Europska deklaracija o biciklističkom prometu

(1)

Promet je ključan za socijalnu uključenost i gospodarski razvoj te za otvaranje radnih mjesta i promicanje pristupa drugim osnovnim uslugama, kao što su zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo i skrb. Međutim, i dalje je znatan izvor emisija stakleničkih plinova, onečišćenja zraka i vode te onečišćenja bukom. Zagušenje je i dalje ozbiljan izazov za učinkovitost prometnih sustava te smanjuje kvalitetu života u pogođenim područjima, uz znatne troškove za društvo i gospodarstvo.

(2)

Održivi oblici prometa ključni su za postizanje ciljeva EU-a u području klime, nulte stope onečišćenja i energetske učinkovitosti. Među njima, biciklistički promet jedna je od najodrživijih, najzdravijih i najučinkovitijih vrsta prometa te bi mogao znatno doprinijeti dekarbonizaciji gradskog prometa i postizanju cilja smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na 1990. i klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s Europskim zakonom o klimi (1). Pomoći će nam i u ostvarivanju cilja nulte stope onečišćenja (2), uz brojne dodatne koristi u drugim područjima. Daljnji razvoj biciklističkog prometa važan je za europske gradove u okviru naših klimatskih ciljeva.

(3)

Biciklistički promet obuhvaća širok i dinamičan raspon cestovnih vozila na ljudski pogon, uključujući bicikle za različite terene, teretne bicikle, bicikle za prijevoz djece, bicikle za osobe s invaliditetom, tricikle, ležeće bicikle, velomobile, tandemske bicikle, električne bicikle i prikolice za bicikle. Oni ispunjavaju širok raspon potreba u pogledu prijevoza i mobilnosti i za njih je potrebna odgovarajuća infrastruktura. Biciklistički promet ima sve važniju ulogu u gradskom prijevozu robe, osobito za dostavljanje paketa i obavljanje kupovine, zahvaljujući teretnim i sličnim biciklima. Kako bi se ostvario puni potencijal biciklističkog prometa, s njime povezane politike trebale bi odražavati tu raznolikost.

(4)

Kako bi ostvario svoj puni potencijal, biciklistički promet treba na odgovarajući način uključiti u politike mobilnosti na svim razinama upravljanja i financiranja, planiranja prometa, informiranja, prostornog planiranja, sigurnosnih propisa i odgovarajuće infrastrukture, s posebnim naglaskom na potrebama osoba s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću. Na primjer, u konceptu EU-a za planiranje održive gradske mobilnosti (3) u središtu je aktivna mobilnost, uključujući vožnju biciklom. O mjerama kojima se podupire biciklistički promet potrebno je izvijestiti u okviru poglavlja o dekarbonizaciji u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima te ih na odgovarajući način uzeti u obzir u planovima u okviru misije Obzora Europa za 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030.

(5)

Vožnja biciklom poboljšava socijalnu uključivost te doprinosi fizičkom i mentalnom zdravlju i dobrobiti ljudi. To je umjerena tjelesna aktivnost kojom se smanjuju zdravstveni rizici i sprečava preuranjena smrt povezana sa sjedilačkim načinom života. Bicikli s pomoćnim motorima sve su popularniji i i omogućuju vožnju na veće udaljenosti, ispunjavaju potrebe obitelji te malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) u pogledu mobilnosti i prijevoza te su dostupni širem krugu ljudi kao što su starije osobe i osobe s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću.

(6)

Šira, bolja i sigurna biciklistička infrastruktura u cijelom EU-u ključna je za to da se više ljudi odluči na vožnju biciklom u gradskim i ruralnim područjima te između njih. Kvalitetnija biciklistička infrastruktura koristit će i drugim prijevoznim sredstvima, kao što su rješenja za mikromobilnost.

(7)

Kako bi se veći broj ljudi potaknuo na vožnju biciklom potrebna su relevantna financijska sredstva na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a. Odgovarajuća razina ulaganja preduvjet je za znatno poboljšanje uvjeta za biciklistički promet i održavanje infrastrukture.

(8)

Sigurnost je preduvjet za poticanje ljudi na vožnju biciklom. Uz sigurniju infrastrukturu kao što su odvojene biciklističke staze i sigurna parkirališna mjesta, planovi i strategije za sigurnost na cestama koji se temelje na procjeni rizika ili na integriranom pristupu (poput pristupa „sigurnog sustava”) trebali bi se primjenjivati i na vožnju biciklom i na motorna vozila i vozače koji dijele cestu s biciklistima. To uključuje sigurne brzine, sigurnu vožnju i sigurna vozila te dosljednu provjeru poštovanja prometnih propisa. Razvojem standarda za biciklističke staze povećala bi se sigurnost nove biciklističke infrastrukture koja počinje od faze samog projekta. Osposobljavanje i edukacija, primjerice u školama, mogu pomoći u promicanju sigurnog biciklističkog prometa.

(9)

Europska biciklistička industrija globalni je inovator i predvodnik te važan i rastući gospodarski sektor. Trenutačno obuhvaća više od tisuću MSP-ova (4) i milijun radnih mjesta, s potencijalom za širenje.

(10)

Biciklistički promet uvelike doprinosi održivom turizmu i povezanosti unutar ruralnih i gradskih područja te između njih, posebno u kombinaciji s vlakovima, autobusima i drugim vrstama prijevoza, što stvara usluge multimodalne mobilnosti. Donosi konkretne koristi lokalnom gospodarstvu, posebno MSP-ovima.

(11)

Podaci o biciklističkom prometu u EU-u ne prikupljaju se dosljedno. To utječe na optimalan odabir ulaganja u promet i evaluaciju djelotvornosti poduzetih mjera.

(12)

Očekuje se da će načela iz ove Deklaracije pomoći u postizanju ciljeva EU-a u području klime i okoliša, ponajprije Akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja (5) i drugih ciljeva europskog zelenog plana, Strategije za održivu i pametnu mobilnost (6) i novog okvira EU-a za gradsku mobilnost (7).

(13)

Europski parlament u veljači 2023. donio je Rezoluciju o razvoju biciklističke strategije EU-a (8). Šest država članica EU-a 2022. pripremilo je Europsku biciklističku deklaraciju (9), koju je dosad potpisala većina država članica.

(14)

Ova Deklaracija predstavlja političku namjeru Unije za promicanje i provedbu načela koja su u njoj sadržana. Nije pravno obvezujuća. Unija je odgovorna za provedbu ove Deklaracije u suradnji sa svojim državama članicama, u skladu s njihovim nadležnostima i uz potpuno poštovanje prava Unije. Ova Deklaracija ne utječe na raspodjelu nadležnosti između Unije i njezinih država članica.

1.

razvijati, donositi i jačati biciklističke politike i strategije na svim relevantnim razinama upravljanja;

2.

poduzimati potrebne mjere za što bržu provedbu tih biciklističkih politika i strategija;

3.

davati prednost mjerama kojima se biciklistički promet uzima u obzir pri planiranju održive mobilnosti u gradskim i prigradskim područjima te, ako je relevantno, u ruralnim područjima;

4.

poticati poduzeća, organizacije i institucije da promiču biciklistički promet putem programa upravljanja mobilnošću kao što su poticaji za vožnju biciklom na posao, stavljanje na raspolaganje službenih (električnih) bicikala, odgovarajuća parkirališta i objekti za bicikle te korištenje usluga dostave biciklom;

5.

promicati vožnju biciklom kao zdrav način prijevoza ili rekreacije informiranjem, promotivnim kampanjama, izgradnjom kapaciteta i osposobljavanjem stručnjaka, među ostalim u relevantnim međunarodnim forumima.

6.

poticati biciklistički promet radi promicanja socijalne uključenosti tako što ćemo posebnu pozornost posvetiti potrebama žena, djece, starijih osoba te ranjivih i marginaliziranih skupina;

7.

poduzeti mjere kako bi se osobama s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću omogućilo lakše korištenje bicikla;

8.

poduzeti mjere za poticanje aktivne mobilnosti starijih osoba i tako doprinijeti aktivnom starenju;

9.

pružati ciljano osposobljavanje za vožnju biciklom, posebno djeci te ranjivim i marginaliziranim skupinama;

10.

poticati mjere za povećanje cjenovne pristupačnosti biciklističkog prometa (10).

11.

znatno proširiti sigurnu i koherentnu biciklističku infrastrukturu u Europi;

12.

izraditi i primjenjivati smjernice EU-a o standardima za zahtjeve u pogledu kvalitete povezane s nezaštićenim sudionicima u cestovnom prometu, uključujući bicikliste, na temelju Direktive (EU) 2019/1936 o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture (11);

13.

povećati razinu sigurnosti pružanjem dovoljnog prostora biciklistima i drugim nezaštićenim sudionicima u cestovnom prometu, posebno fizičkim odvajanjem biciklističkih staza od prometa motornih vozila ako je to potrebno, ili osiguravanjem sigurnih brzina u mješovitom prometu;

14.

raditi na stvaranju koherentne biciklističke mreže u gradovima i poboljšanju povezanosti između prigradskih i ruralnih područja i gradskih središta, uključujući biciklističke autoceste;

15.

osigurati sigurna i zaštićena parkirna mjesta za bicikle u gradskim i ruralnim područjima, među ostalim na željezničkim i autobusnim kolodvorima i čvorištima mobilnosti;

16.

promicati uvođenje mjesta za punjenje električnih bicikala u urbanističkom planiranju i na parkirnim mjestima za bicikle.

17.

pružati tehničku potporu i financijska sredstva za razvoj i provedbu biciklističkih strategija i ulaganja povezanih s korištenjem bicikala, među ostalim putem relevantnih instrumenata EU-a i pod uvjetima koji su u njima utvrđeni;

18.

uključiti biciklistički promet u ulaganja na svim razinama upravljanja (12).

19.

raditi na ispunjavanju obveza utvrđenih u Izjavi iz Vallette (13), odnosno cilja da se broj teških ozljeda u EU-u do 2030. prepolovi u odnosu na polaznu vrijednost iz 2020. na temelju definicije iz Izjave iz Vallette i u okviru opće strategije za sigurnost na cestama za to razdoblje (Okvir politike EU-a za sigurnost na cestama za razdoblje 2021. – 2030 (14)., koji je izradila Europska komisija i kojim se ponovno potvrđuje ambiciozan dugoročni cilj približavanja nultoj stopi smrtnih slučajeva do 2050., te nacionalne strategije i akcijski planovi za sigurnost na cestama);

20.

pojačati provedbu pravila i zakonodavstva o sigurnosti na cestama kako bi se osiguralo supostojanje različitih prijevoznih sredstava, pri čemu je u prvom planu zaštita biciklista i drugih nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu;

21.

zajamčiti da pravila o sigurnosnim zahtjevima za električne bicikle budu opsežna i poticati njihovo korištenje;

22.

poboljšati sigurnost na javnim parkiralištima za bicikle (uključujući sustave zajedničke upotrebe bicikala i multimodalna čvorišta) te intenzivnije raditi na suzbijanju krađe bicikala;

23.

pojačati biciklističko osposobljavanje, koje uključuje učenje djece i mladih da voze bicikl, i informativne kampanje o sigurnosti na cestama, posebno o najvećim rizicima za bicikliste, te podupirati sigurno korištenje bicikala i električnih bicikala, kao i pobrinuti se za informiranje o sigurnosti nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu tijekom osposobljavanja vozača.

24.

stvoriti uvjete za povećanje europske proizvodnje širokog asortimana bicikala (uključujući električne bicikle i bicikle za osobe s invaliditetom) i njihovih dijelova, što uključuje pristup materijalima i opremi te osiguravanje ravnopravnih uvjeta na globalnoj razini s pomoću postojećih instrumenata trgovinske zaštite EU-a;

25.

podupirati sektor biciklističkih usluga, uključujući subjekte socijalne ekonomije i kružno korištenje bicikala (ponovna upotreba, popravak i najam);

26.

stvoriti povoljne uvjete za otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta i formiranje biciklističkih klastera, među ostalim u biciklističkom turizmu, kako bi se znatno povećao broj kvalitetnih radnih mjesta povezanih s korištenjem bicikla, pružila potpora MSP-ovima i ojačale relevantne vještine i strukovno osposobljavanje;

27.

povećati privlačnost sektora i omogućiti prijelaz iz drugih relevantnih industrija na radna mjesta u ovom sektoru;

28.

prihvatiti europsku biciklističku industriju kao partnera u sustavu mobilnosti kako bi se ojačala otpornost, održivost, kružnost i digitalizacija u biciklističkom sektoru;

29.

podupirati industriju biciklističkih usluga, kao što su sustavi zajedničke upotrebe bicikala i biciklistička logistika, posebno u gradovima, među ostalim jačanjem integracije biciklističke logistike u logistički sustav.

30.

promicati i provoditi multimodalna rješenja u gradskim, prigradskim i ruralnim područjima, kao i za putovanja na velike udaljenosti, stvaranjem veće sinergije između biciklističkog prometa i drugih vrsta prijevoza, kao što je omogućavanje prijevoza većeg broja bicikala autobusima i vlakovima te osiguravanje sigurnijih i zaštićenih parkirališta za bicikle na kolodvorima i u čvorištima mobilnosti;

31.

podupirati sustav zajedničkog korištenja bicikala kao rješenje za prvi i posljednji kilometar pristupa uslugama javnog prijevoza;

32.

stvoriti povoljne uvjete za potporu biciklističkom prometu kao održivom sredstvu za rekreaciju i turizam.

33.

pratiti provedbu svojih obveza;

34.

omogućiti kontinuirano mjerenje napretka u korištenju bicikala u EU-u uspostavom polaznih vrijednosti na razini EU-a, uključujući dužinu, gustoću mreže, kvalitetu i pristupačnost biciklističke infrastrukture i usluga za više vrsta korisnika, udio biciklističkog prometa u ukupnoj aktivnosti prijevoza i mobilnosti te broj teških ozljeda i smrtnih slučajeva među biciklistima;

35.

osmisliti usklađene pokazatelje povezane s biciklističkim prometom za gradske čvorove transeuropske prometne mreže (TEN-T);

36.

prikupiti statističke podatke o biciklističkom prometu i infrastrukturi na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a, uključujući suradnju između država članica i Eurostata radi prikupljanja tih podataka.