Uredba (EU) 2025/941 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2025. o statistici tržišta rada Europske unije o poslovnim subjektima i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 530/1999 te uredaba (EZ) br. 450/2003 i (EZ) br. 453/2008 Europskog parlamenta i Vijeća
Službeni link: 32025R0941, verzija: 20.05.2025, stupanje na snagu: 09.06.2025
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
|
(1) |
Točna, pravodobna, pouzdana i usporediva statistika tržišta rada o poslovnim subjektima u Uniji potrebna je za oblikovanje, provedbu i evaluaciju politika Unije, posebice onih koje se odnose na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i europsku strategiju zapošljavanja, te u kontekstu načela europskog stupa socijalnih prava. Ta je statistika relevantna i u kontekstu europskog semestra, Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava i Akcijskog plana za socijalnu ekonomiju. Važna je i za Uniju kako bi ispunila svoje zadaće na temelju Ugovora. |
|
(2) |
Za sprečavanje i ispravljanje makroekonomskih neravnoteža u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i praćenje primjerenih minimalnih plaća u skladu s Direktivom (EU) 2022/2041 (4) Europskog parlamenta i Vijeća potrebne su točne informacije o kretanju troškova rada po satu i visini plaća, o obuhvaćenosti kolektivnim ugovorima o plaćama i o udjelu radnika s minimalnom plaćom u državama članicama. |
|
(3) |
Europska središnja banka upotrebljava europsku statistiku tržišta rada o poslovnim subjektima u kontekstu jedinstvene monetarne politike, posebno statistiku o kretanju troškova rada i rastu plaća. Stoga je potrebna točna, pravodobna, pouzdana i usporediva statistika Unije o kretanju troškova rada. |
|
(4) |
Potrebno je proširiti obuhvat statistike o slobodnim radnim mjestima i poboljšati pravodobnost indeksa troškova rada jer su oba pokazatelja među glavnim europskim ekonomskim pokazateljima u Komunikaciji Komisije od 27. studenoga 2002. o statističkim podacima o europodručju „Prema poboljšanim metodologijama za statističke podatke i pokazatelje o europodručju”, koji su potrebni za praćenje monetarne i ekonomske politike. |
|
(5) |
Za potrebe analize važna je dostupnost odgovarajuće količine podataka za prethodna razdoblja kako bi se mogli procijeniti indeksi troškova rada tijekom vremena. |
|
(6) |
Kako bi se primijenila definicija socijalnog poduzeća, važno je pokrenuti studije izvedivosti i pilot-studije s ciljem pribavljanja podataka specifičnih za socijalna poduzeća. |
|
(7) |
Potrebna je pravna osnova za reguliranje dostave godišnjih podataka o razlici u plaći na temelju roda radi praćenja provedbe ciljeva održivog razvoja iz programa Ujedinjenih naroda do 2030., posebno cilja br. 5 o rodnoj ravnopravnosti. |
|
(8) |
Za primjenu načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada, kako je opisano u Direktivi 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), potrebni su usporedivi podaci o plaćama muškaraca i žena. Radi jačanja primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja, člankom 31. Direktive (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća (6) zahtijeva se da države članice Komisiji na godišnjoj osnovi i pravodobno dostavljaju najnovije podatke o razlici u plaći na temelju roda. Tu bi obvezu trebalo dopuniti odgovarajućim potrebnim statističkim okvirom za kompiliranje i dostavu podataka o razlici u plaći na temelju roda, koji bi trebao uključivati detaljne teme, periodičnost dostave podataka, referentna razdoblja i rok za dostavu podataka. |
|
(9) |
Koncept razlike u plaći na temelju roda definiran je u Direktivi (EU) 2023/970. Tu bi definiciju trebalo prilagoditi u svrhu kompiliranja i dostave podataka o razlici u plaći na temelju roda u skladu s ovom Uredbom. Konkretno, pojam „zaposlenik” obuhvaća radnike u radnom odnosu, uključujući plaćene pripravnike i naučnike. |
|
(10) |
Kako bi se dopunila slika razlika u plaćama, Komisija (Eurostat) trebala bi na temelju podataka o strukturi plaća svake četiri godine kompilirati statistiku o podacima o ukupnim godišnjim i mjesečnim plaćama, koji obuhvaćaju sve njihove komponente, za muške i ženske zaposlenike. |
|
(11) |
Razlika u mirovini na temelju roda relativna je razlika između prosječnih bruto mirovina koje zarađuju žene i muškarci. Uzrok su te razlike različite profesionalne karijere; žene su slabije plaćene, njihove su karijere kraće i obilježene prekidima, a broj odrađenih sati manji. Zbog toga su žene u starijoj dobi izložene većem riziku od siromaštva. Podaci prikupljeni u kontekstu statistike tržišta rada o poslovnim subjektima u pogledu strukture plaća, razlike u plaći na temelju roda i strukture troškova rada ujedno mogu doprinijeti boljem razumijevanju razlike u mirovini na temelju roda u državama članicama. |
|
(12) |
Kako bi se pojednostavili postojeći propisi i potaknulo usklađivanje područja primjene, koncepata, definicija i izvješćivanja o kvaliteti, ovom bi Uredbom trebalo obuhvatiti sve europske statistike tržišta rada o poslovnim subjektima. Stoga je primjereno staviti izvan snage Uredbu Vijeća (EZ) br. 530/1999 (7) i uredbe (EZ) br. 450/2003 (8) i (EZ) br. 453/2008 (9) Europskog parlamenta i Vijeća i zamijeniti ih ovom Uredbom. |
|
(13) |
Ključno je da statistika prikupljena na temelju ove Uredbe ispunjava kriterije kvalitete iz Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Statistička preciznost važna je mjera kvalitete za podatke iz uzoraka. Stoga je potrebno utvrditi ciljeve preciznosti koji bi se trebali uzeti u obzir pri definiranju načina uzorkovanja u državama članicama. Osim toga, za potrebe izvješćivanja o kvaliteti Komisija (Eurostat) u svoje bi izvješće o kvaliteti trebala uključiti smjernice o tome kako dodatno poboljšati kvalitetu statistike koja se kompilira na temelju ove Uredbe. Države članice mogle bi upotrebljavati inovativne tehnike za prikupljanje podataka, kao što je ekstrakcija podataka s internetskih stranica (engl. web scraping). Podaci prikupljeni tim tehnikama trebali bi biti u skladu s primjenjivim zahtjevima u pogledu kvalitete. |
|
(14) |
Ovom bi se Uredbom trebale uzeti u obzir nove potrebe koje su se pojavile s razvojem Unije i europodručja, pod uvjetom da njezine odredbe ne nameću znatne dodatne troškove ili opterećenje za davatelje podataka ili nacionalna statistička tijela. |
|
(15) |
Kako bi se smanjilo administrativno i financijsko opterećenje poduzeća, posebno socijalnih poduzeća, malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) i mikropoduzeća, nacionalna statistička tijela trebala bi razmotriti mogućnosti zamjene ili dopune statističkih anketa svim dostupnim administrativnim, inovativnim i drugim izvorima čiji glavni cilj nije pružanje statistike, ali ispunjavaju zahtjeve u pogledu kvalitete službene statistike. Najnoviji tehnološki i digitalni razvoj može doprinijeti tom cilju. |
|
(16) |
Nacionalna statistička tijela trebala bi uzeti u obzir načela troškovne učinkovitosti i neuzrokovanja prekomjernog opterećenja za gospodarske subjekte. Ne dovodeći u pitanje statističku povjerljivost, države članice trebale bi uložiti napore kako bi osigurale odgovarajuću razmjenu relevantnih podataka među tijelima u cilju osiguravanja da teret izvješćivanja za poduzeća bude što manji. |
|
(17) |
Smanjenje opterećenja davanja podataka jednako je važno kao i uključivanje novih potreba za podacima u proizvodnju europske statistike. Komisija (Eurostat) trebala bi redovito preispitivati upotrebu i upotrebljivost podataka te ukinuti varijable i detaljne teme ako više nisu opravdane odgovarajućim potrebama korisnika. |
|
(18) |
Trebalo bi stalno poboljšavati okvir kojim se uređuje statistika tržišta rada o poslovnim subjektima. To uključuje aspekte kvalitete podataka i smanjenja nepotrebnih gospodarskih opterećenja. Međutim, trebalo bi propisno ispitati nove metode i postupke prije njihova uključivanja u svakodnevne aktivnosti nacionalnih statističkih tijela. U tu bi svrhu Komisija (Eurostat) i nacionalna statistička tijela trebali provoditi studije izvedivosti i pilot-studije. Takve bi studije trebala pokrenuti Komisija, a nacionalna statistička tijela trebala bi moći sudjelovati u njima na dobrovoljnoj osnovi. Komisija i nacionalna statistička tijela trebala bi pažljivo analizirati rezultate tih studija kako bi se došlo do ispravnih zaključaka. Ta bi analiza trebala biti dostupna statističkoj zajednici i široj javnosti. |
|
(19) |
U skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009, kako bi se unaprijedila učinkovitost postupaka proizvodnje statistike tržišta rada i smanjilo statističko opterećenje davatelja podataka, nacionalna statistička tijela trebala bi imati pravo na brz i besplatan pristup i upotrebu svih nacionalnih administrativnih podataka, podataka u privatnom posjedu i drugih izvora te pravo na integraciju tih podataka sa statistikom, u mjeri koja je potrebna za razvoj, proizvodnju i diseminaciju statistike tržišta rada Europske unije o poslovnim subjektima. |
|
(20) |
Podaci u privatnom posjedu odnose se na veliku količinu podataka koje posjeduju privatni imatelji podataka, a koji su dobiveni kao rezultat njihove aktivnosti i koje bi statistička tijela mogla upotrijebiti za proizvodnju službenih statistika. Mogli bi uključivati, među ostalim, podatke u posjedu organizacija civilnog društva. |
|
(21) |
Uredba (EZ) br. 223/2009 referentni je okvir za ovu Uredbu, među ostalim u pogledu zaštite povjerljivih podataka, uključujući osobne podatke. |
|
(22) |
S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno uspostavu zajedničkog okvira za sustavnu proizvodnju visokokvalitetne statistike tržišta rada Europske unije o poslovnim subjektima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog dosljednosti i usporedivosti on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. |
|
(23) |
Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) radi izmjene popisa detaljnih tema koje treba obuhvatiti statističkim podacima o tržištu rada u pogledu poslovnih subjekata i radi dopune ove Uredbe u vezi s privremenom proizvodnjom dodatnih podataka u svrhu zadovoljenja dodatnih potreba za statističkim podacima koje se inače ne mogu ispuniti. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. |
|
(24) |
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje elemenata za svaku temu koja treba biti obuhvaćena statističkim podacima o tržištu rada u pogledu poslovnih subjekata. Isto tako, Komisiji bi trebalo dodijeliti ovlast za donošenje provedbenih akata kako bi se utvrdili praktični aranžmani za izvješća o kvaliteti i njihov sadržaj te kako bi se državama članicama odobrila odstupanja ako primjena ove Uredbe ili delegiranih ili provedbenih akata donesenih na temelju nje zahtijeva znatne izmjene nacionalnog statističkog sustava države članice. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12). |
|
(25) |
Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (13) te je on dao mišljenje 25. rujna 2023. |
|
(26) |
Kako bi se osigurala odgovarajuća provedba ove Uredbe u državama članicama potrebno je razdoblje od najmanje 12 mjeseci od datuma stupanja na snagu do prvog prikupljanja podataka. |
|
(27) |
Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje uredbe (EU) 2016/679 (14) i (EU) 2018/1725 ni Direktiva 2002/58/EZ (15) Europskog parlamenta i Vijeća. Te uredbe i ta direktiva primjenjuju se na obradu osobnih podataka na temelju ove Uredbe, u skladu s njihovim područjima primjene. Kako bi se zajamčile zaštitne mjere donesene na temelju članka 89. Uredbe (EU) 2016/679 i članka 13. Uredbe (EU) 2018/1725 poželjno je za obradu, razmjenu i arhiviranje osobnih podataka u statističke svrhe upotrebljavati anonimizirane ili pseudonimizirane podatke. |
|
(28) |
Provedeno je savjetovanje s Odborom za europski statistički sustav, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuje zajednički pravni okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju statistike tržišta rada o poslovnim subjektima u Uniji.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„statistička jedinica” znači subjekt o kojem se prikupljaju podaci i kompilira statistika; |
|
2. |
„poduzeće” znači najmanja kombinacija pravnih jedinica kako je definirano u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 696/93 (16); to uključuje netržišne proizvođače i druge institucionalne jedinice koje pripadaju sektoru opće države; |
|
3. |
„socijalno poduzeće” znači subjekt uređen privatnim pravom, koji se može osnovati u različitim pravnim oblicima, koji pruža robu i usluge na tržištu na poduzetnički način i u skladu s načelima i obilježjima socijalne ekonomije, a razlog za njegovu komercijalnu djelatnost društveni su ili ekološki ciljevi; |
|
4. |
„lokalna jedinica” znači poduzeće ili dio poduzeća smješteni na geografski utvrđenom mjestu, kako je definirano u Uredbi (EEZ) br. 696/93; |
|
5. |
„rezidentno poduzeće” znači poduzeće koje obavlja ekonomske djelatnosti koje doprinose bruto domaćem proizvodu (BDP) kako je utvrđeno u poglavlju 1. Priloga A Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17); |
|
6. |
„rezidentna lokalna jedinica” znači lokalna jedinica koja obavlja ekonomske djelatnosti koje doprinose BDP-u kako je utvrđeno u poglavlju 1. Priloga A Uredbi (EU) br. 549/2013; |
|
7. |
„zaposlenik” znači svaka osoba bez obzira na državljanstvo, boravište ili radni staž u državi članici, koja ima izravni radni odnos s poslodavcem, uspostavljen na temelju formalnog ugovora ili neformalnog dogovora, i koja prima naknadu, neovisno o vrsti posla koji obavlja, broju radnih sati (puno ili nepuno radno vrijeme) ili trajanju ugovora ili dogovora (na određeno ili neodređeno vrijeme, uključujući sezonski rad); naknada zaposlenika može se isplaćivati u obliku nadnica ili plaće, i uključivati dodatke na plaću, plaću po učinku i rad u smjeni, doplatke, honorare, provizije i naknadu u naravi; |
|
8. |
„poslodavac” znači poduzeće ili lokalna jedinica koji imaju izravan radni odnos sa zaposlenikom, uspostavljen na temelju formalnog ugovora ili neformalnog dogovora; |
|
9. |
„područje” znači jedan ili više skupova podataka koji obuhvaćaju pojedinačne teme; |
|
10. |
„tema” znači sadržaj informacija koje treba kompilirati, pri čemu svaka tema obuhvaća jednu ili više detaljnih tema; |
|
11. |
„detaljna tema” znači detaljan sadržaj informacija koje treba kompilirati o određenoj temi, pri čemu svaka detaljna tema obuhvaća jednu ili više varijabli; |
|
12. |
„varijabla” znači značajka jedinice ili skupa jedinica koja može imati više skupova vrijednosti; |
|
13. |
„raščlamba” znači unaprijed određen, diskretan, iscrpan i međusobno isključiv skup vrijednosti koje se mogu dodijeliti varijabli koja karakterizira statističke jedinice; |
|
14. |
„mikropodaci” znači pojedinačna opažanja ili mjerenja značajki statističkih jedinica bez izravnog identifikatora; |
|
15. |
„agregirani podaci” znači podaci koji se odnose na skup nekoliko statističkih jedinica; |
|
16. |
„statistička populacija” znači skup statističkih jedinica u vezi s kojima su potrebne informacije; |
|
17. |
„okvir uzorkovanja” znači popis, zemljovid ili druge specifikacije jedinica kojima se utvrđuje statistička populacija koju treba u cijelosti prebrojiti ili uzorkovati; |
|
18. |
„uzorak” znači podskup okvira uzorkovanja čiji su elementi odabrani na temelju postupka s poznatom vjerojatnošću odabira i koji je oblikovan tako da omogući izvođenje valjanih procjena za statističku populaciju; |
|
19. |
„davatelj podataka” znači jedinica koja dostavlja podatke; |
|
20. |
„statistička anketa” znači prikupljanje podataka iz uzorka davatelja podataka, koji se mogu ekstrapolirati na statističku populaciju primjenom odgovarajućih statističkih metoda; |
|
21. |
„administrativni podaci” znači podaci koje generira nestatistički izvor, uglavnom registar koji vodi javno tijelo, čiji glavni cilj nije pružanje statistike; |
|
22. |
„drugi izvori” znači podaci koji potječu iz izvora koji nisu navedeni u članku 3. stavku 1. točkama (a), (b) i (c), kao što su internetske stranice i baze podataka, čiji glavni cilj nije pružanje službene statistike; |
|
23. |
„statistička klasifikacija” znači uređeni popis, s jednom ili više razina detalja, povezanih, ali međusobno isključivih kategorija koje se upotrebljavaju za strukturiranje informacija u određenom statističkom području prema njihovim sličnostima; |
|
24. |
„referentno razdoblje” znači vremenski interval na koji se odnosi statistika; |
|
25. |
„metapodaci” znači informacije koje su potrebne za upotrebu i tumačenje statistike te kojima se podaci opisuju na strukturiran način; |
|
26. |
„prethodno provjereni podaci” znači podaci koje su države članice provjerile na temelju dogovorenih zajedničkih pravila provjere; |
|
27. |
„izvješće o kvaliteti” znači izvješće koje sadržava informacije o kvaliteti statističkog proizvoda ili postupka; |
|
28. |
„razlika u plaći na temelju roda” znači razlika u prosječnom bruto dohotku po satu muških i ženskih zaposlenika izražena kao postotak prosječnog bruto dohotka po satu muških zaposlenika. |
Članak 3.
Izvori i metode
1. Države članice upotrebljavaju jedan od sljedećih izvora podataka ili kombinaciju sljedećih izvora podataka, pod uvjetom da omogućuju proizvodnju statistike koja ispunjava zahtjeve u pogledu kvalitete utvrđene u članku 7.:
|
(a) |
statističke ankete ili druge načine prikupljanja statističkih podataka; |
|
(b) |
administrativne podatke; |
|
(c) |
podatke koje su stavili na raspolaganje privatni imatelji podataka; |
|
(d) |
druge izvore. |
2. Države članice i Komisija (Eurostat) nastoje upotrebljavati inovativne metode i izvore podataka za poboljšanje statistike koja se kompilira na temelju ove Uredbe i za smanjenje opterećenja davanja podataka, pod uvjetom da te metode i izvori omogućuju proizvodnju statistike koja ispunjava zahtjeve u pogledu kvalitete utvrđene u članku 7.
3. Ako se zahtjev koji je podnio nacionalni statistički ured ili Komisija (Eurostat) privatnom imatelju podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 odnosi na osobne podatke, taj je zahtjev ograničen na kategorije osobnih podataka obuhvaćene područjima i temama navedenima u članku 4. ove Uredbe.
4. Ankete koje se provode za potrebe statistike tržišta rada o poslovnim subjektima temelje se na uzorcima koji su reprezentativni za statističku populaciju. Uzorci poduzeća ili lokalnih jedinica sastavljaju se na temelju nacionalnih statističkih poslovnih registara kako je utvrđeno u članku 8. stavku 4. Uredbe (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća (18).
5. Države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju izvješća o kvaliteti iz članka 7. stavka 4. koja sadržavaju detaljne informacije o korištenim izvorima i metodama.
Članak 4.
Zahtjevi u pogledu podataka
1. Statistika tržišta rada o poslovnim subjektima obuhvaća sljedeća područja i teme:
|
(a) |
plaće:
|
|
(b) |
troškove rada:
|
|
(c) |
potražnju za radnom snagom:
|
Teme „indeks troškova rada” iz prvog podstavka točke (b) podtočke ii. i „slobodna radna mjesta” iz prvog podstavka točke (c) podtočke i. uključuju odgovarajuće rane procjene za te teme iz članka 5.
2. Za svaku temu navedenu u stavku 1. u Prilogu se utvrđuju detaljne teme, odgovarajuća periodičnost, referentna razdoblja, uključujući prvo referentno razdoblje, i rokovi za dostavu podataka.
3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 12. radi izmjene popisa detaljnih tema navedenih u Prilogu. Ako se delegiranim aktom uvodi nova detaljna tema taj delegirani akt može uključivati i periodičnost, referentno razdoblje i rok za dostavu. Delegirani akti donose se barem 18 mjeseci prije početka relevantnog referentnog razdoblja.
4. Pri izvršavanju svoje ovlasti za donošenje delegiranih akata na temelju stavka 3. Komisija osigurava:
|
(a) |
da se delegiranim aktima državama članicama ili davateljima podataka ni u kojem slučaju ne nameću znatni dodatni troškovi ili opterećenje; |
|
(b) |
da se provode studije izvedivosti ili pilot-studije kako su navedene u članku 8. i da se njihovi rezultati propisno ocjenjuju i uzimaju u obzir prije donošenja svakog delegiranog akata. |
Studije iz stavka 4. točke (b) financiraju se u skladu s člankom 9.
5. Komisiji (Eurostatu) podaci se dostavljaju u obliku agregiranih podataka, osim za temu „struktura plaća” iz stavka 1. točke (a) podtočke i., za koju se dostavljaju mikropodaci za pojedinačne zaposlenike i lokalne jedinice.
6. Države članice dostavljaju prethodno provjerene podatke i povezane metapodatke u tehničkom formatu koji određuje Komisija (Eurostat) za svaki skup podataka. Podaci se Komisiji (Eurostatu) dostavljaju s pomoću usluga jedinstvene ulazne točke.
7. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju sljedeći elementi za svaku temu:
|
(a) |
popis i opis varijabli i njihove tehničke specifikacije; |
|
(b) |
statističke klasifikacije i raščlambe; geografske raščlambe ne mogu biti ispod razine NUTS 1; |
|
(c) |
ciljevi preciznosti; |
|
(d) |
metapodaci koje je potrebno dostaviti s istom periodičnošću, referentnim razdobljem i rokovima kao i podaci na koje se odnose. |
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13. stavka 2. barem 18 mjeseci prije početka relevantnog referentnog razdoblja, osim za prvo referentno razdoblje navedeno u Prilogu, za koje se primjenjuje 12 mjeseci. Provedbeni akt za temu „struktura plaća” donosi se prije 1. rujna 2025. za prvo referentno razdoblje koje počinje 2026. Komisija osigurava da su provedbeni akti doneseni na temelju ovog stavka usklađeni s načelom proporcionalnosti i da ne nameću znatne dodatne troškove ili opterećenje za države članice ili poslovne subjekte.
8. Provode se studije izvedivosti ili pilot-studije kako su navedene u članku 8., a njihovi se rezultati propisno ocjenjuju i uzimaju u obzir prije bilo kakve izmjene raščlambe podataka iz stavka 7. prvog podstavka točke (b) ovog članka.
9. Komisija je u skladu s člankom 12. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se ova Uredba dopunjuje, i to utvrđivanjem informacija koje države članice trebaju dostaviti za razdoblje od najviše tri referentne godine ako se, unutar područja primjene ove Uredbe, smatra da je potrebno proizvesti dodatne podatke radi zadovoljenja dodatnih potreba za statističkim podacima koje se inače ne mogu ispuniti.
Delegirani akti iz ovog stavka posebice ne dovode do obveze provođenja nove statističke ankete o poslovnim subjektima.
Tim se delegiranim aktima utvrđuju:
|
(a) |
detaljne teme koje je potrebno obuhvatiti u skladu s ovim stavkom povezane s područjima i temama iz članka 4. te razlozi za takve dodatne potrebe za statističkim podacima; |
|
(b) |
periodičnost, referentna razdoblja i rokovi za dostavu. |
Delegirani akti iz ovog stavka ne primjenjuju se na referentna razdoblja prije 2029. i imaju razmak od najmanje dvije godine između svake dodatne proizvodnje podataka počevši od roka za dostavu podataka u okviru najnovije proizvodnje dodatnih podataka.
Provode se studije izvedivosti ili pilot-studije kako su navedene u članku 8., a njihovi se rezultati propisno ocjenjuju i uzimaju u obzir prije donošenja svakog delegiranog akta.
Studije iz petog podstavka ovog stavka financiraju se u skladu s člankom 9.
10. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju dodatne informacije iz stavka 9. i metapodaci. Tim provedbenim aktima utvrđuju se, prema potrebi, sljedeći tehnički elementi:
|
(a) |
popis i opis varijabli i njihove tehničke specifikacije; |
|
(b) |
statističke klasifikacije i raščlambe; geografske raščlambe ne mogu biti ispod razine NUTS 1; |
|
(c) |
detaljne specifikacije obuhvaćenih statističkih jedinica; |
|
(d) |
ciljevi preciznosti; |
|
(e) |
metapodaci koje je potrebno dostaviti. |
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13. stavka 2. najkasnije 18 mjeseci prije početka relevantnog referentnog razdoblja.
Provode se studije izvedivosti ili pilot-studije kako su navedene u članku 8., a njihovi se rezultati propisno ocjenjuju i uzimaju u obzir prije donošenja svakog provedbenog akta.
Članak 5.
Rane procjene
1. Rane procjene za indeks troškova rada iz članka 4. stavka 1. točke (b) podtočke ii. i slobodna radna mjesta iz članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke i. dostavljaju:
|
(a) |
države članice u kojima je broj zaposlenika u godinu dana viši od 3 % ukupnog broja zaposlenika u Uniji, za svaku od posljednje tri godine; i |
|
(b) |
države članice europodručja u kojima je broj zaposlenika u godinu dana viši od 3 % ukupnog broja zaposlenika u europodručju, za svaku od posljednje tri uzastopne godine. |
2. Komisija (Eurostat) procjenjuje udjele zaposlenika u ukupnom broju zaposlenika u Uniji i europodručju iz stavka 1. na temelju dostupnih godišnjih podataka iz ankete o radnoj snazi u Europskoj uniji.
3. U slučaju izmjene popisa država članica u kojima je broj zaposlenika u godinu dana viši od pragova iz stavka 1. točaka (a) i (b), Komisija (Eurostat) obavješćuje dotične države članice u roku od šest mjeseci od završetka razdoblja na koje se odnosi procjena praga od 3 %. Ako su ažurirani udjeli zaposlenika ispod odgovarajućih pragova iz stavka 1. točaka (a) i (b), dotične države članice mogu prestati dostavljati rane procjene od referentnog tromjesečja prve kalendarske godine nakon datuma obavijesti. Ako su ažurirani udjeli iznad tih pragova, dotične države članice dostavljaju rane procjene od prvog referentnog tromjesečja treće kalendarske godine nakon datuma obavijesti.
Članak 6.
Statističke jedinice i statistička populacija
1. Statistika iz ove Uredbe kompilira se za jednu ili više sljedećih statističkih jedinica:
|
(a) |
poduzeća; |
|
(b) |
lokalne jedinice; |
|
(c) |
zaposlenike. |
2. Za teme „indeks troškova rada” iz članka 4. stavka 1. točke (b) podtočke ii. i „slobodna radna mjesta” iz članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke i. statistička populacija sastoji se od svih rezidentnih poduzeća ili svih rezidentnih lokalnih jedinica države članice koji ispunjavaju sljedeće uvjete:
|
(a) |
njihova glavna ekonomska djelatnost uključena je u bilo koje područje klasifikacije NACE uspostavljene Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (19) izuzev područja „Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo”, „Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe” i „Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela”; te |
|
(b) |
imaju jednog ili više zaposlenika. |
3. Za teme „struktura plaća” iz članka 4. stavka 1. točke (a) podtočke i. i „razlika u plaći na temelju roda” iz članka 4. stavka 1. točke (a) podtočke ii. statistička populacija za podatke o poslodavcu sastoji se od svih rezidentnih lokalnih jedinica države članice koje ispunjavaju sljedeće uvjete:
|
(a) |
njihova ekonomska djelatnost uključena je u bilo koje područje klasifikacije NACE, izuzev područja „Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo”, „Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe”, „Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela” i svih podataka u okviru područja „Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje” u vezi s obranom i nacionalnom sigurnošću koji se smatraju povjerljivima u državi članici u skladu s njezinim nacionalnim pravom; te |
|
(b) |
imaju jednog ili više zaposlenika. |
Za teme „struktura plaća” i „razlika u plaći na temelju roda” statistička populacija za podatke o zaposlenicima sastoji se od svih zaposlenika u lokalnoj jedinici koja pripada statističkoj populaciji iz prvog podstavka.
4. Za temu „struktura troškova rada” iz članka 4. stavka 1. točke (b) podtočke i. statistička populacija sastoji se od svih rezidentnih lokalnih jedinica države članice koje ispunjavaju sljedeće uvjete:
|
(a) |
njihova ekonomska djelatnost uključena je u bilo koje područje klasifikacije NACE izuzev područja „Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo”, „Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe” i „Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela”; te |
|
(b) |
dio su poduzeća s deset ili više zaposlenika. |
Članak 7.
Zahtjevi u pogledu kvalitete i izvješćivanje o kvaliteti
1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale kvalitetu dostavljenih podataka i metapodataka.
2. Države članice osiguravaju da podaci koji su izrađeni na temelju ove Uredbe u potpunosti obuhvaćaju statističke jedinice i statističku populaciju definirane u članku 6. te da daju točne procjene tih statističkih jedinica i populacije.
3. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se kriteriji kvalitete utvrđeni u članku 12. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009.
4. Države članice dostavljaju izvješća o kvaliteti izvora i metoda za svaku od tema navedenih u članku 4.
5. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju praktični aranžmani za izvješća o kvaliteti i njihov sadržaj. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13. stavka 2. te se njima ne smiju nametati znatni dodatni troškovi ili opterećenje za države članice.
6. Države članice obavješćuju Komisiju (Eurostat) o svim relevantnim informacijama ili promjenama u pogledu provedbe ove Uredbe koje bi mogle utjecati na kvalitetu dostavljenih podataka. Te se informacije dostavljaju što je prije moguće, a najkasnije tri mjeseca od trenutka svake takve promjene.
7. Na propisno obrazloženi zahtjev Komisije (Eurostata) države članice dostavljaju dodatne informacije potrebne za evaluaciju kvalitete statističkih informacija.
8. Komisija (Eurostat) ocjenjuje kvalitetu dostavljenih podataka, korištenih izvora i metoda te okvira uzorkovanja. Komisija (Eurostat) izrađuje i objavljuje izvješća o kvaliteti dostavljenih podataka te korištenih izvora i metoda. U tim izvješćima Komisija (Eurostat) pruža smjernice o tome kako dodatno poboljšati kvalitetu statistike kompilirane na temelju ove Uredbe.
Članak 8.
Studije izvedivosti i pilot-studije
1. Kako bi se poboljšala statistika tržišta rada o poslovnim subjektima ili ograničilo administrativno i financijsko opterećenje poduzeća, posebno MSP-ova i mikropoduzeća, Komisija (Eurostat) može pokrenuti studije izvedivosti i pilot-studije. Svrha tih studija uključuje barem jedan od sljedećih elemenata:
|
(a) |
poboljšanje kvalitete i usporedivosti podataka; |
|
(b) |
istraživanje novih mogućnosti i primjenu novih obilježja radi zadovoljenja potreba korisnika, uključujući osobito dostavu podataka o socijalnim poduzećima; |
|
(c) |
poboljšanje integracije anketa i drugih izvora podataka; |
|
(d) |
smanjenje opterećenja za davatelje podataka; |
|
(e) |
poboljšanje troškovne učinkovitosti prikupljanja podataka; |
|
(f) |
osiguravanje izvedivosti pitanja obuhvaćenih delegiranim i provedbenim aktima. |
U studijama iz prvog podstavka uzimaju se u obzir tehnološki i digitalni razvoj.
2. Države članice mogu sudjelovati u tim studijama na dobrovoljnoj osnovi. U suradnji s Komisijom (Eurostatom) osiguravaju reprezentativnost studija na razini Unije.
3. Rezultate tih studija evaluira Komisija (Eurostat) u suradnji s državama članicama i glavnim dionicima, uključujući socijalne partnere. Komisija (Eurostat) u suradnji s državama članicama izrađuje izvješća o zaključcima studija, među ostalim o mogućoj budućoj upotrebi rezultata. Ta se izvješća objavljuju.
Članak 9.
Financiranje
1. Kad je riječ o provedbi ove Uredbe, financijski doprinosi nacionalnim statističkim uredima i drugim nacionalnim tijelima iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 stavljaju se na raspolaganje iz Programa jedinstvenog tržišta uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/690 Europskog parlamenta i Vijeća (20) i u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (21) kako bi se:
|
(a) |
poboljšali izvori i metode za statistiku tržišta rada o poslovnim subjektima, uključujući okvire uzorkovanja; |
|
(b) |
poduprlo sudjelovanje država članica u pilot-studijama i studijama izvedivosti iz članka 8. ove Uredbe. |
Financijski doprinos ujedno se može staviti na raspolaganje iz općeg proračuna Unije.
2. Iznos financijskog doprinosa Unije na temelju stavka 1. prvog podstavka utvrđuje se u skladu s pravilima Programa jedinstvenog tržišta kao dio godišnjeg proračunskog postupka, podložno raspoloživosti financijskih sredstava. Proračunsko tijelo određuje odobrena sredstva raspoloživa za svaku godinu.
3. Financijski doprinos Unije ne smije premašiti 90 % prihvatljivih troškova.
Članak 10.
Zaštita financijskih interesa Unije
1. Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, dok se provode djelovanja koja se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, djelotvornim provjerama i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.
2. Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud ovlašteni su provoditi reviziju, na temelju dokumenata i provjera na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, izvoditelja i podizvoditelja koji su primali sredstva Unije u okviru ove Uredbe.
3. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (22) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (23) radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije, a u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji su financirani u okviru ove Uredbe.
4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava koji su rezultat provedbe ove Uredbe sadržavaju odredbe kojima se Komisija, Revizorski sud, Ured Europskog javnog tužitelja i OLAF izričito ovlašćuju za provedbu takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.
Članak 11.
Odstupanja
1. Ako primjena ove Uredbe ili delegiranih ili provedbenih akata donesenih na temelju nje zahtijeva znatne promjene nacionalnog statističkog sustava države članice, Komisija provedbenim aktima državi članici može odobriti propisno opravdana odstupanja u trajanju od najviše jedne godine za podatke s tromjesečnom periodičnošću, dvije godine za podatke s godišnjom periodičnošću i četiri godine za podatke s višegodišnjom periodičnošću. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13. stavka 2. Relevantne države članice Komisiji podnose propisno obrazložen zahtjev u roku od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe ili delegiranog ili provedbenog akta donesenog na temelju nje.
Komisija pri odobravanju odstupanja uzima u obzir usporedivost statistika država članica i pravodoban izračun potrebnih reprezentativnih i pouzdanih europskih agregata. Komisija osigurava i da se zahtjevi koji se odnose na statistike, metapodatke i kvalitetu iz ove Uredbe, a koji su prethodno bili obuhvaćeni uredbama koje se stavljaju izvan snage, i dalje ispunjavaju bez prekida.
2. Ako je odstupanje na kraju razdoblja za koje je odobreno i dalje opravdano, Komisija može donijeti provedbeni akt kojim se odobrava daljnje odstupanje za razdoblje od najviše jedne godine. Relevantna država članica Komisiji podnosi zahtjev u kojem navodi razloge i detaljnu osnovu za takvo produljenje najkasnije šest mjeseci prije kraja razdoblja valjanosti odstupanja odobrenog na temelju stavka 1.
Članak 12.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 3. i članka 4. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 9. lipnja 2025. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 3. i članka 4. stavka 9. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 3. i članka 4. stavka 9. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 13.
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže Odbor za europski statistički sustav osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 14.
Stavljanje izvan snage
1. Uredba (EZ) br. 530/1999 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2026., a Uredbe (EZ) br. 450/2003 i (EZ) br. 453/2008 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2027., ne dovodeći u pitanje obveze utvrđene u tim uredbama u vezi s dostavom podataka i metapodataka, uključujući izvješća o kvaliteti, u pogledu referentnih razdoblja koja u cijelosti ili djelomično istječu prije toga datuma.
2. Upućivanja na uredbe stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.
Članak 15.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2026.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 7. svibnja 2025.
Za Europski parlament
Predsjednica
R. METSOLA
Za Vijeće
Predsjednik
A. SZŁAPKA
(1) SL C, C/2024/668, 12.1.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/668/oj.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 24. travnja 2024. (još nije objavljeno u Službenom listu) i stajalište Vijeća u prvom čitanju od 24. ožujka 2025. (još nije objavljeno u Službenom listu). Stajalište Europskog parlamenta od 6. svibnja 2025. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(3) Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/1176/oj).
(4) Direktiva (EU) 2022/2041 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji (SL L 275, 25.10.2022., str. 33., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2022/2041/oj).
(5) Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006., str. 23., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2006/54/oj).
(6) Direktiva (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja (SL L 132, 17.5.2023., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/970/oj).
(7) Uredba Vijeća (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka 1999. o strukturnoj statistici o dohotku i troškovima rada (SL L 63, 12.3.1999., str. 6., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/1999/530/oj).
(8) Uredba (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003. o indeksu troškova rada (SL L 69, 13.3.2003., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2003/450/oj).
(9) Uredba (EZ) br. 453/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o tromjesečnim statističkim podacima o slobodnim radnim mjestima u Zajednici (SL L 145, 4.6.2008., str. 234., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2008/453/oj).
(10) Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2009/223/oj).
(11) SL L 123, 12.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2016/512/oj.
(12) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/182/oj).
(13) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1725/oj).
(14) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj).
(15) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2002/58/oj).
(16) Uredba Vijeća (EEZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993. o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava unutar Zajednice (SL L 76, 30.3.1993., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/1993/696/oj).
(17) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/549/oj).
(18) Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (SL L 327, 17.12.2019., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/2152/oj).
(19) Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2006/1893/oj).
(20) Uredba (EU) 2021/690 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi programa za unutarnje tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, područje bilja, životinja, hrane i hrane za životinje te europsku statistiku (Program jedinstvenog tržišta) i o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 99/2013, (EU) br. 1287/2013, (EU) br. 254/2014 i (EU) br. 652/2014 (SL L 153, 3.5.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/690/oj).
(21) Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj).
(22) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/883/oj).
(23) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/1996/2185/oj).
PRILOG
Područja, teme i detaljne teme; periodičnost dostave podataka, referentna razdoblja i rok za dostavu podataka po temi
|
Područje |
Tema |
Detaljna tema |
Periodičnost |
Referentno razdoblje |
Prvo referentno razdoblje |
|||||
|
Plaće |
Struktura plaća |
Plaće Ukupne godišnje i mjesečne plaće i sve njihove komponente te isplaćena plaća po satu po svakom zaposleniku u uzorku |
Svake četiri godine |
Kalendarska godina i reprezentativni mjesec te godine |
T+16 mjeseci |
2026. |
||||
|
Značajke poslodavca Gospodarske, pravne i geografske informacije i informacije o zaposlenosti o lokalnoj jedinici kojoj je pripisan svaki zaposlenik u uzorku te o poduzeću tog poslodavca, među ostalim o kolektivnim ugovorima o plaći |
||||||||||
|
Značajke zaposlenika Pojedinačne demografske, obrazovne, ugovorne i profesionalne informacije po svakom zaposleniku u uzorku |
||||||||||
|
Razdoblja rada Informacije o plaćenim razdobljima rada po svakom zaposleniku u uzorku |
||||||||||
|
Tehničke stavke ankete Uzorkovanje i informacije o prikupljanju podataka po svakom zaposleniku u uzorku i njegovu poslodavcu (npr. ponderi) |
||||||||||
|
Razlika u plaći na temelju roda |
Plaća po satu Plaća po satu muških i ženskih zaposlenika prema glavnim značajkama poslodavca i zaposlenika te odgovarajuće relativne razlike u plaći po satu između muških i ženskih zaposlenika |
Svake godine |
Kalendarska godina |
T+13 mjeseci |
2027. |
|||||
|
Zaposlenici Broj muških i ženskih zaposlenika prema značajkama poslodavca i zaposlenika |
||||||||||
|
Troškovi rada |
Struktura troškova rada |
Troškovi rada Ukupni troškovi poslodavca za zapošljavanje radne snage i komponente tih troškova. |
Svake četiri godine |
Kalendarska godina |
T+18 mjeseci |
2028. |
||||
|
Odrađeni sati Stvarno odrađeni sati po glavnim vrstama zaposlenika |
||||||||||
|
Plaćeni sati Plaćeni sati po glavnim vrstama zaposlenika |
||||||||||
|
Zaposlenici Broj zaposlenika po glavnim vrstama |
||||||||||
|
Lokalne jedinice Informacije o lokalnim jedinicama u uzorku |
||||||||||
|
Indeks troškova rada |
Tromjesečni indeks troškova rada po odrađenom satu Tromjesečni indeks troškova rada po odrađenom satu, po vrsti troškova; neprilagođene i prilagođene vremenske serije |
Svako tromjesečje |
Kalendarsko tromjesečje |
|
Prvo tromjesečje 2027. |
|||||
|
Tromjesečni indeks ukupnih troškova rada Neprilagođene i prilagođene vremenske serije (3) |
||||||||||
|
Tromjesečni indeks odrađenih sati Neprilagođene i prilagođene vremenske serije (3) |
||||||||||
|
Godišnji troškovi rada Razine godišnjih troškova rada (ponderi) po vrsti troškova |
Svake godine |
Kalendarska godina |
T+155 dana |
|||||||
|
Potražnja za radnom snagom |
Slobodna radna mjesta |
Slobodna radna mjesta – Informacije o zabilježenim slobodnim radnim mjestima; neprilagođene i prilagođene vremenske serije |
Svako tromjesečje |
Kalendarsko tromjesečje |
|
Prvo tromjesečje 2027. |
||||
|
Popunjena radna mjesta – Informacije o zabilježenim popunjenim radnim mjestima; neprilagođene i prilagođene vremenske serije |
(1) Nakon završetka referentnog razdoblja „T”.
(2) Ako navedeni rokovi padaju na subotu ili nedjelju, stvarni je rok sljedeći ponedjeljak do 12:00 sati (po srednjoeuropskom vremenu).
(3) Dostavlja se dobrovoljno.
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2025/941/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)