NN 39/2026 (15.4.2026.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2767/2025, U-I-2768/2025 od 31. ožujka 2026.

Ustavni sud Republike Hrvatske

485

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Frane Staničić, predsjednik, te suci Andrej Abramović, Mato Arlović, Sanja Bezbradica Jelavić, Ante Galić, Biljana Kostadinov, Lovorka Kušan, Maša Marochini Zrinski, Rajko Mlinarić, Goran Selanec, Miroslav Šeparović i Miroslav Šumanović, odlučujući o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 31. ožujka 2026. donio je

ODLUKU

I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske i ukida se članak 169. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine« broj 36/24.).

II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Mijo Bikić iz Imotskog (predmet broj: U-I-2767/2025) i Ivica Ivkić iz Požege (predmet broj: U-I-2768/2025), u daljnjem tekstu: predlagatelji, koje zastupa Mate Knezović, odvjetnik iz Zagreba, podnijeli su Ustavnom sudu prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 169. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine« broj 36/24.; u daljnjem tekstu: ZUS/24).

1.1. Hrvatski sabor donio je ZUS/24 na sjednici održanoj 14. ožujka 2024. Objavljen je u »Narodnim novinama« broj 36 od 25. ožujka 2024., a stupio je na snagu 1. srpnja 2024. (članak 172. ZUS-a/24).

Danom stupanja na snagu ZUS-a/24 prestao je važiti Zakon o upravnim sporovima (»Narodne novine« broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka i rješenje USRH broj: U-I-2753/2012 i dr., 29/17. i 110/21.; u daljnjem tekstu: ZUS/10) – članak 171. ZUS-a/24.

1.2. Na temelju članka 27. stavka 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) od raspravljanja i glasovanja u ovom postupku izuzeo se sudac Dražen Bošnjaković.

1.3. Na temelju članka 25. Ustavnog zakona, Ustavni sud je od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zatražio i zaprimio očitovanje o navodima prijedloga predlagatelja (klasa: 034-01/25-01/22, ur. broj: 514-04-03/03-25-02 od 20. listopada 2025.).

II. OSPORENA ZAKONSKA ODREDBA

2. Članak 169. ZUS-a/24 po svojoj je pravnoj naravi prijelazna odredba zakona te će se kao takva citirati u cjelovitom normativnom tekstu, dok će se tamnijim otiskom označiti stavak 2. čiju suglasnost s Ustavom osporavaju predlagatelji.

»PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Dovršenje upravnih sporova pokrenutih do dana stupanja na snagu ovoga Zakona

Članak 169.

(1) Upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, upravni sporovi u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, br. 20/10., 143/12., 152/14. 94/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17. i 110/21.).«

III. PRIGOVORI PREDLAGATELJA

3. Predlagatelji navode da osporeni članak 169. stavak 2. ZUS-a/24 nije u suglasnosti s člancima 3. i 14. stavkom 2. Ustava, pri čemu ističu sadržajno u cijelosti istovjetne prigovore. U bitnome ističu:

»... odredbom čl. 78. ZUS/10 propisano:

(1) Stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predložiti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i rješenja upravnog suda ili Visokog upravnog suda.

(2) Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovaj zahtjev može podnijeti i po službenoj dužnosti.

(3) O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću koje čini pet sudaca.

(4) Nepravodoban zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba sud će odbaciti rješenjem.

(5) Ako nadležni sud ne odbaci zahtjev, dostavit će ga protivnoj stranci koja može u roku od 30 dana podnijeti odgovor na zahtjev.

(6) Vrhovni sud Republike Hrvatske rješava o zahtjevu na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva.

(7) Sud protiv čije presude je podnesen zahtjev iz stavka 2. ovoga članka i javnopravno tijelo kao tuženik dužni su bez odlaganja dostaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, na njegov zahtjev, sve spise predmeta.

(8) Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske usvoji zahtjev, može ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno rješavanje ili preinačiti presudu.«

Valja uočiti da su građani, prema naprijed navedenoj odredbi, i dalje u nejednakom položaju u odnosu na Republiku Hrvatsku... jer sama odredba zadržava nejednakost u položaju stranaka u sudskom postupku, makar je namjera zakonodavca bila novim ZUS/24 otkloniti ovaj nedostatak starog ZUS/10 koji je privilegirao državu iznad građana u upravnim sporovima glede podnošenja izvanrednog pravnog lijeka, stoga bi bilo svrsishodno preispitati članak 169. stavak 2. ZUS/24, te poništiti isti kako dovodi do bitne nejednakosti u sudskim postupcima nastalim prije ZUS/24, a u kojima je rasprava bila zaključena dok je na snazi bio ZUS/10, temeljem čega stranke u istim postupcima ne mogu bez diskrecije Državnog odvjetništva Republike Hrvatske podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne sudske odluke unatoč tome što novi ZUS/24 predviđa istu mogućnost ukoliko je DORH zastupao tuženika u upravnom sporu ili ako je bio stranka u upravnom sporu. Stoga je na djelu očita nejednakost oružja između strana u upravnom sporu »(podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude donesene u upravnom sporu normirano člankom 78. ZUS-a/10 i člankom 141. ZUS-a/24 – op. Ustavnog suda)«...

(...)

... Podnositelj ističe kako je jedna od temeljnih garancija Ustava izražena u čl. 14. st. 2. – Svi su pred zakonom jednaki. Ova se garancija ne može ostvariti ukoliko prijelazne odredbe ovako nepravično pogađaju veći broj osoba koje se stavljaju u slabiju poziciju glede procesnih ovlaštenja i prava za korištenjem pravnih sredstava protiv sudskih odluka, u ovom slučaju odluka VUS RH. Radi toga je osporena zakonska odredba u suprotnosti s načelima jednakosti i socijalne pravde, te pravne sigurnosti kao bitnog sadržaja načela vladavine prava iz čl. 3. Ustava Republike Hrvatske...

... namjera novog ZUS/24 glede zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne sudske presude bila u omogućavanju korištenja ovog pravnog sredstva i drugim stranama u postupku, stoga bi bilo ustavnopravno neprihvatljivo isključiti znatan broj osoba od mogućnosti korištenja istog pravnog sredstva ukoliko njihovi upravni sporovi nisu bili pravomoćno okončani prije stupanja na snagu ZUS/24... sagledavajući sve s aspekta jednakosti oružja u postupku i mogućnosti stranaka u korištenju svojih procesnih ovlaštenja.«

Predlažu da Ustavni sud ukine (podredno poništi) osporeni članak 169. stavak 2. ZUS-a/24.

IV. OČITOVANJE MINISTARSTVA

4. Ministarstvo se o prigovorima predlagatelja očitovalo sljedećim:

»... osporenom odredbom članka 169. stavka 2. ZUS-a iz 2024., koja je po pravnoj prirodi prijelazna odredba, za upravne sporove u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu ZUS-a iz 2024., propisana je primjena odredbi koji su do tada bili na snazi, odnosno primjena ZUS-a iz 2010.

Ovakvo propisivanje spada u okvir nadležnosti zakonodavca utvrđenih Ustavom te se stoga nikako ne može govoriti o povredi članka 3. Ustava na temelju kojeg je jednakost jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava i članka 14. stavka 2. Ustava kojim se jamči jednakost sviju pred zakonom.

Naime, pitanje jednakosti moglo bi biti mjerodavno s ustavnosudskog pogleda samo u slučaju kad bi zakonodavac u upravnom sporu u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu ZUS-a iz 2024., propisao razlike u odnosu na iste adresate.

(...)

Na temelju članka 78. ZUS-a iz 2010. stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predložiti DORH-u podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i rješenja upravnog suda ili Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: zahtjev), s time da se zahtjev može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne odluke strankama, a DORH ga može podnijeti i po službenoj dužnosti.

Člankom 121.a Ustava, između ostalog, propisano je da je DORH samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava.

S obzirom na navedeno, razvidno je da se upravo suprotno navodima predlagatelja, člankom 78. ZUS-a iz 2010. osigurava jednakost stranaka, a sve putem DORH-a, kao samostalnog i neovisnog tijela koje je ovlašteno i dužno podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava, u konkretnom slučaju zahtjev, pod uvjetima koji su jednaki za sve stranke, pa tako i Republiku Hrvatsku.

S obzirom na navedeno Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije smatra da predmetni prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti članka 169. stavka 2. ZUS-a iz 2024. s Ustavom nije osnovan.«

V. OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud pri razmatranju osnovanosti prijedloga pošao je od sljedećih odredaba Ustava koje u mjerodavnom dijelu glase:

»Članak 3.

(...) vladavina prava (...) najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.«

»Članak 14.

(...)

Svi su pred zakonom jednaki.«

6. Predlagatelji smatraju da osporena prijelazna odredba nije u suglasnosti s Ustavom jer onemogućuje nekim strankama upravnog spora koji je bio u tijeku u vrijeme stupanja na snagu ZUS-a/24, primjenu tog novog ZUS-a/24, koji je za stranku povoljniji u pogledu mogućnosti korištenja izvanrednog pravnog sredstva – zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude. Naime, prema odredbama ZUS-a/10 to pravno sredstvo Vrhovnom sudu Republike Hrvatske moglo je podnijeti samo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, a stranka je mogla predložiti Državnom odvjetništvu podnošenje tog zahtjeva, tj. dati mu neobvezujuću inicijativu. Prema odredbama ZUS-a/24 to pravno sredstvo mogu koristiti i stranke upravnog spora, ako je državno odvjetništvo bilo stranka u upravnom sporu ili je zastupalo tuženika u upravnom sporu.

Osporenom odredbom propisana je primjena novog ZUS-a/24 na upravne sporove u tijeku ovisno o tome je li do stupanja na snagu ZUS-a/24 zaključena rasprava pred upravnim sudom ili nije. Ako je rasprava zaključena do dana stupanja na snagu ZUS-a/24 u nastavku upravnog spora primjenjuju se odredbe ranijeg zakona, tj. ZUS-a/10, što onda znači da zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Vrhovnom sudu može podnijeti samo Državno odvjetništvo (na temelju inicijative stranke ili po službenoj dužnosti).

Predlagatelji smatraju da takva prijelazna odredba dovodi do nejednakosti između stranaka upravnih postupaka koje su u istoj pravnoj situaciji, upravni spor im je bio u tijeku u vrijeme kad je stupio na snagu ZUS-a/24, a hoće li se moći koristiti novim, za njih povoljnijim postupovnim pravilima, ovisi o tome je li održana i zaključena rasprava. Uz to navode da Vrhovni sud tu prijelaznu odredbu u pojedinačnim slučajevima tumači suviše formalistički tako da građane onemogućuje u pristupu Vrhovnom sudu, čime je dovedena u pitanje i pravna sigurnost.

7. Prigovori predlagatelja razmotreni su stoga u svjetlu normativnog uređenja toga pravnog sredstva kako je bilo propisano člankom 78. ZUS-a/10 i kako glasi u ZUS-u/24.

7.1. Članak 78. ZUS-a/10 glasio je:

»Glava III.

ZAHTJEV ZA IZVANREDNO PREISPITIVANJE

ZAKONITOSTI PRAVOMOĆNE PRESUDE

Podnošenje zahtjeva i odlučivanje

Članak 78.

(1) Stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predložiti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i rješenja upravnog suda ili Visokog upravnog suda.

(2) Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovaj zahtjev može podnijeti i po službenoj dužnosti.

(3) O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću koje čini pet sudaca.

(4) Nepravodoban zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba sud će odbaciti rješenjem.

(5) Ako nadležni sud ne odbaci zahtjev, dostavit će ga protivnoj stranci koja može u roku od 30 dana podnijeti odgovor na zahtjev.

(6) Vrhovni sud Republike Hrvatske rješava o zahtjevu na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva.

(7) Sud protiv čije presude je podnesen zahtjev iz stavka 2. ovoga članka i javnopravno tijelo kao tuženik dužni su bez odlaganja dostaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, na njegov zahtjev, sve spise predmeta.

(8) Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske usvoji zahtjev, može ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno rješavanje ili preinačiti presudu.«

7.2. S danom stupanja na snagu ZUS-a/24 prestao je važiti ZUS/10 (članak 171. ZUS-a/24).

Prema članku 139. ZUS-a/24 zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne odluke može se podnijeti protiv pravomoćne presude ili rješenja upravnog suda ili Visokog upravnog suda Republike Hrvatske zbog osobito teške materijalne ili postupovne povrede zakona koja dovodi u pitanje jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

Zakonodavac je zadržao rješenje iz ZUS-a/10 da stranke u upravnom sporu mogu predložiti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti (članak 140. ZUS-a/24). Prijedlog se podnosi u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude ili rješenja. Državno odvjetništvo dužno je o svojoj odluci obavijestiti stranku što je prije moguće, a najkasnije u roku od 90 dana od dana podnošenja prijedloga (stavak 4. članka 140.). Ako Državno odvjetništvo odluči da nema uvjeta za podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti obavijestit će stranku, a obavijest mora obrazložiti (stavak 5. članka 140.).

Za razliku od ranijeg rješenja propisanog člankom 78. ZUS-a/10, prema kojem je stranka mogla samo dati inicijativu Državnom odvjetništvu, a ono je odlučivalo hoće li takav zahtjev podnijeti ili ne, i to neovisno o inicijativi stranke, zakonodavac je u ZUS-u/24 omogućio strankama u upravnom sporu i izravno obraćanje Vrhovnom sudu zahtjevom za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, u situaciji kad je državno odvjetništvo bilo stranka u upravnom sporu ili je zastupalo tuženika u upravnom sporu (članak 141. stavak 2.). Isto se odnosi i na situaciju kad Državno odvjetništvo ne postupi u skladu sa stavcima 4. i 5. članka 140. ZUS-a/24 (članak 141. stavak 3.).

U članku 141. ZUS-a/24 propisano je:

»Podnošenje zahtjeva

Članak 141.

(1) Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može podnijeti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne presude odnosno rješenja strankama. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovaj zahtjev može podnijeti i po službenoj dužnosti.

(2) Ako je državno odvjetništvo bilo stranka u upravnom sporu ili je zastupalo tuženika u upravnom sporu, zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti može Vrhovnom sudu Republike Hrvatske izravno podnijeti i protivna stranka u roku iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne postupi u skladu s člankom 140. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona, zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti može Vrhovnom sudu Republike Hrvatske izravno podnijeti stranka u roku iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se na javnopravna tijela.

(5) Zahtjev mora sadržavati podatke propisane člankom 140. stavkom 2. ovoga Zakona.

(6) Protivna stranka iz stavka 2. ovoga članka i stranka iz stavka 3. ovoga članka mogu same podnijeti zahtjev ako imaju završen sveučilišni diplomski studij prava odnosno integrirani prijediplomski i diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit odnosno za njih može zahtjev podnijeti kao opunomoćenik osoba koja ih je prema odredbama ovoga ili kojega drugog zakona ovlaštena zastupati u tom svojstvu ako ima završen sveučilišni diplomski studij prava odnosno integrirani prijediplomski i diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit.

(7) U zahtjevu se ne mogu iznositi nove činjenice, osim onih koje se odnose na osobito teške materijalne ili postupovne povrede zakona iz članka 139. ovoga Zakona.«

Ustavni sud primjećuje da je u tom smislu novi ZUS/24 povoljniji za stranku.

8. Osporena odredba prijelazna je odredba ZUS-a/24 kojom je propisano po odredbama kojeg Zakona o upravnim sporovima će se dovršiti upravni sporovi koji su u tijeku u vrijeme stupanja na snagu ZUS-a/24 i kao takva proizvodi pravne učinke.

Prijelaznim odredbama članka 169. ZUS-a/24 propisano je, kao opće pravilo, da će se upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu ZUS-a/24 dovršiti po odredbama ZUS-a/24. Za takvo propisivanje prijelaznog režima Europski sud za ljudska prava je primjerice u predmetu Kozlica protiv Hrvatske (br. 29182/03, presuda od 2. studenoga 2006.) naveo da je »rješenje (...) hrvatskoga zakonodavca slijedilo je općenito priznato načelo da se postupovna pravila na postupke u tijeku primjenjuju trenutno«.

Nadalje, Sud Europske unije u nizu je svojih presuda naglasio da se u skladu s uobičajenom sudskom praksom smatra da se postupovni propisi općenito primjenjuju na sve postupke koji se vode u trenutku kada oni počinju važiti (primjerice presuda od 1. srpnja 2004. u predmetu Elliniko Dimosio protiv Nikolaosa Tsapalosa i Konstantinosa Diamantakis, C-361/02, C-362/02, EU:C:2004:401).

8.1. U osporenom stavku 2. članka 169. ZUS-a/24 propisana je iznimka od tog pravila, tj. propisano je da će se upravni sporovi u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu ZUS-a/24 dovršiti po odredbama ZUS-a/10.

Dakle, okolnost o kojoj ovisi dovršenje upravnog spora po ZUS-u/10 odnosno ZUS-u/24, pa slijedom toga i mogućnosti stranke koristiti se zahtjevom za izvanredno preispitivanje zakonitosti, jest to je li u upravnom sporu rasprava provedena i zaključena do stupanja na snagu ZUS-a/24. Drugim riječima, okolnost hoće li se stranka moći neposredno obratiti Vrhovnom sudu tim pravnim sredstvom (pod pretpostavkom ispunjenja svih ZUS-om/24 propisanih pretpostavki) ovisi o već dovršenoj situaciji (održavanja i zaključivanja rasprave) na koju stranka direktno nije mogla utjecati niti je mogla predvidjeti da će o toj okolnosti u budućnosti ovisiti njezina mogućnost korištenja tog pravnog sredstva. Tim više što u žalbenom postupku Visoki upravni sud u pravilu odlučuje u vijeću bez održavanja rasprave, a raspravu može održati ako to smatra potrebnim (članak 134. stavci 2. i 3. ZUS-a/24). Ustavnom sudu poznato je stajalište Vrhovnog suda (rješenje broj: U-zpz-77/2025-2 od 8. travnja 2025.) prema kojem se primjenjuje ZUS/10 u situaciji kada je prvostupanjska presuda donesena prije stupanja na snagu ZUS-a/24, a pred drugostupanjskim sudom nije održana rasprava.

Ustavni sud ponavlja svoje stajalište da se na prijelazne i završne odredbe zakona po naravi stvari primjenjuju strogi zahtjevi vladavine prava i pravne sigurnosti jer se preko prijelaznih i završnih odredaba najbolje vidi odnos zakonodavca prema zaštićenim ustavnim dobrima i njegovo poštovanje ustavnih jamstava, kao i razina vjerodostojnosti samog objektivnog pravnog poretka (v. izvješće Ustavnog suda broj: U-X-3239/2014 od 3. srpnja 2014., »Narodne novine« broj 83/14., t. 12.).

Zahtjevi vladavine prava i pravne sigurnosti zahtijevaju, među ostalim, predvidljivost i pravnu izvjesnost normi te procesnu ravnopravnost položaja stranaka.

9. Predlagatelji navode da je osporenom odredbom stvorena situacija u kojoj su stranke, u usporedivoj pravnoj situaciji, tj. koje u vrijeme stupanja na snagu novog ZUS-a/24 vode upravni spor, dovedene u nejednak procesni položaj. Ovisno o tome je li rasprava u upravnom sporu održana i zaključena u vrijeme stupanja na snagu ZUS-a/24, stranke će moći odnosno neće moći koristiti se za njih povoljnijim »novim« pravnim sredstvima, konkretno zahtjevom za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne odluke. Drugim riječima, pravo na izravan pristup Vrhovnom sudu zbog osobito teške materijalne ili postupovne povrede zakona koja dovodi u pitanje jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, uz ispunjenje postupovnih pretpostavki, omogućeno je samo nekim strankama upravnih sporova koji su bili u tijeku u vrijeme stupanja na snagu ZUS-a/24.

9.1. Ustavni sud podsjeća na svoje stajalište da nejednako postupanje prema međusobno usporedivim adresatima pravne norme, za koje nadležno tijelo državne vlasti ne može dati objektivno i razumno opravdanje u pogledu legitimnog cilja koji se time želi ostvariti i razmjernosti poduzete mjere s legitimnim ciljem, ima za svoju posljedicu povredu prava na jednakost pred zakonom zajamčenog člankom 14. stavkom 2. Ustava (v. rješenje broj: U-I-6309/2022 od 23. svibnja 2023., www.usud.hr, t. 10.).

Ustavni sud primjećuje da ni u Prijedlogu zakona o upravnim sporovima (P. Z. br. 623) ni u očitovanju Ministarstva (v. t. 4. ove odluke) nisu navedeni razlozi koji bi omogućili procjenu da je zakonsko uređenje kako je propisano osporenom člankom 169. stavkom 2. ZUS-a/24 iznimno ustavnopravno opravdano i prihvatljivo. Ustavni sud također primjećuje da nije navedeno ni koji se legitimni cilj želio postići takvim određenjem primjene ZUS-a/10 odnosno ZUS-a/24, s posljedicom mogućnosti odnosno nemogućnosti stranke koristiti se povoljnijim (novim) pravnim sredstvima.

10. Zbog svega navedenog na temelju članka 55. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točki I. izreke, dok se odluka u točki II. izreke temelji na članku 29. Ustavnog zakona.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik
dr. sc. Frane Staničić, v. r.