Uredba (EU) 2024/2987 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 u pogledu mjera za ublažavanje prekomjernih izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja i poboljšanje učinkovitosti tržišta poravnanja u Uniji

(1)

Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) doprinosi smanjenju sistemskog rizika povećanjem transparentnosti tržišta OTC izvedenica i smanjenjem kreditnih i operativnih rizika druge ugovorne strane povezanih s OTC izvedenicama.

(2)

Infrastrukture nakon trgovanja temeljni su aspekt unije tržišta kapitala i važne su za niz postupaka nakon trgovanja, uključujući poravnanje. Učinkovit i konkurentan sustav poravnanja u Uniji važan je za funkcioniranje tržišta kapitala u Uniji i temelj je financijske stabilnosti Unije. Stoga je potrebno utvrditi dodatna pravila za poboljšanje učinkovitosti usluga poravnanja u Uniji općenito, a posebno učinkovitosti središnjih drugih ugovornih strana, pojednostavnjenjem postupaka, osobito za pružanje dodatnih usluga ili obavljanje aktivnosti i za promjenu modela rizika središnjih drugih ugovornih strana, povećanjem likvidnosti, poticanjem poravnanja posredstvom središnjih drugih ugovornih strana iz Unije, modernizacijom okvira poslovanja središnjih drugih ugovornih strana te omogućivanjem potrebne fleksibilnosti središnjim drugim ugovornim stranama i drugim financijskim akterima kako bi se mogli natjecati na unutarnjem tržištu.

(3)

Sudionici na tržištu Unije trebaju imati više mogućnosti pristupa sigurnim i učinkovitim uslugama poravnanja. Kako bi privukle poduzeća, središnje druge ugovorne strane moraju biti sigurne i otporne. Uredbom (EU) br. 648/2012 utvrđuju se mjere za povećanje transparentnosti tržišta izvedenica i ublažavanje rizika poravnanjem i razmjenom iznosa nadoknade. U tom smislu središnje druge ugovorne strane imaju važnu ulogu u ublažavanju financijskih rizika. Stoga bi trebalo utvrditi pravila za daljnje poboljšanje stabilnosti središnjih drugih ugovornih strana iz Unije, posebno izmjenom određenih aspekata regulatornog okvira. Osim toga, imajući u vidu ulogu središnjih drugih ugovornih strana iz Unije u očuvanju financijske stabilnosti Unije, potrebno je dodatno ojačati nadzor nad središnjim drugim ugovornim stranama iz Unije, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti njihovoj ulozi u širem financijskom sustavu i činjenici da pružaju prekogranične usluge.

(4)

Središnje poravnanje globalni je posao, a sudionici na tržištu Unije posluju na međunarodnoj razini. Međutim, od donošenja izmjena Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjevâ za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja izražena je zabrinutost u više navrata, među ostalim, i od strane europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA) osnovanog Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5), zbog postojećih rizika za financijsku stabilnost Unije koji proizlaze iz prekomjerne koncentracije poravnanja u nekim središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja, posebno zbog potencijalnih rizika koji mogu nastati u stresnim tržišnim uvjetima. Kako bi kratkoročno ublažila rizik od „učinaka litice” povezanih s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije i posljedičnog naglog prekida pristupa sudionika s tržišta Unije središnjim drugim ugovornim stranama iz Ujedinjene Kraljevine, Komisija je donijela niz odluka o istovrijednosti kako bi se očuvao pristup središnjim drugim ugovornim stranama iz Ujedinjene Kraljevine. Međutim, Komisija je pozvala sudionike na tržištu Unije da u srednjoročnom razdoblju smanje svoju prekomjernu izloženost prema sistemskim središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja. Komisija je taj poziv ponovila u svojoj komunikaciji od 19. siječnja 2021. naslovljenoj „Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti”. Rizici i učinci prekomjernih izloženosti prema sistemskim središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja razmotreni su u izvješću koje je objavila ESMA u prosincu 2021. nakon procjene provedene na temelju članka 25. stavka 2.c Uredbe (EU) br. 648/2012. U tom je izvješću zaključeno da su neke usluge sistemski važnih središnjih drugih ugovornih strana iz Ujedinjene Kraljevine toliko sistemski važne da postojeći aranžmani na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 nisu dovoljni za upravljanje rizicima za financijsku stabilnost Unije. Kako bi se ublažili potencijalni rizici za financijsku stabilnost Unije zbog kontinuiranog prekomjernog oslanjanja na sistemske središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja, ali i povećala proporcionalnost mjera za središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja koje predstavljaju manji rizik za financijsku stabilnost Unije, okvir uveden Uredbom (EU) 2019/2099 Europskog parlamenta i Vijeća (6) potrebno je dodatno prilagoditi rizicima koje predstavljaju razne središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja.

(5)

Uredbom (EU) br. 648/2012 unutargrupne transakcije izuzimaju se od obveze poravnanja i zahtjeva za iznos nadoknade. Radi osiguranja veće pravne sigurnosti i predvidljivosti okvira za unutargrupne transakcije, sustav za odluke o istovrijednosti iz članka 13. Uredbe (EU) br. 648/2012 trebalo bi zamijeniti jednostavnijim okvirom. Stoga bi članak 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 trebalo izmijeniti kako bi se potreba za odlukom o istovrijednosti zamijenila popisom trećih zemalja za koje ne bi trebalo odobriti izuzeće. Osim toga, članak 13. Uredbe (EU) br. 648/2012 trebalo bi izmijeniti kako bi se predvidjele odluke o istovrijednosti samo u vezi s člankom 11. te uredbe. Budući da se članak 382. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) odnosi na unutargrupne transakcije u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012, članak 382. Uredbe (EU) br. 575/2013 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

S obzirom na činjenicu da subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama koje imaju strateške nedostatke u svojim nacionalnim sustavima sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma („visokorizične treće zemlje”), kako je navedeno u Uredbi (EU) 2024/1624 Europskog parlamenta i Vijeća (8), ili u trećim zemljama koje su navedene u Prilogu I. Zaključcima Vijeća o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, podliježu manje strogom regulatornom okruženju, njihove operacije mogu povećati rizik za financijsku stabilnost Unije, među ostalim zbog povećanog kreditnog i pravnog rizika druge ugovorne strane. Slijedom toga, takvi subjekti ne bi trebali biti prihvatljivi za razmatranje u okviru unutargrupnih transakcija.

(7)

Strateški nedostatci u nacionalnim sustavima sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nedostatak suradnje u porezne svrhe nisu nužno jedini čimbenici koji mogu utjecati na rizike povezane s ugovorima o izvedenicama, uključujući kreditni rizik druge ugovorne strane i pravni rizik. Važni su i drugi čimbenici, kao što je nadzorni okvir. Komisija bi stoga trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se utvrđuju treće zemlje čiji se subjekti ne smiju koristiti unutargrupnim izuzećima unatoč tome što te treće zemlje nisu utvrđene kao visokorizične treće zemlje ili navedene u Prilogu I. Zaključcima Vijeća o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe. S obzirom na činjenicu da smanjeni regulatorni zahtjevi pogoduju unutargrupnim transakcijama, regulatorna i nadzorna tijela trebala bi pažljivo pratiti i procjenjivati rizike povezane s transakcijama koje uključuju subjekte iz trećih zemalja.

(8)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za kreditne institucije iz Unije i iz trećih zemalja koje nude usluge poravnanja mirovinskim sustavima, trebalo bi uvesti izuzeće od obveze poravnanja iz Uredbe (EU) br. 648/2012 ako financijska druga ugovorna strana iz Unije koja podliježe obvezi poravnanja ili nefinancijska druga ugovorna strana koja podliježe obvezi poravnanja sklopi transakciju s mirovinskim sustavom s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koji je izuzet od obveze poravnanja na temelju nacionalnog prava te treće zemlje.

(9)

Uredbom (EU) br. 648/2012 središnje poravnanje promiče se kao glavna tehnika smanjenja rizika za OTC izvedenice. Rizici povezani s ugovorom o OTC izvedenicama stoga se najbolje ublažavaju ako taj ugovor o OTC izvedenicama poravnava središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje ili je priznata na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 („odobrena ili priznata središnja druga ugovorna strana”). Iz toga proizlazi da bi u izračun pozicije koja se uspoređuje s pragovima poravnanja utvrđenima na temelju članka 10. stavka 4. točke (b) Uredbe (EU) br. 648/2012 trebalo uključiti samo one ugovore o OTC izvedenicama koje ne poravnava odobrena ili priznata središnja druga ugovorna strana. Kako bi se osiguralo da nova metodologija ne utječe na trenutačno razborito pokriće obveze poravnanja, primjereno je ovlastiti ESMA-u da, prema potrebi, odredi i zbirni prag poravnanja.

(10)

Usluge smanjenja rizika nakon trgovanja smanjuju rizike kao što su kreditni rizik i operativni rizik portfelja izvedenica te su stoga vrijedan alat za poboljšanje otpornosti tržišta OTC izvedenica. Obuhvaćaju usluge kao što su kompresija portfelja, optimizacija portfelja i rebalans. Pružatelji usluga smanjenja rizika nakon trgovanja često upotrebljavaju složene financijske instrumente kako bi osigurali da transakcije koje proizlaze iz provedbe smanjenja rizika nakon trgovanja ne podliježu obvezi poravnanja. Time se ograničava upotrebljivost i dostupnost usluga smanjenja rizika nakon trgovanja sudionicima na naprednim financijskim tržištima te se smanjuju koristi koje proizlaze iz upotrebe usluga smanjenja rizika nakon trgovanja jer se upotrebom složenih proizvoda koji ne podliježu obvezi poravnanja povećava rizik u financijskom sustavu. S obzirom na prednosti usluga smanjenja rizika nakon trgovanja, njihovu upotrebu trebalo bi olakšati i staviti na raspolaganje široj skupini sudionika na tržištu. Stoga bi transakcije koje proizlaze iz usluga smanjenja rizika nakon trgovanja trebale biti izuzete od obveze poravnanja. Istodobno, kako bi se zajamčila sigurna i učinkovita upotreba usluga smanjenja rizika nakon trgovanja, izuzeće bi trebalo podlijegati odgovarajućim uvjetima koje ESMA treba dodatno utvrditi i dopuniti.

(11)

Potrebno je odgovoriti na rizike za financijsku stabilnost povezane s prekomjernom izloženošću članova sustava poravnanja iz Unije i klijenata sistemski važnih središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja (središnje druge ugovorne strane druge razine rizika) koje pružaju usluge poravnanja za koje je ESMA u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 utvrdila da su od znatne sistemske važnosti. ESMA je u prosincu 2021. zaključila da su određene usluge poravnanja koje pružaju dvije središnje druge ugovorne strane druge razine rizika, tj. za kamatne OTC izvedenice iskazane u eurima i kamatne OTC izvedenice iskazane u poljskim zlotima, kreditne izvedenice na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza iskazane u eurima i kratkoročne kamatne izvedenice iskazane u eurima, od znatne sistemske važnosti za Uniju odnosno za jednu ili više njezinih država članica. Kako je ESMA navela u svojem izvješću o procjeni iz prosinca 2021., ako bi se te središnje druge ugovorne strane druge razine rizika našle u financijskim poteškoćama, promjene prihvatljivih kolaterala, iznosa nadoknade ili korektivnih faktora tih središnjih drugih ugovornih strana mogle bi negativno utjecati na tržišta državnih obveznica jedne ili više država članica te općenito na financijsku stabilnost Unije. Nadalje, poremećaji na tržištima relevantnima za provedbu monetarne politike mogu ometati mehanizam njezina prijenosa koji je ključan za središnje banke izdanja. Stoga je primjereno zahtijevati da financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi poravnanja izravno ili neizravno vode račune i poravnavaju reprezentativni broj transakcija kod središnjih drugih ugovornih strana iz Unije. Taj bi zahtjev trebao doprinijeti smanjenju pružanja usluga poravnanja od znatne sistemske važnosti koje pružaju te središnje druge ugovorne strane druge razine rizika. S obzirom na nedavna tržišna kretanja, osobito u pogledu kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza iskazanih u eurima, primjereno je i da se taj zahtjev primjenjuje samo na kamatne OTC izvedenice iskazane u eurima i u poljskim zlotima te na kratkoročne kamatne izvedenice iskazane u eurima, uz sve druge usluge poravnanja za koje ESMA u svojim budućim procjenama u skladu Uredbom (EU) br. 648/2012 zaključi da su od znatne sistemske važnosti.

(12)

Zahtjev za aktivan račun trebao bi se primjenjivati na financijske i nefinancijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi poravnanja i premašuju pragove poravnanja u bilo kojoj kategoriji ugovora o izvedenicama za koje ESMA utvrdi da su od znatne sistemske važnosti. Pri provjeri podliježu li zahtjevu za aktivan račun, druge ugovorne strane koje su dio grupa sa sjedištem u Uniji trebale bi uzeti u obzir ugovore o izvedenicama koji pripadaju uslugama poravnanja od znatne sistemske važnosti koje poravnava bilo koji subjekt unutar grupe, uključujući subjekte s poslovnim nastanom u trećim zemljama, s obzirom na to da bi ti ugovori mogli doprinijeti prekomjernom stupnju izloženosti grupe u cjelini. Trebalo bi uključiti i ugovore o izvedenicama društava kćeri iz trećih zemalja koja su dio grupa iz Unije kako bi se spriječilo da te grupe premjeste svoje aktivnosti poravnanja izvan Unije kako bi izbjegle zahtjev za aktivan račun. Od druge ugovorne strane koja podliježe zahtjevu za aktivan račun i koja pripada grupi trebalo bi zahtijevati da ispuni obvezu reprezentativnosti na temelju vlastitih transakcija. Subjekti iz trećih zemalja koji ne podliježu obvezi poravnanja na temelju prava Unije ne podliježu obvezi vođenja aktivnog računa.

(13)

Zahtjev za aktivan račun novi je zahtjev. Novinu tog zahtjeva trebalo bi na odgovarajući način uzeti u obzir, kao i potrebu da se sudionici na tržištu postupno prilagode tom zahtjevu. Zbog toga je primjereno da sudionici na tržištu zahtjev za aktivan račun mogu ispuniti uspostavom trajno funkcionalnih računa kod središnjih drugih ugovornih strana iz Unije. Zahtjev za aktivan račun trebao bi obuhvaćati operativne elemente. Račun bi trebao biti prikladan za brzo poravnanje znatnog broja transakcija premještenih iz središnje druge ugovorne strane druge razine rizika i za poravnanje svih novih transakcija u kategorijama ugovora o izvedenicama za koje je utvrđeno da su od znatne sistemske važnosti. Ti operativni elementi trebali bi doprinijeti i poticanju drugih ugovornih strana na premještanje trgovanja u Uniju. U tom je pogledu primjereno uzeti u obzir položaj drugih ugovornih strana koje već poravnavaju znatan iznos svojih transakcija kamatnim izvedenicama iskazanima u eurima i poljskim zlotima te kratkoročnim kamatnim izvedenicama iskazanima u eurima kod središnjih drugih ugovornih strana iz Unije. Te druge ugovorne strane ne bi trebale podlijegati operativnim zahtjevima povezanima sa zahtjevom za aktivan račun.

(14)

Kako bi se osiguralo da zahtjev za aktivan račun doprinosi općem cilju smanjenja prekomjerne izloženosti uslugama poravnanja od znatne sistemske važnosti koje pružaju središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja te da račun nije u stanju mirovanja, na aktivnim računima trebalo bi poravnati minimalni broj ugovora o izvedenicama. Ti bi ugovori trebali biti reprezentativni za različite potkategorije ugovora o izvedenicama koji pripadaju uslugama poravnanja od znatne sistemske važnosti („obveza reprezentativnosti”). Obveza reprezentativnosti trebala bi odražavati raznolikost portfelja financijskih i nefinancijskih drugih ugovornih strana na koje se primjenjuje zahtjev za aktivan račun. Ugovore s različitim rokovima dospijeća i različitim veličinama trebalo bi poravnati putem aktivnih računa, kao i ugovore različite gospodarske prirode, uključujući sve vrste kamatnih izvedenica koje podliježu obvezi poravnanja u skladu s delegiranim uredbama Komisije (EU) 2015/2205 (9) i (EU) 2016/1178 (10) u pogledu izvedenica iskazanih u poljskim zlotima. Kako bi se definirao minimalni broj ugovora o izvedenicama koji bi se trebali poravnati putem aktivnih računa, ESMA bi među ugovorima o izvedenicama koji pripadaju uslugama poravnanja od znatne sistemske važnosti trebala utvrditi do tri vrste izvedenica. ESMA bi potom trebala utvrditi do pet najrelevantnijih potkategorija transakcija, po razredu izvedenica, na temelju kombinacije veličine i dospijeća. Od drugih ugovornih strana potom bi trebalo zahtijevati da u referentnom razdoblju u svakoj relevantnoj potkategoriji poravnavaju najmanje pet transakcija. Broj ugovora o izvedenicama koje treba poravnati trebao bi biti najmanje pet transakcija u referentnom razdoblju na temelju godišnjeg prosjeka, što znači da bi pri procjeni toga ispunjavaju li druge ugovorne strane obvezu reprezentativnosti nadležna tijela trebala uzeti u obzir ukupan broj transakcija tijekom godine. Kako bi se osigurao razmjeran pristup i izbjeglo nametanje prekomjernog opterećenja drugim ugovornim stranama koje imaju ograničenu djelatnost u različitim potkategorijama ugovora o izvedenicama koje je utvrdila ESMA, na obvezu reprezentativnosti trebalo bi primjenjivati prag de minimis. Osim toga, potrebno je na odgovarajući način uzeti u obzir poseban poslovni model mirovinskih sustava Unije. U nekoliko slučajeva takvi modeli imaju ograničen broj transakcija kamatnim izvedenicama, koje su koncentrirane, dugoročne i visokog zamišljenog iznosa. Zbog toga je primjereno utvrditi smanjenu obvezu reprezentativnosti, u skladu s kojom bi se trebalo zahtijevati poravnanje jedne transakcije u najrelevantnijim potkategorijama po referentnom razdoblju, umjesto njih pet. Države članice trebale bi uvesti odgovarajuće periodične novčane kazne za slučajeve u kojima druga ugovorna strana koja podliježe zahtjevu za aktivan račun ne ispunjava svoje obveze u pogledu operativnih kriterija ili obveze reprezentativnosti.

(15)

ESMA ima važnu ulogu u procjeni znatne sistemske važnosti središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja i njihovih usluga poravnanja. U roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe ili u bilo kojem trenutku u slučaju rizika za financijsku stabilnost, ESMA bi trebala procijeniti učinke ove Uredbe na smanjenje izloženosti sistemski važnim središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika te o njima izvijestiti Europski parlament, Vijeće i Komisiju. ESMA bi trebala predložiti sve mjere koje smatra potrebnima, kao i kvantitativne pragove, te ih popratiti procjenom učinka i analizom troškova i koristi. ESMA bi pri izradi svoje procjene i izvješća trebala surađivati s Europskim sustavom središnjih banaka (ESSB), Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB) i zajedničkim mehanizmom za praćenje uspostavljenim ovom Uredbom. U roku od šest mjeseci od primitka izvješća ESMA-e Komisija bi trebala pripremiti vlastito izvješće kojem se, prema potrebi, može priložiti zakonodavni prijedlog.

(16)

Kako bi se potaknulo poravnanje u Uniji i osigurala financijska stabilnost Unije te kako bi se osiguralo da su klijenti upoznati sa svojim mogućnostima i da mogu donijeti informiranu odluku o tome gdje će poravnavati svoje ugovore o izvedenicama, članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja u odobrenim i priznatim središnjim drugim ugovornim stranama trebali bi obavijestiti svoje klijente o mogućnosti poravnanja ugovora o izvedenicama putem središnje druge ugovorne strane iz Unije. Dostavljene informacije trebale bi uključivati informacije o svim troškovima koje će članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja naplatiti klijentima. Informacije o troškovima koje bi članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja trebali objavljivati trebale bi biti ograničene na središnje druge ugovorne strane iz Unije u vezi s kojima pružaju usluge poravnanja. Obveza obavješćivanja klijenata o mogućnosti poravnanja ugovora o izvedenicama posredstvom središnje druge ugovorne strane iz Unije razlikuje se od zahtjeva za aktivan račun te bi se trebala primjenjivati općenitije kako bi se osigurala informiranost o ponudi poravnanja središnjih drugih ugovornih strana iz Unije.

(17)

Kako bi se osiguralo da nadležna tijela imaju potrebne informacije o aktivnostima poravnanja koje provode članovi sustava poravnanja ili klijenti priznatih središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja, za takve članove sustava poravnanja ili klijente trebalo bi uvesti obvezu izvješćivanja. U informacijama o kojima se izvješćuje trebalo bi razlikovati transakcije vrijednosnim papirima, transakcije izvedenicama na uređenim tržištima i transakcije OTC izvedenicama. ESMA bi trebala precizirati sadržaj i oblik informacija o kojima se izvješćuje te bi pritom trebala osigurati da se tom obvezom ne stvaraju dodatni zahtjevi za izvješćivanje, osim ako je to nužno, kako bi se administrativno opterećenje za članove sustava poravnanja i klijente svelo na najmanju moguću mjeru.

(18)

U skladu s postojećim okvirom ESMA prima podatke o transakcijama na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 i Uredbe (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća (11), čime se pruža pregled tržišta na razini Unije, ali ne i pregled upravljanja rizicima središnjih drugih ugovornih strana. Uz te podatke, ESMA bi trebala zahtijevati pravodobne i pouzdane informacije o aktivnostima i praksama središnjih drugih ugovornih strana kako bi ispunila svoj mandat u području financijske stabilnosti. U skladu s time trebalo bi uvesti službenu obvezu središnjih drugih ugovornih strana iz Unije da ESMA-i dostavljaju podatke o upravljanju rizicima središnjih drugih ugovornih strana. Uvođenje takvog zahtjeva doprinijelo bi i daljnjem jačanju standardizacije i usporedivosti podataka te osiguravanju periodične dostave podataka.

(19)

Nedavne stresne epizode na tržištima robe naglasile su na važnost toga da nadležna tijela imaju sveobuhvatnu sliku o aktivnostima povezanima s izvedenicama i izloženosti nefinancijskih drugih ugovornih strana koje podliježu obvezi poravnanja. O pozicijama u izvedenicama nefinancijskih drugih ugovornih strana koje podliježu obvezi poravnanja, a koje su dio grupe čije su unutargrupne transakcije izuzete od obveze izvješćivanja, trebala bi izvješćivati svoja matična društva u Uniji u zbirnom obliku. Izvješćivanje bi se trebalo provoditi na tjednoj osnovi na razini subjekta i trebalo bi ga raščlaniti prema vrsti izvedenica. Te bi informacije trebalo dostaviti ESMA-i i relevantnom nadležnom tijelu pojedinačnih subjekata u grupi. Također je primjereno razmotriti zabrinutost koju je izrazila nadzorna zajednica u pogledu kvalitete podataka u izvješćima financijskih i nefinancijskih drugih ugovornih strana u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012. Stoga bi se od subjekata koji podliježu obvezi izvješćivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 trebalo zahtijevati da postupaju s dužnom pažnjom uspostavom odgovarajućih postupaka i mehanizama kako bi osigurali kvalitetu podataka prije nego što ih dostave. ESMA bi trebala izdati smjernice za dodatno pojašnjenje takvih postupaka i mehanizama uzimajući u obzir mogućnost proporcionalne primjene zahtjeva. Kako bi se osiguralo ispunjavanje zahtjeva u pogledu kvalitete podataka, države članice trebale bi donijeti odgovarajuće sankcije ako dostavljeni podaci sadržavaju sistemske očite pogreške. ESMA bi trebala izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuje što čini sistemsku očitu pogrešku u svrhe izricanja tih kazni. Iako subjekti mogu delegirati svoje izvješćivanje, i dalje su odgovorni u slučaju da su podaci koje je dostavio subjekt kojemu su delegirali svoje izvješćivanje netočni ili dvostruki.

(20)

Kako bi se osiguralo da su nadležna tijela u svakom trenutku upoznata s izloženostima na razini subjekta i grupe te da mogu pratiti takve izloženosti, nadležna tijela trebala bi uspostaviti učinkovite postupke suradnje za izračun pozicija u ugovorima čije poravnanje ne provodi odobrena ili priznata središnja druga ugovorna strana te za aktivno vrednovanje i procjenu razine izloženosti u ugovorima o OTC izvedenicama na razini subjekta i grupe. Kako bi ESMA imala opću sliku aktivnosti povezanih s OTC izvedenicama nefinancijskih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u Uniji, kao i njihovih matičnih društava, tijela odgovorna za te nefinancijske druge ugovorne strane i matična društva trebala bi redovito izvješćivati ESMA-u. U okviru tog izvješćivanja ne bi se trebale ponavljati informacije koje su već dostavljene putem drugih zahtjeva za izvješćivanje iz Uredbe (EU) br. 648/2012, već bi se trebale pružiti informacije o razvoju portfelja tih nefinancijskih drugih ugovornih strana između dva datuma izvješćivanja, kao i procjena rizika kojima bi takve druge ugovorne strane mogle biti izložene. Tijela odgovorna za nefinancijske druge ugovorne strane koje su dio grupe trebala bi surađivati kako bi se opterećenje izvješćivanja svelo na najmanju moguću mjeru te procijeniti intenzitet i vrstu aktivnosti OTC izvedenica tih nefinancijskih drugih ugovornih strana.

(21)

Potrebno je osigurati da Delegirana uredba Komisije (EU) br. 149/2013 (12) u vezi s kriterijima na temelju kojih se utvrđuje koji su ugovori o OTC izvedenicama objektivno mjerljivi u smislu smanjenja rizika i dalje bude primjerena tržišnim kretanjima. Potrebno je osigurati i da vrijednosti pragova poravnanja utvrđene u toj delegiranoj uredbi pravilno i točno odražavaju razne rizike i obilježja izvedenica, osim kamatnih, valutnih, kreditnih i vlasničkih izvedenica. ESMA bi stoga trebala i preispitati i pojasniti tu delegiranu uredbu te prema potrebi predložiti njezine izmjene. ESMA-u se potiče da razmotri i osigura, među ostalim, veću granularnost za robne izvedenice. Ta bi se granularnost mogla postići razdvajanjem pragova poravnanja prema sektoru i vrsti, kao što je razlikovanje robe koja se odnosi na poljoprivredu, energetiku i metale odnosno razlikovanje te robe na temelju drugih značajki kao što su okolišni, socijalni i upravljački kriteriji, okolišno održiva ulaganja ili obilježja kriptovaluta. Tijekom preispitivanja ESMA bi se trebala savjetovati s relevantnim dionicima koji imaju specifična znanja o određenim proizvodima.

(22)

Nefinancijske druge ugovorne strane koje razmjenjuju kolateral za ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana trebale bi imati dovoljno vremena za pregovaranje i testiranje aranžmana za razmjenu takvog kolaterala.

(23)

Kako bi se izbjegla fragmentacija tržišta i osigurali jednaki uvjeti za sve te s obzirom na činjenicu da u nekim jurisdikcijama trećih zemalja razmjena varijacijskog i inicijalnog iznosa nadoknade za opcije s jednom dionicom i opcije dioničkog indeksa ne podliježe istovjetnim zahtjevima za iznos nadoknade, postupanje s takvim proizvodima trebalo bi biti izuzeto od zahtjeva za postupke upravljanja rizicima u pogledu pravovremene, točne i primjereno odvojene razmjene kolaterala, sve dok ne postoji dovoljna međunarodna konvergencija u pogledu postupanja s njima. ESMA bi, u suradnji s europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) (EBA) osnovanim Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (13) i europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (EIOPA) osnovanim Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (14), trebala pratiti regulatorna kretanja u jurisdikcijama trećih zemalja i razvoj izloženosti drugih ugovornih strana koje podliježu Uredbi (EU) br. 648/2012 u opcijama s jednom dionicom i opcijama dioničkog indeksa čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana te bi trebala najmanje svake tri godine izvješćivati Komisiju o rezultatima takvog praćenja. Kada primi takvo izvješće, Komisija bi trebala procijeniti jesu li međunarodna kretanja dovela do veće konvergencije u postupanju s opcijama s jednom dionicom i opcijama dioničkog indeksa te ugrožava li takvo izuzeće financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica. U tom bi slučaju Komisiju trebalo ovlastiti za opoziv odstupanja u pogledu postupanja s opcijama s jednom dionicom i opcijama dioničkog indeksa. Na taj se način može osigurati uspostava odgovarajućih zahtjeva u Uniji za ublažavanje kreditnog rizika druge ugovorne strane u vezi s takvim ugovorima, pri čemu se izbjegava bilo kakav prostor za regulatornu arbitražu.

(24)

Kako bi ispunili zahtjeve za inicijalni iznos nadoknade iz Uredbe (EU) br. 648/2012, velik broj sudionika na tržištu Unije upotrebljava sektorske pro forma modele inicijalnog iznosa nadoknade. S obzirom na to da se ti modeli upotrebljavaju na razini cijelog sektora, nije izgledno da na njih znatno utječe preferencija svakog pojedinačnog korisnika ili različite procjene svakog pojedinačnog nadležnog tijela koje izdaje odobrenje za upotrebu tih modela od strane subjekata koje nadzire. U praksi, s obzirom na to da isti model upotrebljava velik broj drugih ugovornih strana iz Unije, proizašla potreba da taj model potvrdi više nadležnih tijela dovodi do problema u koordinaciji. Kako bi se riješio taj problem, EBA-i bi trebalo povjeriti zadaću da djeluje kao središnji potvrditelj tih pro forma modela. U svojoj ulozi središnjeg potvrditelja EBA bi trebala potvrditi elemente i opće aspekte tih pro forma modela, kao što su njihova kalibracija, dizajn te pokriće instrumenata, kategorija imovine i čimbenika rizika. Kako bi dobila potporu za svoj rad, EBA bi trebala prikupljati povratne informacije od nadležnih tijela, ESMA-e i EIOPA-e te koordinirati njihova skupna stajališta. S obzirom na to da bi nadležna tijela i dalje bila odgovorna za odobravanje upotrebe tih pro forma modela i za praćenje njihove provedbe na razini nadziranog subjekta, EBA bi nadležnim tijelima trebala pomoći u njihovim postupcima odobravanja u vezi s općim aspektima provedbe tih pro forma modela. Osim toga, EBA bi trebala služiti kao jedinstvena točka za raspravu sa sektorom kako bi se osigurala učinkovitija koordinacija Unije u pogledu dizajna takvih modela. Nadležna tijela i dalje će biti odgovorna za odobravanje upotrebe takvih modela i za praćenje provedbe tih modela na razini nadziranog subjekta.

(25)

Središnje banke, javna tijela koja su zadužena za upravljanje javnim dugom ili koja interveniraju u upravljanje javnim dugom i subjekti javnog sektora mogu slobodno odabrati hoće li za poravnanje svojih ugovora o izvedenicama upotrebljavati usluge poravnanja središnjih drugih ugovornih strana. Ako odluče koristiti takve usluge, potiče ih se da, u načelu, ako su traženi proizvodi dostupni, poravnanje obavljaju preko središnjih drugih ugovornih strana iz Unije. S obzirom na to da se načini sudjelovanja tih subjekata u središnjim drugim ugovornim stranama razlikuju među državama članicama i s obzirom na različite prakse u pogledu izračuna izloženosti tih subjekata središnjim drugim ugovornim stranama iz Unije i njihova doprinosa financijskim sredstvima tih središnjih drugih ugovornih strana, bilo bi poželjno daljnje usklađivanje tih aspekata putem smjernica ESMA-e.

(26)

EBA, u suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, trebala bi izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju nadzorni postupci kojima se osigurava početna i kontinuirana potvrda postupaka upravljanja rizicima. Kako bi se osigurala proporcionalnost, postupci utvrđeni u tim regulatornim tehničkim standardima trebali bi se primjenjivati samo na financijske druge ugovorne strane koje su najaktivnije u OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana.

(27)

Kako bi se osigurao dosljedan i usklađen pristup nadležnih tijela u cijeloj Uniji, središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje za rad ili pravne osobe s poslovnim nastanom u Uniji koje žele dobiti odobrenje u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 za pružanje usluga poravnanja i aktivnosti povezanih s financijskim instrumentima trebale bi moći dobiti odobrenje i za pružanje usluga poravnanja i druge aktivnosti povezane s nefinancijskim instrumentima. Uredba (EU) br. 648/2012 primjenjuje se na središnje druge ugovorne strane kao subjekte, a ne na posebne usluge. Kada središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanje i financijskih i nefinancijskih instrumenata, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane trebalo bi moći osigurati da je ta središnja druga ugovorna strana u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 za sve usluge koje nudi.

(28)

Središnje druge ugovorne strane iz Unije nailaze na izazove pri proširenju svoje ponude proizvoda za usluge poravnanja i doživljavaju poteškoće pri stavljanju usluga poravnanja za nove proizvode na tržište. S obzirom na takve izazove i poteškoće te u skladu s ciljem povećanja privlačnosti sustava poravnanja Unije, postupak izdavanja odobrenja središnjim drugim ugovornim stranama u Uniji ili proširenja odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama trebalo bi stoga pojednostavniti te bi on trebao uključivati posebne rokove, uz istodobno osiguravanje odgovarajućeg sudjelovanja ESMA-e i kolegija predmetne središnje druge ugovorne strane iz Unije. Prvo, kako bi se izbjegla znatna i potencijalno neograničena kašnjenja, potvrda primitka zahtjeva trebala bi se pružiti brzo te bi nadležna tijela nakon toga trebala ocijeniti cjelovitost zahtjeva za izdavanje odobrenja. Kako bi se osiguralo da pravne osobe s poslovnim nastanom u Uniji koje žele dobiti odobrenje za rad kao središnje druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane iz Unije koja želi proširiti svoje odobrenje uz svoje zahtjeve dostave sve potrebne dokumente i informacije, ESMA bi trebala izraditi nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje koje dokumente treba dostaviti, koje informacije ti dokumenti trebaju sadržavati i u kojem ih se obliku treba dostaviti. Pri pripremi nacrta regulatornih tehničkih standarda ESMA bi trebala uzeti u obzir postojeće zahtjeve i prakse u pogledu dokumentacije na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 i, ako je to moguće, pojednostavniti njezino podnošenje kako bi se izbjegli pretjerano dugi rokovi za stavljanje na tržište i osiguralo da su informacije koje središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev za proširenje odobrenja za rad razmjerne važnosti promjene za koju središnja druga ugovorna strana podnosi zahtjev, pri čemu cjelokupni proces ne bi trebao biti neopravdano složen, opterećujući i nerazmjeran. Drugo, kako bi se osigurala učinkovita i istodobna procjena zahtjeva, pravne osobe s poslovnim nastanom u Uniji koje žele dobiti odobrenje za rad kao središnje druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane iz Unije koja želi proširiti svoje odobrenje trebale bi moći dostaviti sve dokumente putem središnje baze podataka. Treće, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane trebalo bi tijekom razdoblja procjene koordinirati i podnositi pitanja tog nadležnog tijela, ESMA-e ili kolegija pravnoj osobi s poslovnim nastanom u Uniji koja želi dobiti odobrenje za rad kao središnja druga ugovorna strana i središnjoj drugoj ugovornoj strani iz Unije koja želi proširiti svoje odobrenje kako bi se osigurao brz, fleksibilan i suradnički proces sveobuhvatnog preispitivanja. Kako bi se izbjegli udvostručivanje i nepotrebna kašnjenja, sva pitanja i naknadna pojašnjenja trebalo bi istodobno dostaviti nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane, ESMA-i i kolegiju.

(29)

Zasad nije potpuno jasno kada je dodatna usluga ili aktivnost obuhvaćena postojećim odobrenjem središnje druge ugovorne strane. Potrebno je otkloniti tu nesigurnost i osigurati proporcionalnost kada predložena dodatna usluga ili aktivnost koja nije obuhvaćena postojećim odobrenjem središnje druge ugovorne strane ne povećavaju na znatan način rizike za središnju drugu ugovornu stranu. U takvom slučaju dodatna usluga ili aktivnost ne bi trebala biti podvrgnuta cjelovitom postupku procjene zahtjeva, već bi se na nju trebao primjenjivati ubrzani postupak. Za ubrzani postupak ne bi trebalo biti potrebno zasebno mišljenje ESMA-e i kolegija jer bi takav zahtjev bio nerazmjeran, nego bi ESMA i članovi kolegija trebali nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane dostaviti informacije u kojima se procjenjuje može li se na proširenje primijeniti ubrzani postupak. Kako bi se osigurala konvergencija nadzora, ESMA bi trebala izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se dodatno odredili uvjeti za primjenu ubrzanog postupka, kao i postupak za pružanje njezinih informacija i informacija kolegija.

(30)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje središnjih drugih ugovornih strana i nadležnih tijela, bez izmjene ukupnog profila rizičnosti središnje druge ugovorne strane, središnje druge ugovorne strane trebale bi moći bez odobrenja uvesti proširenja usluga za uobičajene promjene poslovanja ako središnja druga ugovorna strana smatra da predložena dodatna usluga ili aktivnost ne bi imala značajan utjecaj na njezin profil rizičnosti, posebno ako je nova usluga ili aktivnost poravnanja vrlo slična uslugama za čije pružanje središnja druga ugovorna strana već ima odobrenje. Kako bi se središnjim drugim ugovornim stranama omogućilo da brzo provedu takve uobičajene promjene poslovanja, središnje druge ugovorne strane trebale bi biti izuzete od postupaka za izdavanje odobrenja za proširenje aktivnosti i usluga povezanih s takvim promjenama. Središnje druge ugovorne strane trebale bi obavijestiti nadležno tijelo i ESMA-u ako odluče iskoristiti takvo izuzeće. Nadležno tijelo trebalo bi preispitati provedene promjene u kontekstu svojeg godišnjeg postupka preispitivanja i evaluacije.

(31)

Kako bi se osiguralo dosljedno funkcioniranje svih kolegija i dodatno poboljšala konvergencija nadzora, kolegijem bi trebali supredsjedati nacionalno nadležno tijelo i bilo koji neovisni član Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane. Kako bi se potaknula suradnja između ESMA-e i nadležnih tijela, supredsjedatelji bi trebali zajednički odlučivati o datumima sastanaka kolegija i utvrđivati dnevni red tih sastanaka. Međutim, kako bi se osiguralo dosljedno donošenje odluka i krajnja odgovornost nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane, u slučaju neslaganja između supredsjedatelja konačnu bi odluku u svakom slučaju trebalo donijeti nadležno tijelo, koje bi ESMA-i trebalo dostaviti obrazloženo objašnjenje svoje odluke.

(32)

ESMA bi trebala moći učinkovitije doprinositi sigurnosti i pouzdanosti središnjih drugih ugovornih strana iz Unije i konkurentnosti njihovih usluga u cijeloj Uniji. Stoga bi ESMA, uz nadzorne nadležnosti trenutačno utvrđene Uredbom (EU) br. 648/2012,trebala izdati mišljenje nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane o oduzimanju odobrenja središnje druge ugovorne strane, osim u slučaju da odluku treba donijeti hitno, odnosno u razdoblju kraćem od razdoblja koje ESMA ima na raspolaganju za izdavanje svojih mišljenja. ESMA bi također trebala izdavati mišljenja o preispitivanju i evaluaciji, zahtjevima za iznos nadoknade i zahtjevima za sudjelovanje. Nadležna tijela trebala bi pružiti objašnjenja za sva značajna odstupanja od mišljenja ESMA-e, a ESMA bi trebala obavijestiti svoj Odbor supervizora ako se nadležno tijelo ne pridržava ili se ne namjerava pridržavati mišljenja ESMA-e, odnosno uvjeta ili preporuka koji su u njemu navedeni. Informacije bi trebale uključivati i razloge za neusklađenost s mišljenjem ESMA-e ili s uvjetima i preporukama sadržanima u tom mišljenju koje je navelo nadležno tijelo.

(33)

Kako bi se osigurala brza i učinkovita razmjena informacija i dokumentacije u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, kako bi se potaknula veća suradnja među nadležnim tijelima uključenima u nadzor subjekata koji podliježu toj uredbi i kako bi se pojednostavnila komunikacija između nadležnih tijela i njihovih nadziranih subjekata u vezi s postupcima propisanima tom uredbom, ESMA bi trebala uspostaviti i održavati elektroničku središnju bazu podataka. Sva relevantna nadležna tijela trebala bi imati pristup toj središnjoj bazi podataka u pogledu informacija koje se odnose na njihove zadaće i odgovornosti. Slično tome, subjekti koji podliježu zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 648/2012 trebali bi imati pristup informacijama i dokumentaciji koje su dostavili te svoj dokumentaciji koja im je upućena. Središnja baza podataka trebala bi se upotrebljavati za razmjenu što većeg broja informacija i dokumentacije, uključujući barem informacije i dokumentaciju koji se odnose na odobrenja za rad, proširenja usluga i potvrdu modela.

(34)

Potrebno je osigurati kontinuiranu usklađenost središnjih drugih ugovornih strana s Uredbom (EU) br. 648/2012, posebno u pogledu pružanja dodatnih usluga ili obavljanja aktivnosti poravnanja koje su odobrene u okviru ubrzanog postupka ili su izuzete od odobrenja kao rezultat provedbe uobičajenih promjena poslovanja, kao i provedbe promjena modela nakon ubrzanog postupka za potvrdu takve promjene modela, s obzirom na to da u takvim slučajevima ESMA i kolegij ne izdaju zasebna mišljenja. Stoga bi u preispitivanju koje nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane provodi najmanje jednom godišnje posebno trebalo razmotriti takve dodatne usluge ili aktivnosti poravnanja i promjene modela. Kako bi se osigurala konvergencija nadzora i koordinacija između nadležnih tijela i ESMA-e te sigurnost i pouzdanost središnjih drugih ugovornih strana iz Unije i konkurentnost njihovih usluga u cijeloj Uniji, nadležno tijelo trebalo bi ESMA-i i kolegiju najmanje jednom godišnje podnijeti svoje izvješće o preispitivanju i evaluaciji središnje druge ugovorne strane radi dobivanja njihovih mišljenja. U mišljenju ESMA-e trebalo bi procijeniti aspekte obuhvaćene izvješćem nadležnog tijela, koji uključuju daljnje postupanje u vezi s pružanjem usluga ili aktivnostima središnje druge ugovorne strane, s posebnim naglaskom na ubrzanim postupcima i uobičajenim promjenama poslovanja, kao i prekogranične rizike kojima bi središnja druga ugovorna strana mogla biti izložena te bi pritom trebalo uzeti u obzir ukupni položaj središnje druge ugovorne strane kao pružatelja usluga poravnanja u Uniji. Izravni nadzori imaju ključnu ulogu u obavljanju nadzornih zadaća te nadležnim tijelima pružaju neprocjenjive informacije. Kao takve, trebalo bi ih provoditi najmanje jednom godišnje i, kako bi se osigurala brza razmjena informacija, razmjena znanja i učinkovita suradnja između nadležnih tijela i ESMA-e, ESMA bi trebala biti obaviještena i o planiranim i o hitnim izravnim nadzorima, trebala bi moći zatražiti sudjelovanje u takvim nadzorima te primati sve relevantne informacije u vezi s takvim izravnim nadzorima, kao i obrazloženje svakog odbijanja da se ESMA-i dopusti sudjelovanje. Osim toga, kako bi se dodatno poboljšala koordinacija između ESMA-e i nadležnih tijela, ESMA u posebnim okolnostima i u kontekstu nadzornog preispitivanja i ocjene može zatražiti ad hoc sastanak sa središnjom drugom ugovornom stranom i predmetnim nadležnim tijelom. O ishodu tog sastanka trebalo bi obavijestiti kolegij. Kako bi se ojačala razmjena informacija između nadležnih tijela i ESMA-e, ESMA bi također trebala moći od nadležnih tijela zatražiti informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih zadaća u kontekstu nadzornog preispitivanja i ocjene.

(35)

ESMA bi trebala imati sredstva za utvrđivanje potencijalnih rizika za financijsku stabilnost Unije. Stoga bi ESMA u suradnji s ESRB-om, EBA-om, EIOPA-om i Europskom središnjom bankom (ESB-om) u okviru zadaća koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma koje su mu dodijeljene u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 (15), trebala utvrditi međusobne povezanosti i međuovisnosti različitih središnjih drugih ugovornih strana i pravnih osoba, uključujući, u najvećoj mogućoj mjeri, zajedničke članove sustava poravnanja, klijente i neizravne klijente, zajedničke pružatelje bitnih usluga, zajedničke značajne pružatelje likvidnosti, aranžmane o unakrsnom kolateralnom jamstvu, odredbe o unakrsnoj odgovornosti u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza i unakrsnom netiranju među središnjim drugim ugovornim stranama, sporazume o unakrsnom jamstvu i prijenose rizika te aranžmane o naizmjeničnom trgovanju.

(36)

Središnje banke koje izdaju valute Unije u kojima su iskazani financijski instrumenti koje poravnavaju središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje i koje su zatražile članstvo u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane članovi su Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane bez prava glasa. Oni samo sudjeluju na njegovim sastancima o središnjim drugim ugovornim stranama iz Unije u kontekstu rasprava o procjenama otpornosti tih središnjih drugih ugovornih strana na nepovoljna i relevantna tržišna kretanja na razini Unije. Za razliku od njihova sudjelovanja u nadzoru središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja, središnje banke izdanja stoga nisu dovoljno uključene u pitanja nadzora središnjih drugih ugovornih strana iz Unije koja su od izravne važnosti za provedbu monetarne politike i neometano funkcioniranje platnih sustava, zbog čega se u dovoljnoj mjeri ne razmatraju prekogranični rizici. Stoga je primjereno da te središnje banke izdanja kao članovi bez prava glasa sudjeluju na svim sastancima Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane čija su tema središnje druge ugovorne strane iz Unije.

(37)

Kako bi se tijelima Unije omogućili bolji pregled nad tržišnim kretanjima relevantnima za poravnanje u Uniji, praćenje provedbe određenih zahtjeva o poravnanju iz Uredbe (EU) br. 648/2012 i zajednička rasprava o mogućim rizicima koji proizlaze iz međusobne povezanosti različitih financijskih aktera i drugim pitanjima financijske stabilnosti, potrebno je uspostaviti međusektorski mehanizam praćenja koji bi okupljao relevantna tijela Unije uključena u nadzor središnjih drugih ugovornih strana iz Unije, članove sustava poravnanja i klijente (zajednički mehanizam za praćenje). Zajedničkim mehanizmom za praćenje trebala bi upravljati i predsjedati ESMA kao tijelo uključeno u nadzor središnjih drugih ugovornih strana iz Unije koje nadzire i sistemski važne središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja. Ostali sudionici trebali bi uključivati predstavnike Komisije, EBA-e, EIOPA-e, ESRB-a, središnjih banaka izdanja valuta u kojima su iskazani ugovori koji pripadaju uslugama poravnanja od znatne sistemske važnosti, nacionalnih nadležnih tijela, i ESB-a u okviru zadaća koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma koje su mu dodijeljene u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013.

(38)

Kako bi se prikupile informacije za buduće političke odluke, ESMA bi, u suradnji s drugim sudionicima u zajedničkom mehanizmu za praćenje, trebala podnositi godišnje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o rezultatima svojih aktivnosti. ESMA može pokrenuti postupak zbog kršenja prava Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 ako na temelju informacija primljenih u okviru zajedničkog mehanizma za praćenje i nakon njegovih rasprava smatra da nadležna tijela ne uspijevaju osigurati da članovi sustava poravnanja i klijenti ispunjavaju zahtjev za poravnanje barem definirani broj utvrđenih ugovora na računima središnjih drugih ugovornih strana iz Unije ili ako utvrdi da zbog navodnog kršenja ili neprimjene prava Unije postoji rizik za financijsku stabilnost Unije. ESMA prije pokretanja takvog postupka zbog kršenja prava Unije može izdati smjernice i preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010. Ako na temelju informacija primljenih u okviru zajedničkog mehanizma za praćenje i nakon njegovih rasprava ESMA smatra da se ispunjavanjem zahtjeva za poravnanje barem definiranog broja utvrđenih ugovora na računima središnjih drugih ugovornih strana iz Unije zapravo ne osigurava smanjenje prekomjerne izloženosti članova sustava poravnanja i klijenata iz Unije prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika, trebala bi preispitati i predložiti izmjenu relevantnog delegiranog akta Komisije kojim se dodatno određuje taj zahtjev i predložiti da se, prema potrebi, utvrdi odgovarajuće razdoblje prilagodbe.

(39)

Previranja na tržištu 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19 i visoke cijene na veleprodajnim tržištima energenata 2022. nakon ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine pokazali su da ESMA još nema potrebne alate za takvu koordinaciju i usklađen pristup na razini Unije, iako je iznimno važno da nadležna tijela surađuju i razmjenjuju informacije kako bi se otklonili rizici koji nastanu zbog događaja s prekograničnim učinkom. ESMA bi stoga trebala biti ovlaštena djelovati u kriznoj situaciji kod jedne ili više središnjih drugih ugovornih strana koje imaju ili je vjerojatno da će imati destabilizirajući učinak na prekogranična tržišta. U takvim kriznim situacijama ESMA-i bi trebalo povjeriti koordinacijsku ulogu među nadležnim tijelima, kolegijima i sanacijskim tijelima kako bi se uspostavio koordinirani odgovor. ESMA bi trebala moći sazivati sastanke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev, potencijalno u proširenom sastavu, radi učinkovite koordinacije odgovora nadležnih tijela u kriznim situacijama. ESMA bi isto tako trebala moći zatražiti informacije od relevantnih nadležnih tijela ako je to potrebno za obavljanje koordinacijske funkcije u tim situacijama i za izdavanje preporuka nadležnom tijelu, a ESMA bi takve informacije trebala moći zatražiti izravno od središnje druge ugovorne strane ili sudionika na tržištu ako nadležno tijelo ne dostavi odgovore u odgovarajućem roku. Ulogom ESMA-e u kriznim situacijama ne bi se trebala dovoditi u pitanje konačna odgovornost nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane za donošenje nadzornih odluka u pogledu središnje druge ugovorne strane koju nadzire, uključujući hitne mjere. Ključno je i da članovi kolegija mogu proslijediti informacije koje prime u kriznoj situaciji javnim tijelima, uključujući ministarstva, koja su odgovorna za financijsku stabilnost njihovih tržišta.

(40)

Kako bi se smanjilo opterećenje središnjih drugih ugovornih strana i ESMA-e, trebalo bi pojasniti da nakon što ESMA preispita priznavanje središnje druge ugovorne strane treće zemlje, ta središnja druga ugovorna strana treće zemlje ne bi trebala biti dužna podnijeti novi zahtjev za priznavanje. Trebala bi, međutim, ESMA-i dostaviti sve informacije potrebne za takvo preispitivanje. Stoga ESMA-ino preispitivanje priznavanja središnje druge ugovorne strane iz treće zemlje ne bi trebalo smatrati novim priznavanjem te središnje druge ugovorne strane iz treće zemlje.

(41)

Komisija bi pri donošenju odluke o istovrijednosti trebala moći tu treću zemlju izuzeti od zahtjeva za učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja. Pri razmatranju bi li takav pristup bio proporcionalan, Komisija bi mogla razmotriti niz raznih čimbenika, uključujući usklađenost s načelima za infrastrukture financijskog tržišta koja su objavili Odbor za plaćanja i tržišne infrastrukture i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire, veličinu središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja s poslovnim nastanom u toj jurisdikciji i, ako je poznato, očekivanu aktivnost članova sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji s tim središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja.

(42)

Kako bi se osigurala proporcionalnost dogovora o suradnji ESMA-e i relevantnih nadležnih tijela trećih zemalja, u takvim bi se dogovorima trebao uzeti u obzir niz različitih aspekata, uključujući kategorizaciju središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja kao središnjih drugih ugovornih strana prve ili druge razine rizika, posebna obilježja opsega usluga koje u Uniji pružaju ili namjeravaju pružati, te podrazumijevaju li te usluge posebne rizike za Uniju odnosno za jednu ili više njezinih država članica, kao i to poštuju li središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja međunarodne standarde. Dogovori o suradnji između ESMA-e i relevantnih nadležnih tijela trećih zemalja trebali bi stoga odražavati stupanj rizika koji središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećoj zemlji potencijalno predstavljaju za financijsku stabilnost Unije odnosno jedne ili više njezinih država članica.

(43)

ESMA bi stoga svoje dogovore o suradnji trebala prilagoditi različitim jurisdikcijama trećih zemalja na temelju središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u određenoj jurisdikciji. Naime, središnje druge ugovorne strane prve razine rizika obuhvaćaju središnje druge ugovorne strane raznih profila pa bi se ESMA trebala pobrinuti da dogovor o suradnji bude proporcionalan središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u svakoj trećoj zemlji. Konkretnije, ESMA bi trebala razmotriti, između ostalog, likvidnost predmetnih tržišta, stupanj aktivnosti poravnanja središnjih drugih ugovornih strana u eurima ili drugim valutama Unije te u kojoj mjeri subjekti iz Unije koriste usluge takvih središnjih drugih ugovornih strana. S obzirom na to da velika većina središnjih drugih ugovornih strana prve razine rizika u ograničenoj mjeri pruža usluge poravnanja članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji te da bi mogla poravnavati proizvode koji nisu obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) br. 648/2012, i opseg ESMA-ine procjene i informacija koje treba zatražiti trebao bi biti ograničen u svim tim jurisdikcijama. Kako bi se ograničili zahtjevi za informacije za središnje druge ugovorne strane prve razine rizika, ESMA bi u načelu svake godine trebala zatražiti informacije unaprijed utvrđenog opsega. Ako su rizici središnje druge ugovorne strane prve razine rizika ili jurisdikcije potencijalno veći, bili bi opravdani dodatni zahtjevi, barem svaka tri mjeseca, te širi opseg zatraženih informacija. Dogovori o suradnji trebali bi biti prilagođeni tako da odražavaju takvu diferencijaciju u profilu rizičnosti različitih središnjih drugih ugovornih strana prve razine rizika i trebali bi uključivati odredbe kojima se organizira odgovarajući okvir za razmjenu informacija. Međutim, ne bi trebalo tražiti prilagodbu svih dogovora o suradnji koji budu na snazi u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe, osim ako to zatraže relevantna tijela trećih zemalja.

(44)

Ako je člankom 25. stavkom 2.b Uredbe (EU) br. 648/2012 središnja druga ugovorna strana priznata kao središnja druga ugovorna strana druge razine rizika jer su te središnje druge ugovorne strane sistemski važne za Uniju odnosno za jednu ili više njezinih država članica, dogovori o suradnji ESMA-e i relevantnih tijela trećih zemalja trebali bi obuhvaćati češću razmjenu informacija šireg opsega. U tom bi slučaju dogovori o suradnji trebali uključivati i postupke kojima se osigurava nadzor takve središnje druge ugovorne strane druge razine rizika u skladu s člankom 25. te uredbe. ESMA bi se trebala pobrinuti da dobije sve informacije koje su joj potrebne da izvršava dužnosti u skladu Uredbom (EU) br. 648/2012, uključujući informacije potrebne radi usklađenosti s člankom 25. stavkom 2.b te uredbe i razmjenu informacija ako je središnjoj drugoj ugovornoj strani u cijelosti ili djelomično potvrđena usporediva usklađenost. Kako bi se ESMA-i omogućila provedba potpunog i učinkovitog nadzora središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika, trebalo bi pojasniti da te središnje druge ugovorne strane trebaju ESMA-i periodično dostavljati informacije.

(45)

Ako se odobri usporediva usklađenost, ESMA bi također trebala redovito procjenjivati kontinuiranu usklađenost središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika s uvjetima za njihovo priznavanje na temelju usporedive usklađenosti tako što će pratiti usklađenost središnjih drugih ugovornih strana sa zahtjevima utvrđenima u članku 16. i glavama IV. i V. na temelju Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1304 (16). ESMA bi pri toj procjeni trebala moći, uz primanje relevantnih informacija i potvrda od središnje druge ugovorne strane druge razine rizika, surađivati i dogovoriti se o administrativnim postupcima s tijelom treće zemlje kako bi se osiguralo da ESMA ima relevantne informacije kako bi pratila da se uvjeti za usporedivu usklađenost poštuju te kako bi se, u mjeri u kojoj je to moguće, smanjila administrativna i regulatorna opterećenja za te središnje druge ugovorne strane druge razine rizika.

(46)

Kako bi se osiguralo da je ESMA obaviještena i o tome kako je središnja druga ugovorna strana druge razine rizika pripremljena za financijske teškoće, kako ih može ublažiti i od njih se oporaviti, dogovori o suradnji trebali bi uključivati pravo ESMA-e da bude konzultirana pri pripremi i ocjeni planova opravka i pripremi planova sanacije, kao i pravo ESMA-e da bude obaviještena ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika uvede plan oporavka ili ako tijelo treće zemlje izradi planove sanacije. ESMA-u bi trebalo obavijestiti i o aspektima relevantnima za financijsku stabilnost Unije odnosno jedne ili više njezinih država članica te o tome bi li provedba takvog plana oporavka ili sanacije mogla bitno utjecati na pojedinačne članove sustava poravnanja te u kojoj mjeri na poznate klijente i neizravne klijente. U dogovorima o suradnji trebalo bi utvrditi i da bi ESMA trebala biti obaviještena ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika namjerava aktivirati svoj plan oporavka ili ako tijela treće zemlje utvrde naznake nove krizne situacije koja bi mogla utjecati na poslovanje te središnje druge ugovorne strane, posebno na njezinu sposobnost pružanja usluga poravnanja ili ako tijela treće zemlje u bliskoj budućnosti planiraju poduzeti određenu sanacijsku mjeru.

(47)

ESMA bi trebala moći povući priznavanje središnje druge ugovorne strane treće zemlje ako je ta središnja druga ugovorna strana treće zemlje ozbiljno i sustavno kršila bilo koji od primjenjivih zahtjeva utvrđenih u Uredbi (EU) br. 648/2012, uključujući dostavljanje informacija ESMA-i koje se odnose na priznavanje te središnje druge ugovorne strane treće zemlje, plaćanje naknada ESMA-i ili odgovor na ESMA-ine zahtjeve za informacije koje su ESMA-i potrebne za izvršavanje njezinih dužnosti u pogledu središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja, te ako nije poduzela korektivne mjere koje je ESMA zatražila u odgovarajuće utvrđenom roku.

(48)

Kako bi se ublažili potencijalni rizici za financijsku stabilnost Unije, središnje druge ugovorne strane i klirinške kuće ne bi smjele biti članovi sustava poravnanja drugih središnjih ugovornih strana niti bi središnje druge ugovorne strane trebale moći prihvatiti druge središnje druge ugovorne strane ili klirinške kuće kao članove sustava poravnanja ili neizravne članove sustava poravnanja. Od sudionika na tržištu koji trenutačno posluju u okviru takvih aranžmana trebalo bi zahtijevati da pronađu druge načine središnjeg poravnanja. Takva zabrana ne bi trebala utjecati na ugovore o međudjelovanju koji su uređeni glavom V. Uredbe (EU) br. 648/2012 i aranžmane sklopljene kako bi središnja druga ugovorna strana mogla provoditi svoju politiku ulaganja u skladu s tom uredbom, kao što su sponzorirano članstvo ili izravan pristup poravnanim repo tržištima između središnjih drugih ugovornih strana. Kako bi se osiguralo dovoljno vremena za prilagodbu, postojeće ugovore trebalo bi postupno ukinuti u roku od dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Sudionici na tržištu i nadležna tijela trebali bi istražiti različita rješenja, uključujući definiranje ugovora o međudjelovanju.

(49)

Uredba (EU) br. 648/2012 trebala bi se primjenjivati na ugovore o međudjelovanju za sve vrste financijskih i nefinancijskih instrumenata, kao što su ugovori o izvedenicama, uz instrumente tržišta novca i prenosive vrijednosne papire kako su definirani u Direktivi 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (17). ESMA bi stoga, nakon savjetovanja s članovima ESSB-a i ESRB-a, trebala izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se osigurale dosljedne, učinkovite i djelotvorne procjene ugovora o međudjelovanju.

(50)

Kako bi se osiguralo da nadzorni okvir za središnje druge ugovorne strane iz Unije rezultira sigurnim i otpornim središnjim drugim ugovornim stranama te da se temelji na suradnji između nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane i ESMA-e, rezultate neovisnih revizija trebalo bi dostaviti odboru središnje druge ugovorne strane te bi ih trebalo staviti na raspolaganje i ESMA-i i nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane. Osim toga, ESMA i nadležna tijela središnjih drugih ugovorenih strana trebala bi moći tražiti da prisustvuju sastancima odbora za rizike središnjih drugih ugovornih strana bez prava glasa te da budu prikladno obaviješteni o aktivnostima i odlukama tog odbora za rizike. ESMA bi isto tako trebala odmah primiti sve odluke u kojima odbor središnje druge ugovorne strane odluči da neće prihvatiti savjete odbora za rizike, uz obrazloženje središnje druge ugovorne stranke takvih odluka.

(51)

Nedavni događaji ekstremne volatilnosti na tržištima robe pokazuju da nefinancijske druge ugovorne strane nemaju jednak pristup likvidnosti kao financijske druge ugovorne strane. Stoga bi nefinancijskim drugim ugovornim stranama trebalo dopustiti da nude samo usluge poravnanja klijentima nefinancijskim drugim ugovornim stranama koje pripadaju istoj grupi. Ako je središnja druga ugovorna strana prihvatila ili namjerava prihvatiti nefinancijske druge ugovorne strane kao članove sustava poravnanja, ta središnja druga ugovorna strana trebala bi se pobrinuti da nefinancijske druge ugovorne strane mogu dokazati da mogu ispuniti zahtjeve za iznos nadoknade i doprinose u jamstveni fond, među ostalim u stresnim uvjetima. S obzirom na to da nefinancijske druge ugovorne strane ne podliježu istim bonitetnim zahtjevima i zaštitnim mjerama za likvidnost kao financijske druge ugovorne strane, izravan pristup nefinancijskih drugih ugovornih strana središnjim drugim ugovornim stranama trebala bi pratiti nadležna tijela središnjih drugih ugovornih strana koje ih prihvaćaju kao članove sustava poravnanja. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane trebalo bi redovito izvješćivati ESMA-u i kolegij o proizvodima koje poravnavaju nefinancijske druge ugovorne strane, ukupnoj izloženosti i utvrđenim rizicima. Cilj ove Uredbe nije ograničiti mogućnost nefinancijskih drugih ugovornih strana da postanu izravni članovi sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane na bonitetno prihvatljiv način.

(52)

Kako bi se klijentima i neizravnim klijentima osigurala bolja vidljivost i predvidljivost poziva na uplatu iznosa nadoknade kako bi mogli dodatno razvijati svoje strategije upravljanja likvidnošću, članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja trebali bi svojim klijentima zajamčiti transparentnost. Zbog pružanja usluga poravnanja i njihova profesionalnog iskustva sa središnjim poravnanjem i upravljanjem likvidnošću, članovi sustava poravnanja mogu klijentima jasno i transparentno objasniti kako funkcioniraju modeli nadoknade središnje druge ugovorne strane, među ostalim u stresnim uvjetima, te koje su moguće posljedice takvih događaja na nadoknade koje se od klijenata traže, uključujući sve dodatne nadoknade koje bi od svojih klijenata mogli zatražiti sami članovi sustava poravnanja. Bolje razumijevanje modela nadoknade klijentima bi omogućilo da bolje predvide pozive na uplatu iznosa nadoknade i pripreme se za zahtjeve za kolateral, osobito u stresnim uvjetima. Kako bi se osiguralo da članovi sustava poravnanja mogu svojim klijentima zaista osigurati potrebne razine transparentnosti u pogledu poziva na uplatu iznosa nadoknade i modela nadoknade središnjih drugih ugovornih strana, središnje druge ugovorne strane trebale bi im također dostaviti sve informacije koje zatraže. ESMA bi, uz savjetovanje s EBA-om i ESSB-om, trebala detaljnije odrediti opseg i format razmjene informacija između središnjih drugih ugovornih strana i članova sustava poravnanja te između članova sustava poravnanja i njihovih klijenata.

(53)

Kako bi se osiguralo da modeli iznosa nadoknade odražavaju aktualne tržišne uvjete, središnje druge ugovorne strane trebale bi ne samo redovito, nego i kontinuirano revidirati razinu svojih iznosa nadoknade uzimajući u obzir sve moguće procikličke učinke takvih revizija. Pri pozivanju na uplate i pri naplati iznosa nadoknade na dnevnoj osnovi, središnje druge ugovorne strane trebale bi dodatno razmotriti mogući učinak svojih naplata i plaćanja iznosa nadoknade na dnevnoj osnovi za likvidnosne pozicije svojih sudionika.

(54)

Kako bi se osigurala točna definicija likvidnosnog rizika, trebalo bi proširiti subjekte čiji bi status neispunjavanja obveza središnja druga ugovorna strana trebala uzeti u obzir pri utvrđivanju takvog rizika kako bi se obuhvatio ne samo likvidnosni rizik neispunjavanja obveza članova sustava poravnanja nego i pružatelja likvidnosti, pri čemu se isključuju središnje banke.

(55)

Kako bi se nefinancijskim subjektima koji nemaju dovoljne iznose visoko likvidne imovine, a posebno energetskim društvima, olakšao pristup poravnanju pod uvjetima koje odredi ESMA te kako bi se osiguralo da središnja druga ugovorna strana uzima te uvjete u obzir pri izračunu svoje ukupne izloženosti prema banci koja je i član sustava poravnanja, jamstva javne banke i jamstva poslovne banke trebala bi se smatrati prihvatljivim kolateralom. Pri određivanju uvjeta po kojima se ta jamstva mogu prihvatiti kao kolateral, ESMA bi trebala omogućiti središnjoj drugoj ugovornoj strani da odluči o razini kolateralizacije tih jamstava na temelju svoje procjene rizika, uključujući mogućnost da se ta jamstva ne kolateraliziraju, podložno odgovarajućim ograničenjima koncentracije, zahtjevima kreditne kvalitete i strogim zahtjevima za povratni rizik. Osim toga, s obzirom na njihov profil niskog kreditnog rizika, trebalo bi navesti da su i javna jamstva prihvatljiva kao kolateral. Naposljetku, središnja druga ugovorna strana trebala bi pri reviziji razine korektivnih faktora koje primjenjuje na imovinu koju prihvaća kao kolateral uzeti u obzir sve moguće procikličke učinke takvih revizija.

(56)

Kako bi se olakšao prijenos pozicija klijenta u slučaju neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja, članu sustava poravnanja koji prima takve pozicije trebalo bi dati vremena da ispuni određene zahtjeve koji proizlaze iz pružanja usluga poravnanja klijentima. Posebno i s obzirom na to da se prijenos pozicija klijenta odvija u izvanrednim okolnostima i tijekom kratkog razdoblja, član sustava poravnanja koji prima pozicije trebao bi imati tri mjeseca da provede i dovrši svoje postupke dužne pažnje kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima za sprečavanje pranja novca u skladu s pravom Unije. Osim toga, i ako je primjenjivo, član sustava poravnanja koji prima pozicije trebao bi ispuniti kapitalne zahtjeve za izloženosti članova sustava poravnanja prema klijentima u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013u roku dogovorenom s njegovim nadležnim tijelom koji ne prelazi tri mjeseca. Početak tog dogovorenog roka trebao bi biti datum prijenosa pozicija klijenta s člana sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze na člana sustava poravnanja koji prima pozicije.

(57)

Kad je riječ o potvrdi promjena modela i parametara središnjih drugih ugovornih strana, trebalo bi uvesti izmjene kako bi se pojednostavnio postupak i olakšala sposobnost središnjih drugih ugovornih strana da brzo reagiraju na tržišna kretanja koja mogu zahtijevati izmjene njihovih modela i parametara rizika. Kako bi se osigurala konvergencija nadzora, Uredbom (EU) br. 648/2012 trebalo bi odrediti uvjete koje treba uzeti u obzir pri procjeni je li određena promjena značajna te se od ESMA-e, u bliskoj suradnji s ESSB-om, traži da dodatno razradi takve uvjete utvrđivanjem kvantitativnih pragova i posebnih elemenata koje treba uzeti u obzir. ESMA bi posebno trebala odrediti kriterije za promjene koje bi se trebale smatrati značajnima, uključujući koje bi strukturne elemente modela rizika trebalo uključiti u opseg promjena koje se uvijek smatraju značajnima. Ti strukturni elementi modela rizika trebali bi uključivati, na primjer, alate protiv procikličnosti koje primjenjuju središnje druge ugovorne strane. Sve značajne promjene trebale bi biti u potpunosti potvrđene prije nego što se prihvate. Ako središnja druga ugovorna strana primjenjuje i upotrebljava prethodno potvrđeni model ili na njega primjenjuje samo manje izmjene, kao što je prilagodba parametara unutar odobrenog raspona koji je dio potvrđenog modela zbog vanjskih čimbenika kao što su promjene cijena na tržištu, to se ne bi trebalo smatrati promjenom modela i stoga ne iziskuje potvrdu.

(58)

Neznatne promjene modela i parametara kojima se ne povećavaju rizici za središnju drugu ugovornu stranu iz Unije trebale bi se moći brzo odobriti. Stoga bi, u skladu s ciljem da središnje druge ugovorne strane iz Unije budu sigurne i otporne uz izgradnju modernog i konkurentnog ekosustava poravnanja u Uniji koji može privući poslovanje, trebalo uvesti ubrzani postupak za neznatne promjene modela i parametara kako bi se ograničili izazovi i nesigurnost koji trenutačno postoje u postupku nadzornog potvrđivanja takvih promjena. Ako promjena nije znatna, trebalo bi primjenjivati ubrzani postupak potvrđivanja. Cilj je takvog postupka olakšati sposobnost središnjih drugih ugovornih strana da brzo odgovore na tržišna kretanja koja bi mogla zahtijevati izmjene njihovih modela i parametara rizika. Stoga bi trebalo pojednostavniti postupak potvrđivanja takvih promjena modela i parametara rizika.

(59)

Uredbu (EU) br. 648/2012 trebalo bi preispitati najkasnije pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni kako bi se omogućilo dovoljno vremena za primjenu promjena uvedenih ovom Uredbom o izmjeni. Iako bi Uredbu (EU) br. 648/2012 trebalo preispitati u cijelosti, preispitivanjem bi se posebna pozornost trebala posvetiti djelotvornosti i učinkovitosti te uredbe u ostvarivanju njezinih ciljeva, poboljšanju učinkovitosti i sigurnosti tržišta poravnanja u Uniji i očuvanju financijske stabilnosti Unije. Pritom bi trebalo voditi računa i o privlačnosti središnjih drugih ugovornih strana iz Unije, učinku ove Uredbe o izmjeni na poravnanje u Uniji te o tome koliko bi Unija imala koristi od bolje procjene i upravljanja prekograničnim rizicima.

(60)

Kako bi se osigurala usklađenost Uredbe (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća (18) s Uredbom (EU) br. 648/2012 te očuvali integritet i stabilnost unutarnjeg tržišta, u Uredbi (EU) 2017/1131 potrebno je utvrditi jedinstven skup pravila za otklanjanje rizika druge ugovorne strane u transakcijama izvedenim financijskim instrumentima koje obavljaju novčani fondovi ako je transakciju poravnala odobrena ili priznata središnja druga ugovorna strana. Budući da se dogovorima o središnjem poravnanju smanjuje rizik druge ugovorne strane koji je svojstven ugovorima o financijskim izvedenicama, pri utvrđivanju primjenjivih ograničenja rizika druge ugovorne strane potrebno je utvrditi je li transakciju poravnala odobrena ili priznata središnja druga ugovorna strana. Za regulatorne potrebe i potrebe usklađivanja potrebno je i ukinuti ograničenja rizika druge ugovorne strane samo ako druge ugovorne strane za pružanje usluga poravnanja članovima sustava poravnanja i njihovim klijentima posluju s odobrenim ili priznatim središnjim drugim ugovornim stranama.

(61)

Radi osiguranja dosljedne usklađenosti pravila uvedenih ovom Uredbom, trebalo bi izraditi tehničke standarde. Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje regulatornih tehničkih standarda koje ESMA izradi kako bi se dodatno odredilo sljedeće: vrijednost pragova poravnanja koji se primjenjuju na zbirne pozicije; elementi i zahtjevi provedbe smanjenja rizika nakon trgovanja i za pružatelja usluga provedbe smanjenja rizika nakon trgovanja; operativni kriteriji i kriteriji reprezentativnosti za zahtjev za aktivni račun; pojedinosti o relevantnom izvješćivanju; vrste naknada i drugih troškova koje bi trebalo objaviti klijentima pri pružanju usluga poravnanja; sadržaj informacija o kojima se izvješćuje i razinu detalja tih informacija za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja priznate na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012; pojedinosti i sadržaj informacija koje trebaju dostaviti središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Uniji; opseg i pojedinosti izvješća članova sustava poravnanja i klijenata iz Unije njihovim nadležnim tijelima o njihovim aktivnostima poravnanja posredstvom središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja te mehanizmima koji pokreću preispitivanje vrijednosti pragova poravnanja nakon znatnih fluktuacija cijena u odnosnoj vrsti OTC izvedenica kako bi se preispitalo i područje primjene izuzeća za zaštitu od rizika i pragove za obvezu poravnanja; sustavne očite pogreške u izvješćivanju; dokumenti i informacije koje su središnje druge ugovorne strane dužne dostaviti pri podnošenju zahtjeva za izdavanje odobrenja ili za proširenje odobrenja; vrsta proširenja koja ne bi bitno utjecala na profil rizičnosti središnje druge ugovorne strane i učestalost obavješćivanja o primjeni izuzeća; uvjeti za utvrđivanje primjenjuje li se ubrzani postupak za proširenje odobrenja za rad i postupak traženja informacija od ESMA-e i kolegija; elementi koje treba razmotriti pri utvrđivanju pristupnih kriterija za središnju drugu ugovornu stranu i pri procjeni sposobnosti nefinancijskih drugih ugovornih strana da ispune relevantne zahtjeve; zahtjevi za transparentnost; kolateralni zahtjevi; aspekti potvrđivanja modela; i zahtjevi da središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način upravljaju rizicima koji proizlaze iz ugovora o međudjelovanju. Komisija bi te regulatorne tehničke standarde trebala donijeti delegiranim aktima u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(62)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiju bi trebalo ovlastiti i za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje ESMA izradi o formatu u kojem članovi sustava poravnanja iz Unije i klijenti izvješćuju svoja nadležna tijela o svojim aktivnostima poravnanja posredstvom središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja priznatih na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, standardima i formatima podataka za izvješćivanje ESMA-e o informacijama središnjih drugih ugovornih strana iz Unije, formatu dokumenata potrebnih za podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, proširenje odobrenja i potvrdu izmjena modelâ i parametara. Komisija bi te regulatorne tehničke standarde trebala donijeti u obliku provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a i člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(63)

Kako bi se zajamčili ciljevi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (19) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(64)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, a to su povećanje sigurnosti i učinkovitosti središnjih drugih ugovornih strana iz Unije povećanjem njihove privlačnosti, poticanjem poravnanja u Uniji i poboljšanjem prekograničnog razmatranja rizika, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(65)

Uredbe (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

u članku 1. stavak 3. briše se;

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Unutargrupne transakcije

1.   U odnosu na nefinancijsku drugu ugovornu stranu, unutargrupna transakcija jest ugovor o OTC izvedenicama koji je sklopljen s drugom ugovornom stranom koja čini dio iste grupe, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

2.   U odnosu na financijsku drugu ugovornu stranu, unutargrupna transakcija jest bilo koje od sljedećeg:

3.   Za potrebe ovog članka, smatra se da su druge ugovorne strane obuhvaćene istom konsolidacijom kada su obje ugovorne strane nešto od sljedećeg:

4.   Za potrebe ovog članka, na transakcije s drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u bilo kojoj od sljedećih trećih zemalja ne primjenjuje se nijedno izuzeće za unutargrupne transakcije:

5.   Ako je to primjereno s obzirom na utvrđene probleme u pravnim, nadzornim i izvršnim aranžmanima treće zemlje i ako ti problemi rezultiraju većim rizicima, uključujući kreditni rizik druge ugovorne strane i pravni rizik, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 82. radi dopune ove Uredbe kako bi se utvrdile treće zemlje čijim subjektima nije dozvoljeno da imaju koristi od izuzeća za unutargrupne transakcije iako te treće zemlje nisu uvrštene na popis u skladu sa stavkom 4. ovog članka.

(*1)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.)."

(*2)  Uredba Komisije (EZ) br. 1569/2007 od 21. prosinca 2007. o uspostavi mehanizma za utvrđivanje istovjetnosti računovodstvenih standarda koje primjenjuju izdavatelji vrijednosnih papira iz trećih zemalja u skladu s direktivama 2003/71/EZ i 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 340, 22.12.2007., str. 66.)."

(*3)  Uredba (EU) 2024/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (SL L, 2024/1624, 19.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1624/oj).” "

3.

u članku 4. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Obveza poravnanja svih ugovora o OTC izvedenicama ne primjenjuje se na ugovore sklopljene u situacijama iz prvog podstavka točke (a) podtočke iv. između financijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 4.a stavka 1. drugog podstavka ili nefinancijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka, s jedne strane, i mirovinskog sustava s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koji posluje na nacionalnoj osnovi, s druge strane, pod uvjetom ima odobrenje, da je pod nadzorom i priznat u skladu s nacionalnim pravom i da je njegova primarna svrha isplata mirovina te da je izuzet od obveze poravnanja u skladu s tim nacionalnim pravom.”

;

4.

članak 4.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.a

Financijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi poravnanja

1.   Svakih 12 mjeseci financijska druga ugovorna strana koja zauzima pozicije u ugovorima o OTC izvedenicama može izračunati sljedeće pozicije:

Ako financijska druga ugovorna strana:

ta financijska druga ugovorna strana:

Financijska druga ugovorna strana može delegirati zadatak obavješćivanja ESMA-e u skladu s drugim podstavkom točkom i. bilo kojem drugom subjektu unutar grupe kojoj ta financijska druga ugovorna strana pripada. Financijska druga ugovorna strana i dalje je pravno odgovorna za obavješćivanje ESMA-e.

2.   Financijska druga ugovorna strana koja podliježe obvezi poravnanja iz članka 4. ili koja postane podložna obvezi poravnanja u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom ovog članka ostaje podložna toj obvezi poravnanja i nastavlja s poravnavanjem dok ta financijska druga ugovorna strana relevantnom nadležnom tijelu ne dokaže da njezine zbirne pozicije ili neporavnane pozicije ne premašuju pragove poravnanja utvrđene na temelju stavka 4. ovog članka ili članka 10. stavka 4. prvog podstavka točke (b).

Financijska druga ugovorna strana mora moći dokazati relevantnom nadležnom tijelu da se izračunom zbirnih pozicija ili neporavnanih pozicija, ovisno o tome koje su primjenjive, ne dovodi do sustavnog podcjenjivanja tih zbirnih pozicija ili neporavnanih pozicija.

3.   Financijska druga ugovorna strana u izračun neporavnanih pozicija iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) ovog članka uključuje sve ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ili je priznata u skladu s člankom 25. koje su sklopili ta financijska druga ugovorna strana ili drugi subjekti grupe kojoj pripada ta financijska druga ugovorna strana.

Financijska druga ugovorna strana u izračun zbirnih pozicija uključuje sve ugovore o OTC izvedenicama koje su sklopili ta financijska druga ugovorna strana ili drugi subjekti u grupi kojoj ta financijska druga ugovorna strana pripada.

Neovisno o prvom i drugom podstavku, za UCITS i AIF-ove neporavnane i zbirne pozicije izračunavaju se na razini fonda.

Društva za upravljanje UCITS-om koja upravljaju više nego jednim UCITS-om i UAIF-ovi koji upravljaju više nego jednim AIF-om moraju moći relevantnom nadležnom tijelu dokazati da izračun pozicija na razini fonda ne dovodi do:

Relevantna nadležna tijela financijske druge ugovorne strane i drugih subjekata u grupi uspostavljaju postupke suradnje kako bi se osigurao učinkovit izračun pozicija na razini grupe.

4.   ESMA, nakon savjetovanja s ESRB-om i drugim relevantnim tijelima, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje vrijednost pragova poravnanja primjenjivih na zbirne pozicije kada je to potrebno kako bi se osiguralo razborito pokriće financijskih drugih ugovornih strana u okviru obveze poravnanja.

Ako ESMA u skladu s člankom 10. stavkom 4.a preispituje pragove poravnanja određene u skladu s člankom 10. stavkom 4. prvim podstavkom točkom (b), ESMA preispituje i prag poravnanja utvrđen u skladu s prvim podstavkom ovog stavka.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

5.   Za potrebe ovog članka i članka 10. ‚neporavnana pozicija’ znači zbirna prosječna pozicija na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci u ugovorima o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ili je priznata u skladu s člankom 25.”

;

5.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 4.b

Usluge smanjenja rizika nakon trgovanja

1.   Ne dovodeći u pitanje tehnike smanjenja rizika iz članka 11., obveza poravnanja iz članka 4. stavka 1. ne primjenjuje se na ugovore o OTC izvedenicama koji su pokrenuti i sklopljeni kao rezultat prihvatljivog postupka smanjenja rizika nakon trgovanja (‚transakcije SRNT-a’) provedenog u skladu sa stavcima od 2. do 4. ovog članka.

2.   Transakcija SRNT-a izuzima se od obveze poravnanja iz članka 4. stavka 1. ako:

3.   Prihvatljiv postupak smanjenja rizika nakon trgovanja:

4.   Pružatelj usluge SRNT-a:

5.   Nadležno tijelo koje je pružatelju usluga SRNT-a izdalo odobrenje za rad u skladu s člankom 7. Direktive 2014/65/EU prije nego što se transakcija SRNT-a koja proizlazi iz postupka smanjenja rizika nakon trgovanja koju provodi taj pružatelj usluga SRNT-a može izuzeti od obveze poravnanja u skladu sa stavkom 1. bez nepotrebne odgode provodi sljedeće:

Nadležno tijelo iz prvog podstavka barem jednom godišnje potvrđuje ESMA-i da pružatelj usluga SRNT-a i dalje ispunjava zahtjeve iz stavaka 3. i 4. ili da pružatelj usluga SRNT-a više ne pruža usluge smanjenja rizika nakon trgovanja, ovisno o slučaju.

ESMA informacije primljene na temelju prvog i drugog podstavka ovog stavka prenosi tijelima svake države članice s nadzornim ovlastima u vezi s obvezom poravnanja iz članka 4. stavka 1.

Nadležno tijelo iz prvog podstavka ovog stavka bez nepotrebne odgode obavješćuje ESMA-u ako pružatelj usluga SRNT-a više ne ispunjava zahtjeve iz stavaka 3. i 4. Nakon takve obavijesti ESMA uklanja pružatelja usluga SRNT-a s popisa iz petog podstavka ovog stavka. Od datuma na koji je pružatelj usluga SRNT-a uklonjen s tog popisa transakcije SRNT-a koje proizlaze iz postupka smanjenja rizika nakon trgovanja koji provodi taj pružatelj usluga SRNT-a više nisu izuzete od obveze poravnanja u skladu sa stavkom 1.

ESMA svake godine objavljuje popis pružatelja usluga SRNT-a o kojima je obaviještena u skladu s prvim podstavkom točkom (a).

6.   ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuju elementi i zahtjevi utvrđeni u stavcima 3. i 4. te sljedeći ostali uvjeti ili obilježja postupaka smanjenja rizika nakon trgovanja:

ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

;

6.

u članku 6. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:

;

7.

umeću se sljedeći članci:

„Članak 7.a

Aktivni račun

1.   Financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane koje 24. prosinca 2024. podliježu obvezi poravnanja u skladu s člancima 4.a i 10. ili koje postanu podložne obvezi poravnanja nakon toga i koje premaše pragove poravnanja u bilo kojoj kategoriji ugovora o izvedenicama iz stavka 6. ovog članka, u pojedinačnoj kategoriji navedenoj u tom stavku ili zbirno u svim kategorijama navedenima u tom stavku, za te kategorije ugovora o izvedenicama iz stavka 6. ovog članka drže najmanje jedan aktivni račun kod središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ako ta središnja druga ugovorna strana pruža usluge poravnanja za dotične izvedenice i poravnavaju barem reprezentativni broj transakcija na tom aktivnom računu.

Ako financijska druga ugovorna strana ili nefinancijska druga ugovorna strana postane podložna obvezi posjedovanja aktivnog računa u skladu s prvim podstavkom, ta financijska druga ugovorna strana ili nefinancijska druga ugovorna strana o tome obavješćuje ESMA-u i njezino relevantno nadležno tijelo i otvara takav aktivni račun u roku od šest mjeseci od nastanka te obveze.

2.   Pri utvrđivanju svojih obveza u pogledu stavka 1. druga ugovorna strana koja pripada grupi koja podliježe konsolidiranom nadzoru u Uniji uzima u obzir sve ugovore o izvedenicama iz stavka 6. koje poravnava ta druga ugovorna strana ili drugi subjekti unutar grupe kojoj ta druga ugovorna strana pripada, uz iznimku unutargrupnih transakcija.

3.   Druge ugovorne strane koje postanu podložne obvezi utvrđenoj u stavku 1. prvom podstavku osiguravaju da su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi:

4.   Obveza reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d) ocjenjuje se na temelju sljedećih kriterija:

Obveza reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d) ne primjenjuje se na druge ugovorne strane za koje zamišljeni nepodmireni obujam poravnanja u ugovorima o izvedenicama iz stavka 6. ne prelazi 6 milijardi EUR.

Ocjena obveze reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d) temelji se na potkategorijama. Za svaku vrstu ugovora o izvedenicama broj potkategorija proizlazi iz kombinacije različitih veličina transakcija i raspona dospijeća.

Druga ugovorna strana ispunjava zahtjeve iz stavka 3. točaka (a), (b) i (c) u roku od šest mjeseci od nastanka obveze iz stavka 1. ovog članka i ta druga ugovorna strana redovito izvješćuje u skladu s člankom 7.b. Zahtjevi se redovito testiraju na stres najmanje jednom godišnje.

Kad je riječ o obvezi reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d), koju treba ispuniti, druge ugovorne strane poravnavaju, na prosječnoj godišnjoj osnovi, najmanje pet transakcija u svakoj od najrelevantnijih potkategorija po vrsti ugovora o izvedenicama i po referentnom razdoblju definiranom u skladu sa stavkom 8. trećim podstavkom. Ako dobiveni broj transakcija premašuje polovinu ukupnih transakcija te druge ugovorne strane u prethodnih 12 mjeseci, obveza reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d) smatra se ispunjenom ako ta druga ugovorna strana poravna barem jednu transakciju u svakoj od najvažnijih potkategorija po vrsti ugovora o izvedenicama po referentnom razdoblju.

Obveza reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d) ne primjenjuje se na pružanje usluga poravnavanja klijentima. Izračun zamišljenog nepodmirenog obujma poravnanja druge ugovorne strane iz stavka 8. četvrtog podstavka ne uključuje njezine aktivnosti poravnanja klijenata.

5.   Financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi iz stavka 1. ovog članka i koje poravnavaju najmanje 85 % svojih ugovora o izvedenicama koji pripadaju kategorijama iz stavka 6. ovog članka kod središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje za rad u skladu s člankom 14. izuzete su od zahtjevâ iz stavka 3. točaka (a), (b) i (c) ovog članka, zahtjeva iz stavka 4. četvrtog podstavka ovog članka i dodatnog zahtjeva za izvješćivanje iz članka 7.b stavka 2.

6.   Kategorije ugovora o izvedenicama koje podliježu obvezi iz stavka 1. obuhvaćaju bilo koje od sljedećeg:

7.   Ako ESMA provede procjenu u skladu s člankom 25. stavkom 2.c i zaključi da određene usluge ili aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika imaju znatnu sistemsku važnost za Uniju odnosno za jednu ili više njezinih država članica ili da usluge ili aktivnosti za koje je ESMA prethodno utvrdila da su od znatne sistemske važnosti za Uniju odnosno za jednu ili više njezinih država članica to više nisu, popis ugovora koji podliježu obvezi aktivnog računa može se izmijeniti.

Kako bi se izmijenio popis ugovora koji podliježu obvezama u pogledu aktivnog računa, ESMA, nakon savjetovanja s ESRB-om i u dogovoru sa središnjim bankama izdanja, dostavlja Komisiji temeljitu i sveobuhvatnu analizu troškova i koristi, u skladu s kvantitativnom tehničkom procjenom navedenom u članku 25. stavku 2.c prvom podstavku točki (c), prema potrebi, uključujući učinke na druge valute Unije, i procjenu mogućih učinaka proširenja obveza aktivnog računa na nove vrste ugovora te mišljenje u vezi s tom procjenom. Suglasnost središnjih banaka izdanja odnosi se samo na ugovore u valuti koju one izdaju.

Ako ESMA provede procjenu i izda mišljenje u kojem zaključuje da bi popis ugovora trebalo izmijeniti, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 82. radi izmjene popisa ugovora o izvedenicama iz prvog podstavka ovog stavka.

8.   ESMA u suradnji s EBA-om, EIOPA-om i ESRB-om te nakon savjetovanja s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuju zahtjevi iz stavka 3. točaka (a), (b) i (c) ovog članka, uvjeti testiranja otpornosti na stres i pojedinosti o izvješćivanju u skladu s člankom 7.b. Pri izradi tih regulatornih tehničkih standarda ESMA uzima u obzir veličinu portfelja različitih drugih ugovornih strana u skladu s trećim podstavkom ovog stavka tako da druge ugovorne strane s više transakcija u svojim portfeljima podliježu strožim operativnim uvjetima i zahtjevima za izvješćivanje od drugih ugovornih strana s manje transakcija.

Kad je riječ o obvezi reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d), ESMA određuje različite vrste ugovora o izvedenicama, podložno ograničenju od tri vrste, različite raspone dospijeća, podložno ograničenju od četiri raspona dospijeća, i različite raspone veličina transakcija, podložno ograničenju od tri raspona veličina transakcija, kako bi se osigurala reprezentativnost ugovora o izvedenicama koji se poravnavaju putem aktivnih računa.

ESMA određuje broj, koji ne smije biti veći od pet, najrelevantnijih potkategorija po vrsti ugovora o izvedenicama koje treba prikazati na aktivnom računu. Najrelevantnije potkategorije su one koje sadržavaju najveći broj transakcija tijekom referentnog razdoblja.

ESMA određuje i trajanje referentnog razdoblja, koje ne smije biti kraće od šest mjeseci za druge ugovorne strane čiji je zamišljeni nepodmireni obujam poravnanja u ugovorima o izvedenicama iz stavka 6. manji od 100 milijardi EUR, ni kraće od mjesec dana za druge ugovorne strane čiji je zamišljeni nepodmireni obujam poravnanja u ugovorima o izvedenicama iz stavka 6. veći od 100 milijardi EUR.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. lipnja 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

9.   Nadležna tijela po subjektu, grupi i zbirnom prosjeku prate i izračunavaju razinu aktivnosti u ugovorima o izvedenicama iz stavka 6. ovog članka te informacije prosljeđuje zajedničkom mehanizmu za praćenje.

Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da predvide i izriču kaznene sankcije, ako se utvrdi da financijska ili nefinancijska druga ugovorna strana krši svoje obveze iz ovog članka, njezino nadležno tijelo odlukom izriče administrativne kazne ili periodične penale ili zahtijeva od nadležnih pravosudnih tijela da izreknu kazne ili periodične penale kako bi prisililo tu drugu ugovornu stranu da prestane s kršenjem.

Periodična novčana kazna iz drugog podstavka učinkovita je i razmjerna i ne smije prelaziti maksimum od 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini. Nameće se za svaki dan kašnjenja i izračunava od datuma navedenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

Periodična novčana kazna iz drugog podstavka izriče se za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon obavijesti o odluci nadležnog tijela. Nakon isteka tog razdoblja nadležno tijelo preispituje tu mjeru i po potrebi je produžuje.

10.   Do 25. lipnja 2026. ESMA u bliskoj suradnji s ESSB-om i ESRB-om te nakon savjetovanja sa zajedničkim mehanizmom za praćenje procjenjuje učinkovitost ovog članka u ublažavanju rizika za financijsku stabilnost za Uniju koje predstavljaju izloženosti drugih ugovornih strana iz Unije središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika koje pružaju usluge od znatne sistemske važnosti u skladu s člankom 25. stavkom 2.c.

ESMA uz procjenu iz prvog podstavka prilaže izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, uključujući detaljno obrazloženu procjenu učinka dopunskih mjera, uključujući kvantitativne pragove.

Neovisno o prvom podstavku, ESMA dostavlja svoju procjenu i preporuke u bilo kojem trenutku nakon primitka službene obavijesti zajedničkog mehanizma za praćenje u kojoj se navodi vjerojatna realizacija rizika za financijsku stabilnost Unije zbog posebnih okolnosti koje uzrokuju događaj sa sistemskim posljedicama.

U roku od šest mjeseci od primitka izvješća ESMA-e iz drugog podstavka Komisija bi trebala pripremiti vlastito izvješće kojem se, prema potrebi, može priložiti zakonodavni prijedlog.

Članak 7.b

Praćenje obveze aktivnog računa

1.   Financijska druga ugovorna strana ili nefinancijska druga ugovorna strana koja podliježe obvezi iz članka 7.a izračunava svoje aktivnosti i izloženosti riziku u kategorijama ugovora o izvedenicama iz stavka 6. tog članka te svakih šest mjeseci svojem nadležnom tijelu dostavlja informacije potrebne za procjenu usklađenosti s tom obvezom. Nadležno tijelo bez nepotrebne odgode prenosi te informacije ESMA-i.

Druge ugovorne strane iz prvog podstavka ovog stavka prema potrebi upotrebljavaju informacije dostavljene u skladu s člankom 9. Izvješćivanje uključuje i dokaz nadležnom tijelu da postoje pravna dokumentacija, IT povezivost i unutarnji postupci povezani s aktivnim računima.

2.   Financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi iz stavka 1. ovog članka i koje, za ugovore o izvedenicama iz članka 7.a stavka 6., uz aktivne račune drže i račune kod druge ugovore strane druge razine rizika, dostavljaju isto tako svakih šest mjeseci svojem nadležnom tijelu informacije o resursima i sustavima koje su uspostavile kako bi osigurale da su uvjeti iz članka 7.a stavka 3. točke (b) ispunjeni. Nadležno tijelo bez nepotrebne odgode prenosi te informacije ESMA-i.

3.   Nadležna tijela iz prvog stavka ovog članka osiguravaju da financijske i nefinancijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi iz članka 7.a poduzmu odgovarajuće korake za ispunjavanje te obveze, tako da među ostalim koriste nadzorne ovlasti u skladu sa svojim sektorskim zakonodavstvom, kad je to primjereno, ili da izriču sankcije iz članka 12. kad je to potrebno. Nadležna tijela mogu zahtijevati češće izvješćivanje, posebno ako na temelju dostavljenih informacija nisu poduzeti dostatni koraci za ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi u pogledu aktivnih računa.

Članak 7.c

Informacije o pružanju usluga poravnanja

1.   Članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja i posredstvom središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. i središnje druge ugovorne strane priznate u skladu s člankom 25., dužni su obavijestiti svoje klijente, ako je ponuda dostupna, o mogućnosti poravnanja njihovih ugovora posredstvom središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje u skladu s člankom 14.

2.   Neovisno o članku 4. stavku 3.a, članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja klijentima na jasan i razumljiv način za svaku središnju drugu ugovornu stranu u kojoj pružaju usluge poravnanja objavljuju naknade koje se naplaćuju takvim klijentima za pružanje usluga poravnanja i sve druge naknade koje se naplaćuju, uključujući naknade koje se naplaćuju klijentima, a koje prenose troškove i druge povezane troškove povezane s pružanjem usluga poravnanja.

3.   Članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja pružaju informacije iz stavka 1.:

4.   ESMA uz savjetovanje s EBA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se dodatno odredila vrsta informacije iz stavka 2.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 7.d

Informacije o aktivnostima poravnanja središnjih drugih ugovornih strana priznatih u skladu s člankom 25.

1.   Članovi sustava poravnanja i klijenti koji poravnavaju ugovore posredstvom središnje druge ugovorne strane priznate u skladu s člankom 25. izvješćuju o takvoj aktivnosti poravnanja kako slijedi:

Izvješća iz prvog podstavka sadržavaju informacije o opsegu aktivnosti priznate središnje druge ugovorne strane na godišnjoj osnovi navodeći:

Nadležna tijela odmah prosljeđuje ESMA-i i zajedničkom mehanizmu za praćenje informacije iz drugog podstavka.

2.   ESMA u suradnji s EBA-om, EIOPA-om i ESRB-om te nakon savjetovanja s članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuje sadržaj informacija o kojima se izvješćuje i razina detaljnosti informacija koje se dostavljaju u skladu sa stavkom 1. ovog članka, uzimajući u obzir postojeće kanale izvješćivanja i informacije već dostupne ESMA-i prema postojećem okviru izvješćivanja, uključujući obvezu izvješćivanja iz članka 9.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

3.   ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojem se određuje format informacija koje treba dostaviti nadležnom tijelu iz stavka 1. uzimajući u obzir postojeće kanale izvješćivanja.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 7.e

Informacije o središnjim drugim ugovornim stranama iz Unije

1.   Središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14. jednom mjesečno putem središnje baze podataka koju je uspostavila ESMA u skladu s člankom 17.c (‚središnja baza podataka’) izvješćuju ESMA-u barem o sljedećim informacijama:

Članovi kolegija središnje druge ugovorne strane iz članka 18. imaju pristup informacijama dostavljenima u skladu s ovim člankom putem središnje baze podataka.

2.   ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i ESSB-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuju pojedinosti i sadržaj informacija koje treba dostaviti u skladu sa stavkom 1.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

3.   ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju standardi i formati podataka koji se koriste za informacije o kojima se izvješćuje u skladu sa stavkom 1.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

;

8.

članak 9. mijenja se kako slijedi:

9.

članak 10. mijenja se kako slijedi:

10.

članak 11. mijenja se kako slijedi:

11.

članak 12. mijenja se kako slijedi:

12.

članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

Mehanizam za izbjegavanje dvostrukih ili proturječnih pravila u pogledu ugovora o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana

1.   Europska nadzorna tijela pomažu Komisiji u praćenju međunarodne primjene načela utvrđenih u članku 11., posebno u pogledu mogućih dvostrukih ili proturječnih zahtjeva koji se postavljaju sudionicima na tržištu, te daju preporuke za moguće mjere.

2.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima utvrđuje da pravni, nadzorni i izvršni aranžmani treće zemlje:

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 86. stavka 2.

3.   Provedbenim aktom o istovrijednosti iz stavka 2. podrazumijeva se da se za druge ugovorne strane koje sklapaju ugovor o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana na koju se primjenjuje ova Uredba smatra da su ispunile obveze iz članka 11. ako barem jedna od drugih ugovornih strana podliježe zahtjevima koji se smatraju istovrijednima u skladu s provedbenim aktom o istovrijednosti.”

;

13.

članak 14. mijenja se kako slijedi:

14.

članak 15. mijenja se kako slijedi:

15.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 15.a

Izuzeće od odobravanja proširenja usluga ili aktivnosti poravnanja

1.   Neovisno o članku 15., od središnje druge ugovorne strane koja namjerava proširiti svoje poslovanje na dodatnu uslugu ili aktivnost koja nije obuhvaćena njezinim postojećim odobrenjem ne zahtijeva se odobrenje za takvo proširenje ako ta dodatna usluga ili aktivnost ne bi imala bitan utjecaj na profil rizičnosti središnje druge ugovorne strane.

Središnja druga ugovorna strana putem središnje baze podataka obavješćuje registrirane primatelje ako odluči iskoristiti izuzeće iz prvog podstavka ovog stavka, uključujući uslugu ili aktivnost koju namjerava pružati.

Promjene koje središnja druga ugovorna strana provodi u skladu s ovim člankom podliježu preispitivanju i ocjeni u skladu s člankom 21.

ESMA može preispitati pružanje usluga i aktivnosti poravnanja te izvijestiti kolegij iz članka 18. i Komisiju o rizicima koji proizlaze iz pružanja usluga i aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana prema ovom članku, kao i o njihovoj primjerenosti.

2.   ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuje sljedeće:

ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

;

16.

članak 17. mijenja se kako slijedi:

17.

umeću se sljedeći članci:

„Članak 17.a

Ubrzani postupak za odobrenje proširenja odobrenja

1.   Ubrzani postupak za odobrenje proširenja odobrenja primjenjuje se ako središnja druga ugovorna strana namjerava proširiti svoje poslovanje na dodatne usluge ili aktivnosti poravnanja iz članka 15. i ako takvo proširenje ispunjava sve sljedeće uvjete:

2.   Središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev za proširenje svojeg postojećeg odobrenja za dodatne usluge poravnanja ili aktivnosti poravnanja u skladu s postupkom utvrđenim u ovom članku, mora dokazati da se predloženo proširenje njezinog poslovanja na dodatne usluge poravnanja ili aktivnosti poravnanja može ocijeniti prema ovom postupku.

Središnja druga ugovorna strana podnosi svoj zahtjev za proširenje u elektroničkom obliku putem središnje baze podataka i navodi sve potrebne informacije u skladu s člankom 15. stavcima 3. i 4. kako bi dokazala da je u trenutku izdavanja odobrenja uspostavila sve potrebne mehanizme za ispunjavanje relevantnih zahtjeva iz ove Uredbe. Potvrda o primitku zahtjeva u skladu s člankom 17.c šalje se središnjoj drugoj ugovornoj strani putem središnje baze podataka u roku od dva radna dana od podnošenja tog zahtjeva.

3.   U roku od 15 radnih dana od potvrde primitka zahtjeva u skladu sa stavkom 2. ovog članka nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane nakon što razmotri informacije od ESMA-e i kolegija iz članka 18. odlučuje:

Ako središnja druga ugovorna strana podnese zahtjev za proširenje odobrenja u skladu s člankom 15., nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane može se osloniti na dio procjene koja je prethodno provedena u skladu s ovim člankom u mjeri u kojoj zahtjev za proširenje neće dovesti do promjene ili na drugi način utjecati na prethodnu procjenu za taj dio. Središnja druga ugovorna strana potvrđuje nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane da nema promjena temeljnih činjenica u tom dijelu procjene.

Ako nadležno tijelo odluči da proširenje odobrenja ne ispunjava uvjete za procjenu u okviru ubrzanog postupka, zahtjev središnje druge ugovorne strane odbija se.

Ako je nadležno tijelo odlučilo ne odobriti proširenje odobrenja za rad, proširenja odobrenja odbija se.

4.   Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane pisanim putem i uz detaljno obrazloženje obavješćuje putem središnje baze podataka, u roku iz stavka 3., središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev o svojoj odluci na temelju tog stavka.

5.   ESMA u bliskog suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuju uvjeti iz stavka 1. točaka od (a) do (e) ovog članka, i određuje postupak za savjetovanje s ESMA-om i kolegijem iz članka 18. u skladu sa stavkom 3. ovog članka o tome jesu li ti uvjeti ispunjeni ili ne.

Prilikom daljnjeg određenja uvjeta na temelju prvog podstavka, ESMA utvrđuje metodologiju koja će se koristiti i parametre koji će se primjenjivati pri odlučivanju kada se uvjet smatra ispunjenim. ESMA također navodi postoje li tipična proširenja usluga i aktivnosti za koje se u načelu može smatrati da potpadaju pod ubrzani postupak iz ovog članka.

ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 17.b

Postupak donošenja odluka, izvješća ili drugih mjera

1.   Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane putem središnje baze podataka u elektroničkom obliku podnosi zahtjev za mišljenje:

Zahtjev za mišljenje iz prvog podstavka ovog stavka, zajedno sa svim relevantnim dokumentima, odmah se dostavlja ESMA-i i središnjem kolegiju iz članka 18.

2.   Ako relevantnim člankom nije određeno drukčije, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane u roku od 30 radnih dana od podnošenja zahtjeva iz stavka 1. procjenjuje usklađenost središnje druge ugovorne strane s odgovarajućim zahtjevima. Do kraja tog razdoblja procjene nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane dostavlja svoj nacrt odluke, izvješće ili drugu mjeru ESMA-i i kolegiju iz članka 18.

3.   Osim ako nije drukčije navedeno u relevantnom članku, nakon primitka zahtjeva za mišljenje iz stavka 1. i nacrta odluka, izvješća ili drugih mjera iz stavka 2.:

Za potrebe prvog podstavka točke (b) ovog stavka ako se u nacrtu odluke, izvješća ili druge mjere podnesene ESMA-i u skladu s tom točkom pokaže nedostatak konvergencije ili usklađenosti u primjeni ove Uredbe, ESMA izdaje smjernice ili preporuke u svrhu promicanja potrebne dosljednosti ili usklađenosti u primjeni ove Uredbe u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010. Ako ESMA donese mišljenje u skladu s točkom (b), nadležno tijelo propisno razmatra to mišljenje i obavješćuje ESMA-u o svakom naknadnom djelovanju ili nedjelovanju.

ESMA i kolegij iz članka 18. donose svoja mišljenja u roku koji odredi nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, a koji mora biti najmanje 15 radnih dana od primitka relevantnih dokumenata iz stavka 2. ovog članka.

4.   U roku od 10 radnih dana od primitka mišljenja ESMA-e i kolegija iz članka 18. i, ako je izdano, mišljenja ESMA-e donesenog u skladu sa stavkom 3. prvim podstavkom točkom (b) ovog članka ili u relevantnom roku ako je drukčije određeno u ovoj Uredbi, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, nakon pomnog razmatranja mišljenja ESMA-e i kolegija, uključujući sve uvjete ili preporuke sadržane u tim mišljenjima, donosi svoju odluku, izvješće ili druge mjere kako se zahtijeva na temelju relevantnog članka i prosljeđuje ih ESMA-i i kolegiju.

Ako se u odluci, izvješću ili drugoj mjeri ne odražava mišljenje ESMA-e ili kolegija iz članka 18., uključujući sve uvjete ili preporuke koje sadržava, ona sadržava detaljno obrazloženje i objašnjenje svakog bitnog odstupanja od tog mišljenja ili tih uvjeta ili preporuka.

Za potrebe stavka 3. prvog podstavka točaka (a) i (b) ovog članka, ako se nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ne slaže ili se ne namjerava složiti s mišljenjem ESMA-e ili s bilo kojim uvjetima ili preporukama koji su u njemu navedeni, ESMA obavješćuje svoj Odbor supervizora u skladu s člankom 24.a. Te informacije uključuju i obrazloženje nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane za neslaganje ili njezinu namjeru neslaganja.

Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane donosi svoje odluke, izvješća ili druge mjere u skladu s relevantnim člancima navedenima u stavku 1. ovog članka.

Članak 17.c

Središnja baza podataka

1.   ESMA uspostavlja i vodi središnju bazu podataka putem koje se omogućuje pristup nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane i ESMA-i (‚registrirani primatelji’), kao i članovima kolegija iz članka 18. za tu relevantnu središnju drugu ugovornu stranu ako se to zahtijeva na temelju relevantnoga članka, u pogledu svih dokumenata registriranih u bazi podataka za središnju drugu ugovornu stranu, te pristup ostalim primateljima određenima u skladu s ovom Uredbom. ESMA osigurava da središnja baza podataka obavlja funkcije iz ovog članka.

ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje uspostavu središnje baze podataka.

2.   Središnja druga ugovorna strana zahtjeve iz članka 14., članka 15. stavka 1. drugog podstavka, članka 49. i članka 49.a podnosi putem te središnje baze podataka. Potvrda o primitku šalje se putem središnje baze podataka u roku od dva radna dana od podnošenja zahtjeva.

Središnja druga ugovorna strana odmah u središnju bazu podataka učitava sve dokumente koje je dužna dostaviti u okviru postupaka izdavanja odobrenja iz članaka 14. i 15. ili postupaka potvrđivanja iz članaka 49. i 49.a, ovisno o slučaju. Registrirani primatelji odmah učitavaju sve dokumente koje prime od središnje druge ugovorne strane u vezi sa zahtjevom iz prvog podstavka ovog stavka, osim ako je središnja druga ugovorna strana već učitala takve dokumente.

Središnja druga ugovorna strana ima pristup središnjoj bazi podataka u pogledu dokumenata koje je dostavila u tu središnju bazu podataka ili dokumenata koje je toj središnjoj drugoj ugovornoj strani putem te središnje baze podataka proslijedio bilo koji registrirani primatelj ili kolegij iz članka 18.

3.   Nadležno tijelo podnosi zahtjev za mišljenje iz članka 17.b putem središnje baze podataka.

4.   Pitanja koja ESMA, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili članovi kolegija iz članka 18. podnesu središnjoj drugoj ugovornoj strani ili informacije koje su od nje zatražili tijekom razdoblja za procjenu iz članaka 17., 17.a, 17.b, 49. i 49.a središnja druga ugovorna strana podnosi i na njih odgovara putem središnje baze podataka.

5.   Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane obavješćuje dotičnu središnju drugu ugovornu stranu putem središnje baze podataka ako je donesena odluka, izvješće ili druga mjera, ovisno o slučaju, u skladu s člancima 14., 15., 15.a, 17., 17.a, 17.b, 20., 21., od 30. do 33., 35., 37., 41., 49., 49.a, 51. i 54. te o svim odlukama koje nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane dobrovoljno odluči podijeliti sa središnjom drugom ugovornom stranom putem središnje baze podataka.

6.   Središnja baza podataka osmišljena je tako da automatski obavješćuje registrirane primatelje o promjenama njezina sadržaja, uključujući učitavanje, brisanje ili zamjenu dokumenata, podnošenje pitanja i zahtjeva za informacije.

7.   Članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane imaju pristup središnjoj bazi podataka radi obavljanja svojih zadaća u skladu s člankom 24.a stavkom 7. Predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane može članovima tog nadzornog odbora ograničiti pristup nekim dokumentima iz članka 24.a stavka 2. točke (c) i točke (d) podtočke ii. ako je to opravdano zbog zaštite povjerljivosti.”

;

18.

članak 18. mijenja se kako slijedi:

19.

članak 19. mijenja se kako slijedi:

20.

članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.

Oduzimanje odobrenja

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 22. stavak 3., nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane oduzima odobrenje, u cijelosti ili djelomično, ako središnja druga ugovorna strana:

2.   Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane oduzme odobrenje središnjoj drugoj ugovornoj strani na temelju stavka 1., to oduzimanje odobrenja može ograničiti na određenu uslugu ili aktivnost poravnanja u jednoj ili više vrsta izvedenica, vrijednosnih papira, drugih financijskih instrumenata ili nefinancijskih instrumenata.

3.   Prije nego što nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane donese odluku o oduzimanju odobrenja za rad središnjoj drugoj ugovornoj strani u cijelosti ili djelomično, među ostalim za jednu ili više usluga ili aktivnosti poravnanja u jednoj ili više vrsta izvedenica, vrijednosnih papira, drugih financijskih instrumenata ili nefinancijskih instrumenata u skladu sa stavkom 1., ono, u skladu s člankom 17.b, traži mišljenje ESMA-e i kolegija iz članka 18. o potrebi oduzimanja odobrenja, u cijelosti ili djelomično, središnje druge ugovorne strane, osim ako se odluka zahtijeva hitno.

4.   ESMA ili bilo koji član kolegija iz članka 18. može u bilo kojem trenutku tražiti da nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ispita ispunjava li još središnja druga ugovorna strana uvjete pod kojima joj je izdano odobrenje.

5.   Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane donese odluku o oduzimanju odobrenja za rad središnjoj drugoj ugovornoj strani u cijelosti ili djelomično, među ostalim za jednu ili više usluga ili aktivnosti poravnanja u jednom ili više vrsta izvedenica, vrijednosnih papira, drugih financijskih instrumenata ili nefinancijskih instrumenata, ta odluka proizvodi učinke u cijeloj Uniji, a nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane bez nepotrebne odgode obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu putem središnje baze podataka.”

;

21.

u članku 21. stavci od 1. do 4. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Nadležna tijela iz članka 22. poduzimaju barem sve od sljedećeg u vezi sa središnjom drugom ugovornom stranom:

2.   Preispitivanje i ocjena iz stavka 1. obuhvaćaju sve zahtjeve za središnje druge ugovorne strane koji su utvrđeni ovom Uredbom. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane može zatražiti pomoć ESMA-e u bilo kojoj od svojih nadzornih aktivnosti, uključujući one navedene u stavku 1.

3.   Nakon što razmotre informacije od ESMA-e i kolegija iz članka 18., nadležna tijela utvrđuju učestalost i dubinu preispitivanja i ocjene iz stavka 1. ovog članka, posebno uzimajući u obzir veličinu, sistemsku važnost, prirodu, opseg, složenost aktivnosti i međusobnu povezanost s drugim infrastrukturama financijskog tržišta predmetnih središnjih drugih ugovornih strana te prioritete nadzora koje je utvrdila ESMA u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (ba). Nadležna tijela ažuriraju preispitivanje i ocjenu najmanje jednom godišnje.

Središnje druge ugovorne strane podliježu izravnim nadzorima nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane najmanje jednom godišnje. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane obavješćuje ESMA-u o svakom planiranom izravnom nadzoru jedan mjesec prije nego što takav nadzor treba provesti, osim ako se odluka o provedbi izravnog nadzora donese u izvanrednoj situaciji, a u tom slučaju nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane obavješćuje ESMA-u čim donese tu odluku. ESMA može zatražiti da bude pozvana na izravne nadzore.

Ako nakon zahtjeva ESMA-e u skladu s drugim podstavkom nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane odbije pozvati ESMA-u na izravni nadzor, ono dostavlja obrazloženo objašnjenje za takvo odbijanje.

Ne dovodeći u pitanje drugi i treći podstavak, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane prosljeđuje ESMA-i i članovima kolegija iz članka 18. sve relevantne informacije koje je primilo od središnje druge ugovorne strane u vezi sa svim izravnim nadzorima koje provodi.

4.   Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane redovito, a najmanje jednom godišnje, podnosi ESMA-i i kolegiju iz članka 18. izvješće o procjeni i rezultatima preispitivanja i ocjene iz stavka 1., među ostalim o tome je li nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane zatražilo ikakve korektivne mjere ili izreklo kazne.

Izvješće obuhvaća kalendarsku godinu i podnosi se ESMA-i i kolegiju iz članka 18. do 30. ožujka sljedeće kalendarske godine. Mišljenje o tom izvješću donose kolegij iz članka 18. u skladu s člankom 19. i ESMA u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc), i izdaju ga u skladu s postupkom iz članka 17.b.

ESMA može zatražiti održavanje ad hoc sastanka sa središnjom drugom ugovornom stranom i njezinim nadležnim tijelom. ESMA može zatražiti takav sastanak u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

Kolegij iz članka 18. obavješćuje se o održavanju sastanka i prima sažetak glavnih ishoda tog sastanka.

4.a   ESMA od nadležnih tijela može zatražiti da joj dostave informacije potrebne za obavljanje njezinih zadaća na temelju ovog članka u skladu s postupkom utvrđenim u članku 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

;

22.

članak 23.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 23.

Suradnja u području nadzora između nadležnih tijela i ESMA-e u pogledu središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje

1.   ESMA ima ulogu koordinatora nadležnih tijela i kolegija s ciljem:

2.   Nadležna tijela nacrt svojih odluka, izvješća ili drugih mjera dostavljaju ESMA-i radi njezina očitovanja prije donošenja akta ili mjere u skladu s člancima 7., 8. i 14., člankom 15. stavkom 1. drugim podstavkom, člankom 21., člancima od 29. do 33. i člancima 35., 36., 37., 41., 54. te, osim ako je odluka potrebna hitno, člankom 20.

Nadležna tijela mogu nacrt odluka dostaviti ESMA-i radi njezina očitovanja i prije donošenja svakog drugog akta ili druge mjere u skladu sa svojim dužnostima iz članka 22. stavka 1.”

;

23.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 23.b

Zajednički mehanizam za praćenje

1.   ESMA uspostavlja zajednički mehanizam za praćenje radi izvršavanja zadaća iz stavka 2.

Zajednički mehanizam za praćenje sastoji se od:

Osim subjekata iz drugog podstavka ovog stavka, središnje banke koje izdaju valute u kojima su iskazani ugovori o izvedenicama iz članka 7.a stavka 6., osim onih navedenih u tom drugom podstavku točki (d), nacionalna nadležna tijela koja nadziru obvezu iz članka 7.a, ograničena na jedno po državi članici, i Komisija mogu sudjelovati i u zajedničkom mehanizmu za praćenje kao promatrači.

ESMA upravlja i predsjeda sastancima zajedničkog mehanizma za praćenje. Predsjednik zajedničkog mehanizma za praćenje može, na zahtjev njegovih drugih članova ili na vlastitu inicijativu predsjednika, pozvati druga tijela da sudjeluju na sastancima kada je to relevantno za teme o kojima će se raspravljati.

2.   Zajednički mehanizam za praćenje:

Tijela koja sudjeluju u zajedničkom mehanizmu za praćenje, kolegij iz članka 18. i nacionalna nadležna tijela surađuju i razmjenjuju informacije potrebne za provedbu zadaća iz prvog podstavka ovoga stavka.

Ako te informacije nisu dostupne zajedničkom mehanizmu za praćenje, uključujući informacije iz članka 7.a stavka 9., relevantno nadležno tijelo središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje, njihovih članova sustava poravnanja i njihovih klijenata dostavlja potrebne informacije koje ESMA-i i drugim tijelima koja sudjeluju u zajedničkom mehanizmu za praćenje omogućuju provedbu zadaća iz prvog podstavka ovog stavka.

3.   Ako relevantno nadležno tijelo nema zatražene informacije, traži da središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje, njihovi članovi sustava poravnanja ili njihovi klijenti dostave te informacije. Relevantno nadležno tijelo bez nepotrebne odgode prosljeđuje te informacije ESMA-i.

4.   Podložno suglasnosti relevantnog nadležnog tijela, ESMA može zatražiti informacije i izravno od relevantnog subjekta. ESMA bez nepotrebne odgode prosljeđuje relevantnom nadležnom tijelu sve informacije koje primi od tog subjekta.

5.   Zahtjevi za informacije upućeni središnjim drugim ugovornim stranama razmjenjuju se putem središnje baze podataka.

6.   ESMA u suradnji s drugim tijelima koja sudjeluju u zajedničkom mehanizmu za praćenje podnosi godišnje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o rezultatima njegovih aktivnosti na temelju stavka 2.

Izvješće iz prvog podstavka može uključivati preporuke za moguća djelovanja na razini Unije kako bi se uklonili utvrđeni horizontalni rizici.

7.   ESMA djeluje u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u slučaju da na temelju informacija primljenih u okviru zajedničkog mehanizma za praćenje i nakon njegovih rasprava ESMA:

Prije postupanja u skladu s prvim podstavkom ovoga stavka, ESMA može izdati smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

8.   Ako na temelju informacija primljenih u okviru zajedničkog mehanizma za praćenje i nakon njegovih rasprava smatra da se ispunjavanjem zahtjeva iz članka 7.a ne osigurava učinkovito smanjenje prekomjerne izloženosti članova i klijenata sustava poravnanja iz Unije prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika, ESMA je dužna preispitati regulatorne tehničke standarde iz članka 7.a stavka 8. i pritom, prema potrebi, utvrditi odgovarajuće razdoblje za prilagodbu koje nije dulje od 12 mjeseci.”

;

24.

članak 24. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 24.

Krizne situacije

1.   Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili bilo koje drugo relevantno tijelo bez nepotrebne odgode obavješćuje ESMA-u, kolegij iz članka 18., relevantne članove ESSB-a, Komisiju i druga relevantna tijela o svakoj kriznoj situaciji koja se odnosi na središnju drugu ugovornu stranu, uključujući:

2.   U kriznoj situaciji informacije se dostavljaju i ažuriraju bez nepotrebne odgode kako bi se članovima kolegija iz članka 18. omogućilo da analiziraju učinak te izvanredne situacije, posebno na njihove članove sustava poravnanja i njihove klijente. Članovi kolegija iz članka 18. mogu proslijediti informacije javnim tijelima odgovornima za financijsku stabilnost njihovih tržišta, podložno obvezi čuvanja profesionalne tajne iz članka 83. Na tijela koja primaju te informacije primjenjuje se obveza čuvanja profesionalne tajne u skladu s člankom 83.

3.   U slučaju krizne situacije kod jedne ili više središnjih drugih ugovornih strana koja ima ili bi mogla imati destabilizirajući učinak na prekogranična tržišta, ESMA koordinira nadležna tijela, sanacijska tijela imenovana u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/23 i kolegije iz članka 18. ove Uredbe radi koordiniranog odgovora na krizne situacije koje se odnose na središnju drugu ugovornu stranu i osiguravanja djelotvorne razmjene informacija među nadležnim tijelima, kolegijima iz članka 18. ove Uredbe i sanacijskim tijelima.

4.   U kriznoj situaciji, osim ako sanacijsko tijelo poduzima ili je poduzelo mjeru sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2021/23 ad hoc sastanke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane radi koordinacije odgovora nadležnih tijela:

5.   Na ad hoc sastanak iz stavka 4., prema potrebi, poziva se i svako od sljedećih tijela, ovisno o pitanjima o kojima će se na tom sastanku raspravljati:

6.   Ako se ad hoc sastanak Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane saziva u skladu sa stavkom 4., predsjednik tog odbora o tome obavješćuje EBA-u, EIOPA-u, ESRB, Jedinstveni sanacijski odbor osnovan na temelju Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (*4) i Komisiju, koji se na njihov zahtjev pozivaju da sudjeluju na tom sastanku.

Ako se sastanak održava nakon krizne situacije kako je navedeno u stavku 1. točki (c), predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane poziva relevantne središnje banke izdanja da sudjeluju na tom sastanku.

7.   ESMA može od svih relevantnih nadležnih tijela zatražiti da joj dostave potrebne informacije za obavljanje svoje koordinacijske funkcije predviđene ovim člankom.

Ako relevantno nadležno tijelo ima zatražene informacije, ono ih bez nepotrebne odgode prosljeđuje ESMA-i.

Ako relevantno nadležno tijelo nema zatražene informacije, od središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14., njihovih članova sustava poravnanja ili njihovih klijenata, povezanih infrastruktura financijskog tržišta ili povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane eksternalizirale operativne funkcije ili aktivnosti, ovisno o slučaju i ako je primjenjivo, zahtijeva da mu dostave te informacije te o tome obavješćuje ESMA-u. Kad relevantno nadležno tijelo primi zatražene informacije, bez nepotrebne odgode prosljeđuje ih ESMA-i.

Umjesto da traži informacije iz trećeg podstavka, relevantno nadležno tijelo može ESMA-i dopustiti da te informacije zatraži izravno od relevantnog subjekta. ESMA bez nepotrebne odgode prosljeđuje sve informacije koje primi od tog subjekta relevantnom nadležnom tijelu.

Ako u roku od 48 sati ne primi informacije koje je zatražila u skladu s prvim podstavkom, ESMA može običnim zahtjevom zatražiti od središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje, njihovih članova sustava poravnanja i njihovih klijenata, povezanih infrastruktura financijskog tržišta i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane eksternalizirale operativne funkcije ili aktivnosti da joj dostave te informacije bez nepotrebne odgode. ESMA bez nepotrebne odgode prosljeđuje sve informacije koje primi od tih subjekata relevantnom nadležnom tijelu.

8.   ESMA može, na prijedlog Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, izdati preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 upućene jednom ili više nadležnih tijela u kojima im preporučuje donošenje privremenih ili trajnih nadzornih odluka u skladu sa zahtjevima iz članka 16. i glava IV. i V. ove Uredbe kako bi se izbjegli ili ublažili znatni negativni učinci na financijsku stabilnost Unije. ESMA može izdati te preporuke samo ako je pogođeno više središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14. ili ako događaji na razini Unije destabiliziraju prekogranična tržišta na kojima se obavlja poravnanje.

(*4)  Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).”;"

25.

članak 24.a mijenja se kako slijedi:

26.

u članku 24.b stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   U pogledu nadzornih procjena koje se provode u vezi s člancima 41., 44., 46., 50. i 54. i odluka koje treba donijeti na temelju tih članaka u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane savjetuje se sa središnjim bankama izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f). Svaka središnja banka izdanja može odgovoriti. Ako središnja banka izdanja odluči odgovoriti, ona to čini u roku od 10 radnih dana od primitka nacrta odluke. U izvanrednim situacijama, to razdoblje ne iznosi više od 24 sata. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene ili podnese prigovor na procjene koje se odnose na odluke ili nacrte odluka na temelju članaka 41., 44., 46., 50. i 54., o tome daje cjelovito i detaljno obrazloženje u pisanom obliku. Nakon završetka razdoblja za savjetovanje Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane propisno razmatra odgovor i eventualne izmjene koje su predložile središnje banke izdanja i pruža svoju procjenu središnjoj banci izdanja.

2.   Ako u nacrtu odluke Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane ne odrazi izmjene koje je predložila središnja banka izdanja, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane u pisanom obliku o tome obavješćuje tu središnju banku izdanja navodeći cjelovito obrazloženje zašto nisu uzete u obzir izmjene koje je predložila ta središnja banka izdanja i pružajući objašnjenje za sva odstupanja od tih izmjena. Nadzorni odbor za središnje duge ugovorne strane Odboru supervizora zajedno sa svojim nacrtom odluke podnosi primljene odgovore i izmjene koje su predložile središnje banke izdanja i svoja objašnjenja zašto one nisu uzete u obzir.”

;

27.

članak 25. mijenja se kako slijedi:

28.

u članku 25a stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U zahtjevu iz stavka 1. ovog članka navodi se činjenična osnova za utvrđivanje usporedivosti te obrazloženje zašto su usklađenošću sa zahtjevima koji se primjenjuju u trećoj zemlji ispunjeni zahtjevi utvrđeni u članku 16. i glavama IV. i V. Središnja druga ugovorna strana druge razine rizika podnosi svoj obrazloženi zahtjev iz stavka 1. u elektroničkom obliku putem središnje baze podataka.

ESMA odobrava usporedivu usklađenost, djelomično ili u cijelosti, ako na temelju obrazloženog zahtjeva iz stavka 1. ovog članka odluči da se smatra da središnja druga ugovorna strana druge razine rizika koja ispunjava relevantne zahtjeve koji se primjenjuju u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 16. i glavama IV. i V. te time ispunjava zahtjev za priznavanje iz članka 25. stavka 2.b točke (a).

ESMA u cijelosti ili u vezi s određenim zahtjevom povlači usporedivu usklađenost ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika više ne ispunjava uvjete za usporedivu usklađenost i ako ta središnja druga ugovorna strana u zadanom roku nije poduzela korektivne mjere koje je zatražila ESMA. Pri određivanju datuma učinka odluke o povlačenju usporedive usklađenosti ESMA nastoji predvidjeti primjereno razdoblje prilagodbe koje ne smije biti dulje od šest mjeseci.

Ako odobri usporedivu usklađenost, ESMA je i dalje odgovorna za obavljanje svojih dužnosti i svojih zadaća na temelju ove Uredbe, posebno onih iz članaka 25. i 25.b, te nastavlja izvršavati svoje ovlasti iz članaka 25.c, 25.d, od 25.f do 25.m te 25.p i 25.q.

Ne dovodeći u pitanje sposobnost ESMA-e da obavlja svoje zadaće iz ove Uredbe, ako ESMA odobri usporedivu usklađenost, ona se sporazumijeva o administrativnim dogovorima s tijelom treće zemlje u cilju da se osigura odgovarajuća razmjena informacija i suradnja kako bi ESMA kontinuirano pratila ispunjavanje zahtjeva za usporedivu usklađenost.”

29.

u članku 25.b stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA je od svake središnje druge ugovorne strane druge razine rizika dužna zatražiti sljedeće:

;

30.

u članku 25.f stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   ESMA može na temelju običnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od priznatih središnjih drugih ugovornih strana i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane izdvojile poslovne funkcije ili aktivnosti da pruže sve informacije koje su ESMA-i potrebne za praćenje pružanja usluga ili aktivnosti poravnanja tih središnjih drugih ugovornih strana u Uniji i za obavljanje njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

Informacije iz prvog podstavka zatražene na temelju običnog zahtjeva mogu biti periodične ili jednokratne prirode.”

;

31.

članak 25.o zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.o

Izmjene prilogâ III. i IV.

Kako bi se uzele u obzir izmjene članka 16. i glava IV. i V., Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 82. kako bi osigurala da povrede iz Priloga III. odgovaraju zahtjevima iz članka 16. i glava IV. i V.

Kako bi se uzela u obzir kretanja na financijskim tržištima, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 82. u vezi s mjerama za izmjenu Priloga IV.”

;

32.

članak 25.p mijenja se kako slijedi:

33.

članak 26. mijenja se kako slijedi:

34.

u članku 27. umeće se sljedeći stavak:

„2.a   U sastavu odbora središnje druge ugovorne strane propisno se uzima u obzir načelo rodne ravnoteže.”

;

35.

članak 28. mijenja se kako slijedi:

36.

članak 30. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 30.

Dioničari i članovi s kvalificiranim udjelima

1.   Nadležno tijelo ne izdaje odobrenje središnjoj drugoj ugovornoj strani ako nije bilo obaviješteno o identitetu dioničara ili članova, bilo izravnih bilo neizravnih, te fizičkih ili pravnih osoba s kvalificiranim udjelima i o iznosima tih udjela.

2.   Nadležno tijelo ne izdaje odobrenje središnjoj drugoj ugovornoj strani ako se ne uvjeri u prikladnost dioničara ili članova s kvalificiranim udjelima u središnjoj drugoj ugovornoj strani, uzimajući u obzir potrebu osiguravanja pouzdanog i razboritog upravljanja središnjom drugom ugovornom stranom. Ako je osnovan kolegij iz članka 18., taj kolegij izdaje mišljenje o prikladnosti dioničara ili članova s kvalificiranim udjelima u središnjoj drugoj ugovornoj strani, na temelju članka 19. i u skladu s postupkom iz članka 17.b.

3.   Ako između središnje druge ugovorne strane i drugih fizičkih ili pravnih osoba postoji uska povezanost, nadležno tijelo izdaje odobrenje samo ako ta povezanost ne sprečava učinkovito obavljanje nadzornih funkcija.

4.   Kada osobe iz stavka 1. imaju utjecaj koji vjerojatno može dovesti u pitanje pouzdano i razborito upravljanje središnjom drugom ugovornom stranom, nadležno tijelo poduzima odgovarajuće mjere kako bi se takva situacija okončala, što može uključiti oduzimanje odobrenja središnje druge ugovorne strane. Kolegij iz članka 18. izdaje mišljenje o tome je li vjerojatno da će taj utjecaj štetiti pouzdanom i razboritom upravljanju središnjom drugom ugovornom stranom te o predviđenim mjerama za okončanje te situacije, na temelju članka 19. i u skladu s postupkom iz članka 17.b.

5.   Nadležno tijelo ne izdaje odobrenje središnjoj drugoj ugovornoj strani ako zakoni, propisi ili administrativne mjere neke treće zemlje koji vrijede za jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba s kojima je ta središnja druga ugovorna strana usko povezana, ili poteškoće u provođenju tih zakona, propisa ili administrativnih mjera, sprečavaju učinkovito obavljanje nadzornih funkcija.”

;

37.

članak 31. mijenja se kako slijedi:

38.

u članku 32. stavku 1. četvrti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Mišljenje o procjeni nadležnog tijela koja se odnosi na obavijest iz članka 31. stavka 2. i informacije iz članka 31. stavka 3. donose kolegij iz članka 18. u skladu s člankom 19. i ESMA u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc), i izdaju ga u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17.b.”

;

39.

članak 35. mijenja se kako slijedi:

40.

članak 37. mijenja se kako slijedi:

41.

članak 38. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 38.

Transparentnost

1.   Središnja druga ugovorna strana i njezini članovi sustava poravnanja javno objavljuju cijene i naknade povezane s uslugama koje pružaju. Oni objavljuju cijene i naknade za svaku pruženu uslugu odvojeno, kao i diskonte i rabate te uvjete pod kojima se ostvaruje korist od tih smanjenja. Središnja druga ugovorna strana omogućuje svojim članovima sustava poravnanja i, prema potrebi, njihovim klijentima, odvojen pristup specifičnim uslugama koje pruža.

Središnja druga ugovorna strana odvojeno vodi troškove i prihode u vezi s pruženim uslugama te priopćuje te informacije ESMA-i i nadležnom tijelu.

2.   Središnja druga ugovorna strana izvješćuje članove sustava poravnanja i klijente o rizicima povezanima s pruženim uslugama.

3.   Središnja druga ugovorna strana izvješćuje ESMA-u, svoje članove sustava poravnanja i svoje nadležno tijelo o informacijama o cijenama koje su korištene za izračun njezinih izloženosti na kraju dana prema njezinim članovima sustava poravnanja.

Središnja druga ugovorna strana na zbirnoj osnovi javno objavljuje obujam poravnanih transakcija za svaku vrstu instrumenata čije je poravnanje izvršila.

4.   Središnja druga ugovorna strana javno objavljuje operativne i tehničke zahtjeve u vezi s komunikacijskim protokolima o formatima sadržaja i poruka kojima se koristi u interakciji s trećim stranama, kao i operativne i tehničke zahtjeve iz članka 7.

5.   Središnja druga ugovorna strana javno objavljuje svako kršenje kriterija iz članka 37. stavka 1. i zahtjeva utvrđenih u stavku 1. ovog članka koje izvrše članovi sustava poravnanja, osim kada nadležno tijelo smatra da bi takva objava predstavljala prijetnju financijskoj stabilnosti ili povjerenju u tržište ili bi ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili dovela da nerazmjerne štete u odnosu na uključene strane.

6.   Središnja druga ugovorna strana svojim članovima sustava poravnanja osigurava simulacijski alat koji im omogućuje da odrede visinu dodatnog inicijalnog iznosa nadoknade na razini portfelja koji bi središnja druga ugovorna strana mogla zahtijevati nakon poravnanja nove transakcije, uključujući simulaciju zahtjeva za iznos nadoknade kojima bi mogli podlijegati u različitim scenarijima. Tom alatu može se pristupiti samo na temelju sigurnog pristupa, a rezultati simulacije nisu obvezujući.

7.   Središnja druga ugovorna strana na jasan i transparentan način osigurava svojim članovima sustava poravnanja informacije o modelima inicijalnog iznosa nadoknade koje upotrebljava, uključujući metodologije za moguće dodatke. Za te informacije vrijedi sljedeće:

8.   Članovi sustava poravnanja koji pružaju usluge poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja svojim klijentima osiguravaju barem sljedeće:

Za potrebe točke (d) simulacija zahtjeva za iznos nadoknade uključuje nadoknade koje traži središnja druga ugovorna strana i sve dodatne nadoknade koje traže članovi sustava poravnanja i klijenti koji sami pružaju usluge poravnanja. Rezultati takve simulacije nisu obvezujući.

Na zahtjev člana sustava poravnanja središnja druga ugovorna strana tom članu sustava poravnanja bez nepotrebne odgode dostavlja informacije koje su mu potrebne kako bi mu se omogućilo da se uskladi s prvim podstavkom ovog stavka, osim ako su te informacije već dostavljene u skladu sa stavcima od 1. do 7. Ako član sustava poravnanja ili klijent pružaju usluge poravnanja, te informacije prenose svojim klijentima ako je to potrebno.

9.   Članovi sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane i klijenti koji pružaju usluge poravnanja jasno obavješćuju svoje postojeće i potencijalne klijente o mogućim gubicima ili drugim troškovima koje bi mogli pretrpjeti zbog primjene postupaka upravljanja u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza i aranžmana za raspodjelu gubitaka i pozicija u skladu s pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane, među ostalim i o vrsti naknade koju mogu primiti, uzimajući u obzir članak 48. stavak 7. Klijentima se daju dostatno detaljne informacije kako bi mogli razumjeti gubitke ili druge troškove koje bi u najgorem slučaju mogli pretrpjeti kad bi središnja druga ugovorna strana poduzela mjere oporavka.

10.   ESMA, uz savjetovanje s EBA-om i ESSB-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuju:

ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

;

42.

u članku 40. dodaje se sljedeći stavak:

„Ne dovodeći u pitanje članak 1. stavke 4. i 5. i s ciljem olakšavanja središnjeg poravnanja od strane subjekata javnog sektora, ESMA do 25. lipnja 2026. izdaje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 kojima se određuje metoda koju trebaju upotrebljavati središnje druge ugovorne strane, koje imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 14. ove Uredbe, za izračun izloženosti i doprinosa, ako postoje, financijskim sredstvima središnjih drugih ugovornih strana od strane subjekata javnog sektora koji sudjeluju u tim središnjim drugim ugovornim stranama, uzimajući u obzir ovlasti subjekata javnog sektora.”

;

43.

u članku 41. stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Središnja druga ugovorna strana određuje, traži i prikuplja iznose nadoknade od svojih članova sustava poravnanja kako bi ograničila svoje kreditne izloženosti i, prema potrebi, od svih središnjih drugih ugovornih strana s kojima ima sklopljene ugovore o međudjelovanju. Ti iznosi nadoknade dovoljni su za pokriće mogućih izloženosti za koje središnja druga ugovorna strana smatra da će se povećati do likvidacije predmetnih pozicija. Dovoljni su i za pokriće gubitaka koji proizlaze iz najmanje 99 % kretanja izloženosti tijekom određenog razdoblja i osiguravaju potpunu kolateralizaciju izloženosti središnje druge ugovorne strane prema svim njezinim članovima sustava poravnanja i, prema potrebi, prema središnjim drugim ugovornim stranama s kojima ima sklopljene ugovore o međudjelovanju, najmanje jednom dnevno. Središnja druga ugovorna strana kontinuirano prati i revidira razinu svojih iznosa nadoknada u skladu s aktualnim uvjetima na tržištu, vodeći računa o mogućim procikličkim učincima takvih revizija.

2.   Pri određivanju zahtjeva za iznos nadoknade središnja druga ugovorna strana donosi modele i parametre koji odražavaju rizična obilježja proizvoda koji se poravnava i razdoblje između naplata iznosa nadoknade, tržišnu likvidnost i mogućnosti promjena tijekom trajanja transakcije. Modele i parametre potvrđuje nadležno tijelo te oni podliježu mišljenju kolegija iz članka 18. u skladu s člankom 19. i mišljenju ESMA-e u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc), a koja se izdaju u skladu s postupkom iz članka 17.b.

3.   Središnja druga ugovorna strana traži i prikuplja iznose nadoknade na dnevnoj osnovi, barem kad se premaše unaprijed definirani pragovi. Pritom središnja druga ugovorna strana razmatra, u mjeri u kojoj je to moguće, mogući učinak svojih naplata i plaćanja iznosa nadoknade na dnevnoj osnovi na likvidnosnu poziciju svojih sudionika i na otpornost središnje druge ugovorne strane. Središnja druga ugovorna strana ne izvršava, u mjeri u kojoj je to moguće, varijacijski iznos nadoknade na dnevnoj osnovi nakon što je naplatila sva dospjela plaćanja.”

;

44.

u članku 44. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Središnja druga ugovorna strana svakodnevno mjeri svoje moguće likvidnosne potrebe. Uzima u obzir likvidnosni rizik koji nastaje zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza najmanje dvaju subjekata prema kojima ima najveće izloženosti i koji su članovi sustava poravnanja ili pružatelji likvidnosti, osim središnje banke.”

;

45.

članak 46. mijenja se kako slijedi:

46.

članak 48. mijenja se kako slijedi:

47.

članak 49. mijenja se kako slijedi:

48.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 49.a

Ubrzani postupak za neznatne promjene modela i parametara središnje druge ugovorne strane

1.   Ako središnja druga ugovorna strana smatra da promjena modela ili parametra iz članka 49. stavka 1. koju namjerava donijeti ne ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1.i tog članka, ona može zatražiti da zahtjev za potvrđivanje promjene podliježe ubrzanom postupku na temelju ovog članka.

2.   Ubrzani postupak primjenjuje se na predloženu promjenu modela ili parametra ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

3.   Središnja druga ugovorna strana podnosi svoj zahtjev u elektroničkom obliku putem središnje baze podataka, uključujući sve dokumente i informacije koji se zahtijevaju u skladu s člankom 49. stavkom 5. točkom (d). Središnja druga ugovorna strana dostavlja sve potrebne informacije kako bi dokazala zašto se predložena promjena smatra neznatnom i stoga ispunjava uvjete za procjenu u skladu s ubrzanim postupkom iz ovog članka.

Potvrda o primitku zahtjeva šalje se središnjoj drugoj ugovornoj strani putem središnje baze podataka u roku od dva radna dana od podnošenja tog zahtjeva.

4.   Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i ESMA u roku od 10 radnih dana od potvrde primitka zahtjeva odlučuju, svatko za sebe, je li predložena promjena znatna ili neznatna.

5.   Ako u skladu sa stavkom 4. nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili ESMA odluče da je promjena znatna, o tome se međusobno obavješćuju u pisanom obliku, a zahtjev za potvrđivanje te promjene ne podliježe ubrzanom postupku na temelju ovog članka.

Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev putem središnje baze podataka, uključujući detaljno obrazloženo objašnjenje, u roku od dva radna dana od odluke donesene u skladu sa stavkom 4. U roku od 10 radnih dana od primitka te obavijesti središnja druga ugovorna strana povlači zahtjev ili ga dopunjuje kako bi ispunila zahtjeve za podnošenje zahtjeva u skladu s člankom 49.

6.   Ako u skladu sa stavkom 4. nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i ESMA odluče da promjena nije znatna, u roku od tri radna dana od te odluke svatko od njih:

Ako jedno od njih ne odobri potvrđivanje modela, potvrđivanje se odbija.

7.   Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane pisanim putem i uz detaljno obrazloženje obavješćuje putem središnje baze podataka središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev u roku od dva radna dana od odluke donesene u skladu sa stavkom 6. o tome je li potvrđivanje odobreno ili odbijeno.”

;

49.

članak 54. mijenja se kako slijedi:

50.

u članku 81. stavku 3. prvom podstavku dodaje se sljedeća točka:

;

51.

članak 82. mijenja se kako slijedi:

52.

članak 85. mijenja se kako slijedi:

53.

u članku 89. dodaju se sljedeći stavci:

„10.   Ako je središnja druga ugovorna strana član sustava poravnanja ili klijent druge središnje druge ugovorne strane ili je sklopila dogovore o posrednom poravnanju prije 24. prosinca 2024., na nju se članak 26. stavak 1. počinje primjenjivati 25. prosinca 2026.

Odstupajući od članka 37. stavka 1., središnja druga ugovorna strana može dopustiti drugim središnjim drugim ugovornim stranama ili klirinškim kućama koje su od 31. prosinca 2023. bile izravno ili neizravno njezini članovi sustava poravnanja, da ostanu njezini članovi sustava poravnanja najkasnije do 25. prosinca 2026.

11.   Do 25. prosinca 2025. ili 30 dana nakon objave iz članka 17.c stavka 1. drugog podstavka, ovisno o tome što nastupi ranije, razmjena informacija, podnošenje informacija i dokumentacije te obavijesti koje su potrebne za upotrebu središnje baze podataka provode se upotrebom alternativnih aranžmana.

12.   Središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. i koja je sklopila ugovor o međudjelovanju u pogledu drugih financijskih instrumenata koji nisu prenosivi vrijednosni papiri, kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 44. Direktive 2014/65/EU, i instrumenata tržišta novca s drugom središnjom drugom ugovornom stranom koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ili središnjom drugom ugovornom stranom treće zemlje priznatom u skladu s člankom 25. prije 24. prosinca 2024. traži odobrenje od svojih nadležnih tijela u skladu s člankom 54. prije 25. prosinca 2026.

Ugovor o međudjelovanju sklopljen između središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. i središnje druge ugovorne strane koja nema odobrenje u skladu s člankom 14. niti je priznata u skladu s člankom 25. prestaje vrijediti prije 25. lipnja 2025.. Ako središnja druga ugovorna strana s kojom je sklopljen taj ugovor o međudjelovanju dobije odobrenje u skladu s člankom 14. ili priznanje u skladu s člankom 25. prije 25. lipnja 2025., središnje druge ugovorne strane koje su strane tog ugovora o međudjelovanju traže odobrenje svojih nadležnih tijela u skladu s člankom 54. prije 25. lipnja 2027.

13.   Odstupajući od članka 11. stavka 3. četvrtog i petog podstavka te članka 11. stavka 12.a, dok EBA ne objavi da je uspostavila svoju središnju funkciju za potvrđivanje, potvrđivanje pro forma modela provode nadležna tijela.”

;

(54)

članak 90. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 90.

Osoblje i sredstva ESMA-e

ESMA do 25. prosinca 2027. ocjenjuje kadrovske potrebe i potrebe za sredstvima koje proizlaze iz njezina preuzimanja ovlasti i zadaća u skladu s ovom Uredbom i podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.”

;

55.

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

1.

stavak 4. mijenja se kako slijedi:

2.

umeće se sljedeći stavak:

„4.c   Za potrebe stavka 4. točaka (aa) i (b) Komisija može provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 464. stavka 2. donijeti odluku o tome primjenjuje li treća zemlja zahtjeve bonitetnog nadzora i regulatorne zahtjeve barem istovrijedne onima koji se primjenjuju u Uniji.”.

1.

u članku 2. dodaje se sljedeća točka:

(*8)  Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).”;"

2.

u članku 14. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

;

3.

članak 17. mijenja se kako slijedi: