(1)

Potreban je veći broj izmjena Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Radi jasnoće i pravne sigurnosti tu bi uredbu trebalo preinačiti.

(2)

Ovom se Uredbom utvrđuju financijska pravila koja se primjenjuju na opći proračun Unije („proračun”) u smislu članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i njome se ne uređuje niti ona utječe na provedbu mjera ograničavanja donesenih na temelju UFEU-a i Ugovora o Europskoj uniji (UEU), među ostalim u okviru izvršenja proračuna.

(3)

Uzimajući u obzir iskustvo stečeno u provedbi financijskih pravila koja se primjenjuju na proračun i nakon donošenja Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (4), trebalo bi provesti određene ciljane izmjene kako bi se ta financijska pravila uskladila s novim pravnim okvirom, prilagodila potrebama učinkovitog upravljanja krizama i poboljšala zaštita financijskih interesa Unije. Nadalje, trebalo bi provesti ciljana pojednostavnjenja, tehnička ažuriranja i ispravke.

(4)

Nakon donošenja Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093, upućivanja na temeljne akte trebalo bi zamijeniti, a upućivanja na Odluku Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 (5), Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2021/768 (6) i Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (7) trebalo bi dodati upućivanjima koja se upotrebljavaju u ovoj Uredbi.

(5)

Radi jasnoće, sva upućivanja na Uredbu (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (8) koja je stavljena izvan snage trebalo bi zamijeniti upućivanjima na Uredbu (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(6)

U interesu pravne sigurnosti trebalo bi ispraviti više internih upućivanja.

(7)

Trebalo bi u većoj mjeri uzeti u obzir posebnu prirodu i način funkcioniranja izdvajanja rezervacija za financijske obveze i proračunskih jamstava. Stoga bi trebalo prilagoditi određene definicije i pravila o proračunskim jamstvima, proračunskim obvezama, pravnim obvezama, odobrenim sredstvima za plaćanje, primateljima i objavi informacija o primateljima. Trebalo bi dodati definiciju faze uspostave izdvajanja rezervacija za financijske obveze. Osim toga, definicije bi trebalo ažurirati posebice zbog izmjena pravila o nabavi i uvođenja pravila o nefinancijskim donacijama.

(8)

Kako bi se povećala transparentnost o primateljima sredstava Unije koji su nevladine organizacije, trebalo bi uključiti definiciju nevladinih organizacija u kojoj se utvrđuju kriteriji za njihovo identificiranje. Osim toga, podnositelji zahtjeva za bespovratna sredstva trebali bi prijaviti svoj pravni status, među ostalim i jesu li nevladine organizacije.

(9)

U ovu bi Uredbu trebalo umetnuti upućivanje na opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna utvrđen u Uredbi (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Uredba (EU, Euratom) 2020/2092 temelj je pravnog okvira za izvršenje proračuna.

(10)

Ključno je da države članice i Komisija pri izvršenju proračuna osiguravaju usklađenost s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i poštuju vrijednosti Unije sadržane u članku 2. UEU-a.

(11)

Ovom bi se Uredbom dužnosnicima za ovjeravanje, prema potrebi u skladu sa sektorskim pravilima, trebalo omogućiti donošenje odgovarajućih mjera i poduzimanje radnji za zaštitu proračuna, primjerice suspenzijom plaćanja, u slučajevima u kojima činjenica da država članica ne poštuje relevantne vrijednosti Unije i temeljna prava utječe na provedbu djelovanja financiranog sredstvima Unije u toj državi članici.

(12)

Trebalo bi zadržati temeljna proračunska načela. Postojeća odstupanja od tih načela za određena područja, kao što su istraživanje, vanjska djelovanja i strukturni fondovi, trebalo bi preispitati i što je moguće više pojednostavniti, uzimajući pritom u obzir jesu li ona još uvijek relevantna, koja je njihova dodana vrijednost za proračun i kakav teret nameću dionicima.

(13)

Pravila o prijenosu odobrenih sredstava trebalo bi jasnije izložiti te bi trebalo razlikovati automatske i neautomatske prijenose. Dotične institucije Unije trebale bi Europskom parlamentu i Vijeću pružati informacije i o automatskim i o neautomatskim prijenosima.

(14)

Trebalo bi dopustiti prijenos i uporabu vanjskih namjenskih prihoda za program ili djelovanje koji mu slijede kako bi se takva sredstva učinkovito upotrebljavala. Prijenos unutarnjih namjenskih prihoda trebao bi biti moguć samo u sljedeću financijsku godinu, osim ako je u ovoj Uredbi propisano drukčije.

(15)

Nakon donošenja Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 i povezanih temeljnih akata, u ovu bi Uredbu trebalo uključiti određena pravila o proračunskim načelima, posebno u pogledu ukidanja i prijenosa, opoziva i ponovnog stavljanja na raspolaganje odobrenih sredstava koja odgovaraju opozivima, utvrđena u uredbama (EU) 2021/1060 (11) i (EU) 2021/2116 (12) Europskog parlamenta i Vijeća.

(16)

U pogledu unutarnjih namjenskih prihoda, trebalo bi dopustiti financiranje novih projekata u vezi s nekretninama s pomoću prihoda dobivenih od najma/zakupa i prodaje zgrada. S tim ciljem, takvi bi se prihodi trebali smatrati unutarnjim namjenskim prihodima koji se mogu prenositi dok ne budu u potpunosti iskorišteni.

(17)

Radi pojednostavnjenja i boljeg usklađenja rokova doprinosa država članica s odgovarajućim potrebama za plaćanjima, svi dodatni financijski doprinosi država članica za djelovanja i programe Unije, uključujući dobrovoljne doprinose, trebali bi se jednako tretirati i smatrati vanjskim namjenskim prihodima.

(18)

Kako bi se povećala transparentnost i vidljivost prikaza namjenskih prihoda uz očuvanje sadržaja prethodno dostavljenih informacija, u prilogu, koji je sastavni dio proračuna, trebalo bi navesti detaljne informacije o procijenjenom iznosu unutarnjih i vanjskih namjenskih prihoda koje treba primiti i predviđenoj dodjeli sredstava za odgovarajuće proračunske linije. Osim toga, primjereno je pojasniti zahtjeve za izvješćivanje u pogledu izvršenja unutarnjih i vanjskih namjenskih prihoda u prethodnoj godini. Time će se osigurati da se sve informacije o izvršenju namjenskih prihoda i predviđanja namjenskih prihoda koje treba primiti prikazuju na jasan i pristupačan način.

(19)

Pravila o prijenosima koji podliježu posebnim odredbama trebalo bi ažurirati kako bi se u obzir uzela pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi uspostavljena na temelju Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093. Osim toga, prilagodbe su potrebne jer nacrti izmjene proračuna više nisu potrebni za mobilizaciju pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi.

(20)

Institucije Unije trebale bi moći prihvatiti svaku donaciju u korist Unije.

(21)

Kako bi se omogućila brza reakcija u iznimnim okolnostima, Komisija bi trebala moći prihvatiti donacije u naravi, bez obzira na njihovu vrijednost, ako se takve donacije daju u svrhu humanitarne pomoći, hitne potpore, civilne zaštite ili pomoći za upravljanje krizama. Kako bi se osigurale odgovarajuće zaštitne mjere, Komisija bi takve donacije trebala prihvaćati samo ako je to prihvaćanje u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti, ako ne dovodi do sukoba interesa i ne šteti ugledu Unije, ako ne narušava sigurnost ili javni poredak Unije ili država članica te ako ne dovodi do rizika od njihova narušavanja. Donator u trenutku prihvaćanja ne bi smio biti u nekoj od situacija za isključenje u okviru sustava ranog otkrivanja i isključenja niti bi u odgovarajućoj bazi podataka smio biti evidentiran kao isključen. Ako Komisija prihvati donaciju, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi navesti informacije o tome u svojem godišnjem izvješću o radu.

(22)

Trebalo bi uvesti odredbu kojom bi se pravnim osobama omogućilo sponzorstvo u naravi događanja ili aktivnosti u promotivne svrhe ili u svrhe društveno odgovornog poslovanja.

(23)

Potrebno je pojasniti pojam uspješnosti u kontekstu proračuna. Uspješnost bi trebalo povezati s izravnom primjenom načela dobrog financijskog upravljanja. Trebalo bi definirati i načelo dobrog financijskog upravljanja te utvrditi vezu između postavljenih ciljeva i pokazatelja uspješnosti, rezultata i ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti uporabe odobrenih sredstava. Radi pravne sigurnosti i da se izbjegne proturječnost s postojećim okvirima uspješnosti različitih programa, trebalo bi definirati terminologiju koja se odnosi na uspješnost, osobito pojmove ostvarenje i rezultati.

(24)

U svjetlu horizontalnog cilja promicanja rodne osviještenosti, ciljeva u pogledu praćenja potrošnje u području klime te rezultata i rashoda koji doprinose zaustavljanju i preokretu trenda smanjenja bioraznolikosti, trebalo bi uvesti posebne pokazatelje uspješnosti za proračun kako bi se pratila potrošnja za rodnu ravnopravnost, kao i za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama te zaštitu bioraznolikosti. Takvi bi pokazatelji trebali biti sažeti i proporcionalni, njima bi se trebala izbjegavati preklapanja, trebali bi biti ograničenog broja i ne bi trebali dovesti do pretjeranog administrativnog opterećenja. Trebali bi se temeljiti na učinkovitoj, transparentnoj i sveobuhvatnoj metodologiji te, prema potrebi, na opće priznatim znanstvenim dokazima. Prema potrebi, podatke prikupljene u vezi s takvim pokazateljima trebalo bi raščlaniti prema spolu i prikupljati na način kojim se omogućuje objedinjavanje takvih podataka u svim relevantnim programima.

(25)

S obzirom na važnost suočavanja s klimatskim i okolišnim izazovima te kako bi se osiguralo da izvršenje proračuna doprinosi ostvarenju europskog zelenog plana, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu, klimatskih i energetskih ciljeva Unije te klimatske neutralnosti do 2050., koncept uspješnosti proračuna trebalo bi proširiti na održivu provedbu programa i aktivnosti, čime se ne bi ugrozilo postizanje okolišnih ciljeva ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama, održive uporabe i zaštite vodnih i morskih resursa, prijelaza na kružno gospodarstvo, sprečavanja i kontrole onečišćenja te zaštite i obnove bioraznolikosti i ekosustava.

(26)

Važno je promicati socijalna prava te pravedne radne uvjete, u skladu s europskim stupom socijalnih prava i člankom 9. UFEU-a. Ako je to izvedivo i primjereno, Komisija i države članice trebale bi pri provedbi programa i aktivnosti koji se financiraju iz proračuna poštovati relevantno primjenjivo nacionalno pravo, pravo Unije, konvencije Međunarodne organizacije rada i kolektivne ugovore.

(27)

U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (13), zakonodavstvo Unije trebalo bi biti kvalitetno i usmjereno na područja u kojima donosi najveću dodanu vrijednost za građane, što učinkovitije i djelotvornije u postizanju zajedničkih ciljeva politike Unije. Podvrgavanjem postojećih i novih programa potrošnje i aktivnosti koji su povezani sa znatnim izdacima evaluaciji može se doprinijeti postizanju tih ciljeva.

(28)

Kako bi se ispunila Komisijina obveza primjene načela „digitalno kao standard” te potaknule učinkovitije i kvalitetnije kontrole i revizije povećanjem razine jamstva uz istodobno smanjenje troškova, primjereno je uvesti izričito upućivanje na primjenu digitalnih alata i novih tehnologija kao što su strojno učenje, robotska automatizacija procesa, rudarenje podataka i umjetna inteligencija.

(29)

Kako bi se poboljšala zaštita proračuna Unije od nepravilnosti, uključujući prijevare, korupciju, sukob interesa i dvostruko financiranje, trebalo bi uvesti standardizirane mjere za prikupljanje, usporedbu i objedinjavanje informacija o primateljima sredstava Unije. Posebice, kako bi se djelotvorno spriječile, otkrile, istražile i ispravile prijevare ili uklonile nepravilnosti, trebalo bi biti moguće identificirati fizičke osobe koje u konačnici, izravno ili neizravno, imaju koristi od sredstava Unije i zlouporabe tih sredstava. Elektroničko evidentiranje i pohrana podataka o primateljima sredstava Unije, uključujući njihove stvarne vlasnike kako su definirani u članku 3. točki 6. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (14), te redovito stavljanje tih podataka na raspolaganje u jedinstvenom integriranom i interoperabilnom informatičkom sustavu za praćenje, uključujući jedinstveni alat za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika („jedinstveni integrirani informatički sustav”), koji osigurava Komisija, trebali bi olakšati procjenu rizika za potrebe odabira, dodjele, financijskog upravljanja, praćenja, istrage, kontrole i revizije te doprinijeti djelotvornom sprečavanju, otkrivanju i ispravljanju nepravilnosti, uključujući prijevare, korupciju, sukobe interesa i dvostruko financiranje, te daljnjem postupanju u vezi s njima. Pravila koja se odnose na evidentiranje, pohranu, prijenos i obradu podataka trebala bi biti u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka. Trebalo bi razviti jedinstveni integrirani informatički sustav kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje i smanjilo administrativno opterećenje za države članice i druge provedbene subjekte. Komisija bi trebala djelovati kao voditelj obrade i biti odgovorna za razvoj, upravljanje i nadzor jedinstvenog integriranog informatičkog sustava. Države članice te istražna, kontrolna i revizorska tijela Unije, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Revizorski sud i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), trebali bi imati pristup tim podacima u okviru izvršavanju svojih nadležnosti. Takav bi pristup trebao poštovati načela nužnosti i proporcionalnosti. Podaci dostupni putem jedinstvenog integriranog informatičkog sustava trebali bi biti dostupni Europskom parlamentu i Vijeću na pojedinačnoj osnovi u mjeri u kojoj je to potrebno i razmjerno za izvršavanje njihovih nadležnosti u kontekstu postupka davanja razrješnice Komisiji.

(30)

Jedinstveni integrirani informatički sustav trebao bi se temeljiti na interoperabilnosti, pri čemu bi se ažurirane informacije i podaci o primateljima sredstava Unije trebale automatski preuzimati iz tog sustava i prenositi u taj sustav, u stvarnom vremenu, kada je to moguće, koristeći među ostalim relevantne nacionalne baze podataka, interne sustave relevantnih nacionalnih tijela i tijela za upravljanje i plaćanja te nacionalne baze podataka o javnoj nabavi i natječajima, javno dostupne podatke i podatke iz drugih Komisijinih baza podataka, čime bi se zajamčila sveobuhvatnost i potpunost informacija i podataka.

(31)

Jedinstveni integrirani informatički sustav trebao bi biti osmišljen i uspostavljen tako da se omogući objedinjavanje relevantnih informacija povezanih s istim primateljima u različitim programima financiranja Unije. Trebao bi upotrebljavati samo one pokazatelje rizika koji su objektivni, razmjerni, potrebni za procjenu rizika te utemeljeni na pouzdanim izvorima ažuriranih informacija i podataka, koji se ažuriraju u stvarnom vremenu ako je to izvedivo. Jedinstveni integrirani informatički sustav trebao bi biti osmišljen za upotrebu u skladu s općim načelima zaštite podataka, uključujući smanjenje količine podataka i ograničenje pohrane, što se primjenjuje na obradu osobnih podataka.

(32)

Kako bi se osiguralo da funkcije jedinstvenog integriranog informatičkog sustava ostanu na visokoj razini, trebalo bi provesti određena djelovanja i mjere ako je to izvedivo, uključujući usklađivanje podatkovnih polja s relevantnim nacionalnim i Komisijinim informatičkim sustavima i bazama podataka, uz nužne dodatke za potrebe alata za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika, uključujući upućivanje na jedinstveni identifikacijski broj operacija; integraciju relevantnih nacionalnih informatičkih sustava i baza podataka s jedinstvenim integriranim informatičkim sustavom za automatsku razmjenu informacija; pružanje mogućnosti korisnicima da prilagode i grupiraju pokazatelje rizika i njihove pondere u skladu s potrebama i specifičnostima fonda, programa ili zemlje Unije; korištenje umjetne inteligencije za analizu i interpretaciju podataka; pružanje višestrukih mogućnosti korisnicima za korištenje opcija pretraživanja i mogućnosti filtriranja; pružanje smjernica korisnicima o tumačenju i korištenju podataka i rezultata; te osposobljavanje za snalaženje u jedinstvenom integriranom informatičkom sustavu, procjenu rizika i njihovo uzimanje u obzir pri provjerama i revizijama.

(33)

U skladu s načelom transparentnosti sadržanim u članku 15. UFEU-a institucije Unije pri svojem radu koliko je god to moguće primjenjuju načelo otvorenosti djelovanja. U pogledu izvršenja proračuna, primjena tog načela podrazumijeva da bi građani trebali znati gdje i u koje svrhe Unija troši sredstva. Takve informacije potiču demokratsku raspravu, doprinose sudjelovanju građana u postupku odlučivanja Unije, jačaju institucionalnu kontrolu i nadzor nad rashodima Unije te doprinose povećanju njezine vjerodostojnosti. Komunikacija bi trebala biti ciljanija te bi trebala nastojati povećati vidljivost doprinosa Unije za građane. Takve bi ciljeve trebalo postići objavom, po mogućnosti uz uporabu suvremenih komunikacijskih alata, relevantnih informacija o svim primateljima sredstava koja se financiraju iz proračuna, pri čemu se uzimaju u obzir legitimni interesi tih primatelja u pogledu povjerljivosti i sigurnosti te, ako je riječ o fizičkim osobama, njihovo pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Institucije Unije stoga bi pri objavi informacija trebale primijeniti selektivni pristup, u skladu s načelom proporcionalnosti. Odluke o objavi trebale bi se temeljiti na relevantnim kriterijima kako bi se pružile smislene informacije.

(34)

Ne dovodeći u pitanje pravila o zaštiti osobnih podataka, trebalo bi težiti maksimalnoj transparentnosti u odnosu na informacije o primateljima. Informacije o primateljima sredstava Unije trebalo bi objaviti na centraliziranim internetskim stranicama institucija Unije namijenjenima u tu svrhu, kao što je sustav financijske transparentnosti, te bi one trebale biti lako dostupne s pomoću odgovarajućih i sigurnih tehničkih rješenja. Zahtjevi za objavljivanje trebali bi obuhvaćati sve metode izvršenja proračuna, među ostalim na razini drugih institucija i tijela Unije.

(35)

Trebalo bi biti moguće da Komisija izvršava proračun neizravno putem organizacija država članica. Radi pravne sigurnosti stoga je primjereno definirati organizaciju države članice kao subjekt osnovan u državi članici kao tijelo javnog prava ili tijelo privatnog prava kojemu je ta država članica povjerila zadaću pružanja javnih usluga i dala odgovarajuća financijska jamstva. Financijska potpora koju država članica u skladu sa zahtjevima utvrđenima u pravu Unije pruži takvim tijelima privatnog prava u obliku koji odredi ta država članica i za koji nije nužno bankovno jamstvo trebala bi se smatrati odgovarajućim financijskim jamstvom.

(36)

Osobni podaci koji se odnose na fizičke osobe ne bi smjeli biti javno dostupni u razdoblju dužem od onog tijekom kojega primatelj koristi sredstva te bi stoga te podatke trebalo ukloniti nakon dvije godine.

(37)

U većini slučajeva obuhvaćenih ovom Uredbom objava se odnosi na pravne osobe. Ako je riječ o fizičkim osobama, pri objavi osobnih podataka trebalo bi poštovati načelo proporcionalnosti između visine odobrenog iznosa i potrebne kontrole najboljeg načina korištenja sredstava. U takvim slučajevima, objava regije na razini 2 zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS) u skladu je s ciljem objave informacija o primateljima te osigurava jednako postupanje s državama članicama različite veličine uz istodobno poštovanje prava primatelja na privatni život, a posebno na zaštitu njihovih osobnih podataka.

(38)

Radi pravne sigurnosti i u skladu s načelom proporcionalnosti trebalo bi navesti u kojim se situacijama podaci ne bi smjeli objavljivati. Primjerice, ne bi se smjele objavljivati informacije o stipendijama ili drugim oblicima izravnih potpora koje se isplaćuju fizičkim osobama kojima je pomoć najpotrebnija, o posebnim ugovorima vrlo male vrijednosti ili o financijskoj potpori ispod vrijednosti određenog praga koja se pruža putem financijskih instrumenata ili proračunskih jamstava, ili u slučajevima u kojima bi se otkrivanjem podataka moglo ugroziti prava i slobode dotičnih pojedinaca, kako su zaštićeni Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, ili naštetiti komercijalnim interesima primatelja. Međutim, kako bi se nastavila postojeća praksa i omogućila transparentnost, za bespovratna sredstva ne bi smjelo postojati posebno izuzeće od obveze objave informacija na temelju posebnog praga.

(39)

Ako se osobni podaci primatelja objavljuju u svrhe transparentnosti u odnosu na uporabu sredstava Unije i kontrolu postupka dodjele, te bi primatelje u skladu s uredbama (EU) 2018/1725 i (EU) 2016/679 (15) Europskog parlamenta i Vijeća trebalo obavijestiti o takvoj objavi te o njihovim pravima i o postupcima dostupnima za ostvarivanje tih prava.

(40)

Kako bi se osiguralo poštovanje načela jednakog postupanja prema svim primateljima, informacije koje se odnose na fizičke osobe trebalo bi također objaviti, u skladu s obvezom država članica da uspostave visok stupanj transparentnosti ugovora čija vrijednost prelazi vrijednosti pragova utvrđenih u Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(41)

U slučaju neizravnog i podijeljenog upravljanja, osobe, subjekti ili imenovana tijela koji izvršavaju sredstva Unije trebali bi staviti na raspolaganje informacije o primateljima i krajnjim primateljima. U slučaju podijeljenog upravljanja, informacije bi trebalo objaviti u skladu s relevantnim sektorskim pravilima. Države članice koje primaju i izvršavaju sredstva Unije u okviru izravnog upravljanja trebale bi staviti na raspolaganje informacije o svojim primateljima u skladu s ovom Uredbom. Komisija bi trebala staviti na raspolaganje informacije o jedinstvenim internetskim stranicama, uključujući upućivanje na adresu, na kojima su dostupne informacije o primateljima i krajnjim primateljima.

(42)

Radi veće čitkosti i transparentnosti podataka o financijskim instrumentima koji se izvršavaju u okviru izravnog i neizravnog upravljanja, primjereno je sve zahtjeve u pogledu izvješćivanja objediniti u jedinstveni radni dokument koji treba priložiti nacrtu proračuna.

(43)

Kako bi se osigurala transparentnost, izbjegla određena dupliciranja i rokovi izvješćivanja uskladili s dostupnošću relevantnih podataka, uz osiguravanje toga da se informacije ne izgube, informacije o proračunskim jamstvima, zajedničkom fondu za rezervacije i nepredviđenim obvezama pokrivenim do gornje granice vlastitih sredstava trebalo bi svrstati u te tri kategorije i na sveobuhvatan način prikazati u odgovarajućim izvješćima.

(44)

Radi povećanja transparentnosti i točnosti izvješćivanja, informacije o financijskim instrumentima navedene u radnom dokumentu koji se prilaže nacrtu proračuna trebale bi sadržavati podatke o ostvarenim gubicima od imovine.

(45)

Radi sinkronizacije s rokovima za donošenje izvještaja o procjenama, nacrtu proračuna trebalo bi priložiti radni dokument o Komisijinoj politici u vezi s nekretninama.

(46)

Radi promicanja najbolje prakse pri provedbi Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF), Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA), kao i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), Komisija bi trebala moći u informativne svrhe tijelima koja su odgovorna za upravljanje i kontrolu staviti na raspolaganje neobvezujući metodološki priručnik s prikazom njezine strategije i pristupa za kontrolu, uključujući kontrolne popise i primjere najbolje prakse. Taj bi priručnik trebalo ažurirati kad god je to potrebno.

(47)

Sudska praksa (17) kojom se Komisiju obvezuje na plaćanje kamata ili drugih dospjelih naknada na iznose novčanih kazni koje je ukinuo ili smanjio Sud Europske Unije dovela je do nove, nepredvidive situacije. Stoga je potrebno omogućiti da se od prihoda proračuna oduzmu sve kamate ili druge naknade koje se plaćaju na iznose ukinutih ili smanjenih novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija, uključujući negativni povrat povezan s tim iznosima. Ta iznimka od zabrane negativnih prihoda trebala bi biti ograničena na tu specifičnu situaciju. Radi poštovanja općeg načela povrata u prijašnje stanje (restitutio in integrum), koje se primjenjuje na novčane kazne, financijske ili druge sankcije koje su izrekle institucije Unije, a koje je Sud Europske unije zatim ukinuo ili smanjio, potrebno je propisati da se negativni povrat na privremeno naplaćeni iznos takvih novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija koje su izrekle institucije Unije ne oduzima od iznosa koji treba vratiti. Kako bi se nadoknadio gubitak zbog nemogućnosti raspolaganja novčanim sredstvima od datuma na koji su dotične treće strane privremeno platile novčanu kaznu Komisiji do datuma vraćanja iznosa, iznos koji je potrebno vratiti trebalo bi uvećati za kamatu po stopi koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje glavne operacije refinanciranja uvećanoj za jedan i pol postotni bod, kao primjerena naknada takvim trećim stranama u takvim situacijama, čime se isključuje potreba da se na taj iznos primijeni koja druga kamatna stopa. Osim toga, ta stopa odgovara kamatnoj stopi koja se primjenjuje na dužnika koji se odluči za odgodu plaćanja novčane kazne, financijske ili druge sankcije i umjesto plaćanja dostavi financijsko jamstvo. Takve kamate i naknade trebalo bi odbijati kao negativan prihod samo do 31. prosinca 2027., dok se ne pronađe konačno rješenje za višegodišnji financijski okvir nakon 2027. u odnosu na kamatnu stopu i druge naknade koje bi trebalo platiti kao odgovarajuću nadoknadu u slučaju povrata ukinutih ili smanjenih novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija. Tim konačnim rješenjem trebalo bi uzeti u obzir prethodno iskustvo i očekivani budući razvoj događaja te bi ono trebalo biti u skladu s primjenom proračunskih načela utvrđenih u ovoj Uredbi. Kako bi se osigurao novčani tok dostatan za naknadu dotičnim trećim stranama zbog nemogućnosti raspolaganja novčanim sredstvima u slučajevima u kojima je novčana kazna, financijska ili druga sankcija ukinuta ili smanjena, moglo bi biti potrebno omogućiti da se iznosi primljeni od novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija te sve pripadajuće kamate ili drugi na temelju njih ostvareni prihodi unose u proračun do kraja sljedeće financijske godine. Kako bi se osigurala potpuna transparentnost tog mehanizma, Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala dostaviti sve informacije dostupne u okviru godišnjeg proračunskog postupka.

(48)

S obzirom na povećan opseg operacija uzimanja i davanja zajmova koje Komisija provodi u ime Unije radi financiranja oporavka od pandemije bolesti COVID-19, trebalo bi dodatno povećati transparentnost tih operacija. S obzirom na sve veću složenost tih operacija, kako bi se osigurala bolja vidljivost njihova sadržaja, dokumentu koji se prilaže dijelu proračuna koji se odnosi na Komisiju trebalo bi dodati sveobuhvatan pregled operacija uzimanja i davanja zajmova koje provodi Komisija. Taj bi pregled trebao uključivati, među ostalim, detaljne informacije o dospijećima, rasporedu plaćanja, dospjelim kamatama na skupnoj razini, bazi ulagatelja na primarnom tržištu i, ako je to primjenjivo, dimenziji i troškovima zajedničkih sredstava za očuvanje likvidnosti kojima se podupire diversificirana strategija financiranja, kao i planu zaduživanja. Osim toga, u tom bi pregledu trebalo utvrditi temeljne podatke i metodologiju koju je Komisija upotrijebila za izračun nastalih kamata i procjenu dospjelih kamata, bez uključivanja tržišno osjetljivih informacija.

(49)

Primjereno je institucijama Unije omogućiti da međusobno sklapaju sporazume na razini službi kako bi se olakšalo izvršavanje njihovih odobrenih sredstava te im omogućiti sklapanje takvih sporazuma između službi institucija Unije, tijela Unije, europskih ureda, tijela ili osoba kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) na temelju glave V. UEU-a i Ureda glavnog tajnika Odbora guvernera Europskih škola za pružanje usluga, nabavu proizvoda ili izvođenje radova ili izvršenje ugovorâ u vezi s nekretninama.

(50)

Radi pravne sigurnosti potrebno je pojasniti da primjenjivo pravo na temelju kojeg se trebaju poduzeti odgovarajuća djelovanja u pogledu sukoba interesa uključuje pravo Unije i nacionalno pravo koje se odnosi na sukobe interesa.

(51)

Kako bi se povećala uključivost, na popis subjekata kojima se mogu povjeriti zadaće izvršenja proračuna trebalo bi dodati tijela uređena privatnim pravom ili pravom Unije koja su osnovana u državi članici i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela privatnog prava kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga i koja su prihvatljiva u okviru neizravnog upravljanja te su im dana odgovarajuća financijska jamstva. Ako takva tijela uređena privatnim pravom ili pravom Unije nemaju financijsku potporu države članice, odgovarajuća financijska jamstva trebala bi biti u obliku solidarne odgovornosti nadzornih tijela ili jednakovrijednih financijskih jamstava.

(52)

Primjereno je utvrditi postupak za osnivanje novih europskih ureda te razlikovati obvezne i neobvezne zadaće takvih ureda. Trebalo bi uvesti mogućnost da institucije i tijela Unije i drugi europski uredi delegiraju ovlasti dužnosnika za ovjeravanje direktoru europskog ureda. Europski uredi trebali bi imati i mogućnost sklapanja sporazuma na razini službi za pružanje usluga, nabavu proizvoda ili izvođenje radova ili izvršenje ugovorâ u vezi s nekretninama. Primjereno je utvrditi posebna pravila za sastavljanje računovodstvenih evidencija, odredbe kojima se računovodstveni službenik Komisije ovlašćuje za delegiranje nekih svojih zadaća osoblju tih ureda i operativne postupke za bankovne račune koje bi Komisija trebala moći otvoriti u ime europskog ureda.

(53)

Kako bi se povećala troškovna učinkovitost izvršnih agencija te s obzirom na praktično iskustvo u pogledu drugih tijela Unije, trebalo bi omogućiti da se računovodstvenom službeniku Komisije povjere sve ili neke zadaće računovodstvenog službenika dotične izvršne agencije.

(54)

Radi pravne sigurnosti potrebno je pojasniti da direktori izvršnih agencija djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja kada upravljaju odobrenim sredstvima za poslovanje za programe koji su delegirani njihovim agencijama. Radi ostvarenja punog učinka povećanja učinkovitosti koje proizlazi iz globalne centralizacije određenih pomoćnih službi trebalo bi izričito predvidjeti mogućnost da izvršne agencije izvršavaju administrativne rashode.

(55)

Potrebno je utvrditi pravila o ovlastima i odgovornostima financijskih izvršitelja, posebno dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenih službenika.

(56)

Europski parlament, Vijeće i Revizorski sud te računovodstvenog službenika Komisije trebalo bi obavijestiti o imenovanju ili prestanku dužnosti dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja, unutarnjeg revizora i računovodstvenog službenika u roku od dva tjedna od takvog imenovanje ili prestanka dužnosti.

(57)

Dužnosnici za ovjeravanje trebali bi biti u potpunosti odgovorni za sve operacije prihoda i rashoda koje se izvršavaju pod njihovim nadzorom i za sustave unutarnje kontrole te bi trebali odgovarati za svoje postupke, prema potrebi i u stegovnim postupcima.

(58)

Trebalo bi utvrditi zadaće, odgovornosti i načela postupaka koje dužnosnik za ovjeravanje treba poštovati. Dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja trebali bi osigurati da dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja i njihovo osoblje primaju informacije i osposobljavanje o standardima kontrole i odgovarajućim metodama i tehnikama te da se poduzimaju mjere u svrhu osiguranja funkcioniranja sustava kontrole. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja trebao bi izvješćivati svoju instituciju Unije o izvršavanju dužnosti u obliku godišnjeg izvješća. To izvješće trebalo bi uključivati potrebne financijske informacije i informacije o upravljanju kojima se potvrđuje izjava o jamstvu tog dužnosnika u vezi s izvršavanjem njegovih dužnosti, uključujući informacije o općoj uspješnosti obavljenih operacija. Popratnu dokumentaciju koja se odnosi na obavljene operacije trebalo bi čuvati najmanje pet godina. Različiti oblici pregovaračkog postupka za dodjelu ugovora o javnoj nabavi trebali bi biti predmet posebnog izvješća dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja koje se upućuje dotičnoj instituciji Unije te predmet izvješća te institucije Unije Europskom parlamentu i Vijeću, budući da ti postupci predstavljaju odstupanja od uobičajenih postupaka dodjele.

(59)

Trebalo bi uzeti u obzir dvostruku ulogu voditelja delegacija Unije, a u njihovoj odsutnosti njihovih zamjenika, kao dužnosnikâ za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja za Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i, u vezi s odobrenim sredstvima za poslovanje, za Komisiju.

(60)

Mogućnost da Komisija zamjenicima voditeljâ delegacija Unije delegira svoje ovlasti za izvršenje proračuna u vezi s odobrenim sredstvima za poslovanje iz svojeg dijela proračuna trebala bi biti ograničena na situacije u kojima je nužno da zamjenici voditeljâ delegacija Unije izvršavaju te zadaće kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja za vrijeme odsutnosti voditeljâ delegacija Unije. Zamjenici voditeljâ delegacija Unije ne bi trebali moći te ovlasti izvršavati sustavno ni za potrebe unutarnje podjele posla.

(61)

Računovodstveni službenik trebao bi biti odgovoran za pravilno izvršenje plaćanja, naplatu prihoda i naplatu potraživanja. Računovodstveni službenik trebao bi upravljati riznicom, bankovnim računima i dokumentacijom trećih strana, voditi računovodstvenu evidenciju i biti odgovoran za sastavljanje financijskih izvještaja institucija Unije. Računovodstveni službenik Komisije trebao bi biti jedina osoba koja ima pravo utvrđivati računovodstvena pravila i usklađene računske planove, dok bi računovodstveni službenici svih drugih institucija Unije trebali utvrđivati računovodstvene postupke koji se primjenjuju u njihovim institucijama.

(62)

Trebalo bi utvrditi i načine imenovanja i prestanka dužnosti računovodstvenog službenika.

(63)

Računovodstveni službenik trebao bi uspostaviti postupke kojima će se osigurati da računi otvoreni za potrebe upravljanja riznicom i knjiga blagajne nemaju negativno stanje.

(64)

Primjereno je uskladiti načine plaćanja odobrene za upravljanje riznicom sa suvremenim načinima plaćanja, uključujući kreditne kartice i elektroničke lisnice.

(65)

S obzirom na to da se plaćanja delegacija Unije u okviru standardnih pravila za proračunske i računovodstvene operacije i operacije riznice („proračunski postupci”) sve više izvršavaju preko središnje riznice te se zbog toga smanjuju broj transakcija i iznosi plaćeni putem knjiga blagajne, primjereno je pojednostavniti pravila o uspostavi i kontroli knjiga blagajne i upravljanju njima.

(66)

Trebalo bi odrediti uvjete uporabe knjige blagajne, sustava upravljanja koji predstavlja iznimku od uobičajenih proračunskih postupaka i odnosi se samo na ograničene iznose, te zadaće i odgovornosti blagajnika, kao i zadaće i odgovornosti dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenog službenika u vezi s kontrolom knjiga blagajne. Zbog učinkovitosti bi u delegacijama Unije trebalo uspostaviti knjige blagajne za odobrena sredstva i iz dijelova proračuna koji se odnose na Komisiju i na ESVD. Primjereno je i predvidjeti, pod posebnim uvjetima, uporabu knjige blagajne u delegaciji Unije za plaćanje ograničenih iznosa proračunskim postupcima. Kad je riječ o imenovanju blagajnika, trebalo bi omogućiti njihov odabir i među osobljem koje Komisija zapošljava u području pomoći za upravljanje kriznim situacijama i operacija humanitarne pomoći ako nije dostupno osoblje Komisije obuhvaćeno Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije iz Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (18) („Pravilnik o osoblju”).

(67)

Kako bi se uzela u obzir situacija u području pomoći za upravljanje kriznim situacijama i operacije humanitarne pomoći kada nije dostupno osoblje Komisije obuhvaćeno Pravilnikom o osoblju te tehničke poteškoće koje sprječavaju da odgovorni službenik za ovjeravanje potpiše sve pravne obveze, trebalo bi osoblju koje Komisija zapošljava u tom području omogućiti da preuzima pravne obveze vrlo male vrijednosti, do 2 500 EUR, koje su povezane s plaćanjima izvršenima iz knjige blagajne te voditeljima delegacija Unije ili njihovim zamjenicima omogućiti da preuzimaju pravne obveze prema uputi odgovornog službenika za ovjeravanje Komisije.

(68)

Nakon što se utvrde zadaće i odgovornosti financijskih izvršitelja, oni mogu snositi odgovornost samo prema uvjetima utvrđenima u Pravilniku o osoblju. Na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (19) u institucijama Unije osnovana su posebna povjerenstva za financijske nepravilnosti. Međutim, zbog ograničenog broja slučajeva koji im se upućuju te radi učinkovitosti primjereno je prenijeti njihove funkcije na međuinstitucijsko povjerenstvo osnovano na temelju ove Uredbe („povjerenstvo”). Povjerenstvo bi trebalo osnovati radi procjene zahtjeva i izdavanja preporuka o potrebi donošenja odluka o isključenjima i izricanju financijskih sankcija u pogledu slučajeva koje mu uputi Komisija ili druge institucije i tijela Unije, ne dovodeći u pitanje njihovu administrativnu neovisnost u odnosu na njihove zaposlenike. Cilj je tog prijenosa i izbjeći udvostručavanje posla i smanjiti rizik od proturječnih preporuka ili mišljenja, u slučajevima u kojima su uključeni i gospodarski subjekt i član osoblja institucije ili tijela Unije. Potrebno je zadržati postupak putem kojeg dužnosnik za ovjeravanje može tražiti potvrdu upute za koju smatra da je nepravilna ili protivna načelu dobrog financijskog upravljanja i tako biti razriješen od svake odgovornosti. Sastav povjerenstva trebalo bi izmijeniti ako ima tu ulogu. Povjerenstvo ne bi smjelo imati istražne ovlasti.

(69)

U pogledu prihoda potrebno je razmotriti negativna usklađenja vlastitih sredstava obuhvaćena uredbama Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 (20) i (EU, Euratom) 2021/770 (21). Osim u slučaju vlastitih sredstava, potrebno je zadržati postojeće zadaće i kontrole za koje su odgovorni dužnosnici za ovjeravanje u različitim fazama postupka: procjena iznosa potraživanja, izdavanje nalogâ za povrat, slanje obavijesti o terećenju kojom se dužnika obavješćuje da je utvrđen iznos potraživanja, i odluka, prema potrebi, o odricanju od dodijeljenih prava uzimajući u obzir kriterije koji jamče usklađenost s načelom dobrog financijskog upravljanja kako bi se osigurala učinkovita naplata prihoda.

(70)

Službenik za ovjeravanje trebao bi se moći u cijelosti ili djelomično odreći povrata utvrđenog iznosa potraživanja ako je nad dužnikom pokrenut postupak u slučaju nesolventnosti kako je definiran u Uredbi (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća (22), posebno u slučaju sudskih nagodbi, stečajnih nagodbi i sličnih postupaka.

(71)

Trebalo bi utvrditi posebne odredbe za usklađenja ili smanjenja na nulu procjene iznosa potraživanja.

(72)

Potrebno je pojasniti rokove unošenja u proračun primljenih iznosa od novčanih kazni, financijskih i drugih sankcija te svih pripadajućih kamata ili drugog prihoda koji su ostvarile.

(73)

S obzirom na nedavna kretanja na financijskim tržištima i kamatnu stopu koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje glavne operacije refinanciranja, potrebno je preispitati odredbe u vezi s kamatnom stopom za novčane kazne ili druge sankcije.

(74)

Kako bi se uzela u obzir posebna priroda iznosa potraživanja koja se sastoje od novčanih kazni ili drugih sankcija koje izriču institucije Unije na temelju UFEU-a ili Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Ugovor o Euratomu), potrebno je uvesti posebne odredbe o kamatnim stopama koje se primjenjuju na dospjele iznose koji nisu još plaćeni za slučaj da Sud Europske unije poveća te iznose.

(75)

Pravila o povratu trebalo bi pojasniti i ojačati. Osobito bi trebalo navesti da računovodstveni službenik treba osigurati povrat iznosa njihovim prijebojem s iznosima koje dužniku duguje izvršna agencija kad izvršava proračun.

(76)

Radi jamčenja pravne sigurnosti i transparentnosti trebalo bi utvrditi pravila o rokovima u kojima se obavijest o terećenju treba poslati.

(77)

Kako bi se osiguralo upravljanje imovinom uz istodobno davanje prioriteta cilju sigurnosti i likvidnosti novčanih sredstava, iznosi koji se odnose na novčane kazne, financijske ili druge sankcije koje se izriču na temelju UFEU-a ili Ugovora o Euratomu, kao što su osporavane novčane kazne u području tržišnog natjecanja, trebale bi se privremeno naplatiti. Komisija bi također trebala moći uložiti te iznose u financijsku imovinu i odrediti kome pripada povrat na ta ulaganja. Budući da Komisija nije jedina institucija Unije ovlaštena za izricanje novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija, potrebno je utvrditi odredbe u pogledu takvih novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija koje izriču druge institucije Unije te utvrditi pravila za njihovu naplatu, koja bi trebala biti jednakovrijedna onima koja se primjenjuju na Komisiju.

(78)

Kako bi se osiguralo da Komisija ima sve potrebne informacije za donošenje financijskih odluka, potrebno je utvrditi minimalne zahtjeve za sadržaj odluka o financiranju u vezi s bespovratnim sredstvima, nabavom, skrbničkim fondovima Unije za vanjska djelovanja („skrbnički fondovi Unije”), nagradama, financijskim instrumentima, mehanizmima ili platformama mješovitog financiranja i proračunskim jamstvima. Istodobno, kako bi se potencijalnim primateljima pružila dugoročnija perspektiva, potrebno je omogućiti da se odluke o financiranju donose za razdoblje dulje od jedne financijske godine, istodobno navodeći da izvršenje ovisi o raspoloživosti odobrenih proračunskih sredstava za odgovarajuće financijske godine. Nadalje, potrebno je smanjiti broj elemenata potrebnih za donošenje odluke o financiranju. U skladu s ciljem pojednostavnjenja, odluka o financiranju trebala bi istodobno služiti kao godišnji ili višegodišnji program rada. Budući da su doprinosi tijelima Unije iz članaka 70. i 71. već utvrđeni u godišnjem proračunu, ne bi trebao postojati zahtjev za donošenjem posebne odluke o financiranju u tom pogledu.

(79)

U vezi s rashodima trebalo bi pojasniti odnos između odluka o financiranju, ukupnih proračunskih obveza i pojedinačnih proračunskih obveza, kao i pojmove preuzimanja proračunskih i pravnih obveza, kako bi se uspostavio jasan okvir za različite faze izvršenja proračuna.

(80)

Kako bi se posebno uzeo u obzir broj pravnih obveza koje preuzimaju delegacije Unije i predstavništva Unije te tečajne fluktuacije s kojima se suočavaju, okvirne proračunske obveze trebale bi biti moguće i u slučajevima u kojima su poznati krajnji primatelji plaćanja i iznosi.

(81)

Kako bi se EFJP uskladio s općim računovodstvenim i proračunskim postupcima čim to bude tehnički moguće, trebalo bi dopustiti preuzimanje pojedinačnih proračunskih obveza za izvršenje plaćanja bez potrebe da se najprije preuzme privremena ukupna obveza nakon čega bi uslijedile pojedinačne obveze u roku od najviše dva mjeseca ili, pod određenim uvjetima, u duljem roku. Nadalje, kako bi se u prosincu mogle preuzimati pojedinačne proračunske obveze i izvršiti plaćanja za prvi mjesec financijske godine, vrstama rashoda za koje su odobrena plaćanja unaprijed trebalo bi dodati uobičajene rashode za upravljanje u okviru EFJP-a.

(82)

U pogledu vrsta plaćanja koja mogu izvršiti dužnosnici za ovjeravanje trebalo bi pojasniti različite vrste plaćanja u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja. Potrebno je dodatno pojasniti pravila o poravnanju plaćanja pretfinanciranja, posebno za situacije kad nije moguće međuporavnanje. U tu svrhu trebalo bi u preuzete pravne obveze uključiti odgovarajuće odredbe.

(83)

Ovom bi se Uredbom trebalo propisati da se plaćanja trebaju izvršiti u određenim rokovima te da će u slučaju nepoštovanja takvih rokova vjerovnici imati pravo na zatezne kamate kojima se tereti proračun, osim u slučaju država članica, Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EIF).

(84)

Osnovni elementi elektroničkih računa u javnoj nabavi trebali bi se temeljiti na pravilima utvrđenima u Direktivi 2014/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća (23).

(85)

Radi jasnoće trebalo bi revidirati definiciju neprikladnih ponuda u javnoj nabavi kako bi se uključile ponude u kojima gospodarski subjekt nema pristup nabavi.

(86)

Potrebno je pojasniti da se određeni ugovori na temelju okvirnih ugovora sklopljenih s jednim gospodarskim subjektom mogu dodijeliti i izmijeniti u granicama uvjeta predviđenih okvirnim ugovorom.

(87)

S obzirom na to da su ex ante mjere objave iste za otvorene, ograničene i natjecateljske postupke uz pregovore, pod određenim bi uvjetima trebalo dopustiti provedbu pregovaračkog postupka bez prethodne objave obavijesti o nadmetanju nakon neuspješnog natjecateljskog postupka uz pregovore.

(88)

Iz područja primjene pravila o nabavi iz ove Uredbe potrebno je isključiti usluge ovjeravanja i autentifikacije dokumenata koje pružaju javni bilježnici, u slučajevima u kojima postupci kojima se uređuju takve usluge u dotičnoj državi članici nisu otvoreni za tržišno natjecanje.

(89)

Primjereno je predvidjeti mogućnost pregovaračkih postupaka bez prethodne objave za usluge koje pružaju organizacije država članica koje ne mogu sudjelovati u natjecateljskim postupcima.

(90)

Kako bi se osigurala usklađenost sa sudskom praksom Suda Europske unije (24), dužnosnik za ovjeravanje trebao bi zatražiti da se dokazi o kriterijima za isključenje i za odabir dostave prije odluke o dodjeli.

(91)

Primjereno je objediniti u jednom članku odredbe koje se odnose na potvrđivanje i odobravanje rashoda te definirati „opoziv”. Budući da se transakcije izvršavaju u računalnim sustavima, potpisivanje potvrde „odobreno za plaćanje” kako bi se potvrdila odluka o potvrđivanju trebalo bi zamijeniti elektronički zaštićenim potpisom osim u ograničenom broju slučajeva. Potrebno je i pojasniti da se potvrđivanje rashoda primjenjuje na sve prihvatljive troškove, među ostalim, kao što je slučaj s poravnanjem pretfinanciranja, na troškove koji nisu povezani sa zahtjevom za plaćanje.

(92)

Radi smanjenja složenosti, pojednostavnjenja postojećih pravila i poboljšanja čitkosti ove Uredbe trebalo bi utvrditi zajednička pravila za veći broj instrumenata za izvršenje proračuna. Zbog toga bi trebalo prerasporediti neke odredbe, prilagoditi formulacije i područje primjene drugih odredaba i ukloniti nepotrebna ponavljanja i interna upućivanja.

(93)

Svaka institucija Unije trebala bi osnovati odbor za praćenje tijeka unutarnje revizije zadužen za osiguravanje neovisnosti unutarnjeg revizora, praćenje kvalitete unutarnjih revizija i propisno uzimanje u obzir i primjenu u njezinim službama preporuka danih u okviru unutarnje i vanjske revizije. Svaka institucija Unije trebala bi donositi odluku o sastavu tog odbora za praćenje tijeka unutarnje revizije pri čemu se uzima u obzir njezina organizacijska samostalnost i važnost neovisnih stručnih savjeta.

(94)

Potrebno je staviti veći naglasak na uspješnost i rezultate projekata financiranih iz proračuna. Stoga je primjereno utvrditi dodatni oblik financiranja koji nije povezan s troškovima za relevantne operacije, uz ustaljene oblike doprinosa Unije (nadoknada prihvatljivih troškova koji su stvarno nastali, jedinični trošak, jednokratni iznosi i financiranje uz primjenu paušalne stope). Dodatni oblik financiranja trebao bi se temeljiti na ispunjenju određenih uvjeta ex ante ili na postizanju rezultata mjerenih u odnosu na prethodno utvrđene ključne etape ili s pomoću pokazatelja uspješnosti.

(95)

Ako doprinos Unije ima oblik financiranja koje nije povezano s troškovima i ako se nadoknada temelji na rezultatima, postizanje tih rezultata trebalo bi mjeriti ili unaprijed definiranim ključnim etapama ili ciljnim vrijednostima, a postizanje takvih ključnih etapa ili ciljnih vrijednosti trebalo bi provjeriti prije plaćanja doprinosa. Evidencije i popratne dokumente povezane s postizanjem ciljnih vrijednosti ili ključnih etapa trebalo bi čuvati za potrebe ex post provjera ili revizija, među ostalim i od strane Revizorskog suda.

(96)

Pri provođenju procjena operativne i financijske sposobnosti primatelja sredstava Unije ili njihovih sustava i postupaka Komisija bi se trebala moći osloniti na svoje prethodne procjene ili procjene koje su već proveli drugi subjekti ili donatori, primjerice nacionalne agencije i međunarodne organizacije, kako bi se izbjeglo udvostručavanje procjena istih primatelja. Mogućnost međusobnog oslanjanja na procjene koje su proveli drugi subjekti trebalo bi upotrebljavati ako su takve procjene provedene u skladu s uvjetima jednakovrijednim onima utvrđenima u ovoj Uredbi za primjenjivi način izvršenja. Stoga bi, kako bi se potaknulo međusobno oslanjanje na procjene drugih donatora, Komisija trebala poticati priznavanje međunarodno prihvaćenih standarda ili međunarodnih najboljih praksi.

(97)

Važno je i izbjeći situacije u kojima su primatelji sredstava Unije podvrgnuti višestrukim revizijama od strane različitih subjekata u pogledu uporabe tih sredstava. Stoga bi se trebalo moći oslanjati na revizije koje su već izvršili neovisni revizori uz uvjet da postoje dovoljni dokazi njihove stručnosti i neovisnosti i uz uvjet da se revizije temelje na međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima koji pružaju razumno jamstvo te su provedene na financijskim izvještajima i izvješćima u kojima se utvrđuje uporaba doprinosa Unije. Na takvim bi se revizijama trebalo temeljiti ukupno jamstvo u pogledu uporabe sredstava Unije. S tim je ciljem važno osigurati da izvješće neovisnog revizora i s njime povezana revizijska dokumentacija na zahtjev budu stavljeni na raspolaganje Europskom parlamentu, Komisiji, Revizorskom sudu i revizijskim tijelima država članica.

(98)

Za potrebe oslanjanja na procjene i revizije te kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za osobe i subjekte koji primaju sredstva Unije, važno je osigurati da se sve informacije koje su već na raspolaganju institucijama Unije, upravljačkim tijelima ili drugim tijelima i subjektima koji izvršavaju sredstva Unije, ponovno upotrebljavaju kako bi se izbjegli višestruki zahtjevi za primatelje ili korisnike.

(99)

Kako bi se osigurao dugoročan mehanizam suradnje s primateljima, trebalo bi predvidjeti mogućnost potpisivanja okvirnih sporazuma o financijskom partnerstvu. Okvirne sporazume o financijskom partnerstvu trebalo bi provoditi s pomoću bespovratnih sredstava ili sporazuma o doprinosu s osobama ili subjektima koji izvršavaju sredstva Unije. U tu bi svrhu trebalo utvrditi minimalni sadržaj takvih sporazuma o doprinosu. Okvirni sporazumi o financijskom partnerstvu ne bi smjeli neprimjereno ograničiti pristup sredstvima Unije.

(100)

Trebalo bi uskladiti uvjete i postupke suspenzije, otkazivanja ili smanjenja doprinosa Unije za različite instrumente za izvršenje proračuna, kao što su bespovratna sredstva, nabava, neizravno upravljanje, nagrade itd. Trebalo bi utvrditi temelje za takvu suspenziju, otkazivanje ili smanjenje. Ako se naknadno otkriju nepravilnosti ili prijevare do kojih je došlo tijekom postupka dodjele, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi poduzeti određene korektivne mjere, osim ako je opravdano da se to ne učini, na primjer ako je provedba pravne obveze u interesu dotične institucije ili tijela ili ako postoji potreba za jamčenjem kontinuiteta pružanja usluga.

(101)

Ovom bi Uredbom trebalo utvrditi standardna razdoblja tijekom kojih bi primatelji trebali čuvati dokumente o doprinosima Unije kako bi se izbjegli različiti ili nerazmjerni ugovorni zahtjevi, a istodobno dalo dovoljno vremena Komisiji, Revizorskom sudu i OLAF-u da dobiju pristup tim podacima i dokumentima te izvrše ex post provjere i revizije. Osim toga, svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije trebali bi biti obvezni surađivati u cilju zaštite financijskih interesa Unije.

(102)

Kako bi se sudionicima i primateljima pružile odgovarajuće informacije i osigurala mogućnost ostvarivanja prava na obranu, sudionicima i primateljima trebalo omogućiti da podnesu opažanja prije donošenja bilo kakve mjere koja negativno utječe na njihova prava te bi trebali biti obaviješteni o raspoloživim pravnim sredstvima koja im stoje na raspolaganju za osporavanje takve mjere.

(103)

U kontekstu postupka dodjele odgovorni dužnosnik za ovjeravanje ne treba sudioniku koji je odbijen u postupku dodjele omogućiti da dostavi opažanja. Kao bi se osigurala pravna sigurnost to bi trebalo navesti i u odredbi o kontradiktornim postupcima i pravnim sredstvima.

(104)

S obzirom na sve zahtjevnije geopolitičko okruženje s hibridnim i kibernetičkim prijetnjama koje se brzo mijenjaju te na potrebu za digitalnom transformacijom koja sa sobom nosi tehničke slabosti, Unija treba osigurati zaštitu sigurnosti i javnog poretka Unije odnosno njezinih država članica, kako je to utvrđeno u javnoj politici i pravu. To se odnosi na očuvanje temeljnih interesa društva, kao što su sigurnost opskrbe energijom, suzbijanje organiziranog kriminala i prijevara. Uz poštovanje svih međunarodnih sporazuma Unije, dodjela sredstava Unije u odnosu na stratešku imovinu i interese, kao što su digitalna ili svemirska infrastruktura, komunikacijski i informacijski sustavi i usluge, može zahtijevati primjenu posebnih uvjeta kako bi se takva zaštita osigurala i za integritet komunikacijskih i informacijskih sustava i povezanih lanaca opskrbe. Trebalo bi pojasniti vrste uvjeta i zahtjeve za njihovu primjenu. Međutim, posebni uvjeti utvrđeni u ovoj Uredbi nisu iscrpni i temeljni akt može sadržavati posebne uvjete ako se njime ne mijenjaju zahtjevi i postupci utvrđeni ovom Uredbom u pogledu zaštite sigurnosti i javnog poretka te ako se njime ne odstupa od tih zahtjeva i postupaka.

(105)

Kako bi se zaštitili financijski interesi Unije, Komisija bi trebala uspostaviti jedinstveni sustav ranog otkrivanja i isključenja.

(106)

Sustav ranog otkrivanja i isključenja trebao bi se primjenjivati na sudionike, primatelje, subjekte na čiju se sposobnost natjecatelj ili ponuditelj namjerava osloniti, na podugovaratelje ugovaratelja, stvarne vlasnike i subjekte povezane s isključenim subjektom, fizičke osobe, izdavatelje jamstva, kao i sve osobe ili subjekte koji primaju sredstva Unije ako se proračun izvršava u okviru neizravnog upravljanja, sve osobe ili subjekte koji primaju sredstva Unije u okviru financijskih instrumenata koji se izvršavaju u okviru izravnog upravljanja, sudionike ili primatelje o kojima su subjekti koji izvršavaju proračun u okviru podijeljenog upravljanja dostavili informacije, te sponzore.

(107)

Kako bi se poboljšala zaštita financijskih interesa Unije, trebalo bi ojačati sustav ranog otkrivanja i isključenja. Važno je izbjeći da osobe ili subjekti koji se nalaze u situaciji za isključenje mogu podnijeti zahtjev ili biti odabrani za izvršavanje sredstava Unije ili primiti takva sredstva u programu u okviru podijeljenog upravljanja. Ako postoji pravomoćna presuda ili konačna upravna odluka, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi moći isključiti osobu ili subjekt ako se nalaze u situaciji za isključenje i smatraju se nepouzdanima zbog počinjenja određenih vrsta teške povrede dužnosti. Ne dovodeći u pitanje obveze informiranja utvrđene u drugim temeljnim aktima, osobe i subjekti koji izvršavaju proračun u okviru podijeljenog upravljanja trebali bi putem bilo kojeg službenog kanala, kao što je automatizirani informatički sustav koji je uspostavila Komisija i koji se trenutačno upotrebljava za prijavljivanje prijevara i nepravilnosti („sustav za upravljanje nepravilnostima”), dostaviti Komisiji informacije koje se odnose na utvrđene činjenice i nalaze u kontekstu takvih pravomoćnih presuda ili konačnih upravnih odluka samo uz upućivanje na razloge utvrđene u članku 138. stavku 1. točki (c) podtočki (iv.) i članku 138. stavku 1. točki (d) kada saznaju za takve informacije. Ako ne postoji pravomoćna presuda ili konačna upravna odluka, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi moći isključiti, na temelju preliminarne pravne ocjene povjerenstva, uzimajući u obzir činjenice i nalaze utvrđene u kontekstu revizija ili istraga koje provode OLAF, EPPO ili Revizorski sud ili bilo koje druge provjere, revizije ili kontrole za čiju je provedbu odgovoran dužnosnik za ovjeravanje. Takvo isključenje trebalo bi evidentirati u bazi podataka sustava ranog otkrivanja i isključenja. Osobe i subjekti koji izvršavaju proračun u okviru podijeljenog upravljanja trebali bi pregledati bazu podataka sustava ranog otkrivanja i isključenja prije dodjele sredstava Unije ili odabira sudionika i korisnika. To bi se pregledavanje trebalo odnositi na osobu ili subjekt koji podnose zahtjev ili su odabrani za izvršenje sredstava Unije. Kako bi se osigurala učinkovita provedba sustava ranog otkrivanja i isključenja, nadležna tijela država članica trebala bi provoditi isključenja zabilježena u bazi podataka u pogledu takvih osoba ili subjekata koji podnesu zahtjev za sredstva Unije ili budu odabrani za izvršavanje sredstava Unije tijekom cijelog trajanja isključenja. Tim bi se isključenjem trebao očuvati integritet postupka nabave ili odabira i zaštititi ga od sudjelovanja pojedinaca ili subjekata uključenih u tešku povredu dužnosti. Zahtjeve za plaćanje država članica u okviru podijeljenog upravljanja, uključujući rashode povezane s isključenim osobama ili subjektima, ne bi trebalo nadoknađivati. Ako se državama članicama sredstva isplaćuju na temelju uspješnosti, trebala bi se primjenjivati posebna pravila, kako je utvrđeno u sektorskim pravilima.

(108)

Važno je naglasiti da bi se sustav ranog otkrivanja i isključenja trebao primjenjivati samo na sredstva Unije koja se isplaćuju državama članicama u okviru izravnog upravljanja, pri čemu su države članice dužne poduzeti sve odgovarajuće mjere za zaštitu financijskih interesa Unije, u mjeri u kojoj Komisija ima relevantne odgovornosti na temelju odgovarajućeg pravnog okvira. Stoga bi odgovornosti Komisije trebale biti ograničene na obvezu upućivanja predmeta povjerenstvu u svrhu isključenja osobe ili subjekta ako dužnosnik za ovjeravanje sazna za tešku povredu dužnosti nakon pravomoćnih presuda, konačnih upravnih odluka ili činjenica i nalaza utvrđenih u kontekstu revizija ili istraga koje je u vezi s tim sredstvima proveo OLAF, EPPO ili Revizorski sud ili bilo koje druge provjere, revizije ili kontrole za čiju je provedbu odgovoran dužnosnik za ovjeravanje. Ne dovodeći u pitanje te odgovornosti Komisije, države članice i dalje su odgovorne za provjeru informacija o odlukama o isključenju evidentiranima u bazi podataka sustava ranog otkrivanja i isključenja i izvršenje tih odluka i dužne su osigurati da se ne podnose zahtjevi za plaćanje u vezi s osobom ili subjektom koji se nalaze u takvoj situaciji za isključenje. Ne dovodeći u pitanje sektorska pravila i dobrovoljnu primjenu, sustav ranog otkrivanja i isključenja ne bi se trebao primjenjivati na Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (25).

(109)

Trebalo bi pojasniti da ako se odluka o unošenju osobe ili subjekta u bazu podataka sustava ranog otkrivanja i isključenja donosi na temelju situacije za isključenje koja se odnosi na fizičku ili pravnu osobu koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela te osobe ili subjekta ili koja ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili kontrole u odnosu na tu osobu ili subjekt, ili na fizičku ili pravnu osobu koja preuzima neograničenu odgovornost za dugove te osobe ili subjekta ili na fizičku osobu koja je ključna za dodjelu ili izvršenje pravne obveze, informacije unesene u bazu podataka trebaju uključivati informacije o tim osobama.

(110)

Odluku o isključivanju osobe ili subjekta iz sudjelovanja u postupcima dodjele ili o određivanju financijske sankcije osobi ili subjektu te odluku o objavi odgovarajućih informacija trebao bi donijeti odgovorni dužnosnik za ovjeravanje s obzirom na njegovu autonomiju u administrativnim stvarima. Ako ne postoji pravomoćna presuda ili konačna upravna odluka te u slučajevima povezanima s teškim kršenjem ugovora, odgovorni dužnosnici za ovjeravanje trebali bi donijeti odluku uzimajući u obzir preporuku povjerenstva na temelju preliminarne pravne ocjene. Povjerenstvo bi trebalo procijeniti i trajanje isključenja ako trajanje nije određeno pravomoćnom presudom ili konačnom upravnom odlukom.

(111)

Uloga povjerenstva trebala bi biti osiguravanje usklađenog rada sustava ranog otkrivanja i isključenja. Povjerenstvo bi trebalo biti sastavljeno od stalnog predsjednika, stalnog potpredsjednika koji bi trebao obavljati dužnost zamjenika predsjednika, dva predstavnika Komisije i predstavnika dužnosnika za ovjeravanje koji podnosi zahtjev.

(112)

Kako bi se sustav ranog otkrivanja i isključenja uskladio s pravilima o javnoj nabavi i kako bi se povećala njegova djelotvornost, pokušaj utjecanja na dodjelu sredstava Unije ili nepropisno pribavljanje sredstava Unije, među ostalim u vezi sa sukobom interesa, trebalo bi izričito uvrstiti kao posebnu situaciju za isključenje na temelju teške povrede dužnosti.

(113)

Uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi isključiti osobu ili subjekt koji pokažu nedostatak integriteta zbog bilo kakvog protupravnog postupanja koje nije u skladu s vrijednostima iz članka 2. UEU i Povelje Europske unije o temeljnim pravima, kao što je poticanje na diskriminaciju, mržnju ili nasilje nad skupinom osoba ili članom skupine, ako bi takvo postupanje moglo negativno utjecati na izvršenje ugovora.

(114)

U slučaju namjerne i neopravdane nesuradnje u istragama, provjerama ili revizijama koje provode dužnosnik za ovjeravanje, OLAF, EPPO ili Revizorski sud trebalo bi dodati samostalni razlog za isključenje jer to može ozbiljno utjecati na zaštitu financijskih interesa Unije.

(115)

Preliminarnom pravnom ocjenom ne prejudicira se konačna procjena postupanja dotične osobe ili subjekta koju provode nadležna tijela država članica u skladu s nacionalnim pravom. Preporuka povjerenstva kao i odluka odgovornog dužnosnika za ovjeravanje trebale bi se stoga preispitati nakon dostave obavijesti o takvoj konačnoj procjeni.

(116)

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi isključiti osobu ili subjekt iz postupka ako je pravomoćnom presudom ili konačnom upravnom odlukom utvrđeno da su osoba ili subjekt krivi za tešku povredu dužnosti, nepoštovanje, s namjerom ili bez nje, obveza povezanih s plaćanjem doprinosa za socijalno osiguranje ili plaćanjem poreza, osnivanje subjekta u drugoj jurisdikciji s namjerom zaobilaženja fiskalnih, socijalnih ili bilo kakvih drugih pravnih obveza, prijevaru kojom se šteti proračunu, korupciju, sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, pranje novca, financiranje terorizma, kaznena djela terorizma ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, dječji rad ili druga kaznena djela u vezi s trgovanjem ljudima ili za počinjenje nepravilnosti. Osobu ili subjekt trebalo bi isključiti i u slučaju teškog kršenja pravne obveze, uključujući kršenje zahtjeva za ispunjavanje ugovora u skladu s najvišim standardima struke, u slučaju stečaja ili u slučaju odbijanja suradnje u istragama, provjerama ili revizijama. Pri procjeni te osnove za isključenje, nerazumno štetne radnje koje međunarodno trgovinsko pravo osuđuje mogle bi se smatrati relevantnim čimbenikom ako uključuju tešku povredu dužnosti.

(117)

Pri donošenju odluke o isključenju osobe ili subjekta zbog teške povrede dužnosti dužnosnik za ovjeravanje trebao bi se u skladu s presudom Općeg suda od 15. veljače 2023. (26) osloniti na dovoljno precizne, uvjerljive i konkretne dokaze na temelju kojih se može jasno i nedvojbeno utvrditi da je podnositelj zahtjeva počinio protupravno postupanje koje utječe na njegovu profesionalnu vjerodostojnost, a koje bi, osim toga, upućivalo na protuzakonitu namjeru ili krajnju nepažnju u smislu ove Uredbe.

(118)

Pri odlučivanju o isključivanju osobe ili subjekta ili određivanju financijske sankcije osobi ili subjektu te o objavi povezanih informacija, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi osigurati usklađenost s načelom proporcionalnosti, osobito uzimajući u obzir težinu situacije, njezin utjecaj na proračun, vrijeme koje je proteklo od relevantnog postupanja, njegovo trajanje i ponavljanje, je li postupanje uključivalo namjeru ili stupanj nepažnje te stupanj suradnje osobe ili subjekta s relevantnim nadležnim tijelom i doprinos te osobe ili subjekta istrazi.

(119)

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi i moći isključiti osobu ili subjekt ako je fizička ili pravna osoba koja preuzima neograničenu odgovornost za dugove gospodarskog subjekta u stečaju ili u sličnoj situaciji nesolventnosti ili ako ta fizička ili pravna osoba ne ispuni svoje obveze u pogledu plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje ili poreza, ako takve situacije utječu na financijsko stanje tog gospodarskog subjekta.

(120)

Kako bi se dodatno poboljšala zaštita financijskih interesa Unije, dužnosnik za ovjeravanje trebao bi moći isključiti ili izreći financijsku sankciju stvarnim vlasnicima i subjektima povezanim s isključenim subjektom koji su sudjelovali u povredi dužnosti koju je počinio isključeni subjekt. Uvođenjem mogućnosti isključenja stvarnih vlasnika i povezanih subjekata želi se spriječiti da osoba ili subjekt koji su isključeni iz odabira za izvršavanje sredstava Unije nastave sudjelovati u postupcima nabave i dodjele putem novog trgovačkog društva ili postojećih povezanih subjekata.

(121)

Kako bi se povećala njegova djelotvornost, sustav ranog otkrivanja i isključenja trebao bi se primjenjivati i na fizičke osobe koje se smatraju odgovornima za povredu dužnosti koju je počinio subjekt tako da ne mogu sudjelovati u postupcima dodjele ili biti odabrane za izvršavanje sredstava Unije u svoje ime niti s pomoću novog korporativnog identiteta, ne dovodeći u pitanje pravo na saslušanje.

(122)

Na zahtjev dužnosnika za ovjeravanje povjerenstvo za sustav ranog otkrivanja i isključenja trebalo bi moći izdavati preporuke u ubrzanom postupku, ne dovodeći u pitanje pravo na saslušanje. Takav bi se postupak trebao primjenjivati kada to zahtijevaju okolnosti ili priroda predmeta, na primjer ako je tijelo države članice donijelo pravomoćnu presudu ili konačnu upravnu odluku, ali nije određeno trajanje isključenja; ili je treća zemlja donijela pravomoćnu presudu ili konačnu upravnu odluku; ili je osobi ili subjektu na temelju odluke međunarodnih organizacija već izrečena sankcija istovjetna isključenju.

(123)

Ako su osoba ili subjekt poduzeli korektivne mjere i tako dokazali svoju pouzdanost, ne bi trebali podlijegati odluci o isključenju. Ta mogućnosti ne bi smjela vrijediti u slučajevima najozbiljnijih kriminalnih aktivnosti.

(124)

S obzirom na načelo proporcionalnosti trebalo bi razlikovati slučajeve u kojima se financijska sankcija može izreći kao alternativa isključivanju od slučajeva u kojima ozbiljnost postupanja dotičnoga primatelja u pogledu pokušaja nepropisnog pribavljanja sredstava Unije opravdava određivanje financijske sankcije uz isključenje kako bi se osigurao odvraćajući učinak. Trebalo bi utvrditi i najveći iznos financijske sankcije koju javni naručitelj može izreći.

(125)

Financijsku sankciju trebalo bi izricati samo primatelju, a ne sudioniku, s obzirom na to da se iznos financijske sankcije koju treba izreći izračunava na temelju vrijednosti dotične pravne obveze.

(126)

Mogućnost donošenja odluka o isključenju ili izricanja financijskih sankcija neovisna je o mogućnosti primjene ugovornih sankcija, poput ugovorne kazne.

(127)

Trajanje isključenja trebalo bi biti vremenski ograničeno, kao što je slučaj na temelju Direktive 2014/24/EU te bi trebalo biti u skladu s načelom proporcionalnosti.

(128)

Potrebno je odrediti datum početka i trajanje zastare za donošenje odluka o isključenju ili izricanje financijskih sankcija.

(129)

Važno je da postoji mogućnost pojačavanja odvraćajućeg učinka koji se postiže isključenjem i financijskom sankcijom. U tom pogledu odvraćajući učinak trebalo bi pojačati mogućnošću objave informacija koje se odnose na isključenje i/ili financijsku sankciju, na način koji zadovoljava zahtjeve zaštite podataka utvrđene u uredbama (EU) 2018/1725 i (EU) 2016/679. Takva bi objava trebala doprinijeti sprečavanju ponavljanja istog postupanja. Radi pravne sigurnosti i u skladu s načelom proporcionalnosti trebalo bi jasno navesti u kojim se situacijama podaci ne bi smjeli objavljivati. Prilikom procjene odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi uzeti u obzir svaku preporuku povjerenstva. Ako je riječ o fizičkim osobama, osobni podaci trebali bi se objavljivati samo u iznimnim okolnostima, opravdanima težinom postupanja ili njegovim učinkom na financijske interese Unije.

(130)

Informacije o isključenju ili o financijskoj sankciji trebale bi se objavljivati samo u određenim slučajevima, kao što je teška povreda dužnosti, prijevara, znatni nedostaci pri ispunjavanju glavnih obveza u okviru pravne obveze koja se financira iz proračuna ili nepravilnost, ili ako je subjekt osnovan u drugoj jurisdikciji s namjerom zaobilaženja fiskalnih, socijalnih ili bilo kakvih drugih pravnih obveza.

(131)

Kriterije za isključivanje trebalo bi jasno odvojiti od kriterija koji mogu dovesti do odbijanja sudionika u postupku dodjele.

(132)

Informacije o ranom otkrivanju rizika i o odlukama o isključenju i izricanju financijskih sankcija osobi ili subjektu trebale bi biti centralizirane. U tu svrhu odgovarajuće informacije trebale bi se pohranjivati u bazi podataka koju uspostavlja i kojom upravlja Komisija u svojstvu vlasnika centraliziranog sustava. Pri uporabi tog sustava trebalo bi se poštovati pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka.

(133)

Iako bi uspostava i rad sustava ranog otkrivanja i isključenja trebali biti odgovornost Komisije, druge institucije i tijela Unije, kao i sve osobe i subjekti koji izvršavaju sredstva Unije u okviru izravnog, podijeljenog i neizravnog upravljanja, trebali bi sudjelovati u tom sustavu prosljeđivanjem relevantnih informacija Komisiji. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje i povjerenstvo trebali bi osobi ili subjektu jamčiti pravo na obranu. Isto pravo trebalo bi dati osobi ili subjektu, u kontekstu ranog otkrivanja, ako dužnosnik za ovjeravanje planira poduzeti mjeru koja bi mogla negativno utjecati na prava dotične osobe ili subjekta. U slučajevima prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije, a o kojima još nije donesena pravomoćna presuda, trebalo bi omogućiti odgovornom dužnosniku za ovjeravanje da odgodi obavješćivanje osobe ili subjekta, a povjerenstvu da odgodi pravo osobe ili subjekta da podnese svoja opažanja. Takva odgoda trebala bi biti opravdana samo ako postoje uvjerljivi legitimni razlozi za očuvanje povjerljivosti istrage ili nacionalnog sudskog postupka.

(134)

Sud Europske unije trebao bi imati neograničenu nadležnost u pogledu odluka o isključenju i financijskim sankcijama koje se izriču na temelju ove Uredbe, u skladu s člankom 261. UFEU-a.

(135)

Kako bi se subjekte spriječilo u pokušaju izbjegavanja mogućih negativnih posljedica povrede dužnosti koju su počinili, trebalo bi utvrditi pravila o obavješćivanju pod preciznim uvjetima u kontekstu postupaka ranog otkrivanja i isključenja. Nadalje, za takve bi postupke trebala biti propisana primjena sustava elektroničke razmjene podataka.

(136)

Kako bi se olakšala zaštita financijskih interesa Unije u svim načinima izvršenja proračuna, osobe i subjekti koji sudjeluju u izvršenju proračuna trebali bi imati mogućnost pristupa bazi podataka sustava ranog otkrivanja i isključenja te provjere isključenja o kojima su dužnosnici za ovjeravanje odlučili na razini Unije. Prije dodjele ili odabira osobe ili subjekta za izvršenje i primanje sredstava Unije trebalo bi pretražiti bazu podataka sustava ranog otkrivanja i isključenja. Time se ne dovodi u pitanje mogućnost pretraživanja baze podataka u drugim fazama izvršenja pravne obveze.

(137)

Ova bi Uredba trebala podupirati cilj e-uprave, a posebno uporabu elektroničkih podataka u razmjeni informacija između institucija Unije i trećih strana.

(138)

Napredak prema elektroničkoj razmjeni informacija i dostavi dokumenata u elektroničkom obliku, među ostalim, ako je to primjereno, e-nabavi, što je značajna mjera pojednostavnjenja, trebao bi biti popraćen jasnim uvjetima za prihvaćanje sustava koji će se upotrebljavati kako bi se uspostavilo pravno utemeljeno okružje uz istodobno očuvanje fleksibilnosti upravljanja sredstvima Unije za sudionike, primatelje i dužnosnike za ovjeravanje, kako je predviđeno ovom Uredbom.

(139)

Kako bi se poboljšali upravljanje i kvaliteta interoperabilnih digitalnih javnih usluga, države članice, institucije Unije, izvršne agencije i tijela Unije trebali bi u najvećoj mogućoj mjeri primjenjivati Europski okvir za interoperabilnost.

(140)

Trebalo bi utvrditi pravila o sastavu i zadaćama odbora zaduženoga za evaluaciju dokumentacije zahtjeva u postupcima nabave, postupcima dodjele bespovratnih sredstava i natječajima za nagrade. Odbor bi trebao moći uključiti vanjske stručnjake ako je ta mogućnost predviđena u temeljnom aktu.

(141)

U skladu s načelom dobrog upravljanja dužnosnik za ovjeravanje trebao bi zatražiti pojašnjenja ili dokumente koji nedostaju uz istodobno poštovanje načela jednakog postupanja i bez bitnog mijenjanja dokumentacije zahtjeva. Dužnosnik za ovjeravanje trebao bi imati mogućnost samo u valjano opravdanim slučajevima odlučiti da neće to učiniti. Osim toga, dužnosnik za ovjeravanje trebao bi moći ispraviti očitu administrativnu pogrešku ili zatražiti od sudionika da je ispravi.

(142)

U skladu s dobrim financijskim upravljanjem Komisija bi se trebala zaštititi tako da zahtijeva jamstva u fazi isplate pretfinanciranja. Zahtjev da ugovaratelji i korisnici dostave jamstvo ne bi trebao biti automatski, već bi se trebao temeljiti na analizi rizika. Ako tijekom provedbe dužnosnik za ovjeravanje otkrije da jamac u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom nije ili više nije ovlašten za izdavanje jamstva, dužnosnik za ovjeravanje trebao bi moći zatražiti zamjenu jamstva.

(143)

Različiti skupovi pravila za izravno i neizravno upravljanje, posebno u pogledu pojma „zadaća izvršenja proračuna”, doveli su do zbrke i stvorili rizike od pogrešaka pri definiranju i za Komisiju i za njezine partnere te bi ih stoga trebalo pojednostavniti i uskladiti.

(144)

Trebalo bi revidirati odredbe o ex-ante ocjeni na temelju stupova osoba i subjekata koji izvršavaju sredstva Unije u okviru neizravnog upravljanja kako bi se Komisija mogla što više osloniti na sustave, pravila i postupke, uključujući dubinsku analizu, tih osoba i subjekata, koji se smatraju jednakovrijednima onima koje primjenjuje Komisija. Osim toga, važno je pojasniti da ako u okviru ocjene otkriju područja u kojima uspostavljeni postupci nisu dostatni za zaštitu financijskih interesa Unije, Komisija bi trebala moći potpisati sporazume o doprinosu uz istodobno poduzimanje odgovarajućih mjera nadzora. Važno je i pojasniti u kojim bi slučajevima Komisija mogla odlučiti da ne zahtijeva ex ante ocjenu na temelju stupova kako bi potpisala ugovore o doprinosu.

(145)

Kako bi se osiguralo učinkovito izvršenje proračuna, primjereno je dodatno pojasniti primjenu načela proporcionalnosti na neizravno upravljanje. Iako načelo proporcionalnosti ne može utjecati na prirodu obveza utvrđenih relevantnim primjenjivim pravnim okvirom, trebalo bi ga sustavno primjenjivati tijekom suradnje s provedbenim partnerima Unije kako bi se postigla odgovarajuća ravnoteža između zaštite financijskih interesa Unije i očuvanja sposobnosti Unije za provedbu politika. Relevantne odredbe bi trebalo prilagoditi i restrukturirati. To ne bi trebalo tumačiti na način da se u praksi ograničavaju prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, EPPO-u u pogledu država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 (27), OLAF-u, Revizorskom sudu te, ako je to primjereno, odgovarajućim nacionalnim tijelima potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(146)

U skladu s načelom proporcionalnosti, potrebno je propisati primjenu obveza utvrđenih ovom Uredbom na krajnje primatelje potpore iz proračuna putem financijskih instrumenata ili proračunskih jamstava. Pri primjeni tog načela trebalo bi uzeti u obzir vrstu krajnjeg primatelja i djelovanja te uključene financijske rizike i primjenjivati ga razmjerno tome. Trebalo bi izbjegavati nepotrebno administrativno opterećenje, posebno ako su krajnji primatelji mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) ili slični gospodarski subjekti sa sličnim prometom ili ukupnom bilancom stanja.

(147)

Financijska pravila utvrđena u ovoj Uredbi trebala bi biti jednostavna i jasna kako bi se izbjegla prekomjerna regulacija i dodatno administrativno opterećenje za primatelje sredstava Unije, države članice, institucije Unije ili druge osobe i subjekte koje izvršavaju proračun.

(148)

Načelo proporcionalnosti treba primjenjivati i na procjenu pravila, sustava i postupaka subjekata koji su već uspješno ocijenjeni, kao što su subjekti koji primjenjuju pravila koja je utvrdila Komisija, i koji se izuzimaju iz ex ante procjene. Također bi trebalo biti moguće iz ex ante procjene izuzeti organizacije država članica kojima je povjereno izvršavanje sredstava Unije u okviru podijeljenog upravljanja.

(149)

Potrebno je pojasniti da se u slučaju odabira subjekata za poslove u okviru neizravnog upravljanja na temelju poziva na iskaz interesa primjenjuju načela jednakog postupanja i nediskriminacije.

(150)

Naknada za osobe i subjekte koji izvršavaju proračun, trebala bi se, ako je to relevantno i moguće, temeljiti na uspješnosti.

(151)

Kako bi se osigurao integritet proračuna pri izvršenju u okviru neizravnog upravljanja, primjereno je od provedbenih partnera zatražiti da obavijeste Komisiju o slučajevima sumnje na prijevaru, korupciju ili bilo koju drugu nezakonitu aktivnost te da tu obvezu uključe u sporazume koje sklapaju s trećim stranama u okviru neizravnog upravljanja.

(152)

Komisija sklapa partnerstva s trećim zemljama potpisivanjem sporazuma o financiranju. Važno je pojasniti sadržaj takvih sporazuma o financiranju, posebno za one dijelove djelovanja koje treća zemlja provodi u okviru neizravnog upravljanja.

(153)

Važno je prepoznati posebnu prirodu mehanizama i platformi mješovitog financiranja, u okviru kojih Komisija kombinira svoj doprinos s doprinosom financijskih institucija, te pojasniti primjenu odredaba o financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(154)

Pravila i načela o nabavi koja se primjenjuju na ugovore o javnoj nabavi koje institucije Unije dodjeljuju za svoj račun trebala bi se temeljiti na pravilima utvrđenima u Direktivi 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća (28) i Direktivi 2014/24/EU.

(155)

Iskustvo je pokazalo da primjena pravila o nabavi na temelju ove Uredbe nije primjerena za dodjelu ugovora o javnoj nabavi za pružanje financijskih usluga povezanih s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata u smislu Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (29), koje Komisija koristi u kontekstu svojih operacija uzimanja i davanja zajmova, upravljanja imovinom te operacija riznice. To uključuje usluge koje pružaju središnje banke, Europski stabilizacijski mehanizam, EIB i druge međunarodne financijske institucije te nacionalni subjekti kojima je povjereno izdavanje državnih dužničkih vrijednosnih papira i upravljanje njima. Iz tog razloga i u skladu s člankom 10. Direktive 2014/24/EU pravila o nabavi utvrđena u ovoj Uredbi ne bi se trebala primjenjivati na te usluge.

(156)

U kontekstu pandemije bolesti COVID-19 primjereno je izmijeniti definiciju pojma „kriza” koji se prvenstveno primjenjuje na zajedničke odredbe i nabavu u području vanjskih djelovanja i trebao bi obuhvaćati javno zdravlje i zdravlje životinja, hitne situacije povezane sa sigurnošću opskrbe hranom i sigurnošću hrane i globalne prijetnje zdravlju. Kako bi se omogućila fleksibilnost potrebna za brz odgovor na nepredviđene okolnosti iznimne hitnosti koje su posljedica krize, javnom naručitelju trebalo bi dopustiti primjenu pojednostavnjenih pravila o nabavi, kao što je provedba pregovaračkog postupka bez prethodne objave obavijesti o nadmetanju koji se primjenjuje u kriznim situacijama i prihvaćanje dokaza o kriterijima za isključenje i za odabir od pretpostavljenog uspješnog ponuditelja nakon odluke o dodjeli, a u svakom slučaju prije potpisivanja ugovora. Osim toga, javnom naručitelju trebalo bi omogućiti fleksibilnost da iznimno izmijeni ugovor ili okvirni ugovor iznad primjenjivih pragova bez postupka nabave radi odgovora na krizu. Nadalje, u kriznoj situaciji iznimno bi se trebali moći dodati novi javni naručitelji nakon pokretanja postupka nabave, a prije potpisivanja ugovora ili nakon izmjene ugovora bez ograničavanja tržišnog natjecanja. Prije primjene takvih pojednostavnjenih pravila trebalo bi zahtijevati proglašenje krize u skladu s relevantnim internim pravilima, osim za nabavu u području vanjskog djelovanja kada takvo proglašenje krize nije potrebno. Nadalje, odgovorni dužnosnici za ovjeravanje trebali bi za svaki pojedinačni slučaj obrazložiti iznimnu hitnost koja proizlazi iz proglašene krize.

(157)

U slučaju mješovitih ugovora trebalo bi pojasniti metodologiju kojom javni naručitelji određuju primjenjiva pravila.

(158)

Za ugovore čija je vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti pragova utvrđenih u Direktivi 2014/24/EU, za ugovore čija je vrijednost manja od vrijednosti tih pragova i za ugovore koji nisu obuhvaćeni područjem primjene te direktive, trebalo bi pojasniti ex ante i ex post mjere objave potrebne za pokretanje postupka nabave.

(159)

U ovu bi Uredbu trebalo uvrstiti iscrpan popis svih postupaka nabave dostupnih institucijama Unije, neovisno o pragovima.

(160)

U interesu administrativnog pojednostavnjenja i kako bi se potaknulo sudjelovanje MSP-ova, trebalo bi predvidjeti pregovaračke postupke za ugovore srednje vrijednosti.

(161)

Prema potrebi, trebalo bi biti moguće provesti zajedničku nabavu između jednog ili više javnih naručitelja iz država članica, s jedne strane, i institucija i tijela Unije ili izvršnih agencija, s druge strane, pri čemu te institucije, tijela ili agencije nisu obvezni nabaviti radove, robu ili usluge. Kako bi javni naručitelji mogli u potpunosti iskoristiti potencijal unutarnjeg tržišta u smislu ekonomije razmjera i podjele rizika i koristi, trebalo bi proširiti mogućnosti da institucije, tijela ili izvršne agencije Unije nabavljaju robu ili usluge u ime dviju ili više država članica. Institucija, tijelo ili izvršna agencija Unije trebali bi moći provoditi relevantni postupak nabave u ime ili za račun država članica na temelju sporazuma između stranaka ili djelovati kao subjekt u veleprodaji, tako da kupuju, skladište i preprodaju ili doniraju robu i usluge, uključujući najam, državama članicama ili partnerskim organizacijama koje su odabrali. U skladu s pravilima o usklađenosti sekundarnog zakonodavstva s ovom Uredbom, drugi zakonodavni akti Unije mogu sadržavati konkretnija pravila o zajedničkoj nabavi ili nabavi u ime ili za račun država članica. Pri tome bi u tim aktima trebalo jasno navesti takva odstupanja i posebne razloge koji ih opravdavaju.

(162)

Kao i u slučaju Direktive 2014/24/EU ovom Uredbom trebala bi se omogućiti provjera tržišta prije pokretanja postupka nabave. Kako bi se osiguralo da se partnerstvo za inovacije primjenjuje samo kad željeni radovi, roba i usluge ne postoje na tržištu ili kad ne postoje kao razvojna aktivnost koja je skoro spremna za tržište, ovom bi Uredbom trebalo utvrditi obvezu provedbe takve prethodne provjere tržišta prije primjene partnerstva za inovacije.

(163)

Trebalo bi pojasniti kako javni naručitelji mogu doprinijeti zaštiti okoliša i promicanju održivog razvoja, a u isto vrijeme osigurati najbolju vrijednost za novac za svoje ugovore, osobito zahtijevanjem posebnih oznaka ili uporabom odgovarajućih metoda dodjele.

(164)

U skladu s ciljevima europskog zelenog plana, trebalo bi osigurati napredak u provedbi aspekata ekologizacije uključivanjem, ako je relevantno, zelenih kriterija za odabir ili dodjelu u pozive za podnošenje ponuda, čime će se gospodarske subjekte potaknuti da nude održivija rješenja.

(165)

Kako bi se osiguralo da se pri izvršenju ugovora gospodarski subjekti pridržavaju primjenjivih obveza iz prava okoliša te socijalnog prava i radnog prava koje su utvrđene pravom Unije, nacionalnim pravom, kolektivnim ugovorima ili međunarodnim društvenim konvencijama i konvencijama o zaštiti okoliša navedenima u Prilogu X. Direktivi 2014/24/EU, takve obveze trebale bi biti dio minimalnih zahtjeva koje utvrđuje javni naručitelj i trebale bi biti uključene u ugovore koje javni naručitelj potpisuje.

(166)

Primjereno je definirati različite slučajeve koji se obično označavaju kao sukob interesa te s njima različito postupati. Pojmom „sukob interesa” trebalo bi se služiti jedino u slučajevima u kojima se osoba ili subjekt s odgovornostima za planiranje proračuna, izvršenje proračuna, reviziju ili kontrolu ili dužnosnik ili službenik institucije Unije ili nacionalnih tijela bilo koje razine nađu u takvoj situaciji. Pokušaje nepropisnog utjecaja na postupak dodjele ili dobivanja povjerljivih informacija trebalo bi tretirati kao tešku povredu dužnosti koja može rezultirati odbijanjem sudionika u postupku dodjele i/ili isključenjem iz financiranja sredstvima Unije. Osim toga, gospodarski subjekti mogli bi biti u situaciji u kojoj ne bi smjeli biti odabrani za provedbu ugovora zbog sukobljenih poslovnih interesa. Primjerice, trgovačko društvo ne bi smjelo evaluirati projekt u kojem je sudjelovalo, a revizor se ne bi smio naći u situaciji da provodi reviziju računovodstvene dokumentacije koju je prethodno potvrdio kao ispravnu. Pri procjeni sukoba interesa i obveze uspostave sustavâ za otkrivanje i sprečavanje tih sukoba trebalo bi poštovati načelo proporcionalnosti. Kako bi se doprinijelo pravnoj sigurnosti odgovarajuće smjernice za procjenu sukoba interesa trebale bi sadržavati dodatna pojašnjenja za osobe koje procjenjuju takve situacije na razini Unije i na nacionalnoj razini.

(167)

Kako bi se osiguralo da ne postoje sukobljeni poslovni interesi koji mogu ili bi mogli utjecati na neovisno, nepristrano i objektivno izvršavanja ugovora, potrebno je pojasniti obveze javnog naručitelja i natjecatelja ili ponuditelja. S jedne strane, natjecatelji, ponuditelji i, ako je to primjereno, subjekti na čiju se sposobnost oslanjaju te predviđeni podugovaratelji trebali bi izjaviti da takvi sukobljeni interesi ne postoje i na zahtjev dostaviti povezane informacije. S druge strane, javni naručitelj trebao bi procijeniti postoje li takvi sukobljeni poslovni interesi na temelju izjave ili dodatnih informacija. Ako se utvrde takvi sukobljeni poslovni interesi, trebalo bi odbiti sudjelovanje u postupku dodjele.

(168)

Konkurentno i otvoreno unutarnje tržište trebalo bi osigurati jednake uvjete za europske i strane gospodarske subjekte te im omogućiti da se natječu na temelju vlastitih zasluga. Strane subvencije mogu narušiti unutarnje tržište i onemogućiti jednake uvjete u postupcima nabave primjerice, ako su gospodarski subjekti kojima je dodijeljen ugovor primili strane subvencije. Kako bi se otklonio taj rizik, Uredbom (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća (30) utvrđena su pravila i postupci za istraživanje slučajeva u kojima se stranim subvencijama stvarno ili moguće narušava unutarnje tržište i, prema potrebi, za osiguravanje otklanjanja tih narušavanja. Kako bi se osigurala usklađenost pravila koja se primjenjuju na države članice i postupaka nabave na temelju ove Uredbe, institucije Unije, tijela Unije i izvršne agencije trebali bi primjenjivati mutatis mutandis ista pravila i postupke za strane subvencije utvrđene u Uredbi (EU) 2022/2560.

(169)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu postupovnih pojedinosti i povezanih elemenata u vezi s preliminarnim preispitivanjem i temeljitom istragom svih stranih financijskih doprinosa dobivenih u postupku nabave. Te bi provedbene ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (31).

(170)

U skladu s Direktivom 2014/24/EU trebalo bi biti moguće provjeriti je li neki gospodarski subjekt isključen, primijeniti kriterije za odabir i dodjelu te provjeriti usklađenost s dokumentacijom o nabavi, bez zadanog redoslijeda. Kao posljedica toga trebalo bi biti moguće odbiti ponude na temelju kriterija za dodjelu bez prethodne provjere odgovarajućeg ponuditelja u pogledu kriterija za isključivanje ili odabir.

(171)

Ugovore bi trebalo dodjeljivati na osnovi ekonomski najpovoljnije ponude u skladu s člankom 67. Direktive 2014/24/EU.

(172)

Radi pravne sigurnosti potrebno je pojasniti da su kriteriji za odabir strogo povezani s evaluacijom natjecatelja ili ponuditelja i da su kriteriji za dodjelu strogo povezani s evaluacijom ponuda. Kako bi se pravila Unije o nabavi uskladila s Direktivom 2014/24/EU, javnim naručiteljima također bi trebalo omogućiti da kao kriterij za dodjelu koriste organizaciju, kvalifikacije i iskustvo osoblja određenog za izvršenje ugovora, ako to može znatno utjecati na kvalitetu izvršenja ugovora i time na ekonomsku vrijednost ponude. Javni naručitelji koji koriste bilo koji od tih kriterija za dodjelu trebali bi odgovarajućim ugovornim sredstvima osigurati da osoblje određeno za izvršenje ugovora doista udovoljava utvrđenim standardima kvalitete. Javni naručitelji trebali bi dati suglasnost za svaku zamjenu takvog osoblja i trebali bi provjeriti osigurava li zamjensko osoblje jednaku razinu kvalitete kao zamijenjeno osoblje. Nadalje, trebalo bi osigurati da se u kriterijima za odabir i za dodjelu isti element ne preklapa niti dvaput evaluira.

(173)

Kako bi se skratili dugotrajni postupci i javnim naručiteljima omogućilo da u potpunosti iskoriste mogućnosti dinamičkog sustava nabave, potrebno je pojednostaviti pravila kojima se uređuju ti sustavi. Posebice, u tim bi se sustavima trebao primjenjivati ograničeni postupak, čime bi se svim gospodarskim subjektima koji podnesu zahtjev za sudjelovanje i ispunjavaju kriterije za isključenje i za odabir omogućilo sudjelovanje u postupcima nabave u okviru dinamičkog sustava nabave tijekom razdoblja njegove valjanosti, koje ne bi trebalo biti ograničeno na četiri godine. Ponude se mogu dostaviti i u obliku elektroničkog kataloga, posebno za lako dostupne proizvode ili usluge koji su široko dostupni na tržištu. Nadalje, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, trebalo bi odustati od zahtjeva za imenovanje odbora za otvaranje i evaluaciju za određene nabave u okviru dinamičkog sustava nabave.

(174)

S obzirom na napredak u digitalizaciji postupaka nabave, trebalo bi pojasniti da se javna otvaranja u otvorenim postupcima mogu organizirati na daljinu putem videokonferencije.

(175)

Radi pojednostavnjenja i usklađivanja s pravilima koja se primjenjuju na nabavu koju institucije Unije provode za svoj račun, u području vanjskih djelovanja trebalo bi ukloniti obvezu objavljivanja na internetskim stranicama Komisije popisa odabranih natjecatelja koji će biti pozvani da dostave ponudu.

(176)

Nabavom u Uniji trebalo bi se osigurati da se sredstva Unije upotrebljavaju na učinkovit, transparentan i odgovarajući način, uz istodobno smanjenje administrativnog opterećenja za primatelje sredstava Unije. U tom bi se pogledu e-nabavom trebalo doprinijeti boljoj uporabi sredstava Unije i povećati dostupnost ugovora svim gospodarskim subjektima. Sve institucije Unije koje provode postupak nabave trebale bi na svojim internetskim stranicama objaviti jasna pravila o stjecanju, rashodima i praćenju te sve dodijeljene ugovore, uključujući i njihovu vrijednost.

(177)

Elektronička razmjena informacija sa sudionicima u e-nabavi trebala bi se u što većoj mjeri oslanjati na postojeće norme, kao što su norme o europskoj jedinstvenoj dokumentaciji o nabavi i elektroničkom izdavanju računa koje su propisane Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/7 (32) odnosno Direktivom 2014/55/EU.

(178)

Trebalo bi pojasniti postojanje faze otvaranja i evaluacije za svaki postupak. Odluka o dodjeli uvijek bi trebala biti ishod evaluacije.

(179)

Kada ih se obavješćuje o ishodu postupka, natjecatelje i ponuditelje trebalo bi obavijestiti o osnovi na kojoj je odluka donesena i dostaviti im detaljno obrazloženje na temelju sadržaja izvješća o evaluaciji.

(180)

Primjereno je utvrditi da bi na zahtjev neuspješnim ponuditeljima koji su podnijeli ponude koje su u skladu sa zahtjevima postupka nabave trebalo dostaviti informacije o značajkama i relativnim prednostima uspješne ponude. Neuspješnim ponuditeljima trebalo bi na zahtjev dostaviti dodatne informacije čak i ako zbog odabranog redoslijeda kriterija nije provjerena sukladnost njihove ponude. Također bi trebalo pojasniti da ponuditelji koji su odbijeni ne bi trebali imati pristup takvim informacijama.

(181)

U slučaju okvirnih ugovora koji uključuju ponovno otvaranje nadmetanja ne bi smjela postojati obveza da se dostave informacije neuspješnom ugovaratelju o značajkama i relativnim prednostima uspješne ponude jer bi se primitkom takvih informacija među strankama u istom okvirnom ugovoru moglo narušiti pošteno tržišno natjecanje među njima pri svakom ponovnom otvaranju nadmetanja.

(182)

Javni naručitelj trebao bi moći poništiti postupak nabave prije potpisivanja ugovora ili ga djelomično poništiti u slučaju postupaka s dodjelom u grupama ili u okviru nabave iz više izvora, a da natjecatelji ili ponuditelji nemaju pravo potraživati naknadu. Time se ne bi trebale dovoditi u pitanje situacije u kojima je javni naručitelj postupio tako da ga se može smatrati odgovornim za štetu u skladu s općim načelima prava Unije.

(183)

U propisno opravdanim slučajevima trebala bi biti dopuštena dodjela ugovora u postupku nabave iz više izvora, posebno kako bi se izbjeglo prekomjerno oslanjanje na jednog dobavljača ključne opreme i usluga, uzimajući u obzir ciljeve tehnološke neovisnosti i kontinuiteta usluga.

(184)

Kao što je slučaj u Direktivi 2014/24/EU, potrebno je pojasniti uvjete pod kojima se ugovor može izmijeniti tijekom njegova izvršavanja i bez novog postupka nabave. Osobito se ne bi trebalo zahtijevati provođenje novog postupka u slučaju administrativnih izmjena, univerzalne sukcesije i primjene jasnih i nedvosmislenih revizijskih klauzula ili opcija kojima se ne mijenjaju minimalni zahtjevi prvotnog postupka. Provođenje novog postupka nabave trebalo bi biti nužno u slučaju bitnih izmjena prvotnog ugovora, posebice u slučaju izmjena opsega i sadržaja uzajamnih prava i obveza stranaka, među ostalim u pogledu raspodjele prava intelektualnog vlasništva. Takve izmjene ukazuju na namjeru stranaka da ponovno pregovaraju o ključnim uvjetima tog ugovora, posebno ako bi izmjene utjecale na rezultate postupka da su takvi izmijenjeni uvjeti bili dio prvotnog postupka.

(185)

Stečeno iskustvo pokazalo je da je potrebno pojasniti u kojim se slučajevima smatra da se izmjenom mijenja predmet ugovora.

(186)

Nužno je predvidjeti mogućnost zahtijevanja jamstva za ispunjenje obveza u odnosu na radove, robu i složene usluge kako bi se zajamčila usklađenost s bitnim ugovornim obvezama i kako bi se osiguralo pravilno ispunjenje obveza za vrijeme trajanja ugovora. Potrebno je i predvidjeti mogućnost zahtijevanja jamstva za povrat zadržanog iznosa, za pokrivanje razdoblja odgovornosti za izvršenje ugovora, u skladu s uobičajenom praksom u dotičnim sektorima.

(187)

Kako bi se odredili primjenjivi pragovi i postupci, potrebno je pojasniti smatraju li se institucije Unije, izvršne agencije i tijela Unije javnim naručiteljima. Oni se ne bi trebali smatrati javnim naručiteljima ako nabavu obavljaju preko središnjeg tijela za nabavu. Osim toga, institucije Unije čine jedinstveni pravni subjekt i njihove službe ne mogu sklapati ugovore, nego samo sporazume na razini službi, među sobom.

(188)

Primjereno je u ovu Uredbu uvrstiti upućivanje na pragove utvrđene u Direktivi 2014/24/EU koji se primjenjuju na radove, robu i usluge i pragove utvrđene u Direktivi 2014/23/EU za koncesije. Revizija tih pragova kako je predviđeno u direktivama 2014/24/EU i 2014/23/EU trebala bi stoga biti izravno primjenjiva na nabavu odnosno koncesije na temelju ove Uredbe.

(189)

Trebalo bi pojednostavniti dodjelu ugovora o koncesiji primjenom pragova utvrđenih u Direktivi 2014/23/EU na koncesije.

(190)

Za potrebe usklađivanja i pojednostavnjenja, standardni postupci koji se primjenjuju na nabavu trebali bi se primjenjivati i na kupnje predviđene u skladu s blagim režimom za ugovore za društvene i druge posebne usluge iz članka 74. Direktive 2014/24/EU. Stoga bi prag za kupnje u okviru blagog režima trebao biti usklađen s pragom za ugovore o uslugama.

(191)

Kako bi se postupci nabave bolje prilagodili tržišnim uvjetima izvan Unije, ova bi Uredba trebala sadržavati posebne odredbe u skladu s kojima delegacije Unije dodjeljuju ugovore za svoj račun u trećim zemljama. Stoga je primjereno revidirati pragove za dodjelu ugovora koje primjenjuju delegacije Unije u trećim zemljama i uskladiti ih s pragovima koji se primjenjuju za dodjelu ugovora u području vanjskih djelovanja.

(192)

Potrebno je pojasniti uvjete primjene roka mirovanja koji se treba poštovati prije potpisivanja ugovora ili okvirnog ugovora.

(193)

Pravila koja se primjenjuju na nabavu u području vanjskih djelovanja trebala bi biti u skladu s načelima utvrđenima u direktivama 2014/23/EU i 2014/24/EU.

(194)

Pravila o pristupu nabavi, koja se primjenjuju u trenutku podnošenja ponuda i tijekom provedbe ugovora, trebala bi sadržavati uvjete utvrđene u provedbenim aktima (mjere instrumenta za međunarodnu nabavu) donesenima na temelju Uredbe (EU) 2022/1031 Europskog parlamenta i Vijeća (33) te odgovarajuće obveze uspješnih ponuditelja utvrđene u toj uredbi.

(195)

Radi smanjenja složenosti, racionalizacije postojećih pravila i poboljšanja čitkosti pravila o nabavi potrebno je prerasporediti opće odredbe o nabavi i posebne odredbe primjenjive na nabavu u području vanjskih djelovanja te ukloniti nepotrebna ponavljanja i unakrsna upućivanja.

(196)

Potrebno je pojasniti koji gospodarski subjekti s obzirom na mjesto njihova poslovnog nastana imaju pristup nabavi na temelju ove Uredbe te izričito predvidjeti mogućnost takvog pristupa i za međunarodne organizacije.

(197)

U propisno opravdanim slučajevima, kada ugovor dodjeljuje delegacija Unije u trećoj zemlji ili se dodjeljuje isključivo u interesu delegacije Unije u trećoj zemlji odgovornom dužnosniku za ovjeravanje trebalo bi omogućiti da otvori pristup postupku nabave fizičkim ili pravnim osobama s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nema poseban sporazum s Unijom u području nabave. Ta bi fleksibilnost trebala postojati posebno ako u zemljama koje imaju pristup postupku nabave na temelju posebnog sporazuma s Unijom u području nabave nema fizičkih ili pravnih osoba koje mogu isporučiti potrebne radove, robu ili usluge.

(198)

Kako bi se postigla ravnoteža između potrebe za transparentnosti i veće dosljednosti pravila o nabavi, s jedne strane, te potrebe za osiguravanjem fleksibilnosti u pogledu određenih tehničkih aspekata tih pravila, s druge strane, tehnička pravila o nabavi trebalo bi utvrditi u prilogu ovoj Uredbi, a Komisiji bi trebalo delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenama tog priloga.

(199)

Potrebno je pojasniti područje primjene glave o bespovratnim sredstvima, posebno u pogledu vrste djelovanja ili tijela prihvatljivih za bespovratna sredstva kao i s obzirom na pravne obveze koje se mogu upotrebljavati za pokrivanje bespovratnih sredstava. Posebice, odluke o bespovratnim sredstvima trebalo bi postupno ukinuti zbog njihove ograničene primjene i postupnog uvođenja elektroničkog upravljanja bespovratnim sredstvima. Strukturu bi trebalo pojednostavniti premještanjem odredaba o instrumentima koji nisu bespovratna sredstva u druge dijelove ove Uredbe. Vrstu tijela koja mogu primiti bespovratna sredstva za poslovanje trebalo bi pojasniti tako da se više ne upućuje na tijela koja nastoje ostvariti cilj koji je u općem interesu Unije, budući da su ta tijela obuhvaćena pojmom tijela koja imaju cilj koji je dio politike Unije i podupire je.

(200)

Radi pojednostavnjenja postupaka i bolje čitkosti ove Uredbe trebalo bi pojednostavniti i racionalizirati odredbe o sadržaju zahtjeva za bespovratna sredstva, poziva za podnošenje prijedlogâ i sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

(201)

Radi lakše provedbe djelovanja koja financira više donatora kada ukupno financiranje djelovanja nije poznato u trenutku preuzimanja obveze za doprinos Unije, potrebno je pojasniti način utvrđivanja doprinosa Unije i metodu provjeravanja njegove uporabe.

(202)

Trebalo bi uvesti novu kategoriju bespovratnih sredstava vrlo male vrijednosti u iznosu do 15 000 EUR kako bi se pojednostavnili administrativni zahtjevi za podnositelje zahtjeva za financiranje sredstvima Unije. S obzirom na vrlo malu vrijednost tih bespovratnih sredstava, trebalo bi odustati od zahtjeva za podnošenje izjave i procjenu financijske sposobnosti.

(203)

Kako bi se u skladu s dobrim financijskim upravljanjem dodatno pojednostavnili zahtjevi za bespovratna sredstva, dužnosnik za ovjeravanje trebao bi na temelju procjene rizika moći odlučiti da je provjera financijske sposobnosti koncentrirana samo na glavnog podnositelja zahtjeva.

(204)

Iskustvo s uporabom jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili financiranja uz primjenu paušalne stope pokazalo je da takvi oblici financiranja znatno pojednostavnjuju administrativne postupke i bitno smanjuju rizik od pogrešaka. Jednokratni iznosi, jedinični troškovi i paušalne stope prikladni su oblici financiranja neovisno o području intervencije Unije, a posebno za standardizirana djelovanja i opetovana djelovanja, kao što su mobilnost ili aktivnosti osposobljavanja. Nadalje, budući da institucijsku suradnju između javnih uprava država članica i zemalja korisnica ili partnerskih zemalja (institucijsko povezivanje) provode institucije država članica, pojednostavnjene mogućnosti financiranja troškova opravdane su i trebale bi potaknuti njihovo sudjelovanje. U interesu veće učinkovitosti, države članice i ostali primatelji sredstava Unije trebali bi moći češće primjenjivati pojednostavnjene mogućnosti financiranja troškova. U tom smislu uvjeti za uporabu jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa trebali bi biti fleksibilniji. Potrebno je izričito predvidjeti određivanje jedinstvenih jednokratnih iznosa kojima će biti obuhvaćeni svi prihvatljivi troškovi djelovanja ili programa rada. Nadalje, kako bi se potaknulo stavljanje naglaska na rezultate, trebalo bi dati prednost financiranju na temelju ostvarenja. Jednokratni iznosi, jedinični troškovi i paušalne stope koji se temelje na uloženim sredstvima trebali bi biti opcija ako iznosi koji se temelje na ostvarenjima nisu mogući ili primjereni.

(205)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, potrebno je pojasniti da se u slučaju bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju u obliku financiranja koje nije povezano s troškovima ne primjenjuju odredbe o procijenjenom proračunu, sufinanciranju i izbjegavanju dvostrukog financiranja jer se ne mogu primijeniti ako je iznos koji treba nadoknaditi povezan s utvrđenim uvjetima ili rezultatima i odvojen od povezanih troškova.

(206)

Administrativne postupke za odobravanje jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa trebalo bi pojednostavniti prijenosom ovlasti za davanje takvih odobrenja na odgovorne dužnosnike za ovjeravanje. Ako je to primjereno, Komisija može dati takvo odobrenje uzimajući u obzir prirodu aktivnosti ili rashoda ili broj dotičnih dužnosnika za ovjeravanje.

(207)

Kako bi se premostio jaz u raspoloživosti podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa, trebalo bi dopustiti primjenu stručne prosudbe.

(208)

Iako bi trebalo ostvariti potencijal češće uporabe pojednostavnjenih oblika financiranja, trebalo bi osigurati poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja te, posebice, načelâ ekonomičnosti, učinkovitosti i izbjegavanja dvostrukog financiranja. U tu svrhu pojednostavnjenim oblicima financiranja trebalo bi osigurati prikladnost upotrijebljenih sredstava s obzirom na ciljeve koji se žele ostvariti, izbjegavanje višestrukog financiranja istih troškova iz proračuna, poštovanje načela sufinanciranja te izbjegavanje prekomjerne kompenzacije primateljâ. Stoga bi se pojednostavnjeni oblici financiranja trebali temeljiti na statističkim ili računovodstvenim podacima, sličnim objektivnim sredstvima ili stručnoj prosudbi. Uz navedeno, trebalo bi nastaviti primjenjivati odgovarajuće provjere, kontrole i periodične procjene.

(209)

Trebalo bi pojasniti opseg provjera i kontrola u odnosu na periodične procjene jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa. Navedene provjere i kontrole trebale bi biti usmjerene na ispunjenje uvjeta na temelju kojih se pokreće isplata jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa, uključujući, prema potrebi, postizanje ostvarenja i/ili rezultata. Tim se uvjetima ne bi smjelo zahtijevati izvješćivanje o troškovima koje je korisnik stvarno imao. Ako su ih odgovorni dužnosnik za ovjeravanje ili Komisija ex ante utvrdili, iznose jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili financiranja uz primjenu paušalne stope ne bi se smjelo dovoditi u pitanje ex post kontrolama. Time se ne bi smjelo spriječiti mogućnost smanjenja bespovratnih sredstava u slučaju loše, djelomične ili zakašnjele provedbe ili nepravilnosti, prijevare ili kršenja drugih obveza. Bespovratna sredstva bi, posebice, trebalo smanjiti ako nisu ispunjeni uvjeti na temelju kojih se pokreće isplata jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili financiranja uz primjenu paušalnih stopa. Učestalost i opseg periodične procjene trebali bi ovisiti o kretanju i naravi troškova, pri čemu se osobito uzimaju u obzir znatne promjene tržišnih cijena i druge relevantne okolnosti. Periodična procjena mogla bi dovesti do usklađenjâ jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa, koji će se primjenjivati u budućim sporazumima, ali se ne bi trebala upotrebljavati za preispitivanje opravdanosti već dogovorene vrijednosti jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa. Za periodičnu procjenu jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa može biti potreban pristup računovodstvenoj dokumentaciji korisnika za statističke i metodološke potrebe, a takav je pristup potreban i radi sprečavanja i otkrivanja prijevara.

(210)

Ako se bespovratna sredstva dodjeljuju uz primjenu paušalnih stopa, u obliku jediničnih troškova ili jednokratnih iznosa i stoga nema ex post provjere povezanih troškova, nije moguće provjeriti jesu li prihvatljivi troškovi nastali tijekom trajanja djelovanja. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, trebalo bi pojasniti da će se ex post provjerama i kontrolama korisnikâ provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti na temelju kojih se pokreće isplata paušalnih stopa, jediničnih troškova ili jednokratnih iznosa tijekom razdoblja provedbe.

(211)

Radi olakšavanja sudjelovanja malih organizacija u provedbi politika Unije u okruženju ograničene dostupnosti resursa potrebno je vrijednost rada koji obavljaju volonteri priznati kao prihvatljive troškove. Na temelju toga bi se takve organizacije u većoj mjeri trebale moći oslanjati na volonterski rad za potrebe sufinanciranja djelovanja ili programa rada. Ne dovodeći u pitanje najveću stopu sufinanciranja utvrđenu temeljnim aktom, u takvim slučajevima bespovratna sredstva Unije trebala bi biti ograničena na procijenjene prihvatljive troškove koji ne obuhvaćaju volonterski rad. S obzirom na to da volonterski rad obavljaju treće strane, a korisnik im za to ne isplaćuje naknadu, ograničenjem se izbjegava nadoknada troškova koje korisnik nije imao. Uz navedeno, vrijednost volonterskog rada ne bi smjela prelaziti 50 % doprinosa u naravi i eventualnih drugih oblika sufinanciranja.

(212)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, trebalo bi pojasniti da bi, ako su doprinosi u naravi od trećih strana u obliku volonterskog rada u procijenjenom proračunu prikazani kao prihvatljivi troškovi, sufinanciranje na koje se primjenjuje ograničenje od 50 % trebalo uključivati sve izvore financiranja, odnosno bespovratna sredstva Unije, doprinose u naravi i druge izvore financiranja.

(213)

U ovoj Uredbi trebalo bi zadržati načelo zabrane ostvarivanja dobiti kako bi se zaštitilo jedno od temeljnih načela javnih financija.

(214)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost pri izračunu doprinosa Unije u slučaju ostvarivanja dobiti iz bespovratnih sredstava dodijeljenih iz proračuna, trebalo bi pojasniti da pri povratu postotka dobiti koji odgovara doprinosu Unije prihvatljivim troškovima ne bi trebalo razlikovati stvarno nastale troškove i pojednostavnjene troškove.

(215)

Bespovratna sredstva trebala bi se u načelu dodjeljivati na temelju pozivâ za podnošenje prijedloga. Ako su iznimke dopuštene, trebalo bi ih tumačiti i primjenjivati restriktivno u smislu područja primjene i trajanja. Iznimnu mogućnost dodjele bespovratnih sredstava bez poziva za podnošenje prijedloga tijelima koja imaju de facto ili de jure monopol trebalo bi koristiti samo ako su dotična tijela jedina koja su sposobna provoditi relevantne vrste aktivnosti ili im takav monopol omogućuju propisi ili tijela javne vlasti.

(216)

U okviru prelaska na elektroničko upravljanje bespovratnim sredstvima i e-nabavu, od podnositelja zahtjeva i ponuditelja u određenom bi vremenskom razdoblju trebalo samo jednom zatražiti da dostave dokaz o svojem pravnom statusu i financijskoj održivosti i ne bi trebalo zahtijevati ponovnu dostavu popratne dokumentacije u svakom postupku dodjele. Stoga je potrebno uskladiti zahtjeve o broju godina za koje se zahtijeva dokumentacija u okviru postupaka dodjele bespovratnih sredstava i postupaka nabave.

(217)

Korisnik bespovratnih sredstava može pružiti financijsku potporu trećoj strani ako su ispunjeni određeni uvjeti, a iznos isplaćen trećoj strani ne bi smio biti veći od 60 000 EUR. Taj bi se iznos trebao moći premašiti ako bi u suprotnom postizanje ciljeva djelovanja bilo nemoguće ili preteško. Kako bi se omogućila veća fleksibilnost pri izvršenju proračuna u kriznim i hitnim situacijama, trebalo bi biti moguće premašiti taj iznos bez obrazloženja za svaki pojedinačni slučaj ako je riječ o humanitarnoj pomoći, operacijama hitne potpore, operacijama civilne zaštite ili pomoći za upravljanje kriznim situacijama. Dužnosnik za ovjeravanje trebao bi podnositi izvješće o tim slučajevima.

(218)

Ako za provedbu djelovanja ili programa rada korisnik mora provesti postupak nabave, trebalo bi pojasniti da svaki korisnik može primjenjivati vlastite prakse nabave pod uvjetom da jamče najbolju vrijednost za novac ili, prema potrebi, najnižu cijenu, bez obzira na to dodjeljuje li korisnik ugovor o javnoj nabavi i je li javni naručitelj u smislu ove Uredbe. Trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti definiciju pojma „ugovor”.

(219)

Uporabu nagrada kao vrijedne vrste financijske potpore koja nije povezana s predvidivim troškovima trebalo bi olakšati, a primjenjiva pravila pojasniti. Nagrade ne bi trebalo smatrati zamjenom, nego dopunom za druge instrumente financiranja kao što su bespovratna sredstva.

(220)

Kako bi se omogućilo fleksibilnije izvršavanje nagrada, obvezu na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o objavi natječajâ za nagrade s jediničnom vrijednosti od 1 000 000 EUR ili više u izvještajima uz nacrt proračuna trebalo bi zamijeniti obvezom prethodnog obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća te izričitog navođenja takvih nagrada u odluci o financiranju.

(221)

Nagrade bi se trebale dodjeljivati u skladu s načelima transparentnosti i jednakog postupanja. S time u vezi trebalo bi utvrditi minimalne značajke natječajâ, posebice aranžmane za isplatu nagrade dobitnicima nakon njezine dodjele i odgovarajuća sredstva objave. Ujedno je potrebno utvrditi jasno određen postupak dodjele, od podnošenja zahtjeva do pružanja informacija podnositeljima zahtjeva i obavješćivanja podnositelja uspješnog zahtjeva koji odražava postupak dodjele bespovratnih sredstava.

(222)

Ovom bi Uredbom trebalo propisati načela i uvjete za financijske instrumente, proračunska jamstva i financijsku pomoć te pravila o ograničenju financijske odgovornosti Unije, borbi protiv prijevara i pranja novca, likvidaciji financijskih instrumenata i izvješćivanju.

(223)

Posljednjih godina Unija se sve više koristi financijskim instrumentima kojima se omogućuje postizanje većeg učinka financijske poluge proračuna, ali oni istodobno podrazumijevaju financijski rizik za proračun. Među tim financijskim instrumentima nisu samo financijski instrumenti obuhvaćeni Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012, nego i drugi instrumenti, kao što su proračunska jamstva i financijska pomoć, koji su prethodno bili uređeni samo pravilima utvrđenima u njihovim temeljnim aktima. Važno je uspostaviti zajednički okvir kako bi se osigurala homogenost načela koja se primjenjuju na taj skup instrumenata te ih premjestiti u novu glavu u ovoj Uredbi, koja uz postojeća pravila za financijske instrumente uključuje dijelove o proračunskim jamstvima i financijskoj pomoći državama članicama ili trećim zemljama.

(224)

Financijski instrumenti i proračunska jamstva mogu biti korisni pri multipliciranju učinka sredstava Unije kad se ta sredstva udruže s drugim sredstvima te uključuju učinak poluge. Financijski instrumenti i proračunska jamstva trebali bi se izvršavati samo ako ne postoji rizik od narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu ili neusklađenosti s pravilima o državnim potporama.

(225)

U okviru godišnjih odobrenih sredstava koja su odobrili Europski parlament i Vijeće za određeni program, financijski instrumenti i proračunska jamstva trebali bi se koristiti na temelju ex ante evaluacije kojom se dokazuje njihova djelotvornost u smislu postizanja ciljeva politike Unije.

(226)

Financijski instrumenti, proračunska jamstva i financijska pomoć trebali bi se odobravati temeljnim aktom. Ako su u valjano opravdanim slučajevima financijski instrumenti uspostavljeni bez temeljnog akta, Europski parlament i Vijeće trebali bi ih odobriti u proračunu.

(227)

Trebalo bi definirati instrumente koji bi mogli biti obuhvaćeni glavom X., kao što su zajmovi, jamstva, vlasnička ulaganja, kvazivlasnička ulaganja i instrumenti podjele rizika. Definicijom instrumenata podjele rizika trebalo bi omogućiti uključivanje kreditnog poboljšanja za projektne obveznice, čime bi se obuhvatio rizik servisiranja duga projekta i ublažio kreditni rizik imatelja obveznica s pomoću kreditnog poboljšanja u obliku zajma ili jamstva.

(228)

Svako vraćanje iz financijskog instrumenta ili proračunskog jamstva trebalo bi upotrijebiti za instrument ili jamstvo iz kojeg je proizašlo vraćanje kako bi se unaprijedila učinkovitost tog instrumenta ili jamstva, osim ako je drukčije određeno u temeljnom aktu, te bi ga trebalo uvažiti pri predlaganju budućih odobrenih sredstava za isti instrument ili jamstvo.

(229)

Ovom se Uredbom predviđa da je Komisija relevantnim temeljnim aktom ovlaštena za posuđivanje u ime Unije ili Euratoma u svrhu daljnjeg pozajmljivanja odgovarajućih iznosa državama članicama korisnicama ili trećim zemljama pod uvjetima koji se primjenjuju na posudbe. U tom se pogledu novčani tokovi posuđenih sredstava i zajmova podudaraju. To znači da bi Unija trebala poduzimati tržišne operacije na temelju potreba za isplatom u svakom pojedinačnom slučaju davanja zajmova, što ograničava mogućnost dosljednog planiranja raznih operacija uzimanja zajmova i strukturiranja dospijeća kako bi se postigli optimalni troškovi.

(230)

Financiranjem pojedinih programa financijske pomoći primjenom različitih metoda financiranja nastaju troškovi i povećava se složenost jer se različiti programi financijske pomoći natječu za ograničene mogućnosti financiranja. Na taj se način fragmentira ponuda dužničkih vrijednosnih papira Unije i smanjuje likvidnost i interes ulagača za pojedine programe, iako svi dužnički vrijednosni papiri Unije imaju istu visoku kreditnu kvalitetu. Financijsku pomoć trebalo bi stoga organizirati primjenom jedinstvene metode financiranja koja povećava likvidnost Unijinih obveznica te privlačnost i troškovnu učinkovitost Unijinih izdanja obveznica.

(231)

Nedavno iskustvo s potrebama za financiranjem pomoći Ukrajini ukazalo je na nedostatke fragmentiranog pristupa organizaciji duga Unije. Kako bi se ojačao položaj Unije kao izdavatelja dužničkih instrumenata denominiranih u eurima, iznimno je važno sva nova izdanja organizirati primjenom jedinstvene metode financiranja, osim u propisno opravdanim slučajevima, kao što su izdanja Euratoma, mala izdanja i financiranje programa financijske pomoći za koje su temeljni akti stupili na snagu prije 9. studenoga 2022.

(232)

Model jedinstvene metode financiranja i većina elemenata infrastrukture potrebnih za njegovu provedbu već su uspostavljeni u obliku diversificirane strategije financiranja prema Odluci (EU, Euratom) 2020/2053. Ta strategija omogućila je uspješnu mobilizaciju sredstava za bespovratnu potporu i zajmove na temelju Uredbe (EU) 2021/241 te za niz drugih programa Unije iz Uredbe Vijeća (EU) 2020/2094 (34). Budući da se očekuje da će operacije za ispunjavanje hitnih potreba Ukrajine za financiranjem biti složene te kako bi se predvidjele eventualne buduće operacije uzimanja i davanja zajmova, primjereno je uspostaviti diversificiranu strategiju financiranja kao jedinstvenu metodu financiranja za provedbu operacija uzimanja zajmova.

(233)

Primjenom diversificirane strategije financiranja trebala bi se omogućiti fleksibilna provedba programa financiranja uz potpuno poštovanje načela proračunske neutralnosti i proračunske ravnoteže utvrđenog u članku 310. stavka 1. UFEU-a. Troškove programa financiranja u potpunosti bi trebali snositi korisnici na temelju jedinstvene metodologije raspodjele troškova kojom se osigurava transparentna i proporcionalna raspodjela troškova. Obveze povrata trebaju i dalje imati korisnici financijske pomoći, u skladu s ovom Uredbom.

(234)

Pri provedbi diversificirane strategije financiranja na sve bi programe uzimanja i davanja zajmova koji se na nju oslanjaju trebalo primjenjivati jedinstveni skup pravila.

(235)

Diversificirana strategija financiranja trebala bi Komisiji omogućiti veću fleksibilnost u pogledu vremenskog okvira i dospijeća pojedinačnih transakcija financiranja te redovite i stabilne isplate različitim zemljama korisnicama. Takva strategija trebala bi se temeljiti na udruživanju instrumenata financiranja. Time bi se Komisiji omogućila fleksibilnost u organiziranju isplata korisnicima neovisno o tržišnim uvjetima u trenutku plaćanja i osim toga smanjio bi se za nju rizik od prikupljanja fiksnih iznosa u nestabilnim ili nepovoljnim uvjetima.

(236)

Za pružanje te fleksibilnosti Komisiji bilo bi potrebno uspostaviti zajednička sredstva za očuvanje likvidnosti. Takva centralizirana sredstva za očuvanje likvidnosti omogućila bi Uniji otporniji kapacitet za financiranje koji bi na temelju stabilnog predviđanja likvidnosti mogao podnijeti privremene neusklađenosti svih priljeva i odljeva.

(237)

Komisija bi sve potrebne transakcije trebala provoditi u nastojanju da ostvari redovitu prisutnost na tržištu kapitala, postigne optimalne troškove financiranja i olakša transakcije dužničkim vrijednosnim papirima Unije i Euratoma.

(238)

Stoga je primjereno da pri proširenju diversificirane strategije financiranja na veći broj programa Komisija utvrdi potrebne mehanizme za njezinu provedbu. Ti bi mehanizmi trebali obuhvaćati okvir upravljanja, postupke upravljanja rizikom i metodologiju raspodjele troškova, koja bi trebala biti u skladu s člankom 223. stavkom 4. točkom (e) ove Uredbe. Radi osiguravanja transparentnosti Komisija bi trebala redovito i sveobuhvatno obavješćivati Europski parlament i Vijeće o svim aspektima svoje strategije uzimanja zajmova i upravljanja dugom.

(239)

U interesu pravne sigurnosti i jasnoće u pogledu već odobrene financijske pomoći te u pogledu makrofinancijske pomoći na temelju Uredbe (EU) 2022/2463 Europskog parlamenta i Vijeća (35) pravila iz ove Uredbe o diversificiranoj strategiji financiranja trebala bi se primjenjivati samo na programe financijske pomoći za koje temeljni akti stupaju na snagu 9. studenoga 2022. ili nakon tog datuma.

(240)

Važno je da revidirani financijski izvještaji za financijske instrumente i proračunska jamstva koji se izvršavaju u okviru neizravnog upravljanja budu dostavljeni na vrijeme kako bi ih Revizorski sud mogao uzeti u obzir pri davanju opažanja o privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji.

(241)

Primjereno je priznati usklađivanje interesa u ostvarivanju ciljeva politike Unije i osobito ukazati na to da EIB i EIF imaju posebna stručna znanja za izvršenje financijskih instrumenata i proračunskih jamstava.

(242)

EIB i EIF, djelujući kao skupina, trebali bi imati mogućnost međusobnog prijenosa dijela provedbe, ako bi se takvim prijenosom, kako je to pobliže utvrđeno u odgovarajućem sporazumu s Komisijom, moglo doprinijeti provedbi određenog djelovanja.

(243)

Radi dosljednosti te kako bi se u obzir uzeo višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027., u odnosu na financijske instrumente i proračunska jamstva potrebno je pojasniti određene odredbe o izvješćima osoba ili subjekata koji izvršavaju sredstva Unije u okviru neizravnog upravljanja, o primjeni glave X. u slučaju njihova kombiniranja s dopunskom potporom iz proračuna, uključujući bespovratna sredstva, te o kombiniranju sa fondovima koja se izvršavaju u okviru podijeljenog upravljanja.

(244)

Trebalo bi pojasniti da bi se, ako se financijski instrumenti ili proračunska jamstva kombiniraju s dopunskim oblicima potpore iz proračuna, pravila o financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima trebala primjenjivati na cijelu mjeru. Takva pravila trebala bi biti dopunjena, ako je to primjenjivo, posebnim zahtjevima utvrđenima u sektorskim pravilima.

(245)

Pri izvršenju financijskih instrumenata i proračunskih jamstava financiranih iz proračuna trebalo bi uvažavati politiku Unije o nekooperativnim jurisdikcijama u porezne svrhe, i njezina ažuriranja, kao što je utvrđeno u relevantnim pravnim aktima Unije i zaključcima Vijeća, osobito u Zaključcima Vijeća od 8. studenoga 2016. o kriterijima i procesu za uspostavu EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (36) i u njihovu prilogu, kao i Zaključcima Vijeća od 5. prosinca 2017. o EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (37) i njihovim prilozima.

(246)

Proračunska jamstva i financijska pomoć državama članicama ili trećim zemljama općenito su izvanproračunske operacije koje imaju znatan učinak na bilancu stanja Unije. Iako ostaju općenito izvanproračunske operacije, njihovim uključivanjem u ovu Uredbu jača se zaštita financijskih interesa Unije i osigurava jasniji okvir za odobravanje tih operacija, upravljanje njima i njihovo obračunavanje.

(247)

Unija je pokrenula važne inicijative na temelju proračunskih jamstava, kao što su Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) ili Europski fond za održivi razvoj (EFOR). Značajka je tih instrumenata da se njima stvara nepredviđena obveza za Uniju te da podrazumijevaju rezervaciju sredstava radi osiguravanja likvidne rezerve kojom se omogućuje da proračun uredno odgovara na obveze plaćanja koje bi mogle proizići iz tih nepredviđenih obveza. Kako bi se zajamčio kreditni rejting Unije, a time i njezina sposobnost za djelotvorno financiranje, nužno je da se pri odobravanju, izdvajanju rezervacija i praćenju nepredviđenih obveza primjenjuje pouzdan skup pravila koji bi trebalo primjenjivati na sva proračunska jamstva.

(248)

Nepredviđene obveze koje proizlaze iz proračunskih jamstava mogu obuhvaćati širok niz operacija financiranja i operacija ulaganja. Za razliku od zajmova koji imaju utvrđen raspored vraćanja nemoguće je s potpunom sigurnošću na godišnjoj osnovi planirati mogućnost aktivacije proračunskog jamstva. Stoga je neophodno uspostaviti okvir za odobravanje i praćenje nepredviđenih obveza kako bi se u svakom trenutku osiguralo potpuno poštovanje gornje granice za godišnja odobrena sredstva za plaćanje utvrđene u Odluci (EU, Euratom) 2020/2053.

(249)

Tim bi okvirom ujedno trebalo utvrditi upravljanje i kontrolu, uključujući redovito izvješćivanje o financijskoj izloženosti Unije. Stopu izdvajanja rezervacija za financijske obveze trebalo bi odrediti na temelju odgovarajuće procjene rizika za financijske rizike koji proizlaze iz povezanog instrumenta. Održivost nepredviđenih obveza trebalo bi procjenjivati jednom godišnje u okviru proračunskog postupka. Trebalo bi uspostaviti mehanizam ranog upozoravanja kako bi se izbjegao manjak rezervacija za pokrivanje financijskih obveza.

(250)

S obzirom na sve veću uporabu financijskih instrumenata, proračunskih jamstava i financijske pomoći potrebna je znatna količina odobrenih sredstava za plaćanje koje treba mobilizirati i rezervirati. Radi postizanja učinka poluge i osiguravanja primjerene razine zaštite od financijskih obveza važno je optimizirati iznos potrebnih rezervacija te postići veću učinkovitost udruživanjem tih rezervacija u zajednički fond za rezervacije. Osim toga, fleksibilnijom uporabom tih udruženih rezervacija omogućuje se stvarna globalna stopa rezervacija koja uz optimiziran iznos sredstava pruža traženu zaštitu.

(251)

Pravilima koja se primjenjuju na rezervacije i zajednički fond za rezervacije trebao bi se osigurati čvrst okvir unutarnje kontrole. Nakon savjetovanja s računovodstvenim službenikom Komisije, Komisija bi trebala utvrditi smjernice primjenjive na upravljanje sredstvima zajedničkog fonda za rezervacije. Dužnosnici za ovjeravanje financijskih instrumenata, proračunskih jamstava ili financijske pomoći trebali bi aktivno pratiti financijske obveze u okviru svoje odgovornosti, a financijski upravitelj sredstava zajedničkog fonda za rezervacije trebao bi upravljati novčanim sredstvima i imovinom fonda na temelju pravila i postupaka koje utvrđuje računovodstveni službenik Komisije.

(252)

Proračunska jamstva i financijska pomoć trebali bi biti u skladu s istim skupom načela koji je već utvrđen za financijske instrumente. Proračunska jamstva trebala bi posebice biti neopoziva, bezuvjetna i davati se na zahtjev. Ona bi se trebala izvršavati u okviru neizravnog upravljanja ili, samo u iznimnim slučajevima, u okviru izravnog upravljanja. Njima bi se trebale pokrivati samo operacije financiranja i operacije ulaganja, a partneri bi trebali tim operacijama doprinijeti vlastitim sredstvima.

(253)

Financijska pomoć državama članicama ili trećim zemljama trebala bi biti u obliku zajma, kreditne linije ili bilo kojeg drugog instrumenta koji se smatra primjerenim za osiguravanje djelotvornosti potpore. U tu svrhu Komisiju bi u relevantnom temeljnom aktu trebalo ovlastiti za uzimanje u zajam potrebnih sredstava na tržištima kapitala ili od financijskih institucija, izbjegavajući pritom uključivanje Unije u bilo kakvu promjenu dospijeća kojom bi se Unija izložila kamatnom ili bilo kakvom drugom komercijalnom riziku.

(254)

Radi postizanja željenog pojednostavnjenja i djelotvornosti odredbe koje se odnose na financijske instrumente trebale bi se početi primjenjivati što je moguće prije. Odredbe u vezi s proračunskim jamstvima i financijskom pomoći te zajedničkim fondom za rezervacije trebale bi se primjenjivati od početka valjanosti višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. Tim rasporedom omogućit će se temeljita priprema novih alata za upravljanje nepredviđenim obvezama. Omogućit će se i usklađivanje načela iz glave X. i, s jedne strane, prijedloga za višegodišnji financijski okvir nakon 2020. te, s druge strane, posebnih programa koji su povezani s tim okvirom.

(255)

Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (38) utvrđuju se pravila, među ostalim, o financiranju političkih stranaka i političkih zaklada na europskoj razini, posebno u odnosu na uvjete financiranja, dodjelu i raspodjelu financiranja, donacije i doprinose, financiranje izbornih kampanja za Europski parlament, nadoknadive rashode, zabranu određenog financiranja, računovodstvenu dokumentaciju, izvješćivanje i reviziju, provedbu i kontrolu, sankcije, suradnju između tijela za europske političke stranke i zaklade, dužnosnika za ovjeravanje Europskog parlamenta i država članica te u odnosu na transparentnost.

(256)

U ovu bi Uredbu trebalo uključiti pravila o doprinosima iz proračuna Unije za europske političke stranke kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014.

(257)

Financijska potpora europskim političkim strankama trebala bi se dodjeljivati u obliku posebnog doprinosa kako bi odgovarala posebnim potrebama tih stranaka.

(258)

Iako se za dodjelu financijske potpore ne zahtijeva godišnji program rada, europske političke stranke trebale bi ex post opravdati pravilnu uporabu financiranja Unije. Posebice, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi provjeriti jesu li sredstva upotrijebljena za plaćanje nadoknadivih rashoda kako je utvrđeno u pozivu za dodjelu doprinosa u okviru rokova predviđenih ovom Uredbom. Doprinosi europskim političkim strankama trebali bi se potrošiti do kraja financijske godine koja slijedi nakon one u kojoj su dodijeljeni, nakon čega bi odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao osigurati povrat svih nepotrošenih sredstava.

(259)

Sredstva Unije dodijeljena radi financiranja operativnih troškova europskih političkih stranaka ne bi se trebala upotrebljavati u svrhe koje su drukčije od onih utvrđenih Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014, a osobito ne za izravno ili neizravno financiranje trećih strana, npr. nacionalnih političkih stranaka. Europske političke stranke trebale bi upotrebljavati doprinose za plaćanje određenog postotka tekućih i budućih rashoda, a ne rashoda ili dugova nastalih prije podnošenja zahtjeva za doprinose.

(260)

Dodjelu doprinosa također bi trebalo pojednostavniti i prilagoditi posebnostima europskih političkih stranaka, osobito uklanjanjem kriterija za odabir, uvođenjem jednokratnog plaćanja pretfinanciranja u punom iznosu kao općeg pravila i mogućnošću uporabe jednokratnih iznosa, financiranja uz primjenu paušalne stope i jediničnih troškova.

(261)

Doprinosi iz proračuna trebali bi se suspendirati, smanjiti ili ukinuti ako europske političke stranke prekrše Uredbu (EU, Euratom) br. 1141/2014.

(262)

Sankcije koje se temelje na ovoj Uredbi i na Uredbi (EU, Euratom) br. 1141/2014 trebale bi se izricati dosljedno te bi se njima trebalo poštovati načelo ne bis in idem. U skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014 administrativne i/ili financijske sankcije utvrđene u ovoj Uredbi ne bi se smjele izricati u jednom od slučajeva za koji su sankcije već izrečene na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014.

(263)

Ovom bi se Uredbom trebao utvrditi opći okvir na temelju kojeg se proračunska potpora može koristiti kao instrument u području vanjskih djelovanja uključujući obvezu trećih zemalja da Komisiji dostave odgovarajuće i pravodobne informacije kako bi se ocijenilo ispunjavanje dogovorenih uvjeta i odredaba kojima se osigurava zaštita financijskih interesa Unije.

(264)

Kako bi se ojačala uloga Europskog parlamenta i Vijeća trebalo bi pojasniti postupak za uspostavu skrbničkih fondova Unije. Ujedno je potrebno utvrditi načela koja se primjenjuju na doprinose skrbničkim fondovima Unije, a osobito važnost osiguravanja doprinosa drugih donatora kojima se opravdava njihova uspostava u pogledu dodane vrijednosti. Potrebno je i pojasniti odgovornosti financijskih izvršitelja i odbora skrbničkog fonda Unije te utvrditi pravila kojima se osigurava pravedna zastupljenost uključenih donatora u odboru skrbničkog fonda Unije i obvezan pozitivan glas Komisije za uporabu sredstava. Ujedno je važno detaljnije utvrditi zahtjeva za izvješćivanje koji se primjenjuju na skrbničke fondove Unije.

(265)

Unija bi trebala moći sudjelovati u globalnim inicijativama ako takvo sudjelovanje doprinosi postizanju ciljeva politike Unije. Kako bi se osigurao odgovarajući pravni okvir za sudjelovanje Unije u globalnim inicijativama, doprinos Unije takvim inicijativama trebalo bi uključiti kao novi instrument za izvršenje proračuna. Primjena tog novog financijskog instrumenta podlijegala bi uvjetima čijim bi se ispunjavanjem osigurala razina zaštite usporediva s drugim instrumentima za izvršenje proračuna. Ti bi uvjeti trebali uključivati postojanje odgovarajućih unutarnjih i vanjskih sustava za borbu protiv prijevara i nepravilnosti, pri čemu bi se sustavi kojima upravljaju provedbeni subjekti globalne inicijative trebali smatrati vanjskim sustavima. Primjena odredbi povezanih s globalnim inicijativama trebala bi biti ograničena na slučajeve kada se drugim instrumentima za izvršenje proračuna ne mogu postići odgovarajući ciljevi politike Unije u jednakom opsegu i s jednakim učinkom. Kad je to moguće i primjereno, Komisija bi se trebala pridružiti svakom upravnom odboru ili jednakovrijednom upravljačkom odboru globalne inicijative kako bi osigurala učinkovitu zastupljenost interesa Unije. U interesu transparentnosti i učinkovitog donošenja odluka, Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala što prije dostaviti detaljne informacije o svakom planiranom doprinosu globalnoj inicijativi kako bi im se omogućilo da te informacije uzmu u obzir.

(266)

Radi prilagodbe napretku u području digitalizacije, popisi vanjskih stručnjaka sastavljeni na temelju poziva na iskaz interesa trebali bi biti valjani dulje od višegodišnjeg programa pod uvjetom da se osigura rotacija stručnjaka i da interes mogu iskazati novi stručnjaci. Osim toga, institucijama Unije treba omogućiti da privuku visokokvalificirane vanjske stručnjake kako bi se osigurala visoka kvaliteta postupka evaluacije te mišljenja i savjeta stručnjaka. Kako bi se mogle uspješno natjecati s drugim sudionicima na tržištu, institucijama Unije trebalo bi omogućiti da u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima ponude konkurentniju naknadu. Naposljetku, u interesu pravne sigurnosti trebalo bi pojasniti pravila koja se primjenjuju na plaćene vanjske stručnjake kako bi se u obzir uzeli različiti koraci postupka dodjele.

(267)

Kako bi se osigurao jasan pravni okvir koji će institucijama Unije omogućiti doniranje usluga, robe ili radova, trebalo bi uključiti nefinancijske donacije kao novi instrument za izvršenje proračuna. Taj instrument valja razlikovati od općeg okvira za potporu Unije trećim zemljama, koji je šireg karaktera, ali može uključivati nefinancijske donacije. U kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i posljedica agresivni rat Rusije protiv Ukrajine takav bi instrument trebao pružiti stabilnu pravnu osnovu, posebno za buduće krize i hitne situacije, te institucijama Unije osigurati odgovarajuće alate proračunske potpore za pomoć državama članicama, drugim osobama i subjektima kad im je potpora najpotrebnija. Taj bi se instrument trebao provoditi u okviru izravnog upravljanja ili u okviru neizravnog upravljanja koje provodi tijelo Unije. Trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi povezane odredbe, kao što su definicije, suspenzija, prekid i smanjenje te odbor za evaluaciju. U interesu dobrog financijskog upravljanja nekvarljiva roba koja se financira iz administrativnih odobrenih sredstava ne bi se trebala donirati prije nego što njezina vrijednost ne bude djelomično amortizirana.

(268)

Slično uvođenju nefinancijskih donacija, institucije Unije trebale bi moći dodjeljivati nefinancijske nagrade. To je važno i kako bi se omogućila natjecanja mladih koji nemaju bankovni račun u svojoj državi članici, ali mogu primiti nagradu u praktičnom obliku. U tu bi svrhu trebalo na odgovarajući način prilagoditi definiciju i odredbe o „nagradama”.

(269)

U skladu s racionalizacijom postojećih pravila i radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja, posebne odredbe utvrđene u dijelu drugom Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, koje se primjenjuju na EFJP, istraživanje, vanjska djelovanja i posebne fondove Unije, trebale bi se unijeti u relevantne dijelove ove Uredbe samo ako se te odredbe još uvijek primjenjuju i relevantne su.

(270)

Trebalo bi pojednostavniti i pojasniti odredbe o financijskom izvještavanju i računovodstvu. Stoga je primjereno obuhvatiti sve odredbe o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji i drugom financijskom izvješćivanju.

(271)

Trebalo bi prilagoditi rokove za opažanja Revizorskog suda o privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji i podnošenje završne računovodstvene dokumentacije u skladu s rokovima u postupku davanja razrješnice.

(272)

Računovodstvena dokumentacija u pogledu svih prihoda i rashoda Unije, uključujući namjenske prihode i povezane posebne stavke rashoda, njihov konačni saldo te imovinu i obveze Unije iskazane u bilanci stanja, uključujući one koje proizlaze iz operacija uzimanja i davanja zajmova, trebali bi biti obuhvaćeni odlukom o razrješnici. Isto tako, ispitivanje svih prihoda koje provodi Revizorski sud trebalo bi uključivati namjenske prihode i povezane stavke rashoda.

(273)

Trebalo bi poboljšati način na koji institucije Unije trenutačno izvješćuju Europski parlament i Vijeće o projektima u vezi s nekretninama. Institucijama Unije trebalo bi dopustiti financiranje novih projekata u vezi s nekretninama s pomoću prihoda primljenih za već prodane zgrade. Stoga bi u odredbe o projektima u vezi s nekretninama trebalo unijeti upućivanje na odredbe o unutarnjim namjenskim prihodima. Time bi se omogućilo ispunjavanje promjenjivih potreba u politici institucija Unije u vezi s nekretninama, kao i uštede na troškovima i uvođenje veće fleksibilnosti.

(274)

U svojoj Komunikaciji o europskom zelenom planu Komisija potiče obnovu zgrada radi smanjenja emisija i povećanja njihove energetske učinkovitosti. Uzimajući u obzir brze promjene na tržištu energetski učinkovitih zgrada, institucije Unije moraju svoje obveze iz europskog zelenog plana hitno uključiti u svoju politiku u vezi s nekretninama te obnoviti svoje zgrade, pri čemu prioritet moraju imati energetski najučinkovitija ulaganja. Osim toga, nedavne promjene načina rada, ubrzane pandemijom bolesti COVID-19, zahtijevaju prilagodbu uredskih kapaciteta institucija Unije radi razvoja dinamičke politike ureda. Stoga bi trebalo omogućiti financiranje građevinske obnove zajmovima, pod uvjetom da ono dovodi do ušteda, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja. Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti dostatne informacije za potrebe prethodnog odobrenja, među ostalim o dodanoj vrijednosti predviđene građevinske obnove i njezinu doprinosu zelenoj tranziciji. Trebalo bi proširiti tumačenje koncepta novih projekata u vezi s nekretninama, posebno kako bi se njime obuhvatili projekti građevinske obnove.

(275)

Kako bi se prilagodili pravila koja se primjenjuju na određena tijela Unije, detaljna pravila o nabavi i detaljni uvjeti i minimalni omjer za stvarnu stopu rezervacija Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s okvirnom financijskom uredbom za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu, oglednom financijskom uredbom za tijela javno-privatnog partnerstva, izmjenama Priloga I. ovoj Uredbi, detaljnim uvjetima i metodologijom za izračun stvarne stope rezervacija i izmjenom utvrđenog minimalnog omjera stvarne stope rezervacija, koja ne bi smjela biti utvrđena na razini manjoj od 85 %. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(276)

Određene izmjene u vezi s Komisijinim pružanjem pristupa podacima o primateljima za potrebe objave, elektroničkim evidentiranjem i pohranom podataka o primateljima i njihovim stvarnim vlasnicima te pristupom jedinstvenog integriranog informatičkog sustava za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika radi analize tih podataka trebale bi se primjenjivati samo na programe donesene i financirane u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2027. kako bi se osigurao neometan prelazak tako što će se omogućiti dovoljno vremena za potrebnu prilagodbu elektroničkih sustava podataka i relevantnih sporazuma te pružanje smjernica i osposobljavanje.

(277)

Komisija bi do kraja 2027. trebala predstaviti procjenu spremnosti jedinstvenog integriranog informatičkog sustava. Tom bi se procjenom trebalo ocijeniti je li osigurana interoperabilnost s relevantnim informatičkim sustavima i bazama podataka, uključujući one država članica, čime bi se omogućio automatski prijenos relevantnih informacija u stvarnom vremenu ako je to izvedivo i izbjeglo udvostručavanje izvješćivanja, jesu li pokazatelji rizika koji se upotrebljavaju u jedinstvenom integriranom informatičkom sustavu dovoljno ujednačeni, objektivni, razmjerni i potrebni za procjenu rizika te temelje li se na pouzdanim izvorima informacija, dopušta li jedinstveni integrirani informatički sustav upotrebu umjetne inteligencije za analizu i tumačenje podataka i je li jedinstveni integrirani informatički sustav u skladu s općim načelima zaštite podataka.

(278)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 7. srpnja 2022.

(279)

Ova bi Uredba trebala stupiti na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,