji je na osnovi takvih poslova postao dužnik prema inozemstvu nije upoznat s promjenom vjerovnika.

Članak 30.

(1) Obveznici iz članka 29. ove Odluke sastavljaju mjesečno izvješće o ostalim kreditnim poslovima iz članka 25. stavka 3. ove Odluke odgovarajućim popunjavanjem obrasca INOK-DEP.

(2) Popunjen obrazac INOK-DEP za svaki izvještajni mjesec obveznici su dužni dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od deset radnih dana nakon isteka izvještajnog mjeseca.

(3) Ako ocijeni potrebnim, u iznimnim slučajevima, Hrvatska narodna banka može zatražiti i dostavu preslike ugovora o kreditu ili druge dokumentacije.

Članak 31.

3. PRIJAVA OSTALIH KREDITNIH POSLOVA S INOZEMSTVOM

(1) Obveznici dostave prijave ostalih kreditnih poslova s inozemstvom jesu jedinice klasificirane u podsektore S.11002 – Nacionalna privatna nefinancijska društva i S.11003 – Inozemno kontrolirana nefinancijska društva u skladu s Odlukom DZS-a, koji nisu obveznici dostave mjesečnog izvješća o ostalim kreditnim poslovima prema članku 29. stavku 1. točki 7. ove Odluke, ako im razina stanja inozemne zaduženosti ili stanja inozemnih potraživanja na osnovi poslova iz članka 25. stavka 3. ove Odluke premaši iznos ekvivalentan iznosu od 1,7 milijuna eura.

(2) Prijavu ostalih kreditnih poslova s inozemstvom obveznici iz stavka 1. ovog članka dužni su dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci na popunjenom obrascu POP-INOK u roku od deset radnih dana nakon isteka mjeseca u kojemu je nastupila obveza prijave iz stavka 1. ovog članka.

Članak 32.

4. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTALIM KREDITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM

(1) Obveznici dostave godišnjeg izvješća o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom jesu svi rezidenti koji nisu obveznici dostave mjesečnog izvješća o ostalim kreditnim poslovima iz članka 29. stavka 1. ove Odluke na obrascu INOK-DEP, ako su tijekom i/ili na kraju izvještajne godine imali stanje duga i/ili potraživanja po ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom iz članka 25. stavka 3. ove Odluke.

(2) Obveznici iz stavka 1. ovog članka dužni su popunjeni obrazac GOD-INOK dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine za prethodnu izvještajnu godinu.

Članak 33.

5. PRIJAVA KREDITNIH POSLOVA STANOVNIŠTVA

Obveznici prijave kreditnih poslova stanovništva jesu:

1) obrtnik ili druga fizička osoba rezident koja samostalnim radom obavlja registriranu djelatnost, ako s nerezidentom u svojstvu dužnika i/ili vjerovnika zaključi kreditni posao iz članka 25. stavka 3. ove Odluke u iznosu većem od 150.000 eura ili u iznosu kojim zajedno s iznosima prethodno sklopljenih, a neotplaćenih, kreditnih poslova iz članka 25. stavka 3. ove Odluke premaši iznos od 150.000 eura

2) fizička osoba rezident koja ne obavlja registriranu djelatnost ako s nerezidentom u svojstvu dužnika i/ili vjerovnika zaključi kreditni posao iz članka 25. stavka 3. ove Odluke u iznosu većem od 150.000 eura ili u iznosu kojim zajedno s iznosima prethodno sklopljenih, a neotplaćenih, kreditnih poslova iz članka 25. stavka 3. ove Odluke premaši iznos od 150.000 eura.

Članak 34.

(1) Obveznici iz članka 33. ove Odluke dužni su prijaviti kreditne poslove stanovništva u roku od 20 kalendarskih dana nakon isteka mjeseca u kojemu je sklopljen kreditni posao iz članka 33. čiji iznos ili čiji iznos zajedno s iznosima prethodno sklopljenih, a neotplaćenih, kreditnih poslova s nerezidentima premaši iznos od 150.000 eura.

(2) Obveza prijave ispunjava se dostavom preslike sklopljenog ili, ovisno o slučaju, sklopljenih ugovora o kreditnom poslu s nerezidentom.

Članak 35.

6. POVREMENA IZVJEŠĆA O KRATKOROČNIM KOMERCIJALNIM KREDITIMA

(1) Povremena izvješća o kratkoročnim komercijalnim kreditima iz članka 25. stavka 2. ove Odluke dostavljaju se na osnovi pojedinačnog zahtjeva Hrvatske narodne banke, a sadržavaju podatke o kratkoročnim komercijalnim kreditima zatražene pojedinačnim zahtjevom.

(2) Obveznici dostavljanja izvješća iz stavka 1. ovog članka jesu rezidenti koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s odredbama članka 65. ove Odluke.

(3) Izvješća iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se na obrascu priloženom uz pojedini zahtjev Hrvatske narodne banke u roku određenom tim pojedinačnim zahtjevom.

Članak 36.

7. JEDNOKRATNO IZVJEŠĆE O PRODAJI POTRAŽIVANJA INOZEMSTVU I/ILI OTKUPU POTRAŽIVANJA OD INOZEMSTVA

(1) Obveznici dostave jednokratnog izvješća o prodaji potraživanja inozemstvu i/ili otkupu potraživanja od inozemstva jesu:

1) rezident koji je drugog rezidenta (prodajom svog potraživanja nerezidentu) doveo u položaj dužnika po kreditnom poslu s inozemstvom i upoznao dužnika s promjenom vjerovnika i

2) rezident koji je od nerezidenta otkupio potraživanje koje je nerezident imao prema drugom rezidentu.

(2) Rezidenti iz stavka 1. ovog članka koji o poslovima iz istog stavka već izvješćuju putem mjesečnog izvješća o ostalim kreditnim poslovima putem obrasca INOK-DEP nisu obveznici popunjavanja i dostave izvješća iz ovog članka.

(3) Rezidenti kreditne institucije (banke, štedne banke, stambene štedionice i podružnice stranih banaka) nisu obveznici popunjavanja i dostave izvješća iz stavka 1. točke 1. ovog članka.

(4) Jednokratno izvješće o prodaji potraživanja inozemstvu i/ili otkupu potraživanja od inozemstva obveznici iz stavka 1. ovog članka dužni su dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci na obrascu JI-POD u roku od deset radnih dana nakon isteka mjeseca u kojemu je sklopljen ugovor ili, ovisno o slučaju, jesu sklopljeni ugovori iz stavka 1. ovog članka.

V. DEPOZITNI POSLOVI

Članak 37.

U smislu ove Odluke depozitni poslovi s inozemstvom jesu ugovori o depozitu po viđenju, o oročenom depozitu ili o tekućem računu / računu za plaćanje sklopljeni između rezidenata i nerezidentnih kreditnih/depozitnih institucija.

Članak 38.

Izvješća o depozitnim poslovima obuhvaćaju:

1) mjesečno izvješće o depozitnim poslovima s inozemstvom

2) prijavu depozitnih poslova s inozemstvom.

Članak 39.

1. MJESEČNO IZVJEŠĆE O DEPOZITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM

Obveznici dostave mjesečnog izvješća o depozitnim poslovima s inozemstvom jesu sljedeći rezidenti koji imaju sklopljene ugovore o depozitu ili tekućem računu / računu za plaćanje kod nerezidentne kreditne institucije / depozitne institucije:

1) sve jedinice klasificirane u sektor S.1311 – Središnja država, osim Hrvatske banke za obnovu i razvitak, u skladu s Odlukom DZS-a

2) sve jedinice klasificirane u sektor S.1314 – Fondovi socijalne sigurnosti u skladu s Odlukom DZS-a

3) sve jedinice klasificirane u sektor S.1313 – Lokalna država u skladu s Odlukom DZS-a

4) sve jedinice klasificirane u sektore S.125 Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, S.126 Pomoćne financijske institucije i S.127 Društva koja se bave prijenosom financijskih sredstava i zajmodavci u skladu s Odlukom DZS-a

5) sve jedinice klasificirane u podsektor S.11001 – Javna nefinancijska društva u skladu s Odlukom DZS-a

6) sve jedinice klasificirane u sektor S.15 – Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima u skladu s Odlukom DZS-a

7) uzorak jedinica klasificiranih u podsektore S.11002 – Nacionalna privatna nefinancijska društva i S.11003 Inozemno kontrolirana nefinancijska društva u skladu s Odlukom DZS-a, koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom 65. ove Odluke.

Članak 40.

(1) Obveznici izvješćivanja iz članka 39. ove Odluke sastavljaju mjesečno izvješće o depozitnim poslovima s inozemstvom popunjavanjem obrasca INOK-DEP.

(2) Popunjen obrazac INOK-DEP obveznici su dužni dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svaki izvještajni mjesec, u roku od deset radnih dana nakon isteka izvještajnog mjeseca.

Članak 41.

2. PRIJAVA DEPOZITNIH POSLOVA S INOZEMSTVOM

(1) Obveznici dostave prijave depozitnih poslova s inozemstvom jesu jedinice klasificirane u podsektore S.11002 – Nacionalna privatna nefinancijska društva i S.11003 – Inozemno kontrolirana nefinancijska društva u skladu s Odlukom DZS-a koje nisu odabrane u uzorak za mjesečno izvješćivanje o depozitnim poslovima s inozemstvom, ako im razina stanja svih depozita u inozemstvu premaši iznos ekvivalentan iznosu od 350.000 eura.

(2) Prijavu depozitnih poslova s inozemstvom obveznici iz stavka 1. ovog članka dužni su dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci na popunjenom obrascu POP-INOD u roku od deset radnih dana nakon isteka mjeseca u kojemu je ispunjen uvjet za prijavu iz stavka 1. ovog članka.

VI. TRANSAKCIJE NA OSNOVI GRAĐEVINSKIH USLUGA

Članak 42.

Transakcije na osnovi građevinskih usluga za potrebe ove Odluke jesu transakcije između rezidenata i nerezidenata povezane sa sljedećim aktivnostima: pripremom lokacije, građevinskim radovima na visokogradnji ili niskogradnji te instalacijama i montažama koje su povezane s građevinskim projektima.

Članak 43.

Obveznici izvješćivanja o transakcijama iz članka 42. ove Odluke jesu rezidenti koji sudjeluju u tim transakcijama i koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom 65. ove Odluke.

Članak 44.

(1) Obveznici iz članka 43. ove Odluke podatke o transakcijama iz članka 42. ove Odluke dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci na obrascu GRAÐ-USL (Međunarodne transakcije povezane s građevinskim uslugama).

(2) Obveznici su dužni popunjeni obrazac GRAĐ-USL dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svako izvještajno tromjesečje (pri čemu se podaci u njemu iskazuju na mjesečnoj osnovi) u roku od mjesec dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja.

VII. PRIHODI I RASHODI OD RAZMJENE USLUGA I POSEBNE TRANSAKCIJE

Članak 45.

Izvješća o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom jesu:

1) mjesečno izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom

2) tromjesečno izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom i

3) godišnje izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom.

Članak 46.

(1) Predmet izvješćivanja jesu prihodi koje rezidenti ostvare od usluga obavljenih nerezidentima i rashodi za usluge primljene od nerezidenata te posebne transakcije s inozemstvom.

(2) Posebne transakcije s inozemstvom za potrebe ove Odluke obuhvaćaju kupoprodaju licencija, koncesija, franšiza i druge nematerijalne imovine, transfere s osnove osiguranja, novčane transfere za financiranje predstavništava u inozemstvu, poklone, pomoći, donacije i sl., poreze, kazne i naknade, realizirane činidbene garancije, povrate po uvozu/izvozu robe te ostale transfere i naknade zaposlenicima.

Članak 47.

1. MJESEČNO IZVJEŠĆE O PRIHODIMA I RASHODIMA OD RAZMJENE USLUGA S INOZEMSTVOM I POSEBNIM TRANSAKCIJAMA S INOZEMSTVOM

(1) Obveznici dostavljanja mjesečnog izvješća o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom jesu rezidenti koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom 65. ove Odluke.

(2) Obveznici iz stavka 1. ovog članka svoju obvezu izvješćivanja ispunjavaju dostavljanjem popunjenog obrasca US-PB (Izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom).

(3) Obveznici izvješćivanja iz stavka 1. ovog članka dužni su popunjeni obrazac US-PB za svaki izvještajni mjesec dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 25 dana nakon isteka izvještajnog mjeseca.

Članak 48.

2. TROMJESEČNO IZVJEŠĆE O PRIHODIMA I RASHODIMA OD RAZMJENE USLUGA S INOZEMSTVOM I POSEBNIM TRANSAKCIJAMA S INOZEMSTVOM

(1) Obveznici dostavljanja tromjesečnog izvješća o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom jesu rezidenti koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom 65. ove Odluke.

(2) Obveznici iz stavka 1. ovog članka svoju obvezu izvješćivanja ispunjavaju dostavljanjem popunjenog obrasca US-PB (Izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom).

(3) Obveznici iz stavka 1. ovog članka dužni su popunjeni obrazac US-PB za svako izvještajno tromjesečje dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 25 dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja.

Članak 49.

3. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRIHODIMA I RASHODIMA OD RAZMJENE USLUGA S INOZEMSTVOM I POSEBNIM TRANSAKCIJAMA S INOZEMSTVOM

(1) Obveznici dostavljanja godišnjeg izvješća o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom putem obrasca US-GP jesu rezidenti koji zadovolje jedan ili oba sljedeća kriterija:

1) ukupan godišnji prihod koji ostvare pružanjem usluga iz članka 46. ove Odluke iznosi najmanje 500.000 eura ili

2) ukupni godišnji rashodi po uslugama iz članka 46. ove Odluke iznose najmanje 500.000 eura.

(2) Obveze izvješćivanja putem obrasca US-GP oslobođen je rezident iz stavka 1. ovog članka koji nakon odabira u uzorak postaje obveznik dostavljanja mjesečnoga ili tromjesečnog izvješća o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom iz članka 47. ili 48. ove Odluke, za vrijeme dok je obveznik izvješćivanja po članku 47. ili 48. ove Odluke.

(3) Obveznici iz stavka 1. ovog članka dužni su popunjeni obrazac US-GP dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci jednom godišnje, najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu izvještajnu godinu.

VIII. TRANSAKCIJE POVEZANE S MEĐUNARODNIM PRIJEVOZOM

Članak 50.

(1) Transakcije povezane s međunarodnim prijevozom za potrebe ove Odluke obuhvaćaju međunarodni prijevoz i prateće usluge u međunarodnom prijevozu.

(2) Za potrebe ove Odluke međunarodni prijevoz obuhvaća usluge prijevoza robe i putnika između rezidenata i nerezidenata, a prateće usluge u međunarodnom prijevozu obuhvaćaju usluge između rezidenata i nerezidenata povezane s obavljanjem usluga prijevoza koje obuhvaćaju iznajmljivanje i unajmljivanje transportne opreme, agencijske usluge i usluge otpremništva, spasilačke operacije i tegljenje, manipulaciju i kontrolu robe, lučke, terminalske i druge pristojbe, održavanje transportne opreme i manje popravke u inozemstvu, gorivo i opskrbe, nadnice inozemne posade i slične usluge.

Članak 51.

Statističkim istraživanjem o uslugama u međunarodnom prijevozu Hrvatska narodna banka prikuplja podatke o:

1) prihodima i rashodima rezidentnih prijevoznika od pružanja usluga nerezidentima

2) prihodima i rashodima od pružanja pratećih usluga nerezidentnim prijevoznicima i drugim nerezidentima

3) prihodima i rashodima nerezidentnih prijevoznika od pružanja usluga rezidentima.

Članak 52.

(1) Obveznici izvješćivanja o transakcijama povezanima s međunarodnim prijevozom jesu rezidenti koji sudjeluju u transakcijama iz članka 50. ove Odluke koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom 65. ove Odluke.

(2) Hrvatska narodna banka, pri obavještavanju o uključenju u uzorak, obveznicima iz stavka 1. ovog članka dostavlja detaljan popis usluga iz članka 50. o kojima su dužni podnositi izvješća.

Članak 53.

(1) Podaci iz članka 51. ove Odluke dostavljaju se Hrvatskoj narodnoj banci na obrascima TR-HT (Prihodi i rashodi rezidentnih prijevoznika od pružanja transportnih usluga nerezidentima), TR-IT (Usluge nerezidentnih prijevoznika rezidentima) i TR-HO (Prateće usluge u transportu nerezidentnim prijevoznicima i drugim nerezidentima).

(2) Obveznici iz članka 52. ove Odluke dužni su popunjene obrasce TR-HT, TR-IT i TR-HO dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svako izvještajno tromjesečje (pri čemu se podaci u njima iskazuju na mjesečnoj osnovi), u roku od mjesec dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja.

IX. TRANSAKCIJE POVEZANE S OSIGURANJEM

Članak 54.

(1) Transakcije povezane s osiguranjem za potrebe ove Odluke obuhvaćaju zaračunate bruto premije i likvidirane štete u bruto iznosu iz ugovora o osiguranju i reosiguranju te pomoćne usluge u osiguranju i reosiguranju koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata.

(2) Predmet izvješćivanja jesu prihodi i rashodi koje rezidenti ostvare od transakcija s inozemstvom povezanih s osiguranjem.

Članak 55.

(1) Obveznici izvješćivanja o transakcijama povezanima s osiguranjem jesu rezidentna društva za osiguranje i društva za reosiguranje te podružnice inozemnih društava za osiguranje i društava za reosiguranje koji sudjeluju u transakcijama iz članka 54. ove Odluke koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom 65. ove Odluke.

(2) Hrvatska narodna banka, pri obavještavanju o uključenju u uzorak, obveznicima iz stavka 1. ovog članka dostavlja detaljan popis usluga iz članka 54. o kojima su dužni podnositi izvješća.

Članak 56.

(1) Obveznici iz članka 55. izvješćuju putem obrasca OS-HO (Transakcije rezidenata s nerezidentima povezane s osiguranjem).

(2) Obveznici su dužni popunjeni obrazac OS-HO dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svako izvještajno tromjesečje (pri čemu se podaci u njima iskazuju na mjesečnoj osnovi), u roku od mjesec dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja.

X. FINANCIJSKE IZVEDENICE

Članak 57.

U smislu ove Odluke financijskim izvedenicama smatraju se:

1) forvard (forward)

2) ročnice (futures)

3) razmjene (swaps)

4) opcije (options)

5) kreditne izvedenice i

6) drugi slični pravni poslovi

neovisno o tome je li im odnosna varijabla roba, kamatna stopa, valuta, zlato, financijski instrumenti ili nešto drugo.

Članak 58.

(1) Obveznici izvješćivanja o financijskim izvedenicama ugovorenima s nerezidentima jesu rezidenti koji u tijeku izvještajnog mjeseca sklope s nerezidentom neki od pravnih poslova iz članka 57. ove Odluke ili rezidenti koji na kraju mjeseca imaju otvorenu poziciju odnosno nedospjela potraživanja ili obveze iz ranije sklopljenih takvih pravnih poslova.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, kreditne institucije, društva za osiguranje i reosiguranje, fondovi koji su pravne osobe i društva za upravljanje fondovima, kreditne unije, institucije za faktoring i leasing, pravne osobe koje pružaju uslugu kartičnog poslovanja te ostale institucije koje su Zakonom o kreditnim institucijama definirane kao financijske institucije nisu obveznici izvješćivanja o financijskim izvedenicama ugovorenima s nerezidentom.

Članak 59.

(1) Izvješće o financijskim izvedenicama ugovorenima s nerezidentima dostavlja se na obrascu FI (Prijava ulaganja u financijske izvedenice).

(2) Obveznici izvješćivanja iz članka 58. ove Odluke dužni su popunjen obrazac FI dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana nakon isteka izvještajnog mjeseca, samo za one mjesece u kojima su ostvareni uvjeti za izvješćivanje propisani člankom 58. stavkom 1. ove Odluke.

XI. POSLOVI OPLEMENJIVANJA

Članak 60.

Poslovi oplemenjivanja s inozemstvom za potrebe ove Odluke obuhvaćaju poslove transformacije, dogradnje, sastavljanja, obnavljanja, poboljšavanja i slične poslove na robi u tuđem vlasništvu s ciljem proizvodnje novoga ili znatno poboljšanog proizvoda, a odvijaju se između rezidenata i nerezidenata.

Članak 61.

Statističkim istraživanjem o poslovima oplemenjivanja s inozemstvom Hrvatska narodna banka prikuplja podatke o:

1) izvozu robe na oplemenjivanje i uvozu robe s oplemenjivanja

2) uvozu robe na oplemenjivanje i izvozu robe s oplemenjivanja

3) prihodima ostvarenima od usluga oplemenjivanja od nerezidenata i

4) rashodima od usluga oplemenjivanja prema nerezidentima.

Članak 62.

Obveznici izvješćivanja o poslovima iz članka 60. ove Odluke jesu rezidenti koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom 65. ove Odluke.

Članak 63.

(1) Podaci iz članka 61. ove Odluke dostavljaju se Hrvatskoj narodnoj banci na obrascu OPL-M (Upitnik o poslovima oplemenjivanja s inozemstvom).

(2) Obveznici izvješćivanja iz članka 62. ove Odluke dužni su popunjen obrazac OPL-M dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svaki izvještajni mjesec u roku od 25 dana nakon isteka izvještajnog mjeseca.

XII. OSTALE ODREDBE

Članak 64.

1. POVJERLJIVOST PODATAKA

Hrvatska narodna banka sa zaprimljenim pojedinačnim podacima postupa u skladu s odredbama o statističkoj povjerljivosti iz Zakona o službenoj statistici.

Članak 65.

2. ODABIR UZORKA

(1) Kada je to propisano odredbama ove Odluke, obveznici izvješćivanja jesu rezidenti koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak.

(2) Postupak odabira uzorka iz stavka 1. ovog članka Hrvatska narodna banka obavlja u pravilu jedanput godišnje.

(3) Hrvatska narodna banka može tijekom godine izmijeniti, u cijelosti ili djelomično, utvrđeni uzorak.

(4) Rezidente koji su odabrani u uzorak Hrvatska narodna banka dužna je o tome obavijestiti pisanim putem.

(5) Od dana dostave obavijesti iz stavka 4. ovog članka rezidenti postaju obveznicima izvješćivanja i dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješća za koja su uključeni u uzorak.

(6) Dužnost iz stavka 5. ovog članka prestaje danom dostave pisane obavijesti Hrvatske narodne banke o isključenju iz uzorka.

Članak 66.

3. UPUTA ZA SASTAVLJANJE IZVJEŠĆA

Obrasci izvješća o poslovima s inozemstvom koji se navode u tekstu ove Odluke, zajedno s uputama za njihovo popunjavanje i dostavu, sadržani su u Uputi za sastavljanje izvješća propisanih odlukom o prikupljanju podataka za potrebe statistike odnosa s inozemstvom koja se nalazi u prilogu ove Odluke i njezin je sastavni dio.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 67.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (»Narodne novine«, br. 103/2012., 10/2014., 45/2015., 13/2017. i 10/2023.).

Članak 68.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

O. br.: 204-091/05-26/BV
Zagreb, 14. svibnja 2026.

Guverner
Boris Vujčić, v. r.

UPUTA ZA SASTAVLJANJE IZVJEŠĆA PROPISANIH ODLUKOM O PRIKUPLJANJU PODATAKA ZA POTREBE STATISTIKE ODNOSA S INOZEMSTVOM

I. IZVJEŠĆA KOJA SE DOSTAVLJAJU PUTEM SIGURNOGA INTERNETSKOG SUČELJA

1. OPĆE ODREDBE

I.1. Ovim se dijelom Upute detaljno propisuju obrasci izvješćivanja koji se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju putem sigurnoga internetskog sučelja, njihov oblik, sadržaj i metodološke upute.

I.2. To su sljedeći izvještajni obrasci i izvješća:

INOK-DEP:

• Mjesečno izvješće o dužničkim vrijednosnim papirima izdanima u inozemstvu

• Mjesečno izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom i

• Mjesečno izvješće o depozitnim poslovima s inozemstvom

KD-ZO – Tromjesečno izvješće o kratkoročnim komercijalnim kreditima

US-PB – Izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom

OS-HO – Transakcije rezidenata s nerezidentima povezane s osiguranjem

TR-HT – Prihodi i rashodi rezidentnih prijevoznika od pružanja transportnih usluga nerezidentima

TR- HO – Prateće usluge u transportu nerezidentnim prijevoznicima i drugim nerezidentima

TR- IT – Usluge nerezidentnih prijevoznika rezidentima

GRAĐ-USL – Transakcije rezidenata s nerezidentima povezane s građevinskim uslugama

OPL-M – Upitnik o poslovima oplemenjivanja s inozemstvom

IU-T2 – Upitnik o inozemnim vlasničkim ulaganjima (stanja i transakcije).

2. UPUTA ZA IZRADU I DOSTAVLJANJE MJESEČNOG IZVJEŠĆA O OSTALIM KREDITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM, MJESEČNOG IZVJEŠĆA O DUŽNIČKIM VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA IZDANIMA U INOZEMSTVU I MJESEČNOG IZVJEŠĆA O DEPOZITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM (OBRAZAC INOK-DEP)

1. SVRHA

Ovom se Uputom detaljno propisuju sadržaj obrasca INOK-DEP, način popunjavanja obrasca, ugrađivanje formalnih i logičkih kontrola sadržaja te dostavljanje podataka o inozemnom dugu i inozemnim potraživanjima obveznicima dostavljanja obrasca INOK-DEP.

Obveznici dostavljanja obrasca INOK-DEP dužni su sastavljati navedena mjesečna izvješća u skladu s Odlukom i uputama koje se nalaze u ovom tekstu te ih dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci na propisani način i u propisanim rokovima.

2. UVOD

Mjesečnim izvješćima o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom, o dužničkim vrijednosnim papirima izdanima u inozemstvu i o depozitnim poslovima s inozemstvom prikupljaju se podaci o obilježjima dužničkih instrumenata kao i iznosima:

• stanja

• transakcija

• vrijednosnih prilagodbi i

• ostalih prilagodbi

i to za sljedeće vrste stanja i transakcija:

• glavnicu

• kamate

• kašnjenje glavnice

• kašnjenje kamata

• ugovorenu neiskorištenu glavnicu

• zatezne kamate i

• troškove.

3. OPĆI POJMOVI

U ovom se dijelu teksta ukratko pojašnjavaju osnovni pojmovi nužni za pravilno razumijevanje izvješćivanja putem obrasca INOK-DEP.

3.1. Inozemni dug

U skladu s međunarodnim statističkim standardima (External Debt Statistics – Guide for Compilers and Users, MMF, 2013.) inozemni se dug definira kao stanje obveza na osnovi glavnice i/ili kamata koje u određenom trenutku od dužnika potražuje vjerovnik, pri čemu je jedan od sudionika odnosa rezident, a drugi nerezident. Stanje inozemnog duga odnosno stanje inozemnih potraživanja pritom obuhvaća obveze odnosno potraživanja na osnovi nedospjele glavnice, obračunatih nedospjelih kamata kao i dospjelu neplaćenu glavnicu i kamate.

Obrascem INOK-DEP obuhvaćaju se, dakle, obuhvaćaju podaci o nastalim dužničko-vjerovničkim odnosima rezidenata RH s nerezidentima (bez obzira na to je li rezident dužnik ili vjerovnik) na osnovi nekog od niza postojećih dužničkih instrumenata. Pojmovi rezident i nerezident definirani su člankom 3. Zakona o deviznom poslovanju.

3.2. Izravna ulaganja

3.2.1. Neposredna izravna ulaganja

Izravna ulaganja jesu ulaganja rezidenata u inozemstvu i nerezidenata u Republici Hrvatskoj koja ulagač obavi s namjerom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog utjecaja na upravljanje pravnom osobom.

Namjera uspostavljanja trajnoga ekonomskog odnosa iskazuje se ulaganjem u temeljni kapital trgovačkog društva kojim se ostvaruje 10 % ili više udjela u temeljnom kapitalu, odnosno glasačkim pravima društva u koje se ulaže. Izravni ulagački odnos (inicijalno izravno ulaganje) može se uspostaviti ulaganjem u novo trgovačko društvo (osnivanje) ili stjecanjem udjela u postojećemu.

Nakon što je inicijalnim ulaganjem uspostavljen izravan ulagački odnos, izravnim ulaganjima smatraju se također:

• sva naknadna ulaganja u takvo društvo koja za rezultat imaju povećanje kapitala društva i/ili ostvarivanje dodatnog udjela u temeljnom kapitalu (izravnim ulaganjima smatraju se i ulaganja koja za rezultat imaju i povećanje neke druge komponente kapitala društva, npr. pričuva, ne nužno temeljnoga kapitala)

• reinvestirana dobit, odnosno udio izravnog ulagača u dobiti trgovačkog društva koja se ne raspodjeljuje u obliku dividendi ili drugih oblika raspodjele dobiti i

• dužničke transakcije između izravnog ulagača i trgovačkog društva u koje je već izvršeno izravno ulaganje. Ovo uključuje dužničke vrijednosne papire, dugoročne komercijalne kredite, financijske kredite i ostale dužničko-vjerovničke odnose.

Nakon što je jednom uspostavljen izravan ulagački odnos izravnog ulagača i društva u koje je izvršeno ulaganje, sve je naknadne dužničko-vjerovničke odnose ova dva subjekta potrebno u okviru statistike inozemnog duga zasebno klasificirati u okviru sektora IZRAVNA ULAGANJA. S aspekta statistike inozemnog duga stoga je iznimno važno ispravno odrediti postoji li izravni ulagački odnos između rezidenta i nerezidenta koji uspostavljaju dužničko-vjerovnički odnos.

3.2.2. Posredna izravna ulaganja

Posredno izravno ulaganje ostvaruje se pri zaključenju dužničko-vjerovničkog odnosa između rezidenta i nerezidenta koji nisu izravno povezani ulaganjem u temeljni kapital (dakle, nema povezanosti s 10 % ili više udjela u temeljnom kapitalu), ali postoji posredna ulagačka povezanost.

Prema statističkim standardima smatra se da posredna izravna ulagačka povezanost preko trećega pravnog subjekta postoji ako jedan od sudionika dužničko-vjerovničkog odnosa (rezident ili nerezident) drži 50 % ili više udjela u temeljnom kapitalu trećeg subjekta koji istodobno ima status izravnog ulagača (10 % ili više udjela u temeljnom kapitalu) u jednom od sudionika dužničko-vjerovničkog odnosa.

Pravilno razvrstavanje dužničkih instrumenata s obzirom na postojanje posredne izravne ulagačke povezanosti jednako kao i neposrednoga izravnoga ulagačkog odnosa za statistiku inozemnog duga i platne bilance iznimno je važno radi pravilnog sektoriziranja ovih dužničkih instrumenata.

Primjer: Rezident (R) odobrava kredit nerezidentu (N1). Među njima ne postoji izravna ulagačka povezanost. Međutim, rezident (R) ima status izravnog ulagača u nerezidenta (N2), koji istodobno drži 50 % ili više udjela u temeljnom kapitalu nerezidenta (N1) (Slika 1.).

Rezident (R) zadužuje se kod nerezidenta (N1). Među njima ne postoji izravna ulagačka povezanost. Međutim, rezident (R) ima status izravnog ulagača u nerezidenta (N2), koji istodobno drži 50 % ili više udjela u temeljnom kapitalu nerezidenta (N1) (Slika 2.).

Rezident (R) zadužuje se kod nerezidenta (N1). Među njima ne postoji izravna ulagačka povezanost. Međutim, nerezident (N1) ima status izravnog ulagača u rezidenta (R2) koji istodobno drži 50 % ili više udjela u temeljnom kapitalu rezidenta (R1) (Slika 3.).

Navedeni primjeri ne prikazuju sve moguće kombinacije posrednih izravnih ulagačkih odnosa, već se nastoji istaknuti činjenica da se posredna izravna ulagačka povezanost uspostavlja preko trećeg subjekta s kojim mora postojati ulagački odnos s 50 % ili više udjela u temeljnom kapitalu.

3.2.3. Izravna ulaganja između horizontalno
povezanih trgovačkih društava

Osim neposrednih i posrednih izravnih ulaganja, kao posebnu skupinu potrebno je pratiti i horizontalno povezana trgovačka društva (engl. fellow enterprises).

Horizontalno povezana trgovačka društva jesu trgovačka društva koja kontrolira ili na koje ima utjecaj isti neposredni ili posredni izravni ulagatelj, pri čemu nijedno horizontalno povezano društvo ne kontrolira niti ima utjecaj na drugo horizontalno povezano društvo. Jednostavnije rečeno, horizontalno povezanim društvima smatraju se sva društva koja imaju istoga »konačnoga zajedničkog vlasnika«.

Ako se ovakva društva nalaze u različitim ekonomijama, odnosno jedno društvo je rezident, a drugo nerezident, smatra se da među njima postoji odnos izravnih ulaganja koji je kao takav potrebno pratiti u okviru statistike inozemnog duga i statistike platne bilance.

Obrazac INOK-DEP popunjava se i iz njega se kreiraju izvještajni slogovi za slanje. U nastavku teksta detaljno se pojašnjavaju struktura i elementi obrasca.

4. KONCEPT IZVJEŠĆIVANJA

Izvješćivanje o dužničko-vjerovničkim odnosima s inozemstvom (odobrenja i zaduženja) obavlja se popunjavanjem obrasca INOK-DEP pojedinačno za svaki zaključeni dužničko-vjerovnički odnos.

Iznimno za pojedine vrste dužničkih instrumenata za koje bi pojedinačno izvješćivanje zbog njihove brojnosti ili dinamike događanja bilo suvišno, postoji mogućnost agregiranog izvješćivanja. Instrumenti čija priroda može zahtijevati agregirano izvješćivanje jesu:

• repo ugovori

• faktoring i forfajting

• cash pooling i

• sekuritizacija.

Agregirano izvješćivanje podrazumijeva agregiranje svakoga od navedenih instrumenata na razini obilježja koja se prikupljaju u slogu dužničkog instrumenta. Tako će se, primjerice, moći agregirati svi depoziti koje rezident drži kod sektora banaka u dolarima u Sjedinjenim Američkim Državama, a koji su oročeni na tri mjeseca i slično.

U slučaju agregiranog izvješćivanja neka od obilježja instrumenta u slogu popunjavat će se na drugačiji način, odnosno neće se uopće popunjavati, o čemu će se detaljnije govoriti u dijelu Upute koji definira način popunjavanja pojedinih elemenata sloga.

Svaki pojedinačni ili agregirani instrument jedinstveno će se odrediti identifikatorom dužničkog instrumenta koji će po zadanim pravilima generirati sam obveznik izvješćivanja. Jedinstveno definiran identifikator instrumenta definira se u Tablici 2. Instrumenti te ostaje nepromijenjen dok traje zaključeni dužničko-vjerovnički odnos. U slučaju agregiranog izvješćivanja definirani identifikator postoji sve dok postoji najmanje jedan od instrumenata koji udovoljava definiciji agregata.

Izvješćivanje popunjavanjem i dostavom obrasca INOK-DEP podrazumijeva mjesečno dostavljanje podataka slogova putem pet izvještajnih tablica. To su:

Tablica 1. Osobe za kontakt (u nastavku teksta: T1)

Tablica 2. Instrumenti (u nastavku teksta: T2)

Tablica 3. Stanja i transakcije (u nastavku teksta: T3)

Tablica 4. Planovi otplate (u nastavku teksta: T4)

Tablica 5. Nerezidenti (u nastavku teksta: T5)

Tablica 6. Dužnički vrijednosni papiri (u nastavku teksta: T6).

Tablica 1. Osobe za kontakt sadržava podatke o odgovornoj osobi obveznika za izvješćivanje te o osobi odgovornoj za operativno sastavljanje i dostavljanje izvješća i suradnju s Hrvatskom narodnom bankom. Ova se tablica dostavlja obvezno pri slanju prvog izvješća i svaki put kad dođe do promjene neke od odgovornih osoba obveznika za izvješćivanje.

Tablica 2. Instrumenti sadržava podatke o zaključenim dužničko-vjerovničkim odnosima na osnovi kojih se u bazi podataka Hrvatske narodne banke obavljaju agregiranje i grupiranje instrumenata za izvještajne potrebe. Ova se tablica obvezno dostavlja pri prvom izvješćivanju, svaki put kada se promijeni neko od obilježja već zaključenih instrumenata te u slučaju zaključivanja novoga dužničko-vjerovničkog odnosa. Ako u izvještajnom mjesecu nema izmjena obilježja već zaključenih instrumenata niti je zaključen novi dužničko-vjerovnički odnos, u tom se izvještajnom razdoblju ova tablica neće dostavljati. Dakle, u Tablicu 2. podatak o dužničko-vjerovničkom instrumentu uključuje se u mjesecu u kojemu je zaključen iako možda u tom istom mjesecu neće uslijediti korištenje ili plaćanje troškova ili kamata.

Tablica 3. Stanja i transakcije sadržava podatke o završnim stanjima i o transakcijama po dužničkim instrumentima tijekom izvještajnog mjeseca. Ova se tablica obvezno dostavlja u svakom izvještajnom razdoblju jer, čak i ako nema promjena uvjetovanih plaćanjem glavnice ili kamata, dolazi do promjene u stanju obračunatih nedospjelih kamata i tržišnim stanjima instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima novca i kapitala. Iznimno, ova se tablica ne dostavlja za instrumente s nultom kamatnom stopom kod kojih tijekom mjeseca nije bilo nikakvih promjena. Tablica se dostavlja za sve dužničko-vjerovničke instrumente koji u prethodnom mjesecu nisu otplaćeni odnosno za koje u podacima o završnom stanju postoji stanje glavnice ili stanje kašnjenja glavnice ili stanje ugovorene neiskorištene glavnice.

Tablica 4. Planovi otplate sadržava podatke o planu otplate glavnice i kamata po kalendarskim mjesecima do kraja ugovorenoga otplatnog razdoblja. Ova se tablica obvezno dostavlja svaki mjesec za instrumente za koje obveznik izvješćuje agregirano jer Hrvatska narodna banka u ovim slučajevima ne poznaje dinamiku otplate svakoga pojedinačnog instrumenta. Dostavljanje ove tablice obvezno je također u svakom mjesečnom izvješću za revolving kreditne linije i cash pooling odnosno za sve instrumente za koje obveznik odabire model dostavljanja plana otplate. Ako je obveznik odabrao jedan od ponuđenih modaliteta za plan otplate glavnice i kamata prema kojemu Hrvatska narodna banka obavlja izračun plana otplate, nije obvezan dostavljati T4.

Tablica 5. Nerezidenti sadržava informacije o nerezidentu s kojim se zaključuje dužničko-vjerovnički odnos. U ovoj će se tablici dostavljati podaci o sektoru, državi i ulagačkoj povezanosti s nerezidentom. U slučaju da je nerezident ulagački/vlasnički povezan s izvještajnim društvom, dostavlja se i podatak o državi konačnoga kontrolnog vlasnika. Ako je nerezident monetarna financijska institucija s područja EU-a ili međunarodna financijska institucija, potrebno ga je dodatno označiti šifrom nerezidenta. U smislu ove Upute monetarnom financijskom institucijom smatraju se kreditne institucije i otvoreni novčani fondovi. Za nerezidenta se u slučaju pasivnog instrumenta (zaduženja) unosi udio s kojim sudjeluje u kreditu odobrenom rezidentu. Zadana vrijednost ovog polja iznosi 100 % osim u slučaju sindiciranoga kredita zaduženja koji rezidentu odobravaju nerezidentne monetarne financijske institucije. U tom se slučaju za jedan identifikator (dužnički instrument – sindicirani kredit) dostavlja više slogova s podacima nerezidenata, pri čemu se udio svakog sudionika sindikata popunjava pripadajućim podatkom o iznosu sudjelovanja u sindiciranom kreditu. Putem ove će se tablice omogućiti geografska distribucija inozemnog duga kao i sektorsko definiranje nerezidenata.

Tablica 6. Dužnički vrijednosni papiri sadržava dodatne informacije o dužničkom vrijednosnom papiru koji je rezident izdao u inozemstvu. Popunjava se samo za identifikatore koji se odnose na taj instrument i popunjava se samo jednom, odnosno pri prijavi izdanja dužničkoga vrijednosnog papira.

5. IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE

Neovisno o broju nastalih promjena stanja ili transakcija obveznik izvješćivanja dužan je dostaviti obrazac INOK-DEP svakog mjeseca, osim za instrumente s nultom kamatnom stopom kod kojih tijekom mjeseca nije bilo nikakvih promjena. Izvještajni mjesec pritom obuhvaća kalendarski mjesec od prvoga do posljednjeg dana uključujući prvi i posljednji dan. Dostava izvješća podrazumijeva obveznu dostavu Tablice 3. Stanja i transakcije te preostalih izvještajnih tablica po potrebi, kao što je već navedeno.

6. NAČIN DOSTAVLJANJA

Obveznici dostavljanja obrasca INOK-DEP obvezni su ga dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci isključivo telekomunikacijskim putem. U tu svrhu Hrvatska narodna banka izradila je aplikaciju https://www.hnb.hr/hnbapp/ pomoću koje obveznici, koristeći se internetskom tehnologijom i sigurnom vezom za prijenos podataka, dostavljaju podatke putem datoteke u zadanom (.INO) obliku.

U okviru aplikacije Hrvatska narodna banka dodijelit će obveznicima izvješćivanja korisničko ime i lozinku koji su nužni za pristup aplikaciji.

Iznimno, ako server Hrvatske narodne banke ne funkcionira, podaci se Hrvatskoj narodnoj banci moraju dostaviti i na nekom drugom mediju za digitalni prijenos podataka.

Podaci se dostavljaju u datoteci sljedećih standardnih obilježja:

• format ASCII

• kodna stranica CP1250 (LATIN2)

• slogovi prema tablicama 1, 2, 3, 4, 5 i 6

• svako obilježje unutar sloga, uključujući i posljednje, bez obzira na to postoji li sadržaj ili ne, odjeljuje se delimiterom #

• svaki slog završava delimiterom CRLF (X'0D0A').

Brojčana (numerička) polja (N), predviđena za unos vrijednosti, imaju definiranu maksimalnu duljinu od 15 znakova te ih nije potrebno popunjavati vodećim nulama, već se unose stvarni brojevi.

Slovno-brojčana (alfanumerička) polja (AN) također imaju definirane maksimalne duljine, a popunjavaju se slijeva, bez vodećih praznina.

Ako se slogovi dostavljaju u datoteci, svako obilježje unutar sloga obvezno se odvaja »delimiterom«, tj. razdjelnikom # kako bi se omogućilo ispravno učitavanje podataka sloga. Ova se oznaka postavlja i ako je obilježje prazno, tj. ne sadržava podatak (ako je polje neobavezno) te iza posljednjeg obilježja sloga.

Posebno napominjemo da se matični brojevi unose bez vodećih nula, odnosno da se nula na početku unosi samo ako je ona sastavni dio matičnog broja (npr. MB1 01234567 i MB2 1234567 dva su različita matična broja dvaju različitih trgovačkih društava).

OIB se unosi sa svih 11 znamenaka.

Hrvatska narodna banka obveznicima izvješćivanja obrazac INOK-DEP stavlja na raspolaganje kao formatirani dokument u Excelu, s nekoliko listova, odnosno tablica, čiji je format prikazan u Prilogu 4. ove Upute, a pomoću kojih se vrši unos u obrazac i pretvaranje u zadani format datoteke za prijenos. Ove su tablice, kao i tekst ove Upute, dostupne na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke www.hnb.hr.

Naziv datoteke formira se pomoću sljedećih elemenata:

• matičnog broja (koji trgovačkom društvu dodjeljuje DZS)

• razdoblja u kojemu se podaci dostavljaju, odnosno godine i mjeseca u formatu GGGGMM

• rednog broj datoteke koja se dostavlja u izvještajnom mjesecu

• broja slogova koji sadržava datoteka odnosno tablica.

Dijelovi od kojih se naziv datoteke formira razdvajaju se pritom znakom minus »-«. Tako će npr. naziv datoteke izgledati ovako: 01234567-202201-01-55. Dakle, riječ je o trgovačkom društvu matičnog broja 01234567, koje dostavlja podatke u siječnju 2022. godine prvi put i datoteka (u slogovima svih izvještajnih tablica) sadržava ukupno 55 slogova (popunjenih redaka).

Oznaka matičnog broja u nazivu datoteke rabit će se za međusobno povezivanje podataka izvještajnih tablica za jednog obveznika izvješćivanja.

Broj slogova znači ukupan broj slogova odnosno redaka koji se dostavlja u predmetnoj datoteci. Ovaj element naziva datoteke rabi se kao kontrolno polje za provjeru jesu li svi poslani slogovi i zaprimljeni u Hrvatskoj narodnoj banci.

Redni broj datoteke namijenjen je lakšem praćenju podataka koje dostavlja obveznik izvješćivanja. Tako će obveznik prvu dostavljenu datoteku označiti rednim brojem 1. Međutim, ako dostavljena datoteka sadržava formalne pogreške, smatra se da obveznik izvješće nije dostavio jer se formalno pogrešne datoteke ne preuzimaju u bazu podataka Hrvatske narodne banke te će obveznik izvješćivanja pri ponovljenoj dostavi datoteke s otklonjenim formalnim pogreškama ponoviti naziv datoteke s rednim brojem 1.

Ako je datoteka prihvaćena u bazu podataka Hrvatske narodne banke i nakon toga su konstatirane logičke pogreške, pri ponovnoj dostavi datoteke s ispravljenim logičkim pogreškama obveznik izvješćivanja datoteku označuje rednim brojem 2. Dakle, druga i svaka eventualna daljnja datoteka koja se dostavlja u izvještajnom mjesecu, a koja predstavlja ispravljanje logičkih pogrešaka ili ispravljanje pogrešnih podataka u slogu koje konstatira sam obveznik, nosit će redni broj datoteke povećan za jedan u odnosu na prethodno dostavljenu.

Označavanjem datoteke rednim brojem omogućit će se praćenje redoslijeda dostavljenih datoteka, lakše komuniciranje s obveznikom pozivanjem na određenu datoteku koja sadržava pogrešku te praćenje dinamike kojom obveznik popravlja pogrešno dostavljene podatke.

Svaka datoteka koja se dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci nosi oznaku rednog broja unutar izvještajnog mjeseca. Ako je datoteka odbijena iz formalnih razloga, pri ponovnoj dostavi datoteke ponavlja se i redni broj datoteke jer se datoteka koja sadržava formalne pogreške uopće ne preuzima u bazu podataka Hrvatske narodne banke.

Obveznik izvješćivanja obvezan je u najkraćem mogućem roku, a najkasnije istodobno s dostavom podataka za novo izvještajno razdoblje, dostaviti ispravljene podatke za prethodno razdoblje. Ako pogrešno dostavljeni podaci prethodnih razdoblja nisu dopunjeni slogovima koji ih ispravljaju, neće biti moguće ni preuzimanje podataka za novo izvještajno razdoblje te će se smatrati da oni nisu ni dostavljeni.

7. NAČIN GENERIRANJA LOZINKE ZA PRISTUP APLIKACIJI ZA DOSTAVU IZVJEŠĆA

Na temelju prijavljenih kreditnih ili depozitnih poslova ili izdanih dužničkih vrijednosnih papira u inozemstvu odnosno na temelju zahtjeva za dodjelu korisničkog imena i lozinke, Hrvatska narodna banka na dostavljenu e-adresu nominiranoj će osobi dostaviti korisničko ime i lozinku za inicijalni pristup aplikaciji za dostavu izvješća.

Lozinka se dodjeljuje za svakog obveznika izvješćivanja – pravnu osobu. Dakle, istu lozinku mogu pri pristupu aplikaciji rabiti osobe čije će podatke obveznik izvješćivanja pri prvoj dostavi podataka putem novog sustava navesti u Tablici 1. Osobe za kontakt.

Hrvatska narodna banka obveznicima izvješćivanja također putem posebne procedure omogućuje izmjenu korisničkog imena i lozinke.

Naime, s obzirom na fluktuaciju radnika, i iz jedne pravne osobe u drugu i s jednoga radnog mjesta na drugo u istom trgovačkom društvu, može se pojaviti potreba izmjene korisničkog imena i lozinke.

Odluka o potrebi promjene korisničkog imena i lozinke odnosno e-adrese za kontakt u Tablici 1. pritom leži na obvezniku izvješćivanja. Naime, o promjeni odgovorne osobe ili osobe odgovorne za dostavu podataka obveznik izvješćivanja obavještava Hrvatsku narodnu banku dostavom novih podataka Tablice 1. Isto tako, ako smatra potrebnim, pristupa proceduri za izmjenu korisničkog imena i lozinke, u skladu s uputama za proceduru, te mijenja korisničko ime i lozinku.

Odgovornost je obveznika izvješćivanja da promjenom korisničkog imena i lozinke neovlaštenim osobama zapriječi pristup aplikaciji i podacima koje dostavlja.

8. PRIHVAT PODATAKA U HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI

Nakon prihvata podataka koje obveznici dostave Hrvatskoj narodnoj banci, Hrvatska narodna banka provest će formalnu kontrolu ispravnosti dostavljenih podataka. Formalna kontrola pritom podrazumijeva provjeru odgovara li uneseni sadržaj obilježja instrumenata sadržaju »šifrarnika«, tj. mogućih vrijednosti za određena polja (npr. nepostojeći matični broj u nazivu datoteke, nepostojeći modalitet unutar obilježja i sl.).

Ako podaci ne udovoljavaju uvjetima formalne kontrole (minimalni uvjeti ispravnosti), neće se moći preuzeti u bazu podataka Hrvatske narodne banke i smatrat će se kao da podaci nisu ni dostavljeni. Istodobno sustav generira e-poruku za obveznika izvješćivanja.

Porukom se obveznik izvješćivanja upozorava da putem aplikacije preuzme datoteku koja će sadržavati poruke o pogreškama koje su ustanovljene formalnom kontrolom dostavljenih podataka.

U Prilogu 6. ove Upute sadržane su formalne kontrole koje se provode pri preuzimanju datoteke s podacima obrasca INOK-DEP.

Ako dostavljeni podaci udovolje uvjetima formalne kontrole, preuzimaju se u bazu podataka Hrvatske narodne banke i u sljedećem koraku prolaze logičku kontrolu. Logička kontrola podrazumijeva prije svega provjeru dostavljenih numeričkih podataka odnosno provjere dostavljenih podataka o stanjima i transakcijama kao i dodatne provjere polja sa šifrarnicima (matični brojevi garanta, šifre nerezidentne monetarne financijske institucije) i slično.

9. DEFINICIJE OBRASCA INOK-DEP I ULAZNIH IZVJEŠTAJNIH TABLICA

9.1. Tablica 1. Osobe za kontakt

Ova tablica sadržava podatke o odgovornoj osobi i osobi koja operativno popunjava obrazac INOK-DEP. U slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjima dostavljenih podataka ili u slučaju da podaci uopće nisu dostavljeni zaposlenici Hrvatske narodne banke obratit će se osobama čiji su podaci navedeni u ovoj tablici.

Slog u Tablici 1. čine sljedeća obilježja:

1. Oznaka tablice

Ovo obilježje popunjava se oznakom T1.

2. Vrsta sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja:

01 redovan

02 storno

3. Razdoblje početka odgovornosti

Upisuju se godina i mjesec početka odgovornosti određene osobe u obliku GGGGmm, npr. za siječanj 2023. upisuje se 202301. Podacima dostavljenima u ovoj tablici koristit će se za automatsko dostavljanje e-poruka kojima rezultira proces prihvata podataka u Hrvatskoj narodnoj banci, kao i u slučaju ako zaposlenici Hrvatske narodne banke budu imali potrebe za kontaktiranjem povezanim s obrascem INOK-DEP.

4. Oznaka osobe

Ovo obilježje popunjava se jednim od sljedećih modaliteta:

OS1 – odgovorna osoba

OS2 – osoba koja izrađuje i dostavlja izvješća.

Odgovorna osoba (OS1) smatrat će se odgovornom za sprječavanje pristupa neovlaštenih osoba aplikaciji i dostavljenim podacima obrasca INOK-DEP. U tu svrhu nužno je da odgovorna osoba korištenje korisničkog imena i lozinke omogući isključivo ovlaštenim osobama.

5. Ime i prezime

Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom osobe, pri čemu se ime i prezime razdvajaju jednim praznim mjestom.

6. Broj telefona

Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu: pozivni broj, broj telefona, pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža), a preostale znamenke za broj telefona.

7. Broj mobitela

Ovo obilježje popunjava se u jednakom formatu kao i broj telefona.

8. E-adresa

Ovo se obilježje popunjava podatkom o e-adresi odgovorne osobe ili osobe koja operativno sastavlja izvješća.

Primjeri popunjavanja Tablice T1

Izvještajni slog Tablice 1. Osobe za kontakt izgledao bi kako slijedi:

Ovaj slog prikazuje podatke Tablice 1. za pravni subjekt i njegovu odgovornu osobu.

9.2. Tablica 2. Instrumenti

Ova tablica sadržava podatke o obilježjima zaključenoga dužničko-vjerovničkog instrumenta. Podaci iz ove tablice rabit će se kao kriteriji za agregiranje izvješća statistike inozemnog duga te za kontrolu dostavljenih podataka o stanjima i transakcijama u odnosu na nominalni iznos kredita.

U nastavku navodimo obilježja koja čine slog Tablice 2. Instrumenti i modalitete kojima se popunjavaju obilježja sloga.

1. Oznaka tablice

Ovo obilježje popunjava se oznakom T2.

2. Vrsta sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja:

01 redovan

02 storno.

Svaki od modaliteta upućuje na vrstu podatka koji se dostavlja. Pri prvoj dostavi podatka obveznik upisuje modalitet 01 – redovan.

Ako datoteka u kojoj je slog dostavljen nije prihvaćena u bazu podataka HNB-a zbog formalne pogreške, pri ponovnoj dostavi datoteke svi slogovi označuju se ponovo kao redovni slogovi – 01.

Ako je slog prihvaćen u bazu Hrvatske narodne banke, ali je obveznik zaprimio poruku o logičkoj pogrešci koju slog sadržava ili je sam obveznik konstatirao pogrešno popunjeno neko od obilježja, obvezan je za svaki pogrešan slog dostaviti dva nova sloga.

Jedan će slog u obilježju »Vrsta sloga« imati odabran modalitet 02 – storno i sadržavati vrijednosti svih obilježja posve identične prije dostavljenom slogu koji je automatizmom pri konstatiranju logičke pogreške dobio oznaku pogrešnog sloga. Drugi slog u obilježju »Vrsta sloga« imat će oznaku 01 – redovan. Obilježja ovog sloga popunjavaju se podacima koji sadržavaju ispravljanje logičke pogreške iz prije dostavljenih podataka, odnosno točnim podatkom.

Ako obveznik izvješćivanja dostavi slog podataka za neki instrument koji sadržava vrijednosti svih obilježja popunjene podacima identičnima već postojećem slogu u bazi, dostavljeni slog neće moći biti prihvaćen u bazu podataka. Drugim riječima, nije moguće da za jedan instrument postoje dva identična sloga podataka koja se odnose na isto razdoblje.

Primjer:

U prvoj datoteci dostavljenoj za izvještajno razdoblje 202203 60. slog sadržavao je logičku pogrešku: »završno stanje ne odgovara dostavljenim podacima o transakcijama«.

Ponovnim dostavljanjem podataka obveznik dostavlja slog u Tablici 3. koji sadržava oznaku 02 – storno i ponovljene podatke iz prethodne dostave te novi slog s oznakom 01 – redovno, koji se odnosi na isto razdoblje 202203 i sadržava npr. ispravljen podatak o otplati glavnice.

Ako obveznik izvješćivanja uoči da je pri izvješćivanju o nekom instrumentu pogrešno popunio neko od obilježja instrumenta (npr. pogrešno je označena država nerezidenta), pogrešku će ispraviti na identičan način kao što je opisano za slučaj logičke pogreške. Obveznik će dostaviti 02 – storno slog s podacima identičnima onom slogu koji je prije dostavio i želi izmijeniti te novi 01 – redovan slog koji sadržava podatke svih obilježja kao i ispravljeni podatak obilježja za koje je konstatirana pogreška.

Detaljniji opis procedure izmjene i ispravaka podataka dan je u Prilogu 5. ove Upute.

3. Identifikator instrumenta

To je jedinstveni ključ za svaki instrument o kojemu se izvješćuje pojedinačno ili agregirano.

Identifikator – jedinstveni ključ generira se pri prvom izvješćivanju o instrumentu i sve do konačne otplate pri izvješćivanju o tom instrumentu rabi se isti identifikator. Jednom upotrijebljen identifikator obveznik izvješćivanja ne smije ponovo dodjeljivati novom instrumentu.

Identifikator instrumentu dodjeljuje sam obveznik izvješćivanja određivanjem rednog broja instrumenta i oznake je li instrument aktivan ili pasivan, odnosno čini li zaduženje u inozemstvu ili potraživanje od inozemstva.

Tako će, primjerice, identifikator za dugoročni kredit zaduženja zaključen 25. 12. 2022. koji je 55. ugovor koji je društvo zaključilo, glasiti P00055.

Za svakog obveznika izvješćivanja format identifikatora osigurava 10.000 brojeva za instrumente u aktivi i isto toliko u pasivi.

4. Razdoblje

U ovo se polje unosi podatak o razdoblju od kada se primjenjuju dostavljeni podaci određenog instrumenta. Unosi se podatak u formatu GGGGMM, godina i mjesec, npr. 202202.

Ovo obilježje omogućuje praćenje instrumenta tijekom vremena. Tako će npr. kod instrumenta koji je zaključen 202112 s određenim obilježjima ovo razdoblje označiti od kada ovaj instrument postoji sa svim svojim obilježjima.

Ako je, primjerice, došlo do izmjene ugovorenog iznosa instrumenta, za isti će se instrument dostaviti novi slog koji će, uz ostale nepromijenjene podatke, sadržavati i izmijenjeni podatak o ugovorenom iznosu instrumenta te razdoblje od kada se ovaj podatak primjenjuje, npr. 202203, koje odgovara mjesecu zaključenja aneksa ugovora kojim je dogovoreno povećanje iznosa.

Pri prvoj prijavi novog instrumenta obilježje razdoblje označuje i razdoblje zaključenja instrumenta jer je izvješćivanje o instrumentu potrebno započeti od trenutka zaključenja ugovora.

5. Osnova izvješćivanja

Ovo obilježje popunjava se obvezno za svaki identifikator izborom jednog od modaliteta:

01 pojedinačno

02 agregirano.

Modalitet 01 – pojedinačno označuje da izvješćivanje za određeni identifikator podrazumijeva jedan dužničko-vjerovnički instrument.

Modalitet 02 – agregirano označuje da izvješćivanje za određeni identifikator podrazumijeva skupinu dužničko-vjerovničkih instrumenata istih obilježja, koji se za izvještajne svrhe agregiraju.

Odabir modaliteta 02 – agregirano u ovom obilježju ujedno znači da će obveznici izvješćivanja biti obvezni dostaviti planove otplate glavnice i kamata odnosno da neće biti obvezni popuniti obilježje iznos. Ova ograničenja neće se primjenjivati samo ako je uz modalitet 02 kao vrsta instrumenta odabrano 13 – sekuritizacija.

6. Vrsta instrumenta

Unosi se dvoznamenkasta numerička oznaka koja označuje vrstu dužničko-vjerovničkog instrumenta:

01 oročeni depozit

02 kredit (uključuje i hibridne i podređene ugovore, tj. »ugovore o kapitalu«)

03 revolving kreditna linija

04 sindicirani kredit (samo ako je kreditor sindikat banaka)

05 dugoročni trgovački kredit/avans

06 robni kredit (financiranje kupnje robe ili usluge zaključene između kupca i dobavljača od strane treće osobe)

07 financijski leasing

08 vrijednosni papir (instrument tržišta novca ili kapitala)

09 repo ugovor

10 faktoring/forfajting

11 cash pooling

12 sekuritizacija

13 sredstva na transakcijskom računu i depoziti po viđenju (a vista)

99 ostalo.

7. Osiguranje izvozne agencije

Ovo obilježje popunjava se odabirom jednog od modaliteta:

01 da

02 ne.

Oznaka da je kredit osiguran od strane izvozne agencije zemlje kreditora upućuje, uz uvjet da je izvorni rok dospijeća duži od godinu dana, na činjenicu da je podoban za eventualne pregovore o reprogramiranju. Ovo obilježje rabi se samo kao indikativni podatak o prirodi instrumenta.

8. ISIN

Ako je u obilježju »Vrsta instrumenta« odabran modalitet 09 – vrijednosni papir, u ovo se obilježje unosi podatak o jedinstvenoj ISIN oznaci vrijednosnog papira.

Ako je riječ o vrijednosnom papiru koji nema ISIN (mjenice, certifikati o depozitu i sl.), u ovo će se obilježje upisati jedinstvena oznaka konstruirana na način da prve dvije pozicije čine dvoslovnu oznaku države u kojoj je rezident izdao takav vrijednosni papir te u nastavku slijedi oznaka da je riječ o ostalim vrijednosnim papirima »DEOSTA000000«.

Međunarodni jedinstveni identifikacijski broj (ISIN) jest oznaka vrijednosnog papira određena u skladu s međunarodnim ISO standardima i rabi se u međunarodnom trgovanju vrijednosnim papirima. ISO standardi propisuju jedinstven način označavanja različitih vrsta vrijednosnih papira, kako bi se osigurala transparentnost u međunarodnom trgovanju.

9. Rok – izvorno dospijeće

Izvorno dospijeće odnosi se na fiksno razdoblje trajanja financijskog instrumenta. Drugim riječima, pod ugovorenim (izvornim) rokom dospijeća podrazumijeva se razdoblje od datuma puštanja kredita u tečaj, tj. korištenja kredita do datuma dospijeća kredita s jednokratnim dospijećem, odnosno za kredite koji se otplaćuju u ratama do datuma dospijeća posljednje rate.

Vrijednost obilježja izražava se u mjesecima, pri čemu se broj mjeseci izračunava tako da svaki mjesec ima kalendarski broj dana. Za ovo su obilježje predviđene najviše četiri znamenke (9999 mjeseci).

Primjer: Izvorno dospijeće mjeri se u mjesecima, pri čemu svaki mjesec ima kalendarski broj dana. Drugim riječima, broj dana koji će činiti jedan mjesec ovisi o konkretnom slučaju. Za potrebe ilustracije zamislimo kratkoročni kredit koji je odobren na 29 dana:

1. kredit je odobren 12. 2. 2021. – veljača ima 28 dana; izvorno dospijeće je duže od kalendarskog broja dana (29/28 > 1), pa se upisuje modalitet »2«

2. kredit je odobren 12. 2. 2020. – veljača ima 29 dana; izvorno dospijeće isto je kao i kalendarski broj dana veljače (29/29 = 1), pa se upisuje modalitet »1«

3. svi ostali mjeseci – izvorno dospijeće kraće je od kalendarskog broja dana (29/30 < 1 i 29/31 < 1), pa se upisuje modalitet »1«.

U slučaju da je kao vrsta instrumenta odabran faktoring i forfajting, u obilježje izvorno dospijeće upisuje se podatak koji označuje razdoblje od trenutka zaključenja ugovora o faktoringu ili forfajtingu do konačnog dospijeća otkupljenog potraživanja. U jednu skupinu izvještajnih instrumenata, ako je odabrano agregirano izvješćivanje, u ovom slučaju mogu se agregirati svi ugovori o faktoringu koji obuhvaćaju, primjerice, otkup mjenica za koje je od trenutka otkupa do dospijeća preostalo 120 dana. Dakle, skupinu mogu činiti mjenice čije je izvorno dospijeće bilo različito, ali su i ugovori o otkupu sklopljeni na različit dan životnog vijeka mjenice, međutim svima je od dana zaključenja ugovora do konačnog dospijeća preostalo 120 dana.

Što se tiče depozita po viđenju (a vista) i sredstava na transakcijskim računima, u rok dospijeća upisuje se »1«.

10. Garant

Ovo obilježje popunjava se matičnim brojem ako je obveza rezidenta dužnika dodatno osigurana garancijom drugog rezidenta. Ako za podmirenje obveze rezidenta garanciju izdaje nerezident, ovo se polje popunjava zbirnom oznakom za sve nerezidente »ND0000000«.

Matični broj rezidenta garanta za potrebe ove Upute jest matični broj koji pravnim osobama dodjeljuje Državni zavod za statistiku.

Pojam garancije pri popunjavanju ovog obilježja obuhvaća sve instrumente koji mogu poslužiti kao instrument osiguranja otplate dužničke obveze kao što su garancija, jamstvo, mjenica, akreditiv, hipoteka i sl.

11. Vrsta kamatne stope

Ovo obilježje popunjava se unosom dvoznamenkaste numeričke oznake koja određuje vrstu ugovorene kamatne stope, ako je plaćanje kamata ugovoreno, po kojoj se obavlja izračun kamata koje je dužnik obvezan platiti:

• bez kamata

• fiksna stopa

• EURIBOR

• LIBOR

• ostale vrste fiksnih stopa (npr. dvije fiksne stope i sl.)

• ostale varijabilne stope

• ostalo.

U slučaju kada se kao vrsta kamatne stope odabere modalitet 97 – ostale vrste fiksnih stopa, obilježje »Visina kamatne stope« popunjava se podatkom o pretežnoj stopi.

U slučaju kada se kao vrsta kamatne stope odabere modalitet 98 – ostale vrste varijabilnih stopa, obilježje »Visina kamatne stope« popunjava se podatkom o trenutačnoj vrijednosti varijabilne stope. Ako se varijabilna stopa zasniva na nekoj od pojedinačno navedenih vrsta stopa (npr. varijabilna kamatna stopa zasnovana na EURIBOR-u), ispravno je kao vrstu kamatne stope označiti EURIBOR, a kao visinu kamatne stope upisati podatak o odstupanju ugovorne stope od EURIBOR-a.

Kad se kao vrsta kamatne stope odabere modalitet 99 – ostalo, u obilježje »Visina kamatne stope« unosi se trenutačna vrijednost ugovorene stope (koja uključuje i eventualni promjenjivi i fiksni dio).

12. Visina kamatne stope

Obilježje se popunjava unosom postotka na najmanje dvije decimale (a najviše pet).

Ako je u prethodnom obilježju odabran modalitet 01 – bez kamata, ovo obilježje popunjava se iznosom 0,00 %.

U slučaju odabira bilo kojeg od preostalih modaliteta, u ovo se obilježje unosi podatak o visini ugovorene kamatne stope.

Uneseni postotak označuje visinu ugovorene fiksne stope, odnosno ako odabrani modalitet predstavlja neku od varijabilnih kamatnih stopa, uneseni postotak predstavlja maržu koja se zaračunava uz trenutačnu vrijednost ugovorene varijabilne stope ili trenutačnu vrijednost nespomenute varijabilne stope.

13. Valuta otplate ili indeksacije

Raščlamba po valutama instrumenta osigurava u okviru statistike inozemnog duga izračun tokova inozemnog duga usklađenih za tečajne promjene. Jednako tako, na temelju ovog obilježja instrumenti se klasificiraju u valutnoj strukturi inozemnog duga/potraživanja.

Ovo obilježje popunjava se oznakom valute u kojoj se instrument otplaćuje. Ako je instrument ugovoren i otplaćuje se u jednoj valuti, ali je otplata indeksirana uz vrijednost druge valute, ovo obilježje popunjava se oznakom valute indeksacije jer je u toj valuti fiksirana dužnička obveza.

Tako će se, primjerice, za kredit koji je ugovoren u eurima i plativ u eurima, ali čija je otplata valutnom klauzulom vezana uz dolare (dakle, indeksirana u odnosu na tečaj dolara), ovo obilježje popuniti oznakom valute USD. Naime, realna dužnička obveza predstavlja dolarsku obvezu i u skladu sa standardima statistike inozemnog duga tretira se kao obveza u dolarima te u valutnoj strukturi također čini dio dolarskih kredita. Izvješćivanje Hrvatske narodne banke iz navedenog razloga, kako bi se korektno moglo pratiti stanje duga po ovom kreditu, mora biti u dolarima, iako se plaćanja obavljaju u eurima.

Obilježje »Valuta otplate ili indeksacije« popunjava se odabirom neke od troslovnih oznaka valuta s popisa koji je raspoloživ na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom prilozi i popisi«.

Napominje se da se sve vrijednosti koje se odnose na novčane iznose u tablicama T3 i T4 iskazuju u ovoj valuti, odnosno valuti koja je u tablici T2 naznačena kao valuta otplate ili indeksacije.

Obilježje »Valuta otplate ili indeksacije« jedino je obilježje čija izmjena nije moguća. Naime, ako za ugovoreni dužnički instrument dođe do promjene valute otplate ili indeksacije, ovu je promjenu potrebno provesti kroz T3 Stanja i transakcije na način da se postojeći instrument u valuti npr. eurima prikaže otplaćenim i istodobno otvori novi dužnički instrument u T2 i T5 (s novim identifikatorom) u novoj valuti – primjerice švicarskim francima te prikaže njegovo korištenje u T3 u iznosu koji je ugovoren između dužnika i vjerovnika. Dakle, u slučaju promjene valute instrumenta riječ je zapravo o zatvaranju jednoga i otvaranju novoga dužničkog instrumenta.

14. Valuta ugovaranja

Obilježje »Valuta ugovaranja« popunjava se odabirom neke od troslovnih oznaka valuta prema popisu raspoloživom na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.

Ako je valuta otplate odnosno indeksacije različita od valute ugovaranja instrumenta, upisuje se oznaka valute različita od one odabrane u obilježju »Valuta otplate ili indeksacije«.

Ako je kredit ugovoren u jednoj, a plativ u drugoj valuti, u ovom će se obilježju odabirom troznamenkaste numeričke oznake valute naznačiti valuta ugovaranja.

Tako će se u opisanom slučaju kredita ugovorenog u eurima i plativog u eurima, ali indeksiranog uz dolare, ovo obilježje popuniti oznakom EUR. Ovo obilježje osigurava u kategorijama statistike inozemnog duga prepoznavanje inozemnog duga plativog u domaćoj valuti, ali vezanog uz tečaj strane valute (engl. foreign currency linked debt).

15. Iznos

U ovo obilježje unosi se podatak o ugovorenom nominalnom iznosu dužničkog instrumenta u jedinicama valute otplate odnosno indeksacije na dvije decimale.

Popunjavanje ovog obilježja obvezno je za sve instrumente za koje se izvješćuje pojedinačno, osim za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depoziti po viđenju (a vista). Za agregirano izvješćivanje popunjavanje je obvezno ako je u obilježju »Vrsta instrumenta« odabran modalitet 12 – sekuritizacija.

Ako se o instrumentima izvješćuje agregirano (repo ugovori, oročeni depoziti, faktoring i forfajting), unos ovog podatka nije obvezan.

16. Način izračuna plana

U nastavku slijedi skupina obilježja kojom se definiraju planovi otplate glavnice ili kamata.

U prvom obilježju ove skupine obveznik izvješćivanja odabire modalitet izračuna plana. Ponuđeni modaliteti podrazumijevaju obvezu dostavljanja planova otplate glavnice ili kamate od strane obveznika izvješćivanja ili odabir jednog od modaliteta na temelju kojih će, prema elementima iz preostalih obilježja ove skupine, izračun plana otplate obavljati Hrvatska narodna banka. Detaljniji prikaz algoritama za izračun plana otplate sadržan je u Prilogu 3. ove Upute.

Ako je obveznik odabrao modalitet dostave planova otplate, obvezan je mjesečno dostavljati plan otplate glavnice i kamata. Pritom se plan otplate glavnice dostavlja samo za vrstu iznosa stanje glavnice koja se za tekući mjesec izvješćuje u Tablici 3. i pripadajuće kamate. Dostavljeni plan otplate za glavnicu pritom mora zadovoljiti osnovnu logičku kontrolu da suma plana otplate glavnice mora odgovarati stanju glavnice izvještajnog mjeseca iz Tablice 3.

Napominjemo da je za instrumente za koje izvješćuje agregirano (repo, oročeni depozit, cash pooling, faktoring i forfajting) obveznik dužan odabrati modalitet 01 – dostava plana jednako kao i u slučaju da je kao vrsta instrumenta odabran modalitet 03 – revolving kreditna linija.

Za instrument »sekuritizacija«, koji također podrazumijeva agregirano izvješćivanje zbog prirode ovog instrumenta, odabire se kao i za sve preostale instrumente bilo koji od ponuđenih modela izrade plana otplate.

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

Ako je u obilježju »Način izračuna plana« odabran modalitet 01 – dostava plana, obveznik nije dužan dostaviti podatke za preostala obilježja ove skupine.

Pri odabiru bilo kojega od preostalih modaliteta obilježja »Način izračuna plana« obveznik je dužan dostaviti podatke i za preostala obilježja ove skupine. Obilježje »Način izračuna plana« popunjava se unosom dvoznamenkaste oznake modaliteta dostave podataka o planovima otplate glavnice/kamata.

01 dostava plana

02 izračun – jednokratno

03 izačun – varijabilni anuitet s konstantnom otplatnom kvotom

04 izračun – konstantni anuitet s varijabilnom otplatnom kvotom.

Rezidenti obveznici izvješćivanja obvezni su i kod odabira modaliteta koji znači izračun plana od strane Hrvatske narodne banke naknadno izvješćivati o svakoj eventualnoj promjeni elemenata za izračun plana dostavljanjem podataka s izmjenom sloga u Tablici 2. Instrumenti kako bi Hrvatska narodna banka mogla plan otplate automatski revidirati u skladu s nastalim promjenama (primjerice u slučaju prolongiranja roka otplate i slično). Primjeri popunjavanja ovog obilježja u slučaju izmjene elemenata bitnih za izračun plana bit će detaljnije prikazani u Prilogu 3. ove Upute.

Sva obilježja u nastavku koja se odnose na podatke plana otplate obvezni su popuniti obveznici izvješćivanja koji su odabrali neki od modaliteta za koje izračun plana obavlja Hrvatska narodna banka.

17. Frekvencija otplate glavnice

U ovo obilježje unosi se odabrana dvoznamenkasta numerička oznaka:

01 mjesečno

02 tromjesečno

03 polugodišnje

04 godišnje

05 jednokratno.

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

18. Razdoblje prvog plaćanja glavnice

Ovo se obilježje popunjava unosom prvog mjeseca u kojemu započinje plaćanje glavnice u formatu GGGGMM.

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

19. Broj rata glavnice

U ovo se obilježje unosi troznamenkasta numerička oznaka broja rata otplate glavnice (npr. 8 rata – 8; 36 rata – 36; 120 rata – 120).

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

20. Frekvencija otplate kamata

U ovo obilježje unosi se odabrana dvoznamenkasta numerička oznaka:

01 mjesečno

02 tromjesečno

03 polugodišnje

04 godišnje

05 jednokratno.

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

21. Razdoblje prvog plaćanja kamata

Ovo se obilježje popunjava unosom prvog mjeseca u kojemu započinje plaćanje kamata u formatu GGGGMM.

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

22. Broj rata kamata

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

U ovo se obilježje unosi troznamenkasta numerička oznaka broja rata otplate kamata (analogno kao kod glavnice).

23. Ostatak vrijednosti

Ostatak vrijednosti je razlika između ukupno ugovorenog iznosa i ukupnog korištenja glavnice. Unos ovog podatka nije obvezan.

Primjeri popunjavanja Tablice T2

Primjerice slog Tablice 2. za jedan instrument izgledao bi kako slijedi:

Slog sadržava podatke o pasivnom dužničkom instrumentu pod oznakom P00055 za koji se izvješćuje pojedinačno. Dostavlja se redovan slog za ovaj instrument koji nastaje u siječnju 2022. godine. Riječ je o dugoročnom kreditu u iznosu od 100.000 EUR zaključenom na deset godina sa šest mjeseci počeka (izvorno dospijeće je 126 mjeseci, a broj rata glavnice 120). Ugovorena je mjesečna otplata i za glavnicu i za kamate, pri čemu se plan izračunava po modelu konstantnog anuiteta s varijabilnom otplatnom kvotom.

9.3. Tablica 3. Stanja i transakcije

Ovom se tablicom prikupljaju podaci o stanjima te o transakcijama inozemnog duga koji se prikazuju na financijskom računu platne bilance RH i na tekućem računu u dijelu dohotka kada je riječ o dohotku ili rashodu od kamata. Sve vrijednosti koje se odnose na novčane iznose iskazuju se u valuti koja je u Tablici 2. naznačena kao valuta otplate ili indeksacije.

Za svaki instrument iz tablice instrumenata (T2) izvješćuje se u ovoj tablici o završnom stanju izvještajnog mjeseca te o transakcijskim i netransakcijskim promjenama koje rezultiraju promjenom stanja.

Transakcijske promjene pritom obuhvaćaju tokove korištenja, otplate glavnice i plaćanja kamata.

Netransakcijske promjene obuhvaćaju:

• vrijednosne prilagodbe i

• ostale prilagodbe.

Vrijednosne promjene mogu biti uzrokovane:

• otpisom ili djelomičnim otpisom duga

• promjenom cijene (kod instrumenata koji kotiraju na uređenim tržištima novca ili kapitala) i

• promjenom deviznih tečajeva.

Ostale prilagodbe (engl. other adjustments) pozicija su koja se rabi za prikaz reklasifikacije instrumenta zbog promjene nekog od osnovnih izvještajnih kriterija u statistici inozemnog duga, a to su:

• ugovoreni rok instrumenta (dugoročno/kratkoročno)

• priroda dužničko-vjerovničkog odnosa (nema ulagačke povezanosti ili postoji izravni ili posredni ulagački odnos) i

• sektorska pripadnost rezidenta (dužnika ili vjerovnika).

Kako bi se omogućilo pravilno prikazivanje stanja i transakcija u statistici inozemnog duga, obveznici izvješćivanja putem tablice stanja i transakcija dostavljat će podatke o stanjima, transakcijskim promjenama te o otpisima u dijelu netransakcijskih promjena.

Budući da je putem obrasca INOK-DEP predviđeno izvješćivanje u valuti otplate ili indeksacije instrumenta, Hrvatska narodna banka na temelju raspoloživih podataka iz tablice instrumenata (T2) izračunavat će promjene uvjetovane promjenom deviznih tečajeva.

Jednako tako na temelju dostavljenih podataka o izmjenama nekog od obilježja instrumenata u Tablici 2. Hrvatska narodna banka izračunavat će ostale prilagodbe.

Tablica stanja i transakcija sadržava, dakle, iznose s opisom. Obilježja koja sadržava slog Tablica 3. opisat ćemo ukratko u nastavku.

1. Oznaka tablice

Ovo se obilježje popunjava oznakom tablice koja se dostavlja – T3.

2. Vrsta sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja:

01 redovan

02 storno.

3. Identifikator

Identifikator je obilježje koje jednoznačno određuje svaki instrument za obveznika izvješćivanja i generira se po zadanim pravilima.

U ovom se polju označuje instrument za koji se dostavljaju podaci o stanjima i transakcijama. Oznaka identifikatora ključ je na temelju kojeg se podaci iz tablice stanja i transakcija povezuju s tablicom instrumenata.

Logičkom kontrolom provjeravat će se je li svaki od identifikatora iz ove tablice sadržan u tablici instrumenata.

4. Razdoblje

U ovom se obilježju dostavlja oznaka razdoblja za koje se izvješće dostavlja. Razdoblje se označuje oznakom godine i izvještajnog mjeseca u formatu GGGGMM, npr. 202203.

Uobičajeno će u jednoj datoteci svi slogovi prikazivati transakcije iz prethodnog mjeseca. Primjerice, početkom travnja dostavljaju se podaci za ožujak. Međutim, ako je obveznik izvješćivanja uočio pogrešno dostavljen podatak, moguće je da uz slogove koji se odnose na prethodni mjesec datoteka sadržava i slogove za neki drugi izvještajni mjesec. Primjerice, u travnju se dostavlja slog koji ispravlja podatke za siječanj.

5. Vrsta iznosa

Ovo obilježje predstavlja vrstu obveze po pojedinom (ili agregiranom) dužničkom instrumentu za koju se izvješćuje o stanjima i promjenama nastalima u tijeku izvještajnog mjeseca, a unosi se kao dvoznamenkasta numerička šifra pridružena odgovarajućoj opciji:

01 glavnica

02 kamate

03 kašnjenje glavnice

04 kašnjenje kamata

05 ugovorena neiskorištena glavnica

06 zatezne kamate

07 troškovi.

Tablica 3. u Prilogu 4. ove Upute prikazuje za koje će se vrste iznosa u pojedinim obilježjima T3 izvješćivati o iznosu transakcijske odnosno netransakcijske promjene, naravno ako se dogodila takva promjena po dužničkom instrumentu u izvještajnom mjesecu.

Podaci o iznosu koji se dostavljaju po pojedinim obilježjima pritom (uz dolje opisane iznimke) moraju biti pozitivni brojevi (> 0).

Sve vrijednosti koje se odnose na novčane iznose iskazuju se u valuti koja je u Tablici 2. naznačena kao valuta otplate ili indeksacije.

6. Korištenje

Iznos korištenja dostavlja se samo za četiri osnovne vrste iznosa: glavnica, kamate, kašnjenje glavnice i kašnjenje kamata. Pritom iznos korištenja za svako od navedenih obilježja prikazuje iznos za koji se povećava stanje pojedine vrste iznosa konkretnoga dužničkog instrumenta.

Iznosi u ovom obilježju mogu biti samo pozitivni brojevi, osim za kamatu.

• Vrsta iznosa: glavnica

Iznos korištenja glavnice u izvještajnom mjesecu označuje povećanje stanja nedospjele glavnice:

• zbog povlačenja sredstava odobrenoga kreditnog iznosa

• zbog isporuke robe ili usluga

• zbog plaćanja određenog iznosa od strane kreditora po nalogu dužnika trećoj osobi (npr. korištenje kredita za refinanciranje postojeće kreditne obveze, korištenje kredita za otkup vlastitih dužničkih papira...) i

• zbog drugih oblika povećavanja potraživanja/duga kao što su cesija, preuzimanje duga, prodaja potraživanja...

Ako dužnički instrument predstavlja emisiju vrijednosnih papira, korištenje čini priljev sredstava na osnovi izdanih vrijednosnih papira.

• Vrsta iznosa: kamata

Korištenje za ovu vrstu iznosa označuje iznos obračunatih nedospjelih kamata koji je obračunat za izvještajni mjesec.

Primjer:

Kamate se obračunavaju mjesečno i dospijevaju 15. u mjesecu, kada dospijeva i plaćanje glavnice.

Stanje obračunatih nedospjelih kamata na početku mjeseca (na kraju prethodnog mjeseca) odgovara dijelu kamata obračunatom za 15 dana prethodnoga izvještajnog mjeseca.

Korištenje kamata tekućega izvještajnog mjeseca sastoji se od obračunatih nedospjelih kamata za cijeli izvještajni mjesec, pri čemu se kamate do 15. u mjesecu obračunavaju na stanje glavnice s početka mjeseca, dok se za drugih 15 dana do kraja mjeseca obračunavaju na stanje glavnice umanjeno za iznos rate koja dospijeva u tijeku mjeseca.

Istodobno s opisanim prikazom stanja i korištenja u izvještajnom mjesecu prikazat će se otplata kamata 15. u mjesecu koja će rezultirati smanjenjem početnog stanja obračunatih nedospjelih kamata tako da će ono na kraju izvještajnog mjeseca odgovarati iznosu korištenja obračunatih nedospjelih kamata za 15 dana novoga obračunskog razdoblja kamata koje je započelo 15. dana izvještajnog mjeseca.

• Vrsta iznosa: kašnjenje glavnice

Iznos korištenja za ovu vrstu iznosa predstavlja glavnice koje su dospjele tijekom izvještajnog mjeseca, a nisu podmirene o dospijeću (odnosno do kraja izvještajnog mjeseca), pri čemu se ovaj iznos istodobno prikazuje i u obilježju »Otplata« za vrstu iznosa glavnica.

• Vrsta iznosa: kašnjenje kamata

Iznos korištenja za ovu vrstu iznosa označuje kamate koje su dospjele tijekom izvještajnog mjeseca, a nisu podmirene, pri čemu se ovaj iznos istodobno prikazuje i u obilježju »Otplata« za vrstu iznosa kamate.

7. Otplata

Otplate su iznos za koji se umanjuje stanje po nekoj od četiri osnovne vrste iznosa koje se prate u ovom izvješću, a to su: glavnica, kamate, kašnjenje glavnice i kašnjenje kamata. Istodobno otplata se prikazuje i za vrstu iznosa troškovi i zatezne kamate. Ove se dvije vrste iznosa ne prate kroz stanja, već samo u transakcijama plaćanja. Na taj se način omogućuje procjena cijene zaduživanja u inozemstvu (koja uz ugovorene kamate uključuje i troškove). Osim toga, prate se zatezne kamate koje kreditor obračunava za zakašnjele obveze.

• Vrsta iznosa: glavnica

Otplata glavnice označuje iznose glavnice plaćene tijekom izvještajnog mjeseca, pri čemu su navedeni iznosi imali i dospijeće u izvještajnom mjesecu ili su plaćeni prijevremeno.

U ovom obilježju potrebno je prikazati otplatu (umanjenje stanja nedospjele glavnice) i za iznose koji su dospijevali u tom izvještajnom mjesecu, ali nisu podmireni (nastanak kašnjenja) uz istodobno prikazivanje ovog iznosa u obilježju »Korištenje« za vrstu iznosa kašnjenje glavnice.

Dakle, iznosi prikazani u obilježju »Otplata« prikazuju svako smanjenje obveze na osnovi nedospjelih iznosa glavnice.

Termin »otplata« glavnice pritom uz klasičnu otplatu s računa dužnika po instrumentu podrazumijeva i druge oblike »plaćanja« koji rezultiraju smanjenjem stanja nedospjele glavnice kao što su:

• izvoz robe ili usluge

• prijeboj međusobnih dugovanja i potraživanja

• prijenos potraživanja na drugog vjerovnika

• preuzimanje duga od drugog dužnika

3. podmirenje obveze od strane garanta

4. podmirenje obveze od strane treće osobe po nalogu dužnika (asignacija) i

5. umanjenje nedospjele glavnice radi nastanka kašnjenja glavnice.

Bilo kojim od navedenih načina otplate moguće je podmiriti obvezu i za preostale vrste iznosa ovisno o dogovoru dužnika i vjerovnika.

• Vrsta iznosa: kamate

Otplata kamata jest iznos plaćanja tijekom izvještajnog mjeseca za kamate koje su dospijevale tijekom izvještajnog mjeseca ili su plaćene unaprijed. U ovom se obilježju (kao i kod glavnice) prikazuje umanjenje i za iznose kamata koji nisu podmireni, ali su dospijevali u izvještajnom mjesecu, pri čemu je istodobno potrebno prikazati za taj iznos korištenje u vrsti iznosa kašnjenje kamata.

Kao i za glavnicu oblici plaćanja, tj. umanjenja ove obveze podrazumijevaju sve spomenute oblike umanjenja obveze na osnovi kamata.

• Vrsta iznosa: kašnjenje glavnice

Iznos otplate za vrstu iznosa kašnjenje glavnice predstavljat će iznose kojima se umanjuje stanje zakašnjele glavnice koja je dospijevala u razdobljima koja su prethodila izvještajnom mjesecu, a plaćanje se obavlja tijekom izvještajnog mjeseca.

• Vrsta iznosa: kašnjenje kamata

Iznos otplate za vrstu iznosa kašnjenje kamata predstavljat će iznose kojima se umanjuje stanje zakašnjelih kamata koje su dospijevale u razdobljima koja su prethodila izvještajnom, a plaćanje se obavlja tijekom izvještajnog mjeseca.

U obilježju »Otplata« prate se i plaćanja troškova za ugovoreni dužnički instrument kao i plaćanja zateznih kamata.

8. Pretvaranje duga u vl. ulog / kapital (engl. debt/equity swap)

Iznos prikazan u ovom obilježju specifičan je oblik umanjenja obveze po dužničkom instrumentu kojim dužnik i vjerovnik ugovaraju da se potraživanje na osnovi dospjele i/ili nedospjele glavnice i/ili dospjelih i/ili obračunatih nedospjelih kamata zamjenjuje povećanjem udjela vjerovnika u kapitalu (temeljnom kapitalu ili pričuvama) dužnika.

9. Otpust (oprost) duga

Iznos prikazan u ovom obilježju specifičan je oblik umanjenja obveze po dužničkom instrumentu kojim dužnik i vjerovnik ugovaraju da se potraživanje na osnovi dospjele i/ili nedospjele glavnice i/ili dospjelih i/ili obračunatih nedospjelih kamata otpušta.

10. Otpis, diskont, rabat

Iznos prikazan u ovom obilježju specifičan je oblik umanjenja obveze po dužničkom instrumentu u slučaju da vjerovnik jednostranom odlukom dužniku otpiše dio ili cijelo potraživanje, odnosno odobri popust ili rabat za uvezenu robu ili usluge.

Iznos otpisa, diskonta ili rabata može obuhvatiti ovisno o odluci vjerovnika iznose dospjele i/ili nedospjele glavnice i/ili dospjelih i/ili obračunatih nedospjelih kamata.

Iznosi otpisa, diskonta i rabata označuju netransakcijske promjene stanja za pojedinu vrstu iznosa te su stoga izdvojene i nužno ih je prikazivati kao zasebno obilježje.

U skladu s ekonomskom prirodom logično je očekivati da se otpis može pojaviti na strani aktive kao otpis dijela ili cijelog iznosa potraživanja jednostranom odlukom vjerovnika, odnosno da se diskont ili rabat mogu pojaviti i na strani pasive, ali isključivo vezano uz potraživanja na osnovi robe i usluga.

11. Završno stanje

Stanje, kao i svi ostali iznosi, navodi se u valuti otplate odnosno valuti uz koju je instrument indeksiran, a koja je za svaki identifikator definirana u tablici T2.

Stanje se prati prema nominalnom iznosu dužničke obveze i izračunava na završni datum izvještajnog razdoblja. Završni datum je posljednji dan izvještajnog mjeseca, primjerice 31. ožujka ili 28. veljače.

• Vrsta iznosa: glavnica

Iznos stanja za vrstu iznosa glavnica izračunava se kao iznos iskorištene glavnice po dužničkom instrumentu umanjen za iznos zakašnjele ili otplaćene glavnice. Završno stanje glavnice (ZSG), dakle, jest iznos nedospjele glavnice i izračunava se tako da se na završno stanje prethodnog izvještajnog mjeseca (ZSG_t-1) pribroje transakcije korištenja tekućeg mjeseca, dok se transakcije otplate oduzimaju.

ZSG_t = ZSG_t-1 + Korištenje_t – Otplata_t

Pritom Otplata_t obuhvaća sve oblike umanjenja obveze na osnovi glavnice, tj. obilježja »Otplata«, »Debt/eqity swap«, »Oprost« i »Otpis tijekom izvještajnog mjeseca«.

Na osnovi ove formule provodi se kontrola dostavljenih podataka.

• Vrsta iznosa: kamate

Iznos stanja za ovo obilježje označuje stanje obračunatih nedospjelih kamata (vremenska razgraničenja kamata) na završni izvještajni datum.

U skladu s metodološkim standardima u statistici inozemnog duga smatra se da kamate kontinuirano dospijevaju i povećavaju vrijednost instrumenta u podlozi sve do trenutka njihova plaćanja.

Kako bi ovo bilo moguće, potrebno je zasebno pratiti stanje kamata (obračunatih nedospjelih kamata) odnosno kumuliranje obveze po kamatama (korištenje kamata) i smanjenje obveze po kamatama (obilježja otplate kamata).

• Vrsta iznosa: kašnjenje glavnice

Iznos stanja kašnjenja glavnice jest iznos dospjele neplaćene glavnice po određenom dužničkom instrumentu na završni dan izvještajnog mjeseca. I za glavnicu i za kašnjenje glavnice završno stanje izvještajnog mjeseca mora proizlaziti iz dostavljenih podataka u prethodnim razdobljima.

SKG_t = SKG _t-1 + Korištenje_t – Otplate_t

• Vrsta iznosa: kašnjenje kamata

Iznos stanja kašnjenja kamata jest stanje dospjelih neplaćenih kamata po određenom dužničkom instrumentu na završni dan izvještajnog mjeseca.

• Vrsta iznosa: ugovorena neiskorištena glavnica

Iznos stanja ugovorene neiskorištene glavnice za određeni dužnički instrument jest stanje glavnice koja dužniku stoji na raspolaganju za korištenje na završni dan izvještajnog mjeseca. Stanje ugovorene neiskorištene glavnice označuje razliku ugovorenog iznosa instrumenta i kumulativa korištene glavnice do kraja izvještajnog razdoblja za koje se izvješće dostavlja.

Ako je dužnički instrument u cijelosti neiskorišten i dužnik po njemu odustaje od njegova korištenja, instrument je potrebno »stornirati« iz baze podataka. Odustajanje od korištenja kredita obveznik će prikazati dostavljanjem sloga izvještajne Tablice 3., u kojem će se stanje ugovorene neiskorištene glavnice u izvještajnom mjesecu u kojem je donesena odluka o odustajanju od korištenja svesti na 0. Na taj će način kredit postati podoban za zatvaranje u bazi podataka Hrvatske narodne banke jer mu je stanje glavnice, kašnjenja glavnice i ugovorene neiskorištene glavnice jednako 0.

12. Indeks tržišne vrijednosti

Indeks tržišne vrijednosti podatak je koji se rabi za procjenu tržišne vrijednosti duga / za instrumente koji kotiraju na uređenim tržištima novca i kapitala.

Podatak se unosi kao pozitivan broj s četiri decimalna mjesta.

Iznos indeksa manji od 1 pokazuje da je tržišna vrijednost instrumenta manja od nominalne, dok indeks veći od 1 označuje instrument koji na tržištu vrijedi više od nominalnog iznosa.

Ovo se obilježje popunjava samo za vrstu iznosa glavnica. Ovo se obilježje obvezno popunjava samo za vrijednosne papire izdane na inozemnim tržištima.

Primjeri popunjavanja Tablice T3

Izgled sloga u ovoj tablici bio bi kako slijedi:

Slog prikazuje korištenje glavnice u iznosu od 100.000,00 za instrument P00055, koje se odnosi na izvještajno razdoblje za ožujak 2022. godine. U istom su razdoblju za isti instrument plaćene kamate u iznosu od 10.000,00 te troškovi u iznosu od 150. Navedene transakcije rezultirale su završnim stanjem instrumenta za glavnicu u iznosu od 1.000.000,00 i kamate (stanje obračunatih nedospjelih kamata od 32,26). Budući da iznosi za preostale vrste iznosa (kašnjenje glavnice i kamata te zatezne kamate) ne postoje, ta se obilježja ne popunjavaju.

9.4. Tablica 4. Planovi otplate

Ako je u Tablici 2. u obilježju »Način izračuna plana« odabran modalitet 01 – dostava plana, obveznik izvješćivanja obvezan je svaki mjesec dostavljati Tablicu 4., koja sadržava plan otplate koji odgovara stanju (nedospjele) glavnice i pripadajućih kamata za svaki dužnički instrument za koji je odabran ovaj model dostave podataka o planovima.

Dostava plana otplate podrazumijeva prikaz dinamike dospijevanja glavnice i kamata za cijelo razdoblje trajanja dužničkog instrumenta.

Sve vrijednosti koje se odnose na novčane iznose iskazuju se u valuti koja je u Tablici 2. naznačena kao valuta otplate ili indeksacije.

Plan otplate prvi se put dostavlja pri prvom korištenju dužničkog instrumenta, dakle pri formiranju stanja glavnice.

Ako je za instrument odabran neki od preostalih modaliteta obilježja »Način izračuna plana« iz T2, obveznik ne dostavlja T4, ali je obvezan u T2 prijaviti promjenu bilo kojeg od elemenata bitnih za izračun plana, npr. vrste kamatne stope, prolongiranje ugovorenog roka otplate i sl.

Izvještajni slog Tablice 4. čine sljedeća obilježja:

1. Oznaka tablice

Ovo se obilježje popunjava oznakom tablice koja se dostavlja – T4.

2. Identifikator

Identifikator je obilježje koje jednoznačno određuje svaki instrument za obveznika izvješćivanja i generira se po pravilima zadanima u Tablici 2. Instrumenti.

U ovom se polju označuje instrument za koji se dostavljaju podaci o stanjima i transakcijama. Oznaka identifikatora ključ je na osnovi kojega se podaci iz tablice planova otplate povezuju s tablicom instrumenata i tablicom stanja i transakcija.

Formalnom kontrolom provjeravat će se je li svaki od identifikatora iz ove tablice sadržan u tablici instrumenata.

3. Razdoblje dospijeća

U ovom se obilježju dostavlja oznaka razdoblja u kojemu dospijeva iznos glavnice ili kamata. Razdoblje se označuje oznakom godine i mjeseca u formatu GGGGMM, npr. 202203.

4. Vrsta plana

Predstavlja vrstu obveze po pojedinom (ili agregiranom) dužničkom instrumentu za koju se dostavljaju podaci o planu otplate, a unosi se kao dvoznamenkasta numerička oznaka:

01 glavnica

02 kamate.

5. Iznos

U ovo se polje unosi iznos dospijeća glavnice ili kamata u određenom razdoblju. Iznos se unosi u zadanom formatu s decimalnim zarezom i dva decimalna mjesta.

Primjeri popunjavanja Tablice T4

Izvještajni slogovi Tablice 4. izgledali bi kako slijedi:

Slogovi, dakle, prikazuju plan otplate glavnice i kamata za dužnički instrument s identifikatorom P00055. Plan se dostavlja jer je dužnički instrument revolving kreditna linija.

U Prilogu 3. ove Upute prikazani su algoritmi kojima će se Hrvatska narodna banka koristiti pri izračunu plana otplate glavnice i kamata za instrumente za koje je obveznik izvješćivanja odabrao jedan od ponuđenih modaliteta izračuna plana.

9.5. Tablica 5. Nerezidenti

Tablica 5. rabi se za dostavljanje podataka o nerezidentu – protustranci pri ugovaranju dužničko-vjerovničkog odnosa. Uz osnovne podatke o državi, sektoru, ulagačkoj povezanosti s nerezidentom i državi konačnoga kontrolnog vlasnika (za ulagački/vlasnički povezane nerezidente), ako je nerezident monetarna financijska institucija s područja EU-a, ova tablica mora sadržavati i dodatnu identifikaciju nerezidenta šifrom nerezidenta.

Osim navedenog ova tablica omogućuje utvrđivanje udjela s kojim nerezidentne monetarne financijske institucije sudjeluju u odobravanju sindiciranih kredita putem obilježja »Udio u kreditu«.

Popunjavanje ove tablice obvezno je za svaki dužnički instrument pri njegovoj prvoj prijavi kao i pri izmjeni podataka o nerezidentu.

Izvještajni slog Tablice 5. čine sljedeća obilježja:

1. Oznaka tablice

Ovo se obilježje popunjava oznakom tablice koja se dostavlja – T5.

2. Vrsta sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja:

01 redovan

02 storno.

3. Identifikator

Identifikator je obilježje kojim se jednoznačno određuje svaki instrument za obveznika izvješćivanja i generira se po pravilima zadanima u Tablici 2. Instrumenti.

U ovom se polju označuje instrument za koji se dostavljaju podaci o nerezidentima. Oznaka identifikatora ključ je na osnovi kojega se podaci iz Tablice 5. povezuju s tablicom instrumenata, tablicom stanja i transakcija i tablicom planova otplate.

Formalnom kontrolom provjeravat će se je li svaki od identifikatora iz ove tablice sadržan u tablici instrumenata.

4. Razdoblje

Ovim se obilježjem definira razdoblje od kojeg se primjenjuju podaci za određenoga kreditora. Podatak se unosi u formatu GGGGMM.

Ako se, primjerice, naknadno promijeni struktura kreditora, dostavlja se novi slog, koji sadržava novi podatak o kreditoru i razdoblju od kojega se podatak primjenjuje. Tako će, primjerice, u slučaju da neki kreditor poveća ili smanji svoj udio u kreditu, novi slog sadržavati podatak o razdoblju od kojeg se primjenjuje novi iznos s kojim kreditor sudjeluje u odobrenom kreditu. Istodobno s povećanjem udjela jednoga kreditora mora se prijaviti odgovarajuća promjena odnosno smanjenje udjela drugoga kreditora kako bi suma udjela uvijek bila 100 (%).

Ako kreditor prestaje biti sudionik sindiciranoga kredita, dostavlja se slog u kojemu će od razdoblja npr. 200709 iznos udjela ovoga kreditora iznositi 0,00.

5. Država/MF nerezidenta – šifra

Popunjava se automatski odabirom zemlje za obilježje Država nerezidenta / međunarodna institucija.

6. Sektor nerezidenta – šifra

Popunjava se automatski odabirom sektora za obilježje Sektor nerezidenta.

7. Šifra nerezidenta

Ovo se obilježje za banke, novčane fondove i središnje banke s područja Europske unije popunjava u skladu s »Popisom monetarnih financijskih institucija i ostalih institucija za zemlje EU-a«, koji objavljuje Europska središnja banka.

Također, popunjava se i šifra međunarodne institucije u skladu s popisom međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat.

Popisi su raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.

8. Ulagački odnos – šifra

Popunjava se automatski odabirom vrste ulagačkog odnosa za obilježje Ulagački odnos.

9. Udio nerezidenta

U ovo se obilježje unosi udio s kojim nerezident sudjeluje u dužničkom instrumentu. Ovo polje ima definiranu vrijednost 100,00000 % za sve instrumete osim ako je kao vrsta instrumenta označen sindicirani kredit zaduženja. U tom slučaju unosi se udio kojim svaki od kreditora sudjeluje u zaključenom sindiciranom kreditu. Udio se unosi kao postotni iznos s pet decimalnih mjesta.

10. Država konačnoga kontrolnog vlasnika – šifra

Popunjava se automatski odabirom zemlje za obilježje Država konačnoga kontrolnog vlasnika.

11. Država nerezidenta / međunarodna institucija

Sastavljanje statistike inozemnog duga i platne bilance zahtijeva geografsku identifikaciju nerezidenata prema državama odnosno identifikaciju određenih međunarodnih institucija u skladu s posebnim popisom.

Ovo obilježje popunjava se odabirom iz izbornika prema abecednom popisu država i međunarodnih institucija.

Abecedni popis država i međunarodnih institucija i njihovih oznaka vodi se u elektroničkom obliku i objavljuje na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.

Popis država i zemalja sastavljen je na temelju normi HRN EN ISO 3166-1:2020, a mijenja se na temelju izmjena i dopuna koje objavljuje Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO).

12. Sektor nerezidenta

Sastavljanje statistike inozemnog duga i platne bilance zahtijeva sektorsku identifikaciju protustranaka sa sjedištem izvan Republike Hrvatske u skladu sa standardima sektorizacije propisanima Sustavom nacionalnih računa SNA 2008 i Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa ESA 2010, kao i priručnicima za sastavljanje platne bilance i statistike inozemnog duga.

Ovo obilježje popunjava se odabirom iz izbornika prema popisu koji označuje sektor nerezidenta u skladu s definicijama sektora iz ESA 2010:

01 Nefinancijska društva

02 Središnja banka (ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje šifre nerezidenta za središnje banke koje su u Europskoj uniji)

03 Društva koja primaju depozite osim središnje banke (ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje šifre nerezidenta za monetarne financijske institucije koje su u Europskoj uniji prema posebnom popisu koji objavljuje ESB, raspoloživom na web-stranici HNB-a u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«).

23 Novčani fondovi (ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje šifre nerezidenta za monetarne financijske institucije koje su u Europskoj uniji prema posebnom popisu koji objavljuje ESB, a raspoloživom na web-stranici HNB-a u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.)

04 Ostali financijski posrednici, osim društava za osiguranje i mirovinskih fondova

24 Nenovčani investicijski fondovi

05 Financijske pomoćne institucije

06 Osiguravajuća društva

16 Mirovinski fondovi

07 Središnja država

08 Savezna država

09 Lokalna država

10 Fondovi socijalne sigurnosti

11 Kućanstva

12 Neprofitne institucije koje služe stanovništvu

13 Međunarodne institucije (Ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje šifre nerezidenta za međunarodnu instituciju prema posebnom popisu međunarodnih institucija iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.)

99 Rezident (samo u slučaju rezidentnih sudionika međunarodnoga sindiciranoga kredita).

Izbor modaliteta obilježja, odnosno sektora nerezidenta obavlja se svrstavanjem pojedinog nerezidenta u skladu s definicijama sektora nerezidenata iz Priloga 1. ove Upute. Ako se kao sudionik sindiciranoga kredita pojavi rezidentna monetarna financijska institucija, u ovo se obilježje unosi modalitet 99 Rezident.

13. Ulagački odnos

Ovim obilježjem identificira se eventualna ulagačka povezanost izvještajne institucije rezidenta i protustranke.

Detaljnije pojašnjenje pojmova izravni i posredni ulagač koji determiniraju vrstu ulagačke povezanosti rezidenta i nerezidenta dano je u uvodnom dijelu teksta ove Upute.

Ovo obilježje popunjava se odabirom jednog od ponuđenih modaliteta iz izbornika:

01 rezident je izravni ulagač u nerezidenta (ima udio u temeljnom kapitalu nerezidenta od 10 % ili više)

02 nerezident je izravni ulagač u rezidenta (ima udio u temeljnom kapitalu rezidenta od 10 % ili više)

03 rezident je posredni ulagač u nerezidenta

04 nerezident je posredni ulagač u rezidenta

05 ne postoji ulagačka povezanost

06 rezident i nerezident horizontalno su povezana društva.

Ako se kao sudionik sindikata kreditora pojavi rezidentna monetarna financijska institucija, u ovo se polje obvezno odabire modalitet ne postoji ulagačka povezanost.

14. Država konačnoga kontrolnoga vlasnika

Ovo obilježje popunjava se za sve ulagački/vlasnički povezane nerezidente (odabrani modalitet za obilježje Ulagački odnos = 01, 02, 03, 04 ili 06), a ne popunjava se za ulagački/vlasnički nepovezane nerezidente (odabrani modalitet za obilježje Ulagački odnos = 05).

Iz izbornika je potrebno odabrati državu u kojoj se nalazi konačni kontrolni vlasnik (rezidenta i nerezidenta). Ako je nerezident koji je protustranka za određeni identifikator ujedno i konačni kontrolni vlasnik rezidenta, odabire se ista država kao i za obilježje Država nerezidenta.

Konačni kontrolni vlasnik definira se kao subjekt koji naposljetku kontrolira poduzeće. On se identificira tako da se ide uzlazno kroz lanac vlasništva poduzeća, prateći kontrolne veze, sve dok se ne ustanovi pravna ili fizička osoba koju ne kontrolira nijedan drugi subjekt (nitko nema vlasništvo više od 50 % glasačkih prava).

Primjeri popunjavanja Tablice T5

Primjer sloga Tablice 5. u nastavku prikazuje strukturu kreditora za dužnički instrument P00055. Strukturu čine tri monetarne financijske institucije iz inozemstva i jedna koja je rezident RH. Podaci za sve kreditore sudionike sindikata primjenjuju se počevši od siječnja 2022. godine.

Drugi primjer sloga Tablice 5. u nastavku prikazuje za dužnički instrument P00056 vlasnički horizontalno povezanoga kreditora iz Belgije, pri čemu je konačni kontrolni vlasnik iz Austrije.

9.6. Tablica 6. Dužnički vrijednosni papiri

Tablica 6. popunjava se samo za identifikatore koji se odnose na izdane dužničke vrijednosne papire u inozemstvu, a rabi se za dostavljanje dodatnih podataka o dužničkom vrijednosnom papiru koji nisu sadržani u Tablici 2.

Popunjavanje ove tablice obvezno je za svaki dužnički vrijednosni papir (u nastavku teksta: DVP) pri njegovoj prvoj prijavi kao i pri izmjeni nekog od podataka.

Izvještajni slog Tablice 6. čine sljedeća obilježja:

1. Oznaka tablice

Ovo se obilježje popunjava oznakom tablice koja se dostavlja – T6.

2. Vrsta sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja:

01 redovan

02 storno.

3. Identifikator

Identifikator je obilježje kojim se jednoznačno određuje svaki instrument za obveznika izvješćivanja i generira se po pravilima zadanima u Tablici 2. Instrumenti.

U ovom se polju označuje instrument za koji se dostavljaju podaci o DVP-u. Oznaka identifikatora ključ je na osnovi kojega se podaci iz Tablice 6. povezuju s tablicom instrumenata, tablicom stanja i transakcija i tablicom planova otplate.

Formalnom kontrolom provjeravat će se je li svaki od identifikatora iz ove tablice sadržan u tablici instrumenata.

4. Razdoblje

Ovim se obilježjem definira razdoblje od kojega se primjenjuju podaci za određeni DVP. Podatak se unosi u formatu GGGGMM.

Ako se, primjerice, naknadno promijeni neki od podataka vezan uz konkretni DVP, dostavlja se novi slog, koji sadržava novi podatak o izmijenjenom obilježju i razdoblju od kojega se podatak primjenjuje.

5. CFI oznaka (kod)

U ovo se obilježje upisuje CFI oznaka. CFI oznaka je šesteroslovna oznaka određena ISO/CD 10962 standardom koji klasificira vrijednosni papir odnosno financijski instrument. Prvo slovo označuje osnovnu vrstu financijskog instrumenta, drugo slovo označuje pobližu podvrstu financijskog instrumenta, a daljnja slova predstavljaju razna druga obilježja financijskog instrumenta. CFI oznaku na emisijskom tržištu dodjeljuje ovlaštena nacionalna agencija za dodjelu oznaka vrijednosnih papira.

6. Cijena izdanja

U ovo se obilježje upisuje cijena vrijednosnog papira kod izdanja. Upisuje se kao postotak s četiri decimalna mjesta, ali bez oznake postotka; odnosno npr. za izdanje uz diskont od 0,081 % upisuje se 99,9190 ili za izdanje uz premiju od 0,0545 % upisuje se 100,0545. Ako nema ni diskonta ni premije, upisuje se 100,0000.

7. Država depozitorija

U ovo se obilježje upisuje dvoslovna oznaka države u kojoj je depozitorij u kojemu se vodi dužnički vrijednosni papir prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka. Abecedni popis država i zemalja i njihovih oznaka vodi se u elektroničkom obliku i objavljuje na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke. Obilježje se popunjava unosom dvoslovne oznake države ili međunarodne financijske institucije sa spomenutih popisa. Iznimno, za Kosovo se unosi oznaka XK.

Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.

8. Ugrađena izvedenica (derivat)

U ovo se obilježje upisuje modalitet obilježja koji označuje postojanje ili nepostojanje ugrađenog derivata, odnosno izvedenice. Ugrađeni derivat neodvojiva je komponenta financijskog instrumenta, u skladu s MRS-om 39 – Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje.

Napomena: izvedenica povezana s DVP-om koja se ugovorno može odvojiti od same vrijednosnice ili ima različitu ugovornu stranu nego ta vrijednosnica nije ugrađeni derivat, nego zaseban financijski instrument koji se u ovoj tablici prikazuje kao vezana izvedenica.

Mogući su modaliteti ovog obilježja:

01 DVP ima ugrađenu izvedenicu

02 DVP nema ugrađenu izvedenicu.

9. Odnosna varijabla ugrađenog derivata

U ovo se obilježje upisuje odnosna (engl. underlying) varijabla ugrađene izvedenice. To je varijabla na osnovi čije se promjene vrijednosti mijenja vrijednost izvedenice ili financijskog instrumenta s ugrađenim derivatom. Ovim se obilježjem označavaju različite vrste izvedenih financijskih instrumenata.

Moguća obilježja i njihova značenja:

01 – kamatna stopa

02 – tečaj

03 – tečaj i kamatna stopa. Ovaj modalitet vrijednosti obilježja upisuje se kod valutno-kamatnih ugovora o razmjeni (engl. cross-currency interest rate swaps).

04 – cijena vlasničkih vrijednosnih papira

05 – kredit

06 – roba

07 – indeks. Ovaj modalitet obuhvaća burzovne indekse ili fiksne košarice vlasničkih ili dužničkih instrumenata.

08 – kratkoročni dužnički vrijednosni papir (instrument novčanog tržišta). Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling.

09 – dugoročni dužnički vrijednosni papir. Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling.

10 – vlasnički vrijednosni papir. Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling.

99 – ostale odnosne varijable ili kombinacije varijabla.

10. Vezana izvedenica (derivat)

Upisuje se, odnosno odabire se modalitet obilježja koji označuje postojanje ili nepostojanje povezanog derivata, odnosno izvedenice. Povezana izvedenica je izvedenica povezana s DVP-om, ali koja se ugovorno može odvojiti od same vrijednosnice ili ima različitu ugovornu stranu nego ta vrijednosnica.

Mogući su modaliteti:

01 – DVP ima vezanu izvedenicu

02 – DVP nema vezanu izvedenicu.

11. Odnosna varijabla vezanog derivata

U ovo se obilježje upisuje odnosna (engl. underlying) varijabla povezane izvedenice. To je varijabla na osnovi čije se promjene vrijednosti mijenja vrijednost izvedenice ili financijskog instrumenta s povezanim derivatom. Ovim se obilježjem označavaju različite vrste izvedenih financijskih instrumenata.

Moguća obilježja i njihova značenja:

01 – kamatna stopa

02 – tečaj

03 – tečaj i kamatna stopa. Ovaj modalitet vrijednosti obilježja upisuje se kod valutno-kamatnih ugovora o razmjeni (engl. cross-currency interest rate swaps).

04 – cijena vlasničkih vrijednosnih papira

05 – kredit

06 – roba

07 – indeks. Ovaj modalitet obuhvaća burzovne indekse ili fiksne košarice vlasničkih ili dužničkih instrumenata.

08 – kratkoročni dužnički vrijednosni papir (instrument novčanog tržišta). Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling.

09 – dugoročni dužnički vrijednosni papir. Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling.

10 – vlasnički vrijednosni papir. Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling.

99 – ostale odnosne varijable ili kombinacije varijabla.

10. PRILOZI

Prilog 1. Definicije sektora nerezidenata

Definicije sektora nerezidenata zasnivaju se na Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa ESA 2010., kao i na s njima usklađenim definicijama propisanima u Odluci o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sektora 2010. – SKIS 2010., koju je donio Hrvatski zavod za statistiku (u nastavku teksta: SKIS 2010.)

01 Nefinancijska društva

Sektor nefinancijskih društava sastoji se od institucionalnih jedinica koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači te čija je glavna aktivnost proizvodnja dobara i nefinancijskih usluga. Sektor nefinancijskih društava također uključuje i nefinancijska kvazidruštva (prema SKIS 2010 sve jedinice uključene u sektor 11).

02 Središnja banka

Podsektor središnje banke sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava čija je glavna funkcija emisija primarnog novca, održavanje unutarnje i vanjske valutne vrijednosti i držanje svih dijelova međunarodnih državnih rezervi (prema SKIS 2010 jedinice uključene u podsektor 121).

03 Društva koja primaju depozite osim središnje banke

Podsektor društava koja primaju depozite osim središnje banke obuhvaća sva financijska društva i kvazidruštva, osim onih razvrstanih u podsektore središnje banke i novčanih fondova, koji ponajprije obavljaju financijsko posredovanje i čije se poslovanje sastoji od primanja depozita i/ili sličnih nadomjestaka za depozite od institucionalnih jedinica, dakle ne samo od monetarnih financijskih institucija, te odobravanja zajmova i/ili ulaganja u vrijednosnice za vlastiti račun. (prema SKIS 2010 jedinice uključene u podsektor 122).

23 Novčani fondovi

Podsektor novčanih fondova sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava, osim onih razvrstanih u podsektore središnje banke i kreditnih ustanova, koji ponajprije obavljaju financijsko posredovanje. Njihovo poslovanje sastoji se od izdavanja udjela ili jedinica u investicijskim fondovima kao sličnih nadomjestaka za depozite od institucionalnih jedinica te, za vlastiti račun, ulaganje uglavnom u udjele/jedinice novčanih fondova, kratkoročne dužničke instrumente i/ili depozite (prema SKIS 2010 jedinice uključene u podsektor 123).

04 Ostali financijski posrednici, osim društava za osiguranje i mirovinskih fondova

Podsektor ostalih financijskih posrednika osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koji ponajprije obavljaju financijsko posredovanje preuzimanjem obveza u oblicima koji nisu gotovina, depoziti ili udjeli u investicijskim fondovima ili u vezi sa sustavima osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardiziranih jamstava od institucionalnih jedinica (prema SKIS 2010 jedinice uključene u podsektor 125).

24 Nenovčani investicijski fondovi

Podsektor nenovčanih investicijskih fondova sastoji se od svih oblika kolektivnog ulaganja, osim onih razvrstanih u podsektor novčanih fondova, a koji ponajprije obavljaju financijsko posredovanje. Njihovo poslovanje sastoji se od izdavanja udjela ili jedinica u investicijskim fondovima koji nisu slični nadomjesci za depozite i, za vlastiti račun, ulaganja ponajprije u financijsku aktivu osim kratkoročne financijske aktive i nefinancijske aktive (obično nekretnine) (prema SKIS 2010 jedinice uključene u podsektor 124).

05 Financijske pomoćne institucije

Ova grupa sektora nerezidenata obuhvaća dva podsektora: pomoćne financijske institucije i društva koja se bave prijenosom financijskih sredstava.

Podsektor pomoćnih financijskih institucija sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja ponajprije obavljaju djelatnosti usko povezane s financijskim posredovanjem, ali koja sama po sebi nisu financijski posrednici(prema SKIS 2010 jedinice uključene u podsektor 126).

Podsektor društava koja se bave prijenosom financijskih sredstava i zajmodavaca sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koji se ne bave ni financijskim posredovanjem ni pružanjem pomoćnih financijskih usluga te čija većina aktive ili pasive nije predmet transakcija na otvorenim tržištima (prema SKIS 2010 jedinice uključene u podsektor 127).

06 Osiguravajuća društva

Podsektor osiguravajućih društava sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koji se ponajprije bave financijskim posredovanjem kao posljedicom udruživanja rizika uglavnom u obliku izravnog osiguranja ili reosiguranja (prema SKIS 2010 jedinice uključene u podsektor 128).

16 Mirovinski fondovi

Podsektor mirovinskih fondova sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja ponajprije obavljaju poslove financijskog posredovanja kao rezultat udruživanja socijalnih rizika i potreba osiguranika (socijalno osiguranje). Mirovinski fondovi kao oblici socijalnog osiguranja osiguravaju dohodak u mirovini te često mirovine nakon smrti i invalidnosti (prema SKIS 2010 jedinice uključene u podsektor 129).

07 Središnja država

Ovaj podsektor uključuje sve državne upravne odjele i ostale središnje agencije čija se nadležnost obično prostire na cijelo ekonomsko područje, osim upravljanja fondovima socijalne sigurnosti (prema SKIS 2010 jedinice uključene u podsektor 1311).

08 Savezna država

Ovaj se podsektor sastoji od onih vrsta jedinica javne uprave koje predstavljaju zasebne institucionalne jedinice i izvršavaju određene upravne funkcije na nižoj razini od središnje države, a višoj od upravnih institucionalnih jedinica na lokalnoj razini, osim upravljanja fondovima socijalne sigurnosti (prema SKIS 2010 jedinice uključene u podsektor 1312).

09 Lokalna država

Ovaj podsektor uključuje one vrste jedinica javne uprave čija se nadležnost ograničuje samo na lokalni dio ekonomskog područja, osim lokalnih agencija fondova socijalne sigurnosti (prema SKIS 2010 jedinice uključene u podsektor 1313).

10 Fondovi socijalne sigurnosti

Podsektor fondova socijalne sigurnosti uključuje središnje, savezne i lokalne institucionalne jedinice čija se glavna aktivnost sastoji od pružanja socijalnih naknada i koje zadovoljavaju sljedeća dva kriterija:

(a) po zakonu ili po propisima određene su skupine stanovništva obvezne sudjelovati u sustavu ili plaćati doprinose; i

(b) ukupna država odgovorna je za upravljanje institucijama u smislu određivanja ili odobravanja doprinosa i naknada, neovisno o svojoj ulozi nadzornog tijela ili poslodavca.

Iznos doprinosa koji plaća određena osoba obično nije izravno povezan s rizikom kojemu je ta osoba izložena.

Prema SKIS 2010 obuhvaća jedinice uključene u podsektor 1314.

11 Kućanstva

Sektor kućanstava sastoji se od pojedinaca ili grupa pojedinaca kao potrošača i poduzetnika koji proizvode tržišna dobra i nefinancijske i financijske usluge (tržišni proizvođači) pod uvjetom da dobra i usluge ne proizvode zasebni subjekti koji se tretiraju kao kvazidruštva. Ovaj sektor uključuje i pojedince ili grupe pojedinaca u ulozi proizvođača dobara i nefinancijskih usluga za isključivo vlastitu finalnu uporabu (prema SKIS 2010 jedinice uključene u sektor 14).

12 Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima

Sektor neprofitne ustanove koje služe kućanstvima sastoji se od neprofitnih ustanova koje su zasebni pravni subjekti, koje služe kućanstvima i koje su privatni netržišni proizvođači. Njihovi su glavni izvori dobrovoljni prilozi kućanstava u gotovini ili u naturi u njihovoj ulozi potrošača, uplate sredstava ukupne države i vlasnički dohodci (prema SKIS 2010 jedinice uključene u sektor 15).

13 Međunarodne institucije

Međunarodne institucije koje su osnovane od strane više država ili drugih međunarodnih institucija te su subjekt međunarodnoga prava. Popis tih institucija raspoloživ je na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke, u dokumentu Odnosi s inozemstvom prilozi i popisi.

Prilog 2. Definicije instrumenata

01 Oročeni depozit

Oročeni depoziti u smislu ove Upute odnose se na novčana sredstva izvještajne institucije kod drugih monetarnih financijskih institucija, čije se upotrebe deponent / izvještajna institucija odriče na određeno ugovoreno vrijeme. Sredstva oročenih depozita ne mogu se rabiti za plaćanja. Oročenim depozitom smatra se i ugovor o depozitu na neodređeno vrijeme uz otkazni rok.

02 Kredit

Kredit označuje kreiranje financijske aktive na temelju ugovora sklopljenog između kreditora i dužnika kojim kreditor dužniku odobrava sredstva. Ovisno o namjeni korištenja odobrenih sredstava kredit može biti potrošački, stambeni, hipotekarni, kredit za refinanciranje i dr. U ovu kategoriju uključuju se i »hibridni i podređeni instrumenti« ili »ugovori o kapitalu«, tj. krediti odobreni od pravne osobe povezane na temelju izravnih ulaganja koji imaju određena obilježja kapitala i knjigovodstveno čine kategoriju rezervi, međutim suštinski jesu ugovor o kreditu s obvezom povrata glavnice i/ili kamata.

03 Revolving kreditna linija

Revolving kredit jest sporazum po kojemu davatelj kredita stavlja određeni iznos novčanih sredstava na raspolaganje klijentu s tim da se njima korisnik kredita može koristiti u svakom trenutku u obliku kontinuiranih kratkoročnih kredita. Kredit se odobrava kao revolving iznos. Svako korištenje smanjuje raspoloživa sredstva, a vraćanje kredita obnavlja ih do prvotnoga revolving iznosa.

04 Sindicirani kredit

Sindicirani krediti posebna su vrsta financijskih kredita u čijem odobravanju sudjeluju dva ili više davatelja kredita – sudionika sindikata. Svaki od sudionika sindiciranoga kredita u iznosu kredita sudjeluje sa svojim udjelom. Jedan od sudionika kredita uobičajeno preuzima ulogu agenta iako postoje i slučajevi da agent sindiciranoga kredita nije i sam sudionik sindikata kreditora. Agent je zadužen za koordinaciju međusobnih odnosa između korisnika kredita i svih sudionika u sindikatu.

05 Dugoročni trgovački kredit/avans

Ugovor o kupnji ili prodaji robe ili usluga sklopljen između kupca i prodavatelja robe ili usluga kojim je ugovoreno plaćanje robe ili usluge u roku dužem od jedne godine odnosno plaćanje unaprijed uz ugovoreni rok isporuke duži od jedne godine.

06 Robni kredit

Financiranje kupnje ili prodaje robe ili usluga ugovorene između kupca i prodavatelja od treće strane. Treća strana koja financira ugovorenu kupnju ili prodaju robe ili usluga pritom može biti banka ili bilo koje nefinancijsko trgovačko društvo. Izdvajanje ove vrste kredita kao posebne vrste kreditnih poslova omogućuje praćenje širega koncepta trade related credits, tj. kreditnih poslova vezanih izravno ili posredno uz trgovinu robom. U ovu kategoriju kredita ubrajaju se i faktoring i forfajting.

07 Financijski najam (leasing)

Financijski najam (leasing) jest ugovor kojim zakonski vlasnik trajnog dobra (»davatelj leasinga«) daje u najam predmetnu imovinu trećoj strani (»primatelj leasinga«) na rok koji čini gotovo cijeli, ako ne i cijeli životni ekonomski vijek imovine, u zamjenu za obroke plaćanja koji pokrivaju trošak dobra uvećan za uračunati kamatni trošak. Smatra se da primatelj leasinga zapravo prima sve koristi koje proizlaze iz korištenja navedenog dobra i da snosi troškove i rizike povezane s vlasništvom. U izvještajne svrhe financijski se najam smatra kreditom koji davatelj leasinga daje primatelju leasinga (i primatelju leasinga omogućuje kupnju trajnog dobra). Imovina (trajno dobro) koja je dana primatelju leasinga ne knjiži se u bilanci davatelja leasinga.

08 Vrijednosni papir

Vrijednosni papir jest kratkoročni ili dugoročni dužnički instrument (s izvornim rokom dospijeća do jedne godine ili više) kojim se trguje na tržištu novca ili kapitala. Kupac izdanoga vrijednosnog papira (obveznice, komercijalnog zapisa, certifikata o depozitu i sl.) posuđuje iznos na koji izdani papir glasi njegovu izdavatelju, a izdavatelj vrijednosnog papira jamči da će tijekom utvrđenog razdoblja imatelju tog papira plaćati utvrđeni iznos kamata te o dospijeću isplatiti iznos na koji izdani papir glasi (nominalnu vrijednost).

09 Repo ugovor

Krediti na osnovi repo poslova protustavka su novčanih sredstava primljenih u zamjenu za vrijednosne papire / zlato koje su izvještajne institucije prodale po određenoj cijeni uz čvrstu obvezu ponovne kupnje istih (ili sličnih) vrijednosnih papira / zlata po fiksnoj cijeni na određeni budući datum. Iznosi koje su primile izvještajne institucije u zamjenu za vrijednosne papire/zlato, a koji su preneseni nekoj trećoj strani (»privremeni stjecatelj«) klasificiraju se u okviru »ugovora o ponovnoj kupnji« kada postoji čvrsta obveza, a ne samo mogućnost, izvršenja obratne operacije. To podrazumijeva da izvještajne institucije zadržavaju efektivno (ekonomsko) vlasništvo nad osnovnim vrijednosnim papirima / zlatom tijekom operacije. U tom smislu, prijenos zakonskog vlasništva nije relevantna stavka za utvrđivanje postupanja s operacijama koje nalikuju repo operacijama.

10 Faktoring i forfajting

Faktoring je specifičan oblik kratkoročnog financiranja na temelju prodaje kratkoročne, obično neosigurane aktive (ponajprije potraživanja od kupaca – bez sredstava osiguranja plaćanja) faktoru. Faktor otkupljuje potraživanja od kupaca i drugih dužnika po određenoj kamatnoj stopi koja je uvećana za manji iznos premije rizika kao i za proviziju za eventualne druge usluge faktora te snosi rizik naplate takvih potraživanja. Ako ugovor o faktoringu uključuje samo financiranje, ali ne i odgovornost faktora za naplatu od dužnika (kupca robe ili usluga), tada se kao protustranka navodi prodavatelj potraživanja. Suprotno tome, ako ugovor o faktoringu osim financiranja uključuje i odgovornost faktora za naplatu tražbine od dužnika (kupca robe ili usluge), onda se kao protustranka navodi kupac robe ili usluge. Forfajting je kupnja potraživanja bez prava regresa prema prodavatelju u slučaju nemogućnosti naplate po dospijeću. Instrumenti forfajtinga jesu akceptirane i avalirane mjenice što su ih izdali kreditno sposobni kupci uz klauzulu »bez prava regresa«. U procesu forfajtinga rokovi dospijeća potraživanja duži su od godinu dana.

11 Cash pooling

Cash pooling je specifičan financijski proizvod koji omogućuje da se pozitivna i negativna salda na bankovnim računima različitih poslovnih subjekata ujedinjavaju (promatraju kao zbirni saldo) ili objedinjavaju na jedinstvenom krovnom računu. Uobičajeno se na ovaj način prelijevaju dnevni viškovi i manjkovi po računima tvrtki unutar iste grupe. Ako se viškovi/manjkovi prelijevaju od rezidenta nerezidentnim članicama grupe, transakcije je potrebno pratiti kao potraživanje od inozemstva ili dug prema inozemstvu.

Cash pooling u koji je rezident uključen zajedno s nerezidentima izvještajno, u skladu s ovom Odlukom, može se tretirati kao ostali kreditni posao ili depozitni posao, ovisno o vrsti cash poolinga.

Ako je riječ o koncentraciji novčanih sredstva na glavni račun poola – odnosno o stvarnom/fizičkom cash poolingu, npr. »Zero Balance« ili »Target Balance« modelu cash poolinga (sa stvarnim transferom sredstava od rezidenta nerezidentu/nerezidentima ili u suprotnom smjeru), izvještajno se takav posao smatra ostalim kreditnim poslom s inozemstvom (zaduženja i/ili odobrenja) i u slučaju izvješćivanja putem INOK-DEP obrasca potrebno ga je specificirati kao instrument 11 Cash pooling.

Zasebnom vrstom cash poolinga smatra se i tzv. single legal account pooling ili objedinjavanje na jedinstveni račun, također poznato i kao grupni račun ili balance netting.

Objedinjavanje na jedinstveni račun zasniva se na jednom legalnom bankovnom računu po kojemu se događaju sva plaćanja i naplate. U pravilu, nositelj grupnog računa jest kompanija majka ili posebna riznična jedinica, koja i sama posluje kao trgovačko društvo. Ostali sudionici u ovakvoj vrsti objedinjavanja polažu i povlače novčana sredstava izravno na taj račun, ali korištenjem svoga referentnog broja (podračuna) na kojemu se sve transakcije polaganja odnosno povlačenja sredstava zrcale. Dakle, sudionici u ovakvom tipu poola nemaju svoje stvarne račune (koji bi bili legalni, registrirani računi za obavljanje platnog prometa, ili npr. u Hrvatskoj, bili registrirani u jedinstvenom registru računa), nego određenu vrstu administrativnih podračuna.

Suštinski, ovdje je također riječ o sustavu objedinjavanja sa stvarnim transferom sredstava, pri čemu svi članovi ovakvog sustava (osim nositelja grupnog računa) imaju dug ili potraživanje samo prema nositelju računa, odnosno društvu majci ili »internoj banci«, te praktično nemaju odnos s bankom-institucijom u kojoj je račun otvoren, niti s ostalim sudionicima objedinjavanja.

U skladu s prethodno navedenim, izvještajno se takav posao također smatra ostalim kreditnim poslom s inozemstvom (zaduženja i/ili odobrenja) i u slučaju izvješćivanja putem INOK-DEP obrasca potrebno ga je specificirati kao instrument 11 Cash pooling.

Ako je riječ o obračunskom objedinjavanju sredstava između rezidenta i nerezidenata (engl. notional/virtual cash pooling) bez stvarnog transfera sredstava, pri čemu rezident u svakom trenutku u potpunosti i neograničeno raspolaže sredstvima na vlastitom računu otvorenom u inozemnoj financijskoj instituciji uključenom u obračunsko objedinjavanje (engl. »notional« cash pooling), ovakav se tip posla u izvještajnom smislu smatra depozitnim poslom s inozemstvom i u slučaju izvješćivanja putem INOK-DEP obrasca iskazuje se kao instrument 13 sredstva na transakcijskim računima.

12 Sekuritizacija

Sekuritizaciju (engl. securitization) čine nove tehnike financiranja u kojima se klasični oblici potraživanja preobražavaju u nove odnose izdavanjem vrijednosnih papira. Tehnikom sekuritizacije nelikvidna ili »zaleđena« potraživanja (dijelovi aktive) transformiraju se u utržive instrumente financijskog tržišta. U procesu sekuritizacije na osnovi skupa potraživanja jedne institucije ili korporacije emitiraju se udjelni papiri na taj skup potraživanja ili obveznice kojima se kupcima novoemitiranih vrijednosnih papira obećavaju priljevi po otplatama standardnoga sekuritiziranog potraživanja i prinosi (kamate) koji će se na temelju prihoda od standardnog potraživanja tijekom vremena ostvarivati. Ako je u posao sekuritizacije potraživanja uključena i treća osoba (specijalizirana financijska institucija ili trust), ona za svoje usluge zaračunava provizije. Kod sekuritizacije potraživanja jedna se vrsta potraživanja pretvara u obvezu koja će biti ispunjavana u iznosima, dospijećima, dinamici isplata glavnice i prinosa i sa svim drugim karakteristikama koje vrijede za sekuritizirano potraživanje. Emitirane obveze utemeljene su, a njihovo ispunjavanje osigurano dijelom aktive korporacije ili financijskim plasmanima sličnih karakteristika u aktivi financijskih organizacija (engl. asset-backed securities – vrijednosni papiri utemeljeni na aktivi). U okviru inozemnog duga potrebno je pratiti slučajeve prijenosa dijela aktive na nerezidentnu specijaliziranu financijsku instituciju osnovanu za provođenje sekuritizacije ili izdavanje vrijednosnog papira na nerezidentnom tržištu od strane rezidenta inicijatora sekuritizacije, odnosno rezidentne specijalizirane financijske institucije osnovane za provođenje sekuritizacije.

13 Sredstva na transakcijskim računima i depoziti po viđenju (a vista)

Transakcijski računi, u smislu ove Upute, jesu svi računi preko kojih se vrši određeno plaćanje ili na koje se primaju uplate. Depoziti po viđenju (a vista), u smislu ove Upute, svi su ugovori o depozitu kod kojih nije ugovoren rok oročenja, nego su raspoloživi po viđenju, bez najave i kaznenih uvjeta. U skladu s navedenim, kod ovog se instrumenta izvještava o novčanim sredstvima izvještajne institucije na transakcijskim računima kod nerezidentnih financijskih institucija ili o novčanim sredstvima depozita po viđenju (a vista) položenih kod nerezidentnih financijskih institucija. Računi uključeni u obračunski cash pooling u inozemstvu (vidjeti pod 11.) također se iskazuju pod ovim obilježjem.

Prilog 3. Algoritmi za izračun plana

U ovom ćemo prilogu na nekoliko primjera prikazati na koji će način i primjenom kojih algoritama Hrvatska narodna banka izračunavati planove otplate glavnice i kamata u slučaju da obveznik izvješćivanja u obilježju način izračuna plana odabere jedan od ponuđenih modaliteta izračuna plana. U svim modelima izračune će Hrvatska narodna banka obavljati primjenom njemačke metode za broj dana obračuna, tj. 30 dana za mjesec i 360 dana za godinu.

Način izračuna plana otplate = 02 – jednokratno

Primjena ovog algoritma podrazumijeva jednokratno dospijeće glavnice na ugovoreni datum, dok se za izračun plana otplate kamata primjenjuju parametri koje obveznik izvješćivanja odabere u obilježjima Tablice 2.

Primjer u nastavku prikazuje izračun plana otplate za kreditni posao ugovoren u lipnju 2007. godine u iznosu od 100.000,00 eura s jednokratnim dospijećem glavnice u lipnju 2010. godine. Ugovorena je primjena fiksne kamatne stope u iznosu od 5,5 %, pri čemu se kamate plaćaju polugodišnjom dinamikom u šest rata sve do konačne otplate glavnice.

Obilježja sloga Tablice 2. Instrumenti za opisani slučaj bit će popunjena kako slijedi:

Primjer izračun plana model 02 – jednokratna otplata

Glavnica dospijeva u cijelom iznosu na dogovoreni datum, dok se za izračun plana otplate kamata primjenjuje sljedeći algoritam:

I_k2 = C₀ * p/100 * d_k2/g_k2

Izračun:

Način izračuna plana otplate = 03 – anuitet s konstantnom otplatnom kvotom

Primjena ovog algoritma podrazumijeva plan otplate glavnice u jednakim ratama prema ugovorenoj dinamici plaćanja, dok se plan otplate kamata izračunava na padajući dug u skladu s obavljenim otplatama glavnice i dogovorenom dinamikom plaćanja kamata.

Primjer: anuitet s konstantnom otplatnom kvotom i jednakim intervalima plaćanja glavnice i kamata

Primjer u nastavku prikazuje izračun plana otplate za kreditni posao ugovoren u lipnju 2021. godine u iznosu od 500.000,00 eura. Ugovorena je otplata glavnice u šest jednakih polugodišnjih rata i otplata kamata jednakom dinamikom, tj. u šest polugodišnjih rata uz primjenu ugovorene kamatne stope šestomjesečnog EURIBOR-a uvećano za iznos fiksne marže od 1,1 %.

Obilježja sloga Tablice 2. Instrumenti za opisani slučaj bit će popunjena kako slijedi:

Tablica 2. Instrumenti

Primjer izračuna plana model 03 – anuitet s konstantnom otplatnom kvotom

Otplata glavnice zasniva se na ukupnom iznosu kredita.

Izračun:

– glavnice R = C₀ / n₁

– kamata I_k2i = ((C₀ – (k_1i -1)*R)*(p/100)*(d_k2/g) k_1i = 1, 2,...6

k_2i = 1, 2, …6

Pri izračunu svi se iznosi zaokružuju na dva decimalna mjesta, dok se usklađenje razlike obavlja na posljednjoj rati.

Primjer 2.: anuitet s konstantnom otplatnom kvotom i različitim intervalima plaćanja glavnice i kamata

U prosincu 2021. ugovoren je kredit u iznosu od 5.000.000,00 eura. Otplata je ugovorena uz dvije godine počeka za glavnicu i potom otplatu u četiri jednake polugodišnje rate. Ugovoreno je također plaćanje kamata tromjesečnom dinamikom uz primjenu fiksne kamatne stope od 8,22 %.

Obilježja sloga Tablice 2. Instrumenti za opisani slučaj bit će popunjena kako slijedi:

Tablica 2. Instrumenti

Primjer izračuna plana model 03 – anuitet s konstantnom otplatnom kvotom

Otplata glavnice zasniva se na ukupnom iznosu kredita.

Izračun:

– glavnice R = C₀ / n₁

– kamata I_k2i = ((C₀ – (k_1i -1)*R)*(p/100)*(d_k2/g) k_1i = 1, 2,...4

k_2i = 1, 2, …14

Pri izračunu svi se iznosi zaokružuju na dva decimalna mjesta, dok se usklađenje razlike obavlja na posljednjoj rati.

04 Način izračuna plana otplate = anuitet s varijabilnom otplatnom kvotom

Primjena ovog algoritma podrazumijeva plan otplate u jednakim anuitetima, pri čemu se udio glavnice i kamata u anuitetu mijenja tijekom vremena. Kao i u prethodnom slučaju moguće je da pri izračunu anuiteta dinamika plaćanja glavnice i kamata bude različita.

Primjer 1.: anuitet s varijabilnom otplatnom kvotom i jednakim intervalima plaćanja glavnice i kamata

U prosincu 2022. ugovoren je kredit u iznosu od 5.000.000,00 eura. Otplata je ugovorena u 20 jednakih tromjesečnih anuiteta s varijabilnom otplatnom kvotom. Ugovoren je također obračun kamata primjenom fiksne kamatne stope od 8,22 % u jednakim vremenskim intervalima kao i glavnica.

Obilježja sloga Tablice 2. Instrumenti za opisani slučaj bit će popunjena kako slijedi:

Tablica 2. Instrumenti

Primjer izračuna plana model 04 – anuitet s varijabilnom otplatnom kvotom

Otplata glavnice zasniva se na ukupnom iznosu kredita.

k … broj obračuna glavnice (kamata)

d_k1 (d_k2) …broj dana između dva obračuna glavnice (kamata)

Izračun:

– anuiteta a = C₀*(1+ p/100 *d/g)ⁿ *(1+ p/100 *d/g ­1)/((1+ p/100 *d/g)ⁿ ­1)

– glavnice R_ki = a /(1+ p/100 *d/g)^(1+n-ki), k_i = 1, 2, …, 20

– kamata I_ki = C_ki-1*(p/100)*(d/g), k_i = 1, 2, …, 20

Izmjene parametara plana otplate i izvornog roka dospijeća instrumenta

U slučaju da je za dužnički instrument evidentiran obrascem INOK-DEP došlo do ugovorne promjene uvjeta otplate, nove je uvjete otplate potrebno prijaviti izmjenom parametara u T2. Izmijenjeni parametri za izračun plana otplate vrijede od datuma sklapanja aneksa ugovora kojim su definirani i primjenjuju se na zatečeno stanje glavnice. Pretpostavimo da je izvorno ugovoren kreditni posao u iznosu od 2.000.000,00 eura s rokom otplate od četiri godine u jednakim polugodišnjim ratama. Nakon isteka prve godine zatečeno stanje glavnice iznosi 1.500.000,00 EUR. Za preostalu glavnicu ugovoreno je prolongiranje otplate za još dvije godine. U T2 izvorno prijavljeni instrument prijavljen je na sljedeći način (navodimo samo obilježja važna za izračun plana otplate glavnice):

Nakon isteka prve godine otplaćen je iznos glavnice od 500.000,00 EUR i prikazano stanje glavnice u T3 od 1.500.000,00 EUR. Zaključeni aneks ugovora potrebno je u T2 prikazati kako slijedi:

Prijavljena izmjena odnosi se na isti dužnički instrument, ali izmjena se primjenjuje od siječnja 2023. godine. Prolongiranim rokom otplate mijenja se ukupno izvorno dospijeće instrumenta i ono nakon izmjene iznosi ukupno 72 mjeseca odnosno šest godina. Uvjeti otplate koje je potrebno prikazati u T2 odnose se isključivo na buduće razdoblje i zatečeno stanje glavnice. Dakle, otplata glavnice (1.500.000,00 eura) za pet preostalih godina trajanja kredita (jedna je već prošla i otplaćeno je 500.000,00 eura) dogovorena je i nadalje u jednakim polugodišnjim ratama glavnice, pri čemu prva rata dospijeva u lipnju 2023., a posljednja u prosincu 2027. godine, što iznosi ukupno deset polugodišnjih rata glavnice u iznosu od 150.000,00 eura.

Prilog 4. Obrazac INOK-DEP – Tablice u Excelu za dostavu podataka

Tablica 1. Osobe za kontakt

Tablica 2. Instrumenti

1. dio

Tablica 2. Instrumenti

2. dio

Tablica 2. Instrumenti

3. dio

Tablica 3. Stanja i transakcije

(tamno označeno ne popunjava se)

Tablica 4. Planovi otplate

Tablica 5. Podaci o nerezidentu

1. dio

Tablica 5. Podaci o nerezidentu

2. dio

Tablica 6. Dužnički vrijednosni papiri

Prilog 5. Procedure ispravaka dostavljenih podataka
i dostavljanja novih podataka po već prijavljenim instrumentima

Sustav razlikuje dvije procedure kojima se postojeći podaci o instrumentima evidentiranima u bazi podataka Hrvatske narodne banke mogu mijenjati.

1. Ako je konstatirana pogreška u prijavljenim podacima, bez obzira na to je li od strane Hrvatske narodne banke provođenjem logičkih kontrola ili od strane samog obveznika izvješćivanja konstatirano da je neko obilježje pogrešno popunjeno, pristupa se storniranju postojećeg sloga i prijavi novog sloga za isto razdoblje važenja podataka.

2. Ako je zbog aneksa ugovora došlo do promjene nekog od obilježja već postojećeg instrumenta, prijavljuje se izmjena podataka u bazi dostavljanjem novog podatka.

• Primjeri za ispravak pogrešnih podataka

Ako je obveznik izvješćivanja dostavio Hrvatskoj narodnoj banci podatke za određeni instrument za koji je konstatirano pogrešno popunjeno obilježje, primjerice ime i prezime u Tablici 1. Osobe za kontakt. Kako bi se pogrešno popunjeni slog ispravio, obveznik će u Hrvatsku narodnu banku dostaviti novu datoteku (tablicu u Excelu) koja će u svom nazivu sadržavati oznaku rednog broja uvećanu za 1 u odnosu na prethodno dostavljenu datoteku.

Primjerice, prva dostavljena datoteka nosi oznaku: 01234567-200701-01-100. Obveznik je konstatirao da je pogrešno upisan podatak o imenu i prezimenu u slogu Tablice 1. i dostavlja novu datoteku koja sadržava samo dva sloga. Nova datoteka nosi naziv: 01234567-200701-02-2. Nova datoteka mora za svaki slog za koji se ispravlja podatak sadržavati po dva sloga. Prvi slog sadržava u svim obilježjima podatke identične već dostavljenom slogu u inicijalnoj datoteci osim u obilježju »Vrsta sloga«, koji mora imati vrijednost 02 – storno.

Na taj će se način postojeći slog u bazi sa svim dostavljenim podacima proglasiti nevažećim. Nakon što je storniranje provedeno, moguće je u bazu podataka prihvatiti novi slog koji se odnosi na isto razdoblje primjene, s ispravljenim podatkom koji se odnosi na ime i prezime osobe za kontakt. Izgled slogova za opisani slučaj bio bi kako slijedi:

Inicijalno dostavljeni slog u datoteci: 01234567-200701-01-100

Dostavljeni slogovi u datoteci koja sadržava ispravljene podatke: 01234567-200701-02-2.

Dakle, kako bi se pogrešno popunjeno obilježje u slogu izmijenilo, potrebno je ponoviti dostavu identičnog sloga uz oznaku vrste sloga 02 – storno te istodobno dostaviti novi redovan slog koji sadržava ispravne podatke. Bitno je pritom u istoj datoteci dostaviti storno slog i novi slog s ispravljenim podatkom.

• Primjeri dostave novih podataka o instrumentu

Ako je u naknadnom ugovaranju između rezidenta i nerezidenta došlo do izmjene nekog od obilježja instrumenta, nastalu promjenu potrebno je evidentirati i u bazi podataka Hrvatske narodne banke. Budući da je ovdje riječ o promjeni koja stupa na snagu kako je ugovorom određeno, potrebno je i u bazi podataka evidentirati putem obilježja »Razdoblje« upravo tu činjenicu, tj. promjenu na instrumentu koja se primjenjuje od vremena kada je ugovorena.

Primjer 1. Povećanje iznosa kredita zbog kapitalizacije kamata

Ako je, primjerice, ugovoren iznos kredita od 100.000,00 eura u siječnju 2021., a aneksom ugovora u siječnju 2022. iznos kredita povećan za 50.000 eura, što uključuje kapitalizaciju kamata za proteklu godinu u iznosu od 6.000,00 eura i novu glavnicu koja se dužniku stavlja na raspolaganje.

U izvješću za siječanj 2021. u datoteci naziva 01234567-202102-01-100 obveznik je u Tablici 2. dostavio slog za ovaj instrument sljedećeg sadržaja:

U siječnju 2022. obveznik dostavlja sljedeći slog koji odražava ugovorene izmjene:

Dostavljeni slog za postojeći instrument evidentiran u bazi s identifikatorom P00055 pokazuje povećanje iznosa kredita na 150.000,00 eura, koje se primjenjuje od siječnja 2022. Skrenimo ovdje pozornost na činjenicu da će u slučaju promjene iznosa kredita možda biti nužno izmijeniti i parametre za izračun plana otplate kao i da će kapitalizacija kamata zahtijevati prikaz otplate kamata u Tablici 3. i istodobnoga korištenja u vrsti iznosa glavnica. Primjer ovakve izmjene podataka instrumenta bit će prikazan u nizu primjera koji ćemo priložiti ovoj Uputi.

Primjer 2. Izmjene podataka sindiciranih kredita

U slučaju kada neki od sudionika sindikata proda svoj udio i prestaje biti kreditor, potrebno je dostavom dva nova sloga prikazati nastalu promjenu u strukturi kreditora. Naime, za kreditora koji »izlazi« iz sindikata potrebno je dostaviti novi slog, koji će imati u obilježju »Razdoblje« naznačen mjesec od kojeg se izmjena primjenjuje te u obilježju »Udio« novi podatak, tj. udio kreditora koji iznosi 0 %. Za novoga kreditora dostavlja se slog koji će imati obilježje »Razdoblje« popunjeno istim razdobljem kao kreditor koji »izlazi« iz sindikata kreditora te obilježje »Udio« iznosom udjela koji je preuzeo od drugih kreditora. Suma svih udjela sudionika kredita u određenom razdoblju pritom, naravno, mora iznositi 100 %.

Primjerice, slogovi Tablice 5. Nerezidenti za instrument P00100 zaključen u siječnju 2021. dostavljeni su u sljedećem obliku.

U rujnu 2021. izmijenjena je struktura kreditora na način da kreditor BE1991003822 prodaje svoj udio, pri čemu se kao novi kreditor pojavljuje GB0445, koji preuzima 15 % udjela u kreditu, a preostalih 15 % preuzima kreditor BEABERBE21. U podacima koje dostavlja za rujan 2021. obveznik dostavlja sljedeće slogove:

Slogovi dostavljeni u rujnu odnose se samo na kreditore kod kojih je došlo do promjene podataka, tj. nove kreditore koji se prvi put pojavljuju. Za kreditore kod kojih nije došlo do promjene u podacima ne dostavljaju se slogovi niti bi mogli biti prihvaćeni u bazu podataka jer identični slogovi za njih već postoje u bazi podataka.

• Primjer »storniranja« kredita – odustajanja od korištenja prijavljenoga kreditnog posla

Kreditni je posao zaključen, primjerice, u prosincu 2021. godine. Dostavljen je slog u T2 Instrumenti u siječnju 2022. nakon isteka mjeseca zaključenja. U siječnju je također dostavljena i tablica T3 Stanja i transakcije, koja sadržava slogove i za novi ugovor iz prosinca, pri čemu je samo podatak za stanje ugovorene neiskorištene glavnice veći od 0. Tablica T3 dostavljana je sukcesivno sve do rujna 2022., kada je odlučeno da se odustaje od korištenja kredita.

Tablica T3 svakoga mjesečnog obrasca INOK-DEP za predmetni kredit sadržava slogove koji imaju stanja 0 osim sloga za stanje ugovorene neiskorištene glavnice.

U izvješću koje se dostavlja u listopadu, nakon što je u rujnu donesena odluka o odustajanju od korištenja kredita, potrebno je ponovo dostaviti slogove u kojima će i stanje ugovorene neiskorištene glavnice iznositi 0. Na taj će način kreditni posao u bazi udovoljiti uvjetima »zatvorenoga« kredita koji sva stanja ima svedena na 0. Tako se u idućim izvještajnim razdobljima za ovaj kreditni posao neće očekivati podatak.

Prilog 6. Obilježja obrasca INOK-DEP i logičke kontrole

3. UPUTA ZA IZRADU I DOSTAVLJANJE TROMJESEČNOG IZVJEŠĆA O KRATKOROČNIM KOMERCIJALNIM KREDITIMA (OBRAZAC KD-ZO)

1. SVRHA

Ovom se Uputom detaljno propisuju sadržaj obrasca KD-ZO, slogovi, ugrađivanje formalnih i logičkih kontrola sadržaja sloga te način dostavljanja tromjesečnog izvješća o kratkoročnim komercijalnim kreditima s inozemstvom.

2. KONCEPT IZVJEŠĆIVANJA

Obveznici dostavljanja Tromjesečnog izvješća o kratkoročnim komercijalnim kreditima na obrascu KD-ZO jesu svi rezidenti odabrani u uzorak u skladu s odredbama Odluke. Ako je rezident odabran u uzorak i pisanim putem obaviješten o obvezi izvješćivanja o kratkoročnim trgovačkim kreditima, obvezan je tromjesečno izvješćivati, i to zasebno za svaki mjesec tromjesečja za koje se obrazac popunjava.

Izvješćivanje podrazumijeva tromjesečno dostavljanje datoteke izvješća koja se kreira iz obrasca, odnosno popunjenog predloška dokumenta u Excelu, putem internetske aplikacije Hrvatske narodne banke na adresi https://www.hnb.hr/hnbapp/, a obrazac sadržava tri lista odnosno tri izvještajne tablice:

Tablica 1. – Osobe za kontakt (u nastavku teksta: T1)

Tablica 2. – Ukupni uvoz i ukupni izvoz (u nastavku teksta: T2)

Tablica 3. – Stanja i transakcije (u nastavku teksta: T3).

3. DEFINICIJA OBRASCA, SLOGOVA I ULAZNIH IZVJEŠTAJNIH TABLICA

T1 OSOBE ZA KONTAKT

Tablica »Osobe za kontakt« sadržava podatke o odgovornoj osobi obveznika za izvješćivanje te o osobi odgovornoj za operativno sastavljanje, dostavljanje izvješća i suradnju s Hrvatskom narodnom bankom. Ova se tablica dostavlja obvezno pri prvom izvješću i svaki put kad dođe do promjene neke od odgovornih osoba obveznika za izvješćivanje.

Slog u tablici čine sljedeća obilježja:

1. Oznaka tablice

Ovo obilježje popunjava se oznakom tablice koja se dostavlja T1.

2. Oznaka sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja:

01 redovan

02 storno

3. Oznaka osobe – ovo obilježje popunjava se jednim od sljedećih modaliteta:

OS1 – Odgovorna osoba

OS2 – Osoba koja izrađuje i dostavlja izvješća

Odgovorna osoba (OS1) smatrat će se odgovornom za sprječavanje pristupa aplikaciji i dostavljenim podacima obrasca KD-ZO neovlaštenim osobama. U ovu svrhu nužno je da odgovorna osoba korištenje korisničkog imena i lozinke omogući isključivo ovlaštenim osobama.

4. Razdoblje početka odgovornosti

Podaci dostavljeni u ovoj tablici koristit će se za automatsko dostavljanje poruka e-pošte kojima rezultira proces prihvata podataka u Hrvatskoj narodnoj banci kao i u slučaju potrebe kontaktiranja od strane djelatnika Hrvatske narodne banke vezano za obrazac KD-ZO.

5. Ime i prezime

Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom osobe, pri čemu se ime i prezime razdvajaju jednim praznim mjestom.

6. Broj telefona

Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu Pozivni broj, broj telefona, pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža), a preostale znamenke za broj telefona.

7. Broj mobitela

Ovo obilježje popunjava se u jednakom formatu kao i broj telefona.

8. E-adresa

Ovo se obilježje popunjava podatkom o e-adresi odgovorne osobe ili osobe koja operativno sastavlja izvješća.

Tablica u nastavku donosi definiciju izgleda sloga u T1:

Izvještajni slog Tablice 1. Osobe za kontakt izgledao bi kako slijedi:

T2 UKUPNI UVOZ I UKUPNI IZVOZ

Tablica »Ukupni uvoz i ukupni izvoz« sadržava podatke o ukupnom uvozu i ukupnom izvozu za svaki mjesec tromjesečja za koje se obrazac popunjava. Ova se tablica obvezno dostavlja u svakom izvještajnom razdoblju. Sve vrijednosti koje se odnose na novčane iznose iskazuju se u valuti EUR.

Izvještajni slog T2 čine sljedeća obilježja:

1. Oznaka tablice

Ovo obilježje popunjava se oznakom T2.

2. Oznaka sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja.

redovan

storno

3. Razdoblje

U ovo se polje unosi podatak o razdoblju za koje se dostavljaju podaci. Unosi se podatak u formatu GGGGMM, godina i mjesec; npr. 202010.

4. Ukupan uvoz

Ovo obilježje popunjava se iznosom ukupno ostvarenog uvoza robe i usluga u izvještajnom razdoblju bez obzira na način plaćanja (gotovinsko plaćanje, dani kratkoročni avansi i odgode plaćanja, dugoročni avansi i odgode plaćanja, krediti).

Vrijednosti se iskazuju u eurskoj protuvrijednosti.

5. Ukupan izvoz

Ovo obilježje popunjava se iznosom ukupnog izvoza robe i usluga u izvještajnom razdoblju bez obzira na način plaćanja (gotovinsko plaćanje, primljeni kratkoročni avansi i odgode plaćanja, dugoročni avansi i odgode plaćanja, krediti).

Vrijednosti se iskazuju u eurskoj protuvrijednosti.

Tablica u nastavku donosi osnovne informatičke definicije obilježja sloga u T2:

Primjer izgleda izvještajnog sloga tablice »Ukupan uvoz i ukupan izvoz«:

T3 STANJA I TRANSAKCIJE

Tablica »Stanja i transakcije« sadržava podatke o nerezidentu te stanjima i transakcijama svakog mjeseca izvještajnog tromjesečja za svaki pojedini instrument uvoza i izvoza. Podaci u tablici agregirani su na razini skupine država i sektora nerezidenta. Ova se tablica obvezno dostavlja u svakom izvještajnom razdoblju čak i ako nema promjena uvjetovanih korištenjem ili otplatom.

U nastavku navodimo obilježja koja čine slog T3 i modalitete kojima se popunjavaju obilježja sloga.

1. Oznaka tablice

Ovo obilježje popunjava se oznakom izvješća – T3.

2. Oznaka sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja.

01 redovan

02 storno

3. Razdoblje izvješća

U ovo se polje unosi podatak o razdoblju za koje se primjenjuju dostavljeni podaci. Unosi se podatak u formatu GGGGMM, godina i mjesec; npr. 202010.

4. Oznaka segmenta izvještavanja

Ovo obilježje popunjava se obvezno izborom jednog od modaliteta:

01 uvoz

02 izvoz

5. Vrsta instrumenta

Unosi se dvoznamenkasta numerička oznaka koja označuje vrstu instrumenta:

01 dani avansi za uvoz robe i usluga

02 uvoz robe i usluga s odgodom plaćanja 0 – 6 mjeseci

03 uvoz robe i usluga s odgodom plaćanja 6 – 12 mjeseci

04 primljeni avansi za izvoz robe i usluga

05 izvoz robe i usluga s odgodom naplate 0 – 6 mjeseci

06 izvoz robe i usluga s odgodom naplate 6 – 12 mjeseci.

Ako je izabran segment uvoza, potrebno je odabrati instrument 01, 02 ili 03.

Ako je, pak, odabran izvoz, potrebno je odabrati između instrumenata 04, 05 ili 06.

6. Država nerezidenta

Za sastavljanje ovog izvješća potrebno je obaviti geografsku identifikaciju nerezidenata prema određenim skupinama država.

Ovo obilježje popunjava se utvrđenom dvoslovnom oznakom u skladu s popisom u Tablici T3. Stanja i transakcije i popisom u listu »Države EMU-a i države EU-non EMU«.

Unosi se dvoslovna oznaka koja označuje skupinu država:

EM – za nerezidente iz zemalja EMU-a u skladu s popisom država EMU-a

EU za nerezidente iz zemalja EU-a koje nisu članice EMU-a u skladu s popisom država EU-NON EMU

OS za nerezidente iz država koje nisu u EU-u.

7. Sektor nerezidenta

Unosi se dvoznamenkasta brojčana oznaka koja označuje sektor nerezidenta u skladu s definicijama sektora iz ESA 2010:

• 01 Nefinancijska društva

• 02 Središnja banka (ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje obilježja šifra nerezidenta)

• 03 Ostale monetarne financijske institucije (ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje obilježja šifra nerezidenta)

• 04 Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova

• 05 Financijske pomoćne institucije

• 06 Društva za osiguranje i mirovinski fondovi

• 07 Središnja država

• 08 Federalna država

• 09 Lokalna država

• 10 Fondovi socijalnog osiguranja

• 11 Stanovništvo

• 12 Neprofitne ustanove.

8. Tip ulaganja

Unosi se dvoznamenkasta brojčana oznaka koja označuje postoji li između izvještajne institucije i nerezidenta izravna vlasnička povezanost (vlasnički udio od 10 % i više) ili nema izravne vlasničke povezanosti (ne postoji vlasnički udio ili postoji vlasnički udio manji od 10 %):

01 Ostala ulaganja (ne postoji ulagačka povezanost kupaca/dobavljača – vlasnički udio manji od 10 %)

02 Izravna ulaganja (postoji ulagačka povezanost kupaca/dobavljača – vlasnički udio jednak ili veći od 10 %).

9. Završno stanje prethodnog mjeseca

Završno stanje prethodnog mjeseca prati se po pojedinom instrumentu, skupini država, sektoru nerezidenta i tipu ulaganja te predstavlja iznos zaduženja ili odobrenja za uvoz ili izvoz robe i usluga na posljednji datum mjeseca koji prethodi izvještajnom mjesecu. Primjerice, kod izvještavanja za rujan 2010. završno stanje prethodnog mjeseca jest stanje 31. kolovoza 2010.

Vrijednosti u inozemnoj valuti iskazuju se u eurskoj protuvrijednosti.

Za iskazivanje završnog stanja prethodnog mjeseca primjenjuje se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na posljednji dan prethodnog razdoblja.

10. Korištenja (nastanak obveze ili potraživanja)

Korištenje je svaki nastanak obveze ili potraživanja, a prati se po pojedinom instrumentu, sektoru nerezidenta i tipu ulaganja.

Iznos korištenja prikazuje iznos za koji se povećava stanje pojedine vrste instrumenta.

Korištenja mogu biti:

• primljeni avansi kod izvoza robe

• nastanak potraživanja po odgodama plaćanja kod izvoza robe

• nastanak obveze po odgodama plaćanja kod uvoza robe.

• dani avansi kod uvoza robe.

Vrijednosti u inozemnoj valuti iskazuju se u eurskoj protuvrijednosti.

Za iskazivanje transakcija primjenjuje se tekući tečaj Hrvatske narodne banke na dan transakcije.

11. Otplata (prestanak obveze ili potraživanja)

Otplate predstavljaju iznos za koji se umanjuje stanje po nekom instrumentu, tj. predstavljaju iznose podmirene obveze ili potraživanja tijekom izvještajnog mjeseca, a prati se po pojedinom instrumentu, državi, sektoru nerezidenta i tipu ulaganja.

Otplate mogu biti:

• realizacija izvoza po primljenim avansima

• smanjenje potraživanja po odgodama plaćanja kod izvoza robe

• smanjenje obveze po odgodama plaćanja kod uvoza robe

• realizacija uvoza po danim avansima.

Vrijednosti u inozemnoj valuti iskazuju se u eurskoj protuvrijednosti.

Za iskazivanje transakcija primjenjuje se tekući tečaj Hrvatske narodne banke na dan transakcije.

12. Prilagodba

Prilagodbe su netransakcijske promjene po stanjima obveza i/ili potraživanja, koje nisu nastale (gotovinskim ili obračunskim) plaćanjem ili naplatom računa / računa za predujmove, odnosno korespondentnim uvozom i izvozom robe i usluga. Prilagodbe su promjene koje se, kao i sva ostala stanja i transakcije, prate za pojedini slog podataka, a koji za svako izvještajno razdoblje predstavlja jedinstvenu kombinaciju obilježja instrumenta, države, sektora nerezidenta i tipa ulaganja.

Podaci u ovom stupcu upisuju se u iznimnim slučajevima. Situacije koje zahtijevaju popunjavanje ovog stupca jesu:

3. promjena instrumenta (npr. prvotno je ugovoreno plaćanje do šest mjeseci, a naknadno prolongirano na devet mjeseci)

4. promjena tipa ulaganja (npr. dobavljač postaje izravni ulagač u izvještajnu jedinicu)

5. spajanje i pripajanje društava

6. knjigovodstvena odobrenja i terećenja u iznosima koji nadmašuju trenutačno stanje pojedinačnog sloga.

Vrijednosti u inozemnoj valuti iskazuju se u eurskoj protuvrijednosti.

Za iskazivanje prilagodbi primjenjuje se tekući tečaj Hrvatske narodne banke na dan promjene.

13. Završno stanje

Završno se stanje prati po pojedinom instrumentu, državi, sektoru nerezidenta i tipu ulaganja te predstavlja iznos zaduženja ili odobrenja za uvoz ili izvoz robe i usluga na završni datum izvještajnog razdoblja. Završni datum jest posljednji dan izvještajnog mjeseca.

Vrijednosti u inozemnoj valuti iskazuju se u eurskoj protuvrijednosti.

Za iskazivanje završnih stanja instrumenta primjenjuje se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na posljednji dan izvještajnog razdoblja (npr. završno stanje u siječnju 2020. jest stanje na dan 31. siječnja 2020.).

Tablica u nastavku donosi definiciju izgleda sloga u T3:

Primjer izgleda izvještajnog sloga tablice »Stanja i transakcije«:

5. IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE

Neovisno o broju nastalih promjena stanja ili transakcija obveznik izvješćivanja dužan je dostaviti obrazac KD-ZO tromjesečno, s podacima iskazanima za svaki mjesec tromjesečja zasebno. Dostava izvješća podrazumijeva obveznu dostavu Tablice 2. »Ukupni uvoz i ukupni izvoz« i Tablice 3. »Stanja i transakcije« te po potrebi Tablice 1. »Osobe za kontakt«.

6. NAČIN DOSTAVLJANJA IZVJEŠĆA

Obveznici dostavljanja obrasca KD-ZO obvezni su ga dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci isključivo telekomunikacijskim putem. U ovu svrhu rabit će se aplikacija na adresi https://www.hnb.hr/hnbapp/ putem koje obveznici korištenjem internetske tehnologije i sigurne veze za prijenos podataka dostavljaju podatke putem datoteke u zadanom obliku.

U okviru aplikacije Hrvatska narodna banka dodijelit će obveznicima izvješćivanja korisničko ime i lozinku koji su nužni za pristup aplikaciji.

Iznimno, u slučaju tehničkih poteškoća od strane Hrvatske narodne banke, podaci se Hrvatskoj narodnoj banci moraju dostaviti i na nekom drugom mediju za digitalni prijenos podataka.

Podaci se dostavljaju u datoteci sljedećih standardnih karakteristika:

• format.xml

• kodna stranica CP1250 (LATIN2)

• slogovi prema tablicama 1, 2, i 3

• svako obilježje unutar sloga, uključujući i posljednje, bez obzira na to postoji li sadržaj, odjeljuje se delimiterom #

• svaki slog završava delimiterom CRLF (X'0D0A').

Numerička polja (N), predviđena za unos vrijednosti, imaju definiranu maksimalnu duljinu od 15 znakova te ih nije potrebno popunjavati vodećim nulama, već se unose stvarni brojevi.

Alfanumerička polja (AN) također imaju definirane maksimalne duljine, a popunjavaju se slijeva, bez vodećih praznina.

Hrvatska narodna banka stavit će obveznicima izvješćivanja na raspolaganje formatirani dokument u Excelu predloška, čiji su format i ugrađene kontrole prikazani u točki 11. ove Upute, a putem kojih će se vršiti unos i pretvaranje u zadani format datoteke za prijenos. Ove će tablice, kao i tekst ove Upute, biti dostupne na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke www.hnb.hr.

Naziv datoteke formira se korištenjem sljedećih elemenata:

• OIB (koji poduzeću dodjeljuje Porezna uprava)

• razdoblje u kojemu se podaci dostavljaju, godina i mjesec u formatu GGGGMM

• redni broj datoteke koja se dostavlja u izvještajnom mjesecu.

Xml datoteka, kao i njezin naziv, formira se automatski pritiskom na akcijski gumb u listu »Kreiranje datoteke«, a npr. izgledat će ovako: KDZO-01234567890-202601-01. xml. U navedenom primjeru riječ je o trgovačkom društvu čiji je OIB 01234567890, koje dostavlja podatke u siječnju 2026. godine prvi put.

Redni broj datoteke namijenjen je lakšem praćenju podataka koje dostavlja obveznik izvješćivanja. Tako će obveznik prvu dostavljenu datoteku označiti rednim brojem 1. Međutim, ako dostavljena datoteka sadržava formalne pogreške, smatra se kako obveznik izvješće nije niti dostavio s obzirom na to da se formalno pogrešne datoteke ne preuzimaju u bazu podataka Hrvatske narodne banke te će obveznik izvješćivanja pri ponovljenoj dostavi datoteke s otklonjenim formalnim pogreškama ponoviti naziv datoteke s rednim brojem 1.

Ako je datoteka prihvaćena u bazu podataka Hrvatske narodne banke i nakon toga su konstatirane logičke pogreške pri ponovnoj dostavi datoteke s ispravljenim logičkim pogreškama, obveznik izvješćivanja datoteku označuje rednim brojem 2. Dakle, druga i svaka eventualna daljnja datoteka koja se dostavlja u izvještajnom mjesecu, a koja predstavlja ispravljanje logičkih pogrešaka ili ispravljanje pogrešnih podataka u slogu koje konstatira sam obveznik, nosit će redni broj datoteke povećan za jedan u odnosu na prethodno dostavljenu.

Označavanjem rednog broja datoteke omogućit će se praćenje redoslijeda dostavljenih datoteka, lakše komuniciranje s obveznikom referiranjem na određenu datoteku koja sadržava pogrešku te praćenje dinamike kojom obveznik popravlja pogrešno dostavljene podatke.

Ponovimo; svaka datoteka koja se dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci nosi oznaku rednog broja u izvještajnom mjesecu. Ako je datoteka odbijena iz formalnih razloga, pri ponovnoj dostavi datoteke ponavlja se i redni broj datoteke jer se datoteka koja sadržava formalne pogreške uopće ne preuzima u bazu podataka Hrvatske narodne banke.

Obveznik izvješćivanja obvezan je u najranijem mogućem roku, a najkasnije istodobno s dostavom podataka za novo izvještajno razdoblje, dostaviti ispravljene podatke prethodnog razdoblja. Ako pogrešno dostavljeni podaci prethodnih razdoblja nisu dopunjeni slogovima koji ih ispravljaju, neće biti moguće niti preuzimanje podataka za novo izvještajno razdoblje te će se smatrati da oni nisu niti dostavljeni.

7. NAČIN GENERIRANJA LOZINKE ZA PRISTUP APLIKACIJI ZA DOSTAVU

Lozinka se dodjeljuje za svakog obveznika izvješćivanja – pravnu osobu. Dakle, istom se lozinkom mogu pri pristupu aplikaciji koristiti osobe čije će podatke obveznik izvješćivanja pri prvoj dostavi podataka putem novog sustava navesti u Tablici 1. »Osobe za kontakt«.

Hrvatska narodna banka obveznicima izvješćivanja također putem posebne procedure omogućuje izmjenu lozinke.

Naime, s obzirom na fluktuaciju djelatnika, i iz jedne pravne osobe u drugu i s jednoga radnog mjesta na drugo u okviru istoga trgovačkog društva, očekujemo da će se pojaviti potreba izmjene lozinke, a možda i korisničkog imena.

Odluka o potrebi promjene korisničkog imena i lozinke odnosno e-adrese pritom leži na obvezniku izvješćivanja. Naime, o promjeni odgovorne osobe ili osobe odgovorne za dostavu podataka obveznik obavještava Hrvatsku narodnu banku dostavom novih podataka Tablice 1. Istodobno, ako smatra potrebnim, pristupom proceduri za izmjenu lozinke u aplikaciji za dostavu podataka, u skladu s uputama procedure, mijenja lozinku. Isto tako ako smatra nužnim provesti i izmjenu korisničkog imena, treba uputiti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci.

Odgovornost je obveznika izvješćivanja da promjenom korisničkog imena i lozinke zapriječi pristup aplikaciji i podacima koje dostavlja neovlaštenim osobama.

8. PRIHVAT PODATAKA U HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI

Po prihvatu podataka koje obveznici dostave Hrvatska narodna banka provest će formalnu kontrolu ispravnosti dostavljenih podataka. Formalna kontrola pritom podrazumijeva provjeru odgovara li uneseni sadržaj obilježja instrumenata sadržaju »šifrarnika«, tj. mogućih vrijednosti za određena polja (npr. nepostojeći OIB u nazivu datoteke, nepostojeći modalitet unutar obilježja i sl.).

Ako podaci ne udovoljavaju uvjetima formalne kontrole (minimalni uvjeti ispravnosti), neće se moći preuzeti u bazu podataka Hrvatske narodne banke i smatrat će se kao da podaci nisu niti dostavljeni. Istodobno se generira ekranska poruka kojom se obveznik izvješćivanja obavještava da datoteka nije zaprimljena.

Ako dostavljeni podaci udovolje uvjetima formalne kontrole, preuzimaju se u bazu podataka Hrvatske narodne banke i u sljedećem koraku prolaze logičku kontrolu.

Logička kontrola podrazumijeva, prije svega, provjeru dostavljenih numeričkih podataka odnosno provjere dostavljenih podataka o stanjima i transakcijama kao i dodatne provjere polja sa šifrarnicima i slično.

Nakon logičkih kontrola, ako je potrebno, porukom se obveznik izvješćivanja upozorava da putem aplikacije preuzme datoteku koja će sadržavati poruke o greškama koje su ustanovljene formalnom i logičkom kontrolom dostavljenih podataka.

9. PRIMJER DOSTAVE PODATAKA

U siječnju 2023. poduzeće »Y« od obrtnika »A« iz Mađarske uvezlo je robu s odgodom plaćanja od 6 do 12 mjeseci u vrijednosti 300.000 eura. U istom razdoblju od privatnih nepovezanih poduzeća »B« i »C« iz Njemačke uvezeno je robe u vrijednosti 500.000 eura odnosno 400.000 eura s odgodom plaćanja od 6 do 12 mjeseci.

U veljači 2023. od obrtnika »A« uvezeno je još robe s odgodom plaćanja od 6 do 12 mjeseci u vrijednosti 50.000 eura i otplaćeno je 30.000 eura. Od istog je dobavljača primljeno odobrenje u iznosu od 340.000,00 eura. U istom razdoblju poduzeću »B« otplaćeno je 25.000 eura, a poduzeću »C« 40.000 eura.

U siječnju 2023. poduzeće »Y« izvezlo je obrtniku »D« iz Švicarske robu s odgodom plaćanja od 6 do 12 mjeseci u vrijednosti od 250.000 eura. Također je privatnom poduzeću »E« iz Bosne i Hercegovine, u kojemu ima vlasnički udio 25 %, izvezlo robu s odgodom plaćanja do 6 mjeseci u vrijednosti 400.000 eura.

U veljači 2023. poduzeću »E« izvezlo je s odgodom plaćanja do 6 mjeseci robu u iznosu od 75.000 eura. Tada je od istog poduzeća naplaćeno 45.000 eura. U veljači je još nepovezanim poduzećima »F«, »G« i »H« iz Bosne i Hercegovine, s odgodom plaćanja od 6 do 12 mjeseci, izvezena roba u vrijednosti od 200.000 eura, 150.000 eura odnosno 300.000 eura. Tada je također od obrtnika »D« naplaćeno 25.000 eura.

Prikaz u T3 za veljaču 2023. (i posredno za siječanj 2023. kroz početna stanja veljače) daje se u sljedećoj tablici.

11. OBILJEŽJA OBRASCA KD-ZO I LOGIČKE KONTROLE

Tablica 1. Osobe za kontakt