Objavljeno u NN 22/11 od 18.02.2011.:

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA
I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 4. veljače 2011. godine.

Klasa: 011-01/11-01/18

Urbroj: 71-05-03/1-11-2

Zagreb, 11. veljače 2011.

Predsjednik
Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA

Članak 1.

U Zakonu o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97., 26/00. i 153/02.) u članku 2. stavku 1. briše se zarez i riječi: »proračuna županije« te se iza veznika »i« dodaje riječ: »proračuna«.

Članak 2.

U članku 4. stavku 2. iza riječi: »unošenje i izuzimanje nekretnina iz trgovačkog društva,« dodaju se riječi: »stjecanje dosjelošću,«.

Članak 3.

Članak 8. mijenja se i glasi:

»(1) Ako se nekretnina stječe na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, obveznik poreza na promet nekretnina je davatelj uzdržavanja.

(2) Pri stjecanju nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, porez na promet nekretnina umanjuje se za 5% za svaku godinu trajanja uzdržavanja proteklu od dana sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, koji je ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, do smrti uzdržavanog.«

Članak 4.

Članak 9. mijenja se i glasi:

»(1) Osnovica poreza na promet nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze.

(2) Pod tržišnom vrijednosti nekretnine razumijeva se cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze.

(3) Porezna uprava utvrđuje osnovicu poreza na promet nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine, u pravilu, iz isprave o stjecanju ako je ukupan iznos naknade koju daje ili isplaćuje stjecatelj približno jednak cijenama koje se postižu ili se mogu postići na tržištu.

(4) Ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što stjecatelj ili druga osoba za stjecatelja da ili plati za stjecanje nekretnine kao što je isplata u novcu, ustupljene druge nekretnine, stvari ili prava, preuzeti dugovi bivšeg vlasnika i drugo.

(5) Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine ako je ukupan iznos naknade iz stavka 3. i 4. ovoga članka manji od cijena koje se postižu ili se mogu postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze.

(6) Procjenu tržišne vrijednosti nekretnine iz stavka 5. ovoga članka utvrđuje službenik Porezne uprave na temelju usporednih podataka o kretanju tržišnih vrijednosti sličnih nekretnina s približno istog područja u približno isto vrijeme.

(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako se nekretnina stječe kroz postupak javnog natječaja, javne prodaje (dražbe) ili u stečajnom postupku uz odgovarajuću primjenu odredaba propisa o ovrsi kojima je uređena ovrha na nekretnini, te postupcima u kojima je jedan od sudionika postupka pravna osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne vlasti, ustanove čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što stjecatelj ili druga osoba za stjecatelja da ili plati za stjecanje nekretnine.«

Članak 5.

Iza članka 9. dodaju se članci 9.a i 9.b koji glase:

»Članak 9.a

(1) Ako se radi o nekretnini za koju nema usporednih podataka prema članku 9. stavku 6. ovoga Zakona, niti se radi o postupcima stjecanja nekretnine iz članka 9. stavka 7. ovoga Zakona, procjena tržišne vrijednosti nekretnine provodi se vještačenjem stručne osobe koju imenuje pročelnik područnog ureda Porezne uprave.

(2) Vlasnik, odnosno posjednik nekretnine obvezan je ovlaštenoj osobi iz stavka 1. ovoga članka dopustiti pristup na zemljište i građevine radi procjene tržišne vrijednosti nekretnine.

Članak 9.b

Pri zamjeni nekretnina, osnovica poreza na promet nekretnina utvrđuje se za svakog sudionika u zamjeni i to prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koju pojedini sudionik stječe zamjenom.«

Članak 6.

U članku 11. točka 1. mijenja se i glasi:

»1. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne vlasti, ustanove čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zaklade i fundacije i sve pravne osobe čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska, Crveni križ i slične humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa,«.

Točka 7. mijenja se i glasi:

»7. bračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji u odnosu na primatelja uzdržavanja stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju,«.

Točka 8. mijenja se i glasi:

»8. osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva na nekretnini stječu posebne dijelove te nekretnine pri čemu omjer stečenog posebnog dijela odgovara omjeru idealnog suvlasničkog dijela na toj cijeloj nekretnini prije razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva,«.

Točke 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. brišu se.

Članak 7.

Iza članka 11. dodaje se naslov i članci 11.a, 11.b, 11.c i 11.d koji glase:

»1.a Porezna oslobođenja za kupnju prve nekretnine kojom građanin rješava vlastito stambeno pitanje

Članak 11.a

(1) Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji stječu prvu nekretninu (stan ili kuću) kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da imaju hrvatsko državljanstvo

2. da građanin i članovi njegove uže obitelji prijave prebivalište i borave u mjestu i na adresi gdje se nekretnina (koju stječe) nalazi,

3. da površina nekretnine, ovisno o broju članova uže obitelji građanina, ne prelazi površinu kako slijedi:

– za 1 osobu do 50 m2 građevine

– za 2 osobe do 65 m2 građevine

– za 3 osobe do 80 m2 građevine

– za 4 osobe do 90 m2 građevine

– za 5 osoba do 100 m2 građevine

– za 6 osoba do 110 m2 građevine

– za 7 i više osoba do 120 m2 građevine.

4. da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju, u tuzemstvu ili inozemstvu, u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu:

4.1. građevine (stan i/ili kuću) čija je ukupna (zbrojena) površina svih građevina jednaka, veća ili do najviše 10 m2 manja od površine građevine iz točke 3. ovoga članka ili

4.2. nekretnine (osim poljoprivrednog zemljišta i poslovnog prostora u kojem građanin ili član njegove uže obitelji obavlja registriranu djelatnost) čija je ukupna (zbrojena) vrijednost svih nekretnina u trenutku nastanka porezne obveze jednaka ili veća od tržišne vrijednosti nekretnine koju građanin stječe pri čemu se u izračun uzimaju i vrijednosti građevina iz točke 4.1. ovoga članka.

(2) Iznimno od točke 4.2. stavka 1. ovoga članka, ako je porezni obveznik od 1. siječnja 2003., a do trenutka nastanka porezne obveze imao, u tuzemstvu ili inozemstvu, u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu nekretnine koje je otuđio, neovisno o načinu otuđenja, u izračun vrijednosti nekretnina iz točke 4. stavka 1. ovoga članka uzimaju se i te otuđene nekretnine.

(3) Ako površina nekretnine prelazi zadane površine iz točke 3. stavka 1. ovoga članka, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine građevine.

(4) Iznimno, od stavka 3. ovoga članka, ako površina izgrađenog zemljišta na kojemu se nalazi građevina iz točke 3. stavka 1. ovoga članka prelazi površinu od 400 m2, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine zemljišta.

(5) Članovima uže obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni drug i djeca.

(6) Porez na promet nekretnina iz stavka 1. ovoga članka, kojeg je građanin bio oslobođen, plaća se naknadno ako u roku od 3 godine od dana stjecanja:

1. građanin otuđi ili iznajmi nekretninu u cijelosti ili djelomično,

2. građanin ili njegov bračni drug odjave prebivalište, ne borave ili prijave promjenu adrese stanovanja,

3. Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje.

(7) Otuđenjem nekretnine u smislu točke 1. stavka 6. ovoga članka ne smatra se ako nekretninu za koju je građanin na temelju stavka 1. ovoga članka ostvario pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina stječe bračni drug ili dijete građanina nasljeđivanjem ili darovanjem. U tom slučaju novi stjecatelj stupa u položaj pravnog sljednika glede zabrane otuđenja nekretnine, s time da se rok zabrane otuđenja računa od kada je prednik stekao nekretninu.

Članak 11.b

(1) Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji stječu zemljište unutar građevinskog područja površine do 600 m2 na kojem će izgraditi kuću za rješavanje vlastitoga stambenog pitanja ako su kumulativno ispunjeni uvjeti iz članka 11.a stavka 1. točke 1. i 4. ovoga Zakona.

(2) Ako površina zemljišta unutar građevinskog područja prelazi površinu iz stavka 1. ovoga članka, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine zemljišta.

(3) Porez na promet nekretnina iz stavka 1. ovoga članka, kojeg je građanin bio oslobođen, plaća se naknadno ako u roku od 3 godine od dana stjecanja građanin ne izgradi kuću, otuđi ili iznajmi zemljište u cijelosti ili djelomično, ili ako Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na porezno oslobođenje prema odredbama ovoga članka.

Članak 11.c

(1) Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji stječu novosagrađenu nekretninu u dijelu koji čini vrijednost zemljišta i iznos za komunalno uređenje zemljišta prema odluci mjerodavnih tijela ako su kumulativno ispunjeni uvjeti iz članka 11.a stavka 1. točke 1. do 4. ovoga Zakona.

(2) Ako površina novosagrađene nekretnine prelazi površinu iz članka 11.a stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, porez na promet nekretnina plaća se na pripadajući dio zemljišta koji se odnosi na razliku površine novosagrađene nekretnine.

(3) Porez na promet nekretnina iz stavka 1. ovoga članka, kojeg je građanin bio oslobođen, plaća se naknadno u slučajevima iz članka 11.a stavka 6. ovoga Zakona uz primjenu članka 11.a stavka 7. ovoga Zakona.

Članak 11.d

(1) Građanin kojemu je rješenjem Porezne uprave utvrđeno pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina iz članka 11.a ili 11.b ili 11.c ovoga Zakona nema pravo na ponovno oslobođenje, niti u slučaju ako mu je porez na promet nekretnina naknadno utvrđen rješenjem Porezne uprave.

(2) Pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina iz članka 11.a ili 11.b ili 11.c ovoga Zakona nema niti bračni drug građanina ako je građaninu utvrđeno pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, niti u slučaju ako je građaninu porez na promet nekretnina naknadno utvrđen rješenjem Porezne uprave.«

Članak 8.

U članku 12. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Ako tijekom poreznog nadzora Porezna uprava utvrdi prividnost pravnog posla po osnovi kojeg je stečena nekretnina, poništit će rješenje o oslobođenju od plaćanja poreza na promet nekretnina donesenog na temelju stavka 1. i 2. ovoga članka i utvrditi pripadajući porez na promet nekretnina.«

Članak 9.

U članku 13. točki 1. iza riječi: »posvojenici« dodaju se riječi: »i posvojitelji koji su u odnosu na«.

Točke 2. i 3. brišu se.

U dosadašnjoj točki 4. koja postaje točka 2. iza riječi: »lokalne« dodaju se riječi: »i područne (regionalne)«, a riječi: »i uprave« brišu se.

Dosadašnja točka 5. postaje točka 3.

Članak 10.

U članku 14. stavku 1. iza riječi: »ugovora« briše se zarez, a riječ: »odnosno« zamjenjuje se veznikom »ili«.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Ako se odlukom suda utvrđuje pravo vlasništva na nekretnini dosjelošću, porezna obveza nastaje u trenutku pravomoćnosti te odluke.

(4) Stranoj fizičkoj ili pravnoj osobi kojoj je za stjecanje nekretnine na području Republike Hrvatske potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, porezna obveza nastaje u trenutku dobivanja te suglasnosti.«

Članak 11.

Članak 15. mijenja se i glasi:

»(1) Javni bilježnik koji ovjerava potpise na ispravama o prodaji ili drugom načinu otuđenja nekretnine obvezan je jedan primjerak isprave, kao i svake druge isprave na osnovi koje dolazi do prometa nekretnine (ugovor o ortaštvu, ugovor o osnivanju prava građenja i sl.) uz podatak o osobnom identifikacijskom broju sudionika postupka, dostaviti ispostavi Porezne uprave na području koje se nalazi nekretnina u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je ovjeren potpis na ispravi, prema propisima o obveznom osobnom dostavljanju pismena.

(2) Sudovi i druga javnopravna tijela obvezni su ispostavi Porezne uprave na području koje se nalazi nekretnina dostavljati svoje odluke uz podatak o osobnom identifikacijskom broju sudionika postupka kojima se mijenja vlasništvo nekretnina u zemljišnim knjigama, odnosno u službenim evidencijama u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je odluka postala pravomoćna, prema propisima o obveznom osobnom dostavljanju pismena.«

Članak 12.

Članak 16. mijenja se i glasi:

»(1) Ako se stječe nekretnina na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja tog ugovora.

(2) Ako se stječe nekretnina na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, porezna obveza nastaje u trenutku smrti primatelja uzdržavanja, uz primjenu olakšice iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona.«

Članak 13.

U članku 22. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Porezni obveznik može podnijeti prijedlog za obnovu postupka zbog raskida ugovora voljom stranaka prije nego što se obavi prijenos u zemljišnim knjigama na novog vlasnika u roku od 30 dana od dana raskida ugovora. Nakon isteka roka od jedne godine od dana konačnosti rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina, obnova postupka se ne može tražiti.«

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Prijedlog za obnovu postupka zbog raskida ili poništenje ugovora odlukom suda može se podnijeti u rokovima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku.«

Članak 14.

U članku 24. stavku 1. riječi: »članak 9. stavak 7.« zamjenjuju se riječima: »članak 9.a stavak 2.«

U stavku 2. iza riječi: »na nekretnini« dodaje se zarez i riječi: »kao i svaku drugu ispravu na osnovi koje dolazi do prometa nekretnine (ugovor o ortaštvu, ugovor o osnivanju prava građenja i sl.) uz podatak o osobnom identifikacijskom broju sudionika postupka.«

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja ne podnese prijavu poreza na promet nekretnina nadležnoj ispostavi Porezne uprave u propisanom roku (članak 17. stavak 1.).«

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. iza riječi: »iz stavka 1.« dodaju se riječi: »i 3.«.

Članak 15.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 410-20/10-01/01

Zagreb, 4. veljače 2011.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.