baza je ažurirana 17.04.2014.g.

zaključno sa NN 46/14

Upišite Vaš e-mail za obavijesti
o promjeni ovog zakona:

povezani zakoni

Poduzetništvo
Opći porezni zakon
Ovršni zakon
Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak
Zakon o arbitraži
Zakon o deviznom poslovanju
Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave
Zakon o elektroničkoj trgovini
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Zakon o jamstvenom fondu za poticaj gospodarskom razvitku
Zakon o javnoj nabavi
Zakon o leasingu
Zakon o mirovinskom osiguranju
Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom
Zakon o nedopuštenom oglašavanju
Zakon o obrtu
Zakon o obveznim odnosima
Zakon o osiguranju
Zakon o osobnom identifikacijskom broju
Zakon o platnom prometu
Zakon o porezu na dodanu vrijednost
Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke
Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke
Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja
Zakon o poticanju prodaje stanova
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva
Zakon o preuzimanju dioničkih društava
Zakon o radu
Zakon o reviziji
Zakon o slobodnim zonama
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma
Zakon o strancima
Zakon o sudskom registru
Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju suglasnosti
Zakon o trgovačkim društvima
Zakon o trgovini
Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti
Zakon o zadrugama
Zakon o zaštiti na radu
Zakon o zaštiti potrošača
Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja
Radno i socijalno pravo
Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
Zakon o Hrvatskom kavlifikacijskom okviru
Zakon o Središnjem registru osiguranika
Zakon o azilu
Zakon o djelatnosti socijalnog rada
Zakon o doplatku za djecu
Zakon o doprinosima
Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine
Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu
Zakon o humanitarnoj pomoći
Zakon o inspektoratu rada
Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje
Zakon o minimalnoj plaći
Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima
Zakon o mirovinskom osiguranju
Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu
Zakon o obrtu
Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima
Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu
Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca
Zakon o osnovici plaće u javnim službama
Zakon o osobnom imenu
Zakon o plaćama u javnim službama
Zakon o poljoprivredi
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
Zakon o poticanju zapošljavanja
Zakon o potpori za očuvanje radnih mjesta
Zakon o prikupljanju podataka po osiguranicima o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja
Zakon o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
Zakon o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti
Zakon o radu
Zakon o ravnopravnosti spolova
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama
Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju
Zakon o socijalnoj skrbi
Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
Zakon o strancima
Zakon o suzbijanju diskriminacije
Zakon o udomiteljstvu
Zakon o umirovljeničkom fondu
Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu
Zakon o volonterstvu
Zakon o zaštiti na radu
zzz Zakon o obrtu 1993-2013
Zdravlje i zdravstvo
Zakon o Hrvatskom crvenom križu
Zakon o biocidnim pripravcima
Zakon o dentalnoj medicini
Zakon o djelatnostima u zdravstvu
Zakon o doprinosima
Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti
Zakon o kemikalijama
Zakon o krvi i krvnim pripravcima
Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
Zakon o lijekovima
Zakon o liječništvu
Zakon o ljekarništvu
Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji
Zakon o medicinskim proizvodima
Zakon o medicinsko-biokemiskoj djelatnosti
Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu
Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj
Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda
Zakon o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja
Zakon o primaljstvu
Zakon o primjeni ljudskih tkiva i stanica
Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti
Zakon o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti
Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama
Zakon o sanitarnoj inspekciji
Zakon o sestrinstvu
Zakon o ustanovama
Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu
Zakon o vodi za ljudsku potrošnju
Zakon o zaštiti i spašavanju
Zakon o zaštiti na radu
Zakon o zaštiti od buke
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji
Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja
Zakon o zaštiti okoliša
Zakon o zaštiti prava pacijenata
Zakon o zaštiti znaka i naziva Crveni križ
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Zakon o zaštiti na radu

pročišćeni tekst zakona

NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09, 143/12

Uživajte...

 

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Svrha ovoga Zakona je uvođenje mjera za poticanje unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša.

(2) Posebno osjetljive kategorije radnika moraju biti zaštićene od onih opasnosti koje na njih štetno utječu.

(3) Osobita zaštita propisuje se radi očuvanja nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvitka mladeži, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštite osoba s invaliditetom i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te radi očuvanja radne sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi.

Članak 2.

(1) Ovaj Zakon utvrđuje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe zaštite na radu, kao i sustav pravila zaštite na radu čijom se primjenom postiže u najvećoj mogućoj mjeri svrha ovoga Zakona utvrđena u članku 1. ovoga Zakona.

(2) Prava, obveze i odgovornosti u svezi zaštite na radu ureduju se na izravan i neizravan način i propisima radnog zakonodavstva, mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, tehničkim i drugim propisima kojima se štite sigurnost i zdravlje osoba na radu i drugih osoba te kolektivnim ugovorima.

Članak 3.

(1) Vlada Republike Hrvatske sustavno prati stanje u zaštiti na radu te uz savjetovanje s predstavnicima poslodavaca i radnika, u okvirima svoje nadležnosti utvrđuje, predlaže, provodi i povremeno preispituje politiku i potiče rad na usklađivanju zakonodavstva, u svrhu unapređivanja mjera zaštite na radu.

(2) U tu svrhu Vlada Republike Hrvatske osniva Nacionalno viječe za zaštitu na radu, koje cine predstavnici države, poslodavaca, radnika i istaknutih stručnjaka zaštite na radu.

(3) Radi promicanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, pravnim i fizičkim osobama mogu se dodijeliti priznanja i nagrade.

(4) Ministar nadležan za poslove rada će pravilnikom urediti vrste priznanja i nagrada iz stavka 3. ovoga članka te postupak, način i uvjete za njihovu dodjelu.

Članak 4.

(1) U smislu ovoga Zakona poslodavac je svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava jednog ili više radnika i koji je u skladu s općim propisima radnog zakonodavstva odgovoran za osiguranje uvjeta za rad radnika na siguran način, uključujući tijela državne uprave, regionalne i lokalne uprave i samouprave i javne ustanove.

(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom i na pravne osobe kada koriste rad drugih osoba.

Članak 5.

(1) U smislu ovoga Zakona, osobe koje obavljaju posao za poslodavca su:

radnici,

volonteri, učenici i studenti koji kod poslodavca rad obavljaju na temelju posebnog propisa,

osobe koje poslove obavljaju za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere,

osobe koje poslove obavljaju osobnim radom.

(2) Drugim osobama u smislu ovoga Zakona smatraju se osobe koje se po bilo kojem osnovu rada nalaze u prostorijama i prostorima poslodavca (na pr. poslovni suradnici, djelatnici tijela državne uprave, korisnici usluga i druge osobe).

(3) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na pripadnike oružanih snaga i redarstvene službe uključene u održavanje javnog reda i sigurnosti.

(4) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na kucne pomoćnice.

Članak 6.

U smislu ovoga Zakona pojmovima mjesto rada i radni okoliš obuhvaćaju se sva mjesta i prostori pod neposrednim i posrednim nadzorom poslodavca na kojima se zaposlenici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti u tijeku rada.

Članak 7.

(1) U smislu ovoga Zakona, preventiva obuhvaća planirane ili poduzete mjere u svim radnim procesima kod poslodavca, s ciljem sprječavanja ili smanjenja rizika na radu.

(2) Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za zdravlje i sigurnost na radu kojima su izloženi radnici, radniku se jednom u tri godine, na njegov zahtjev mora osigurati zdravstveni pregled u skladu s posebnim propisom.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na radnike kojima je obveza redovitoga zdravstvenog pregleda utvrđena posebnim propisom.

(4) Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila koja se primjenjuju po ovom Zakonu i drugim propisima, a to su:

- pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada,

- pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada,

- pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima,

- osposobljavanje i obavješćivanje radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja zaštite na radu i zdravstvene zaštite,

- suradnju na svim razinama od poslodavca i radnika, preko njihovih predstavnika i udruga, do razine državnih ustanova i tijela,

- zaštita radnika, njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu od dovođenja u nepovoljniji položaj i od drugih mjera zbog akcija poduzetih na području zaštite na radu.

(5) Djelatnost zaštite na radu je od javnog interesa.

Članak 8.

(1) Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenje radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavaca.

(2) Preventivne mjere te radni i proizvodni postupci koje poslodavac primjenjuje na temelju procjene ili u slučaju potrebe moraju:

osigurati najveći mogući stupanj zaštite sigurnosti i zdravlja radnika,

biti uključene u sve radne procese poslodavca i na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja.

(3) Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku dužan voditi računa o svim sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu njegova zdravlja i sigurnost na radu.

Članak 9.

(1) Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila zaštite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada (osnovna pravila zaštite na radu).

(2) Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a

naročito glede: opskrbljenosti sredstava rada zaštitnim napravama, osiguranja od udara električne struje, sprečavanje

nastanka požara i eksplozije, osiguranja stabilnosti objekata u odnosu na statička i dinamička opterećenja, osiguranja potrebne

radne površine i radnog prostora, osiguranja potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i za evakuaciju radnika, osiguranja čistoće,

potrebne temperature i vlažnosti zraka, ograničenja brzine kretanja zraka, osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog

okoliša, ograničenja buke i vibracije u radnom okolišu, osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od

djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštita od elektromagnetskih i drugih zračenja te osiguranja prostorija i uređaja za osobnu

higijenu.

(3) Sredstvima rada , prema ovom Zakonu, smatraju se:

- objekti namijenjeni za rad s pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i površinama za kretanje radnika te pomoćnim prostorijama i njihovim instalacijama i uređajima (sanitarne prostorije, garderobe, prostorije za uzimanje obroka hrane, pušenje i povremeno zagrijavanje radnika),

- prijevozna sredstva željezničkoga, cestovnoga, pomorskog, riječnoga, jezerskog i zračnog prometa,

- strojevi i uređaji (osim strojeva i uređaja u užem smislu tu spadaju postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati),

- skele i površine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreču zaposlenici izvan objekata navedenih u točki

1. ovoga stavka, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja poslova.

Članak 10.

(1) Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu,

primjenjuju se pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike i na način obavljanja radnog postupka (posebna pravila zaštite na radu).

(2) Posebna pravila zaštite na radu sadrže uvjete glede dobi života, spola, stručne spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duševnih i tjelesnih sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposlenici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.

(3) Posebna pravila zaštite na radu sadrže i:

- obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava,

- posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari.

- obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti i štetnosti,

- obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova,

- način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja posla, jednoličnog rada i rada po učinku,

- postupak s unesrećenim ili oboljelim radnikom do upućivanja na liječenje nadležnoj zdravstvenoj ustanovi.

Članak 11.

(1) Priznata pravila zaštite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni načini pomoću kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se sprečava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih štetnih posljedica za radnike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zaštite na radu.

(2) Ukoliko se primjenjuju pravila zaštite na radu utvrđena stranim propisima, primjenjuju se oni koji su povoljniji za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika i drugih osoba.

(3) Popis stranih propisa koji ce se kao pravna pravila u području zaštite na radu primjenjivati u Republici Hrvatskoj utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 12.

(1) Ministar nadležan za rad uz prethodno pribavljeno mišljenje predstavnika poslodavaca i sindikata propisuje podzakonskim propisima osnovna i posebna pravila zaštite na radu.

(2) Izradu stručnih podloga podzakonskih propisa ministar može povjeriti odgovarajućoj znanstvenoj ili stručnoj ustanovi, trgovačkom društvu, odnosno stručnom udruženju.

(3) Pravila zaštite na radu iz stavka 1. ovoga članka za pripadnike oružanih snaga i redarstvenih službi donose nadležni ministri.

Članak 13.

(1) Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima

(2) Za organiziranje i provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac neovisno o tome je li u tu svrhu odredio radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti, zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno organizirao službu za zaštitu na radu ili je ugovorio suradnju s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu.

(3) Poslodavac može obavljanje poslova zaštite na radu prenijeti i na svojeg ovlaštenog predstavnika (u daljnjem tekstu: ovlaštenik).

(4) Ovlaštenik u smislu stavka 3. ovoga članka je svaka osoba koja rukovodi radom jednog ili više radnika na kojeg je prenijeto ovlaštenje u pisanom obliku.

(5) Ovlaštenje iz prethodnog stavka poslodavac daje ugovorom o radu, odnosno drugim aktom kojim se utvrđuje ovlaštenje vezano za provedbu zaštite na radu.

Članak 14.

Poslodavci koji istodobno obavljaju poslove na jednom radilištu odnosno poslodavci koji obavljaju posao na istom mjestu rada, dužni su surađivati u primjeni zdravstvenih i sigurnosnih odredbi ovoga Zakona.

Članak 15.

(1) Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, na koju ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslodavac se može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može ograničiti prema općim propisima obveznog prava, ako se radi o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati.

Članak 16.

Primjena pravila zaštite na radu i s njima povezanih mjera zdravstvene zaštite ne smije povlačiti nikakve troškove za radnike.

 

II. OBVEZE POSLODAVACA I NJEGOVIH OVLAŠTENIKA U PROVEDBI MJERA ZAŠTITE NA RADU

 

1. OPCA NACELA ZAŠTITE NA RADU KOD POSLODAVCA

Članak 17.

Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite:

- izbjegavanja opasnosti i štetnosti,

- procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu,

- sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru,

- zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim,

- davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim,

- odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika,

- planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto,

- prilagođavanja tehnikom napretku,

- prilagodbe rada zaposlenicima, naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme te načina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku, kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje.

 

2. UREDIVANJE I PROVEDBA ZAŠTITE NA RADU

Članak 18.

(1) Poslodavac je u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu dužan procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja ili smanjenja te je dužan izraditi ili posjedovati procjenu opasnosti i u tu svrhu osigurati sva potreba sredstva.

(2) Poslodavac je dužan u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite te prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega te kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

(3) Podloga za izradu akta iz stavka 2. ovoga članka je prethodna procjena opasnosti na mjestima rada i u radnom okolišu.

(4) Obveza donošenja akta iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju do 20 radnika.

(5) Poslodavac je dužan pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu.

(6) Upute poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada radi njihovog korištenja.

(7) Ministar nadležan za rad propisat ce uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci pri izradi procjene opasnosti, način njezine izrade, sadržaje obuhvaćene procjenom, podatke na kojima se mora temeljiti.

Članak 18.a

(1) Svaki poslodavac je dužan odrediti jednog ili više radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti, određivanjem ovlaštenika ili zapošljavanjem stručnjaka zaštite na radu.

(2) Radnik iz stavka 1. ovoga članka mora posjedovati potrebna znanja i sposobnosti za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti.

(3) Radniku iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan osigurati uvjete za rad te ga ne smije staviti u nepovoljniji položaj zbog obavljanja aktivnosti propisanih ovim Zakonom, drugim propisima o zaštiti na radu, kolektivnim ugovorom i prema pravilima struke.

Članak 19.

(1) Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika i koji posjeduje potrebna znanja i sposobnosti iz članka 18.a stavka 2. ovoga Zakona, može poslove zaštite na radu obavljati sam, pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti.

(2) Ako kod poslodavca nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, obavljanje poslova zaštite na radu može ugovoriti s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu.

(3) Radnik iz članka 18.a ovoga Zakona, odnosno poslodavac iz stavka 1. ovoga članka, moraju biti osposobljeni za obavljanje tih poslova.

(4) Ministar nadležan za poslove rada će pravilnikom urediti program i način osposobljenosti iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Odredbe članka 22. do 24. ovoga Zakona primjenjuju se i na radnike iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 20.

(1) Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika dužan je odrediti jednu ili više osoba za obavljanje poslova

stručnjaka zaštite na radu sukladno broju zaposlenih, stanju zaštite na radu, te stupnju opasnosti.

(2) U smislu ovoga Zakona, stručnjak zaštite na radu je radnik koji ispunjava uvjete iz članka 18.a stavka 2. ovoga Zakona, i s kojim poslodavac ima sklopljen ugovor o radu za obavljanje poslova zaštite na radu.

(3) Smatrat će se da je poslodavac ispunio obvezu iz stavka 1. ovoga članka ako je s drugim poslodavcima osnovao zajedničku službu, odnosno ugovorio s drugim poslodavcem pružanje usluga službe.

(4) Na zahtjev poslodavaca na temelju stanja zaštite na radu i procjene opasnosti ministar nadležan za rad može dozvoliti poslodavcu da poslove zaštite na radu obavlja prema odredbama članka 19. ovoga Zakona.

Članak 21.

(1) Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika dužan je ustrojiti samostalnu stručnu službu za zaštitu na radu čija je zadaća praćenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi te koja u tu svrhu objedinjava i usklađuje rad na poslovima provedbe zaštite na radu.

(2) Broj zaposlenih unutar službe treba ovisiti o veličini poduzeća, organizaciji posla, stanju zaštite na radu te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom i ne može biti manji od tri stručnjaka zaštite na radu.

(3) Stručnu službu za pružanje stručne pomoći, praćenje stanja, unutarnji nadzor i ostale poslove zaštite na radu može osnovati više poslodavaca na jednoj lokaciji, odnosno jedan poslodavac, a usluge službe ugovoriti ostali poslodavci na lokaciji.

(4) Poslodavcu koji zapošljava više od 250 radnika, na njegov zahtjev, ministar rada može dozvoliti da ne ustroji službu zaštite na radu ako na temelju stanja zaštite i procjene proizlazi da ne postoje veće opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje radnika. U tom slučaju poslodavac poslove zaštite na radu organizira po odredbama članka 20. stavka 1. do 3. ovoga Zakona.

Članak 22.

(1) Poslodavac je dužan stručnjacima za zaštitu na radu kao i službi za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i potrebnu opremu, a vanjskoj službi ili stručnoj osobi osigurati sve potrebne podatke.

(2) Poslodavac je dužan imenovanog ovlaštenika, zaposlenog stručnjaka zaštite na radu, odnosno službu za zaštitu na radu, obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, te o svim preventivnim mjerama i mjerama zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, kao i o podacima o radnicima zaduženima za pružanje prve pomoći, gašenje požara i spašavanje radnika.

(3) Stručnjaci za zaštitu na radu imaju potpunu stručnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike te radnike i njihove povjerenike i ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj dok postupaju prema odredbama ovog zakona, drugih propisa zaštite na radu, kolektivnih ugovora i prema pravilima struke.

Članak 23.

(1) Obveze stručnjaka zaštite na radu, odnosno službi zaštite na radu su naročito:

- stručna pomoć poslodavcu i njegovim ovlaštenicima te zaposlenicima i njihovim povjerenicima u provedbi i unapređivanju zaštite na radu,

- unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu,

- poticanje poslodavaca i njegovih ovlaštenika da nadležne službe poslodavca otklanjaju utvrđene nedostatke glede zaštite na radu,

- praćenje i raščlamba podataka u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te izrada godišnjeg izvješća za potrebe poslodavca,

- suradnja s tijelima inspekcije rada, sa zavodom nadležnim za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu te ovlaštenim ustanovama i trgovačkim društvima koji se bave poslovima zaštite na radu,

- osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu i pomaganje u njihovu radu,

- rad u odborima za zaštitu na radu kod poslodavca,

- suradnja sa stručnim službama poslodavca prilikom izgradnje i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad, nabave strojeva i uređaja te osobnih zaštitnih sredstava,

- suradnja sa specijalistima medicine rada.

(2) Stručnjaci zaštite na radu i službe zaštite na radu na temelju praćenja stanja zaštite predlažu poslodavcu, njegovim ovlaštenicima, odnosno odboru zaštite na radu mjere za poboljšanje stanja.

Članak 24.

Obavljanje poslova zaštite na radu sukladno odredbama članka 19. do 22. ovoga Zakona ne smanjuje odgovornost poslodavca niti ga oslobađa odgovornosti za provođenje zaštite na radu.

Članak 25.

Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati glede stručne spreme i radnog iskustva stručnjaci za zaštitu na radu, kao i programe, sadržaje i načine polaganja stručnog ispita, te oblike stalnog stručnog usavršavanja kao i načine njegova vrednovanja.

Članak 26.

(1) Poslodavci ili njihovi ovlaštenici moraju biti osposobljeni iz područja zaštite na radu, ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika.

(2) Ministar nadležan za rad propisuje program, sadržaj i način provjere znanja.

Članak 27.

(1) Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način.

(2) Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni.

(3) Zaposlenicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duže od 30 dana.

Članak 28.

(1) Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove:

prije početka rada,

kod promjena u procesu rada,

kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene,

kod uvođenja nove tehnologije,

kod upućivanja radnika na novi posao.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, osposobljavanje se mora provesti uzimajući u obzir osobito nove ili izmijenjene opasnosti i štetnosti kojima bi radnik mogao biti izložen, te ga je po potrebi dužan i periodički ponavljati.

(3) Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada.

(4) Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i stručnjak zaštite na radu zadužen za osposobljavanje.

(5) Poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za radnika koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima učestalo dolazi do ozljeda na radu.

(6) obvezu iz prethodnog stavka može narediti inspektor rada te biti nazočan takvoj provjeri znanja, ako opravdano pretpostavlja da je za određene poslove nužna povremena provjera.

(7) Poslodavac je dužan osposobljavanje radnika iz stavka 1. ovoga članka, provesti tijekom radnog vremena na svoj trošak.

Članak 29.

(1) Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenim ustanovama, odnosno trgovačkim društvima za obavljanje te djelatnosti.

(2) Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci, ustanove i trgovačka društva iz stavka 1. ovoga članka i način nadzora nad njihovim radom.

Članak 30.

Poslodavac je dužan omogućiti osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu za vrijeme radnog vremena i na trošak poslodavca.

 

4. OBAVJEŠĆIVANJE O ZAŠTITI ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU

Članak 31.

(1) Poslodavac je dužan radnike i njihove predstavnike obavijestiti te po potrebi dati pisane upute o svim opasnostima i štetnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a vezano uz obavljanje poslova, a osobito o:

opasnostima i štetnostima posla, odnosno radnog mjesta i zaštitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima vezanim uz djelatnost i uz svaki pojedini radni proces i posao,

mjerama i ovlaštenim radnicima koji provode mjere pružanja prve pomoći, gašenja požara i spašavanja radnika.

(2) Poslodavac je dužan obavijesti, odnosno pisane upute iz stavka 1. ovoga članka dati i svim drugim osobama koje po bilo kojoj osnovi obavljaju posao za poslodavca i nalaze se u prostorijama i prostorima poslodavca.

(3) Poslodavac je dužan radniku iz članka 18.a ovoga Zakona i povjereniku zaštite na radu predočiti odgovarajuću dokumentaciju, a osobito o:

procjeni opasnosti i o mjerama koje se provode u cilju uklanjanja ili smanjenja procijenjenih opasnosti,

svim evidencijama i ispravama koje je dužan voditi i čuvati u skladu s odredbama članka 71., 72., 74. i 75. Zakona,

svim informacijama koje se odnose na preventivne i zaštitne mjere, određenih od strane tijela ovlaštenih za provođenje nadzora.

(4) Poslodavac je dužan radniku, što je moguće prije, dati upute o postupanju u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje, kojoj je izložen ili bi mogao biti izložen, kao i mogućim mjerama, koje je u tom slučaju potrebno poduzeti kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po život i zdravlje.

Članak 32.

(1) Poslodavac je dužan na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama trajno postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti u skladu s odgovarajućim propisima.

(2) Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno obavještavanje, poslodavac je dužan trajno postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme.

Članak 33.

(1) Poslodavac je dužan   najmanje svaka tri mjeseca izvijestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu i zaposleničko vijeće o opasnostima i štetnostima po sigurnost i zdravlje te mjerama koje je poduzeo i koje ce poduzeti radi unapređenja sigurnosti i zaštite zdravlja.

(2) Obvezu iz prethodnog stavka poslodavac ima posebno nakon smrtne, skupne i teške ozljede na radu, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti, kao i nalaza nadležnog tijela kojim je utvrđen nedostatak u primjeni pravila zaštite na radu.

(3) Za svaku težu, skupnu ili smrtnu ozljedu na radu poslodavac je dužan na uviđaj pozvati povjerenika radnika za zaštitu na radu.

 

5. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA

Članak 34.

(1) Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ovoga Zakona su poslovi koje mogu obavljati samo zaposlenici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje) te psihofizioloških i psihičkih sposobnosti (u daljnjem tekstu: psihička sposobnost).

(2) Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete.

(3) Na izdvojenim mjestima rada u smislu odredaba Zakona o radu ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada.

(4) Ministar nadležan za rad u suglasnosti s ministrom zdravstva propisati ce poslove s posebnim uvjetima rada, način, sadržaj i rokove provjere sposobnosti radnika za rad na tim poslovima.

Članak 35.

(1) Poslodavac dokazuje odgovarajućom ispravom da radnik ispunjava uvjete glede stručne sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti.

(2) Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova.

Članak 36.

(1) Poslodavac je dužan radnika, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, ponovno uputiti na pregled nakon proteka roka utvrđenog propisom zaštite na radu ili kada to ocijeni specijalist medicine rada.

(2) Poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka vremena u kojem je prema odredbi stavka 1. ovoga članka to bio dužan učiniti.

6. ZAŠTITA POSEBNIH KATEGORIJA RADNIKA

Članak 37.

(1) Poslodavac je obvezan osigurati dodatnu zaštitu na radu maloljetniku radi očuvanja njegovog nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvoja prema posebnom propisu, kao i trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili doji dijete, radi zaštite od opasnosti koje bi mogle ugroziti ostvarivanje materinstva te radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti prema posebnom propisu.

(2) Maloljetnik ne smije obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, osim maloljetnika koji je završio stručno srednjoškolsko obrazovanje za te poslove i koji ispunjava ostale propisane uvjete.

(3) Trudna radnica i radnica koja je rodila ili koja doji dijete, sukladno posebnom propisu, ne smije raditi na poslovima koji ugrožavaju njezin odnosno djetetov život ili zdravlje.

(4) Radi zaštite osoba iz stavka 1. ovoga članka od opasnosti i štetnosti poslodavac je obvezan:

1) prilagoditi uvjete i raspored radnog vremena, radi uklanjanja opasnosti ili štetnosti za njihovu sigurnost i zdravlje,

2) osigurati druge odgovarajuće poslove, odnosno mjesto rada, ako prilagodbe nisu izvedive, odnosno opravdane.

(5) Prilagodba uvjeta i rasporeda radnog vremena, te mjesta rada ne smije imati kao posljedicu smanjenje plaće trudnoj radnici, odnosno radnici koja je rodila ili koja doji dijete.

(6) Ako nije moguće osigurati dodatnu zaštitu na radu sukladno stavku 4. ovoga članka, trudna radnica, radnica koja je rodila ili koja doji dijete ostvaruje pravo na dopust uz naknadu plaće sukladno posebnom propisu.

(7) Ocjenu o opasnostima ili štetnostima koje bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnica iz stavka 3. ovoga članka, kao i ocjenu o tome koji su poslovi odgovarajući, daje izabrani specijalista medicine rada sukladno posebnom propisu, uzimajući u obzir procjenu opasnosti.

Članak 38.

Briše se

Članak 39.

(1) Za vrijeme trudnoće žena ne smije obavljati osobito poslove vatrogasca, poslove koji se obavljaju na visini, poslove u nepovoljnoj mikroklimi, poslove u buci i vibracijama, poslove u povišenom atmosferskom tlaku, poslove pri kojima je izložena ionizacijskom i mikrovalnom zračenju, dimu olova i njegovih anorganskih spojeva, tetraetilolovu, parama žive i prašini živinih spojeva, prašini i dimovima mangana i spojeva, uranu i njegovim spojevima, fluoru i njegovim spojevima, ugljičnom disulfidu, halogenim derivatima ugljikovodika, benzenu i drugim homolozima, nitro i amino derivatima benzena, kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa, pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika te biološkim agensima i to virusima: hepatitis B, herpes, cytomegalo, varicella, rubella, HIV te bakterijama: listeria, toxoplazma.

(2) Za vrijeme dojenja djeteta žena ne smije obavljati osobito poslove pri kojima je izložena prašini, dimu i parama olova i njegovih spojeva, halogenim derivatima ugljikovodika i pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika.

Članak 40.

Brisan.

Članak 41.

Brisan.

 

7. KORIŠTENJE SREDSTAVA RADA I OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA TE RADNI POSTUPCI

Članak 42.

(1) Poslodavac je dužan objekte namijenjene za rad održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima utvrđenim tehničkim propisima.

(2) Poslodavac je dužan prestati s radom u objektima namijenjenim za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.

Članak 42.a

Obveza je poslodavca da se kod planiranja i uvođenja novih tehnologija i opreme, o njihovom utjecaju na sigurnost i zdravlje radnika posavjetuje s radnicima, odnosno s njihovim predstavnicima.

Članak 43.

(1) Kada nije moguće pravilima zaštite na radu na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i skrbiti da ih zaposlenici koriste pri obavljanju poslova.

(2) Poslodavac je dužan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju.

(3) Poslodavac ne smije staviti u uporabu sredstva rada i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna.

(4) Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe sredstva rada i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.

(5) Poslodavac je obvezan poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da pristup područjima s posebnim opasnostima i štetnostima imaju samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute i zaštitna sredstva.

Članak 44.

(1) Poslodavac je dužan provesti potrebne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, uključujući planiranje, pripremu i provedbu radnog procesa, uvažavajući najvišu moguću razinu zaštite radnika i okoliša i uključujući zaštitu od profesionalnih opasnosti, osiguravajući potrebnu zaštitu i tehnološke uvjete, a tamo gdje je potrebno, dužan je izraditi odgovarajuće upute na hrvatskom jeziku.

(2) Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje radnika.

(3) U cilju osiguravanja najboljih uvjeta rada bez opasnosti po zdravlje i sigurnost rada radnika, poslodavac je dužan pri utvrđivanju radnih postupaka pratiti promjene i primijeniti sve ostvarene napretke u području tehnike, medicine rada, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih spoznaja.

(4) Radne postupke poslodavac mora tako organizirati da se koliko je to moguće smanje jednoličnost, jednostrano opterećenje, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku i na vrijeme.

8. OPASNE RADNE TVARI

Članak 45.

(1) Poslodavac je dužan primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unapređivati stanje zaštite na radu.

(2) Poslodavac koji koristi, odnosno prerađuje opasne radne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene na propisan način.

Članak 46.

(1) Poslodavac je u procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te zaštite životnog okoliša.

(2) Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih tvari.

(3) Ukoliko nije moguća zamjena opasnih tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarima poslodavac je dužan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka smanjuje opasnost od primjene dotične tvari.

Članak 47.

(1) Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je dužan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom:

1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave,

2. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš,

3. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru:

- količinu opasne tvari,

- broj radnika koji su izloženi djelovanju opasnih tvari,

- vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari.

4. ako se pravilima navedenim u točkama 1. do 3. ovoga članka ne može postići zadovoljavajuća zaštita, poslodavci moraju skrbiti da zaposlenici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana osobna zaštitna sredstva.

Članak 48.

(1) Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih tvari u radnim prostorijama i prostorima u obliku plinova, para i aerosola što niža i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija.

(2) Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje štetnih tvari veća od maksimalno dopustivih poslodavac mora neodložno:

- utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti,

- na temelju utvrđenih razloga primijeniti i druga pravila zaštite,

- nakon primjene dodatnih pravila ponoviti mjerenja i tek nakon što je mjerenjem utvrđeno da je koncentracija ispod maksimalno dopustivih, smije se dozvoliti rad zaposlenicima na tim poslovima.

Članak 49.

(1) Poslodavac je dužan osigurati da su opasne radne tvari tako pakirane i označene da prilikom njihove primjene ne postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.

(2) Poslodavac je dužan osigurati da su za opasne radne tvari dani podaci o opasnostima u svezi njihovog korištenja kao i o pravilima zaštite.

(3) Kod skladištenja opasnih tvari poslodavac je dužan osigurati primjenu propisanih pravila zaštite s obzirom na svojstva tih tvari.

 

9. ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA TE STROJEVA I UREDAJA S POVECANIM OPASNOSTIMA

Članak 50.

(1) Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama:

- u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka,

- u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracije,

- u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari,

- u kojima pri radu nastaju opasna zračenja,

- u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu.

(2) Poslodavac je dužan glede okolnosti iz stavka 1. podstavka 2. do 5. ovoga članka obavljati ispitivanja radnog okoliša i u radnim prostorima izvan radnih prostorija.

(3) Ako posebnim propisima nije drukčije određeno ispitivanja navedena u stavku 1. ovoga članka poslodavac je dužan obaviti u rokovima koji ne mogu biti duži od dvije godine.

(4) Neovisno od toga obveza ispitivanja postoji odmah nakon što su nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno, kao i nakon svake promjene u radnom okolišu koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim ispitivanjem.

Članak 51.

Poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi radi utvrđivanja da li su na njima primijenjeni propisi zaštite na radu i da li zbog nastalih promjena tijekom uporabe ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika.

Članak 52.

(1) Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u sljedećim slučajevima:

- prije njihovog stavljanja u uporabu,

- najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja,

- prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljeni i ponovo sastavljeni.

(2) Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima prema odredbi stavka 1. ovoga članka smatraju se naročito: dizalice nosivosti preko 10 kN, teretna dizala, industrijski transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za obradu i preradu drveta, metala i sličnih materijala, mehaničke i hidrauličke preše, podizne platforme, kompresori, centrifuge, predtlačne i podtlačne komore, kotlovi za centralno grijanje, parni i vrelovodni kotlovi, strojevi i uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima po sigurnost i zdravlje radnika.

(3) Ministar nadležan za rad propisuje listu strojeva i uređaja s povećanim opasnostima iz prethodnog stavka.

Članak 53.

(1) O obavljenim ispitivanjima iz članka 50. i 52. ovoga Zakona sastavlja se zapisnik i izdaju odgovarajuće isprave.

(2) Ministar nadležan za rad propisuje uvjete pod kojima ova ispitivanja može obavljati sam poslodavac, odnosno ovlaštena ustanova ili trgovačko društvo te postupak ispitivanja, sadržaj, oblik i način izdavanja isprava.

Članak 54.

(1) Inspektor rada ovlašten je narediti ispitivanje pojedinih instalacija u objektima namijenjenim za rad kada opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu zaštite radnika.

(2) Inspektor rada ovlašten je narediti da se obavi ispitivanje radnog okoliša i strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i izvan utvrđenih rokova ako opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, posebno u slučaju pojave profesionalne bolesti.

(3) Inspektor rada može narediti ispitivanje i u radnim prostorijama i radnom prostoru izvan radnih prostorija u kojima proces rada ne utječe na stanje u radnom okolišu na temelju zahtjeva radnika, odnosno njegovog povjerenika ili ako

sam opravdano pretpostavi da postojece stanje nije u skladu s pravilima zaštite na radu.

 

10. PRIVREMENA I ZAJEDNICKA PRIVREMENA RADILIŠTA

Članak 55.

(1) Poslodavci koji obavljaju građevinske ili montažne radove, na iskorištavanju šuma ili radove u brodogradilištima, dužni su prije početka radova na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zaštite na radu.

(2) Plan izvođenja radova je sastavni dio projektne dokumentacije određene posebnim propisom.

(3) Ministar nadležan za rad propisuje sadržaj plana izvođenja radova.

Članak 56.

(1) Investitor u djelatnosti graditeljstva, odnosno poslodavac u djelatnostima brodogradnje i šumarstva je dužan prijaviti radilište na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više te u slučaju izvođenja posebno opasnih radova prema posebnim propisima bez obzira na trajanje radova.
(2) Investitor odnosno poslodavac je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom radilištu dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova.
(3) Prijavu radilišta dužan je investitor, odnosno poslodavac ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada.
(4) Investitor ne može svoje obveze propisane ovim Zakonom prenijeti na izvođača/izvođače radova.
(5) Ako samo jedan poslodavac izvodi radove u trajanju dužem od pet dana isti je dužan u roku od najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova.
(6) Poslodavac nije dužan dostaviti prijavu radilišta niti plan o izvođenju radova ako radovi na privremenom radilištu traju kraće od 5 dana, niti je dužan izraditi plan izvođenja radova.
(7) Preslika prijave gradilišta mora biti vidno izložena na gradilištu.

Članak 57.

(1) Ako više poslodavaca radi na zajedničkom radilištu odnosno obavlja posao na istom mjestu rada, svaki od njih dužan je provoditi zaštitu na radu radi zaštite svojih radnika te organizirati rad i osigurati izvođenje radova tako da njegovi radnici pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika drugih poslodavaca.
(2) Ako se izvođenje radova zbog prirode procesa ne može organizirati na način određen u stavku 1. ovoga članka, poslodavci su dužni radove obavljati naizmjenično prema postignutom sporazumu.
(3) Investitor u graditeljstvu, odnosno poslodavac koji je glavni izvođač u djelatnosti brodogradnje i šumarstva je prema posebnom propisu obvezan imenovati koordinatora za zaštitu na radu, odnosno odgovornu osobu za koordinaciju tijekom izvođenja radova.
(4) Koordinator zaštite na radu na radilištu po posebnom propisu, odnosno odgovorna osoba u drugim djelatnostima dužna je voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i radnika nazočnih na privremenom zajedničkom radilištu.
(5) Poslodavci i druge osobe na radu su dužni uvažavati upute koordinatora zaštite na radu.
(6) Imenovanje koordinatora ne oslobađa izvođače i druge osobe na radilištu od njihove odgovornosti za provedbu zaštite na radu.

Članak 57.a

(1) Za koordinatore za zaštitu na radu se mogu imenovati osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisima.
(2) Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova je dužan:
– koordinirati primjenu načela zaštite na radu kod donošenja odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja pojedinih faza rada, koji se izvode istodobno i u slijedu,
– koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu i izvode radove u skladu s planom izvođenja radova,
– izraditi ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu,
– osigurati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika,
– provjeravati provode li se radni postupci na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti,
– organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište.
(3) Uvjete i stručna znanja iz stavka 1. ovoga članka za imenovanje koordinatora propisat će ministar nadležan za rad.

Članak 58.

Poslodavac je dužan čuvati na radilištu dokaze o osposobljenosti radnika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, dokaze o ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i ostalu dokumentaciju potrebnu za izvođenje radova.

 

11. ZAŠTITA OD POŽARA, EVAKUACIJA I SPAŠAVANJE

Članak 59.

Poslodavac je dužan u svakom objektu uzimajući u obzir tehnološki proces, tvari koje se u radu koriste, način rada, uskladištene tvari kao i veličinu objekta, poduzeti mjere da do požara ne dođe, a ako ipak do njega dođe, da se opasnost po sigurnost i zdravlje radnika smanji na najmanju moguću mjeru.

Članak 60.

(1) Poslodavac je dužan poduzeti potrebne mjere za zaštitu od požara i spašavanje radnika, odrediti radnika koji će provoditi navedene mjere i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje.

(2) Poslodavac je dužan broj radnika iz stavka 1. ovoga članka, njihovu osposobljenost i potrebnu opremu, utvrditi u skladu s posebnim propisom, ovisno o prirodi procesa rada, veličini poslodavca te ukupnog broja radnika.

(3) Poslodavac je dužan osobama iz stavka 1. ovoga članka osigurati potrebne zaštitne uređaje i opremu.

(4) Poslodavac je u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje radnika dužan:

što je prije moguće, obavijestiti sve radnike o nastaloj opasnosti kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene, kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po život i zdravlje,

poduzeti radnje i dati upute o napuštanju radnog mjesta i upućivanju na sigurno mjesto,

organizirati nastavak rada tek nakon isteka opasnosti, osim u slučaju postojanja osobito iznimnih i objektivno opravdanih razloga.

(5) Poslodavac je dužan osposobiti sve radnike da u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje, kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi, mogu poduzeti mjere ili provesti postupke u skladu sa svojim znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima, kako bi opasnost otklonili ili smanjili, čak i u slučaju kada o tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu.

(6) Radnici koji postupaju u skladu s odredbom stavka 5. ovoga članka, zbog tog postupanja ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj, osim u slučaju ako su postupali nemarno ili su propustili postupati uz dužnu pažnju.

Članak 61.

(1) Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja i s njim upoznati sve radnike.

(2) Na osnovi tog plana moraju se provesti praktične vježbe najmanje jedanput u dvije godine.

(3) Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu utvrđivanja plana evakuacije i spašavanja ako je izradio takav plan na temelju drugih propisa a obuhvaćeni su slučajevi iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona.

 

12. PRUŽANJE PRVE POMOCI I MEDICINSKA POMOC

Članak 62.

(1) Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći zaposlenicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za pružanje medicinske pomoći.

(2) Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika.

(3) Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se staviti na raspolaganje potrebna oprema.

(4) Ministar nadležan za rad u suglasnosti s ministrom zdravstva propisuju vrstu i količinu sanitetskog materijala.

 

13. ZAŠTITA NEPUŠACA, ZABRANA UZIMANJA ALKOHOLA I DRUGIH SREDSTAVA OVISNOSTI

Članak 63.

(1) Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima.

(2) Zabranjeno je pušenje na radnim sastancima.

(3) Zabranjeno je pušenje u radnim prostorijama i prostorima osim u onim u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je

pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknut znak mjesta za pušenje.

Članak 64.

(1) Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore.
(2) Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zabranu uzimanja alkoholnih pića i sprječavati zlouporabu sredstava ovisnosti na radnom mjestu.
(3) Prikladne mjere iz stavka 2. ovoga članka su mjere primjerene utvrđenim potrebama zaštite na radu, a u pravilu sadržavaju aktivnosti:
– sprječavanja uzimanja alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provođenje zabrane njihovog unošenja u radne prostorije i prostore,
– obavješćivanja i osposobljavanja radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost,
– izrade i provedbe programa prevencije ovisnosti na radnom mjestu, sukladno utvrđenim potrebama,
– uređivanja protokola suradnje i postupanja poslodavca ili njegovog ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu, djelatnika službe medicine rada, povjerenika radnika za zaštitu na radu, u provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti,
– uređivanja postupka provjere radi utvrđivanja je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i konfirmacije rezultata).
(4) Poslodavac ne može provesti postupak provjere radi utvrđivanja je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti kod radnika koji ima potvrdu da se nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti te u izvanbolničkom tretmanu liječenje od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, ali može zatražiti ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika za obavljanje poslova za koje je zaključen ugovor o radu.
(5) Postupak iz stavka 4. ovoga članka može se provesti samo od strane ustanove kod koje se radnik nalazi u programu.
(6) Potvrdu da se radnik nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti, odnosno u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, izdaje zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
(7) Poslodavac koji zapošljava 20 i više radnika dužan je u aktu propisanom člankom 18. stavkom 2. ovoga Zakona, urediti postupke iz stavka 3. podstavka 5. ovoga članka.

Članak 65.

(1) Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.

(2) Utvrđivanje da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim pogodnim aparatom ili postupkom.

(3) Ako radnik odbije pristupiti provjeri smatra se, da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.

(4) Ako radnik odbija napustiti mjesto rada udaljenje ce po pozivu poslodavca omogućiti nadležna redarstvena služba.

 

14. SAVJETOVANJE I SUODLUČIVANJE RADNIKA

Članak 66.

(1) Poslodavac je dužan provoditi postupke obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja s radnicima ili njihovim predstavnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu, što obuhvaća:

savjetovanje s radnicima,

pravo radnika ili njihovih predstavnika da utječu na sve odluke vezane uz područje zaštite zdravlja i sigurnost na radu, uključujući i davanje prijedloga,

pravo radnika ili njihovih predstavnika na razmjerno suodlučivanje pri donošenju odluka na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, sukladno posebnom propisu.

(2) Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika, dužan je osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo, s ciljem provođenja postupaka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika i koji ima više pogona, odnosno pogone na više mjesta izvan sjedišta, osniva središnji odbor za zaštitu na radu čija je zadaća unapređenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi.

(4) Postupak izbora članova odbora poslodavac ureduje općim aktom.

(5) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na poslodavce iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 67.

(1) Odbor cine poslodavac ili njegov ovlaštenik, rukovoditelj službe zaštite na radu ili stručnjak za zaštitu na radu, specijalist medicine rada te povjerenici radnika ili njihov koordinator.

(2) Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik.

Članak 68.

(1) Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca.

(2) Predsjednik odbora o sjednicama odbora obavještava inspektora rada, a inspektor ce ocijeniti je li nužna njegova nazočnost na sjednici.

(3) U slučaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu predsjednik odbora dužan je sazvati sjednicu u roku od 48 sati od

nastanka ozljede, analizirati uzroke i predložiti odgovarajuće mjere zaštite.

(4) Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu Odbora za zaštitu na radu u roku predviđenom u stavku 3. ovoga članka, povjerenik radnika ili koordinator ima pravo sazvati sjednicu odbora.

(5) Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu dva puta zaredom u rokovima utvrđenim stavkom 1. ovoga članka, povjerenik radnika ili koordinator povjerenika ima pravo sazvati sjednicu odbora.

(6) Povjerenik radnika i član radničkog dužni su poticati rad Odbora.

(7) Odbor planira i nadzire primjenu pravila zaštite na radu, obavještavanje i obrazovanje iz zaštite na radu, vodi politiku sprečavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i potiče stalno unapređenje zaštite na radu.

 

15. POVJERENIK RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU

Članak 69.

(1) Kod poslodavca radnici između sebe biraju i imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu, izbor i njihov mandat utvrđuje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada.

(2) Bez obzira na broj radnika povjerenik ce biti izabran svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). Za povjerenika zaštite na radu može biti izabrana, odnosno imenovana osoba koja radi u takvim uvjetima odnosno na izdvojenom mjestu rada.

(3) Sindikat ili sindikati mogu pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka imenovati povjerenika za zaštitu na radu ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom.

(4) Imenovani sindikalni povjerenik za zaštitu na radu u pravima i obvezama u potpunosti se izjednačava s izabranim povjerenikom.

(4) Povjerenika zaposlenici biraju na vrijeme za koje se zaključuje kolektivni ugovor. Isti radnik može biti ponovno izabran za povjerenika.

(5) Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano ili imenovano više povjerenika oni između sebe biraju ili imenuju svog koordinatora.

Članak 70.

(1) Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran.

(2) Povjerenik ima sljedeća prava i dužnosti:

- podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,

- zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti,

- podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu, ako smatra da su prethodno poduzete mjere i osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajuća za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.

- biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,

- primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu,

- imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika,

- izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor,

- pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

- obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti od značaja za njegov rad,

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

- svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način,

- obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigurava zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu.

(3) O svom radu povjerenik je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvještavati zaposleničko vijeće.

(4) Poslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnašanje te dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga, tijekom obnašanja dužnosti, bez pristanka zaposleničkog vijeća i sindikata rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu, otkazati ugovor o radu, smanjivati mu placu ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete, ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima.

(5) Uvjeti za nesmetano obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu i njihovih koordinatora osiguravaju se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima se ureduju uvjeti za rad članova radničkih vijeća s tim da povjerenici za zaštitu na radu i koordinatori imaju pravo na naknadu place za najmanje 4 sata tjedno bez mogućnosti prava ustupanja drugome radnih sati osim ako se kolektivnim ugovorom drugačije ne uredi.

(6) Poslodavac, radničko vijeće i sindikat, odnosno sindikati mogu posebnim sporazumima regulirati i druga specifična pitanja vezana za broj povjerenika u izdvojenim mjestima rada, koordinatora za zaštitu na radu, place, primanja i ostala materijalna prava kao i izostanak s rada radi osposobljavanja (tečajevi, seminari, sastanci i sl.).

 

16. DUŽNOSTI PREMA TIJELIMA NADZORA

Članak 71.

(1) Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dati obavještenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora.

(2) Poslodavac je obvezan inspektoru rada za vrijeme obavljanja nadzora omogućiti da utvrđuje činjenice koje su potrebne radi ocjene je li postupljeno po propisima zaštite na radu.

(3) Poslodavac je obvezan odrediti svog ovlaštenika koji ce inspektoru pružiti pomoć pri utvrđivanju činjenica, dati potrebna obavještenja, staviti na uvid isprave i predlagati izvođenje odgovarajućih dokaza.

(4) Poslodavac je obvezan u roku od osam dana od isteka roka utvrđenog rješenjem inspektora rada izvijestiti inspekciju rada o izvršenju rješenja ili o razlozima zbog kojih rješenje nije izvršeno.

Članak 72.

(1) Poslodavac je obvezan izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o smrtnoj, težoj ili skupnoj (dva ili više radnika) ozljedi odmah po nastanku događaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka događaja dostaviti inspekciji rada propisano pisano izvješće.

(2) Poslodavac je obvezan izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o ozljedi na radu koja je za posljedicu imala izostanak radnika s rada tri ili više dana.

(3) Smatrat ce se da je poslodavac izvršio obvezu iz stavka 2. ovoga članka ako je u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede izvijestio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

(4) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu dužan je u roku od 8 dana izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o svakom utvrđenom slučaju profesionalne bolesti odnosno ozljede na radu.

(5) Ministar nadležan za rad propisat ce sadržaj izvješća iz ovoga članka.

 

17. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLAŠTENIKA U PROVEDBI MJERA ZAŠTITE NA RADU

Članak 73.

Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zaštite na radu, dužan je svojim ovlaštenicima dati ovlaštenja za poduzimanje mjera u okviru njihovog djelokruga, kojima se osigurava provedba ovoga Zakona i drugih propisa iz zaštite na radu, a naročito za to:

- da se na poslove ne rasporedi radnik koji nije osposobljen za rad na siguran način,

- da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi radnik za kojeg na propisani način nije utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, odnosno da se radnik koji tražene uvjete više ne ispunjava ne zadrži na poslovima s posebnim uvjetima za rad,

- da se malodobnicima, ženama i zaposlenicima sa smanjenom radnom sposobnošću ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na njih štetno utjecati,

- da isključi iz uporabe strojeve i uređaje te osobna zaštitna sredstva koja nisu ispravna,

- da zaposlenici rade sukladno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju njega, drugih propisa zaštite na radu, uputa poslodavca, odnosno proizvođača strojeva i uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari, te da koriste propisana zaštitna sredstva,

- da radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi iz prethodnog podstavka,

- da osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje kao i za pružanje prve pomoći te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu,

- da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pica te uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad zaposlenicima koji su na radu pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada.

 

18. ISPRAVE I EVIDENCIJE

Članak 74.

(1) Poslodavac je dužan čuvati:

- glavni projekt izrađen prema posebnom propisu iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja,

- upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi,

- planove uređenja privremenih radilišta dok ta radilišta koristi,

- isprave o obavljenim ispitivanjima iz članka 53. ovoga Zakona,

- dokaze o ispravnosti instalacija.

(2) Poslodavac je dužan voditi evidencije o:

- zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način,

- zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada,

- strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje koristi,

- opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi,

- ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika.

Članak 75.

(1) Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuju svoje odluke:

- ovlaštenici poslodavca,

- stručnjak za zaštitu na radu iz članka 20. i 21. ovoga Zakona,

- ovlaštena fizička ili pravna osoba iz članka 91. i 92. ovoga Zakona,

- inspektor rada.

(2) Poslodavac je dužan podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti inspekciji rada, ako je takvih ozljeda odnosno slučajeva profesionalnih bolesti bilo.

(3) Ministar nadležan za rad propisuje način čuvanja isprava i vođenja evidencija iz prethodnog članka, sadržaj i način vođenja knjige nadzora kao i sadržaj godišnjeg izvješća o ozljedama na radu i slučajevima profesionalnih bolesti i rok do kojeg ga poslodavac treba podnijeti.

Članak 75.a

(1) Obveze poslodavaca iz ovog poglavlja na odgovarajući se način odnose na rad na izdvojenim mjestima rada.

(2) Ministar nadležan za rad propisat ce minimalne obveze poslodavca vezano za rad na izdvojenim mjestima iz stavka 1. ovoga članka, a naročito glede nabave, ispitivanja i održavanja strojeva, osiguranja potrebnih zaštitnih sredstava te osposobljavanja radnika za rad na siguran način.

 

III. OBVEZE I PRAVA RADNIKA

Članak 76.

(1) Radnik je dužan osposobiti se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac.

(2) Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac.

(3) Prije rasporeda na poslove iz stavka 2. ovoga članka kao i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan obavijestiti liječnika o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život i zdravlje drugih radnika.

Članak 77.

(1) Radnik je dužan obavljati poslove s dužnom pozornošću te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu.

(2) Smatra se da radnik radi s dužnom pozornošću kada poslove obavlja sukladno znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika i to na način da:

prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika,

pravilno upotrebljava strojeve, aparate, alate, opasne tvari, transportnu opremu i druga sredstva rada,

pravilno upotrebljava propisanu osobnu zaštitnu opremu koju je nakon uporabe dužan vratiti na prikladno mjesto,

pravilno upotrebljava i svojevoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja sigurnosne naprave na uređaju koje koristi (stroj, aparat, alat, postrojenje, zgrada),

odmah obavijesti poslodavca i osobu iz članka 18.a ovoga Zakona o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje radnika, kao i o nepostojanju ili nedostatku uputa koje su dane za takvu situaciju,

posao obavlja sukladno pravilima struke te propisanim uputama,

prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugrožavaju druge radnike i sredstva rada,

surađuje s poslodavcem, osobom iz članka 18.a ovoga Zakona i povjerenikom za zaštitu na radu.

Članak 78.

(1) Radnik je dužan surađivati s poslodavcem ili njegovim ovlaštenikom te s povjerenikom zaduženim za zaštitu na radu u rješavanju svih pitanja zaštite na radu.

(2) Radnik je dužan surađivati s poslodavcem, osobom iz članka 18.a ovoga Zakona i povjerenikom za zaštitu na radu, sve dok mu ne omogući da osigura radni okoliš i uvjete rada koji ne predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, te dok se u cijelosti ne postigne zaštita sigurnosti i zdravlja radnika na radu sukladno zahtjevima tijela nadležnih za provedbu i nadzor zaštite na radu

(3) Radnik je dužan odmah izvijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika o svakoj činjenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i bilo kojem nedostatku u sustavu zaštite na radu.

Članak 79.

(1) Poslodavac, njegov ovlaštenik ili stručnjak zaštite na radu moraju obavijestiti radnika o svim promjenama u radnom procesu koje utječu na njegovu sigurnost i zdravlje.

(2) Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj.

(3) Radnik koji u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, napusti svoje radno mjesto i opasno područje, ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog svog postupka i mora biti zaštićen od bilo kakvih štetnih i neopravdanih posljedica.

(4) U slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka, radnik je dužan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika za zaštitu na radu.

(5) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka poslodavac ili njegov ovlaštenik, odnosno radnik ili njegov povjerenik dužni su neodložno izvijestiti inspektora rada, koji je dužan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika.

(6) Prava radnika glede primjene odredbe stavka 2. ovoga članka ureduju se Zakonom o radu.

 

IV. DJELATNOST U SVEZI SA ZAŠTITOM NA RADU

 

1. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE IZ ZAŠTITE NA RADU

Članak 80.

(1) Programi osnovnog obrazovanja obuhvaćaju osnovne sadržaje zaštite na radu.

(2) Programi srednjoškolskog obrazovanja, programi prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje određenih poslova obuhvaćaju i posebne sadržaje o zaštiti na radu u opsegu koji odgovara potrebi struke za koju se provodi obrazovanje, prekvalifikacija, osposobljavanje ili usavršavanje.

(3) Program višeg i visokog obrazovanja obuhvaćaju specifične sadržaje iz zaštite na radu u opsegu koji odgovara potrebi odgovarajućeg studija, usmjerenja, odnosno predmetnog područja.

(4) Najmanje sadržaje programa iz stavka 1. do 3. ovoga članka propisuje ministar prosvjete i športa u suradnji i na prijedlog ministra rada.

2. SLUŽBA MEDICINE RADA

Članak 81.

(1) Poslodavac je dužan osigurati zaposlenicima usluge službe medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su zaposlenici izloženi.

(2) Poslodavac može obavljanje poslova medicine rada ugovarati sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.

(3) Poslodavac je dužan djelatnicima službe medicine rada osigurati pristup u sve radne prostorije i prostore.

(4) Služba medicine rada dužna je surađivati s ostalim službama poslodavca.

(5) Djelatnici službe medicine rada imaju potpunu profesionalnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike te radnike i njihove povjerenike.

Članak 82.

(1) Zadaće službe medicine rada su osobito:

- utvrđivanje i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na mjestu rada,

- praćenje činitelja u radnom okolišu i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje radnika, uključujući njihov smještaj i prehranu,

- savjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada, uključujući oblikovanje radnog mjesta, o izboru, održavanju i stanju strojeva i uređaja te o tvarima koje se koriste pri radu,

- sudjelovanje u izradi programa unapređivanja načina rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajališta,

- savjetovanje poslodavca o unapređivanju zaštite zdravlja, sigurnosti, zdravstvene ekologije, ergonomiji te osobnim i skupnim zaštitnim sredstvima,

- praćenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad, a posebno radnika na poslovima s posebnim

uvjetima rada, mladeži, žena i radnika sa smanjenim radnim sposobnostima,

- trajno unapređivanje prilagođenosti rada zaposlenicima,

- sudjelovanje u mjerama stručne rehabilitacije,

- suradnja u obavještavanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju u oblasti medicine rada, higijene rada i ergonomije,

- sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,

- suradnja s tijelima nadzora glede provedbe zadaća iz prethodnih točaka.

(2) Ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo propisat ce ovisno o vrsti djelatnosti najmanji broj sati koje poslodavac mora ugovoriti sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja poslove djelatnosti medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.

Članak 83.

(1) Poslodavac i njegov ovlaštenik te zaposlenici i njihovi povjerenici dužni su izvijestiti službu medicine rada o svim čimbenicima na mjestu rada i u radnom okolišu za koje znaju ili pretpostavljaju da se mogu nepovoljno odraziti na zdravlje radnika.

(2) Služba medicine rada mora biti obaviještena o učestalosti obolijevanja medu zaposlenicima i izostancima s posla iz zdravstvenih razloga, kako bi bila u mogućnosti utvrditi vezu između uzroka bolesti ili odsutnosti s posla i štetnosti za zdravlje koje mogu biti prisutne na mjestu rada.

(3) Služba medicine rada mora izvijestiti tijela nadzora o svakom slučaju za koji se osnovano sumnja da se radi o profesionalnoj bolesti.

Članak 84.

Kada prema odredbama ovoga Zakona određene poslove mogu obavljati zaposlenici koji ispunjavaju posebne uvjete glede zdravstvenog stanja, isprave kojima se dokazuje da te uvjete ispunjavaju, izdaju ovlaštene ustanove, odnosno specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji po propisima o zdravstvu obavljaju djelatnost medicine rada.

Članak 85.

Psihičke sposobnosti radnika dokazuju se ispravom koju izdaje zdravstvena ustanova koja po propisima o zdravstvu obavlja djelatnost medicine rada, odnosno specijalist medicine rada u privatnoj praksi uz prethodnu konzultaciju psihologa.

Članak 86.

Nadležno tijelo određeno propisima o zdravstvu dužno je na prijedlog nadležnog tijela inspekcije rada odrediti da se izvrši nadzor nad stručnim radom djelatnika, odnosno zdravstvene ustanove koja je izdala ispravu o sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada glede zdravstvenog stanja, odnosno psihičkih sposobnosti.

 

3. USTANOVE I TRGOVACKA DRUŠTVA ZA ZAŠTITU NA RADU

Članak 87.

Određene poslove u svezi s provedbom i unapređenjem zaštite na radu obavlja Zavod za zaštitu na radu pri Ministarstvu rada i socijalne skrbi te druge ustanove i trgovačka društva koja te poslove obavlja kao sastavni dio svoje djelatnosti.

Članak 88.

Praćenje stanja i unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu provodit će zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu.

Članak 89.

U obavljanju djelatnosti iz članka 88. ovoga Zakona, zavod:
– prati stanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
– istražuje rizike glede ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, utvrđuje kriterije i postupke u svezi s organizacijom rada prilagođenom zaposlenicima,
– provodi statistička istraživanja iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu naročito glede broja i vrste ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te njihovih uzroka,
– vodi registre profesionalno oboljelih radnika te radnika izloženih pojedinim štetnostima, opasnostima i naporima u slučajevima kada nalažu propisi iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
– planira, predlaže i provodi mjere za očuvanje i unapređenje zdravlja i sigurnosti radnika,
– oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti i praćenju zdravstvenog stanja radnika ovisno o uvjetima rada,
– izrađuje metode ispitivanja te modele za rješavanje problema u svezi sa zaštitom na radu na temelju podataka dobivenih praćenjem zdravlja i sigurnosti na radu,
– organizirano provodi specifičnu zdravstvenu zaštitu u cilju prevencije oštećenja zdravlja radnika,
– sudjeluje u predlaganju programa mjera zdravstvene zaštite i nomenklature dijagnostičkih i terapijskih postupaka vezano uz specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika te rano otkrivanje i dijagnostiku profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad,
– daje prijedloge Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu glede unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
– u okviru svojih nadležnosti surađuje s međunarodnim i nacionalnim organizacijama i ustanovama za zdravlje i sigurnost na radu,
– izrađuje stručna mišljenja s područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za različite subjekte,
– pruža stručnu pomoć udruženjima poslodavaca, sindikatima, ustanovama i trgovačkim društvima i fizičkim osobama ovlaštenima za obavljanje poslova zaštite zdravlja i sigurnosti na radu kao i tijelima uprave glede podataka iz svog djelokruga te izrađuje vještačenja iz svog djelokruga rada,
– provodi akcije s pojedinih područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i priprema promidžbene materijale,
– održava savjetovanja s područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
– ministru nadležnom za zdravstvo predlaže plan i program mjera specifične zdravstvene zaštite radnika,
– sudjeluje u dopunskom stručnom osposobljavanju liječnika i stručnjaka zaštite na radu,
– provodi drugostupanjski postupak po posebnim propisima iz područja zdravstva u okviru svoje nadležnosti,
– obavlja i ostale poslove u djelatnosti zaštite zdravlja i sigurnosti na radu sukladno posebnim propisima,
– koordinira i stručno nadzire ordinacije medicine rada koje provode specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika na području Republike Hrvatske sukladno pravilniku koji na prijedlog Zavoda donosi ministar nadležan za zdravstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore.

Članak 90.

Sredstva za financiranje rada Zavoda osiguravaju se iz državnog proračuna.

Članak 91.

(1) Ovlaštene ustanove i trgovačka društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu mogu na zahtjev poslodavca izrađivati procjene opasnosti (članak 18.), obavljati osposobljavanje za rad na siguran način (članak 27.), ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (članak 52.), i ispitivanja u radnom okolišu (članak 50.) te izdavati isprave o provedenim ispitivanjima (članak 53.).

(2) Ministar nadležan za rad propisat ce uvjete pod kojima pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu dobiti ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu, postupak izdavanja i prestanka ovlaštenja te tijela i način vođenja evidencije izdanih ovlaštenja.

Članak 92.

(1) Određene poslove zaštite na radu kod poslodavca mogu obavljati fizičke osobe, kao stručnjaci za zaštitu na radu.

(2) Ministar nadležan za rad propisat ce uvjete pod kojima fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu dobiti ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu, postupak izdavanja i prestanka ovlaštenja te tijela i način vođenja evidencije izdanih ovlaštenja.

 

V. IZGRADNJA OBJEKATA NAMJENJENIH ZA RAD, PROIZVODNJA STROJEVA I UREDAJA I OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA

 

1. PROJEKTIRANJE I IZGRADNJA OBJEKATA NAMJENJENIH ZA RAD

Članak 93.

(1) Investitor je dužan poštivati načela zaštite na radu u svim fazama projektiranja i pripremi projekta, posebice kada se odlučuje o oblikovnim, tehničkim, tehnološkim i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istodobno ili u slijedu i procjenjuje vrijeme potrebno za dovršenje takvih radova ili faze rada u skladu s planom izvođenja radova.
(2) Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajuće propise zaštite na radu.
(3) Investitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu.
Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole.
(4) Elaborat zaštite na radu koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje građevine sadrži naročito:
– opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti otklanjaju,
– primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju građevine, odstranjivanje štetnih otpadaka, prometnice, radni prostor, pomoćne prostorije i drugo,
– predvidiv broj radnika prema spolu,
– ergonomsku prilagodbu mjesta rada ako je na njemu predviđen rad osobe s invaliditetom,
– tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom građevini sukladno posebnom propisu,
– radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu, naročito vezano za sigurno održavanje građevine,
– popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerađuju ili nastaju te njihove karakteristike,
– popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu.
(5) Investitor za poslove u graditeljstvu, odnosno glavni projektant u brodogradnji mora imenovati koordinatora(e) zaštite na radu tijekom izrade projekta.
(6) Koordinator za zaštitu na radu tijekom izrade projekta dužan je:
– koordinirati primjenu načela zaštite na radu,
– izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova prema posebnom propisu uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotično radilište te vodeći računa o svim aktivnostima koje se obavljaju na radilištu. Plan izvođenja radova mora sadržavati i posebne mjere ako poslovi na radilištu spadaju u opasne radove prema posebnom propisu,
(7) Investitor odnosno projektant je dužan prije uspostave radilišta osigurati izradu plana izvođenja radova prema posebnom propisu.
(8) Imenovanje koordinatora za zaštitu na radu ne oslobađa investitora, odnosno glavnog projektanta od odgovornosti za provedbu zaštite na radu na radilištu.
(9) Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati koordinatori zaštite na radu tijekom izvođenja radova.

Članak 94.

(1) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njezin ovlašteni stručni predstavnik nakon provedenog postupka, odnosno pregleda glavnog projekta, ako su u projektu primijenjeni propisi zaštite na radu izdaje potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s propisima zaštite na radu.

(2) Tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole za objekt namijenjen za rad ne može istu izdati prije nego je u prethodnom postupku inspekcija rada odnosno njen ovlašteni stručni predstavnik utvrdio da su u glavnom projektu primijenjeni propisi zaštite na radu.

(3) Prestao važiti.

(4) Potvrdu iz stavka 1. ovoga članka, odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje potvrde, tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njezin ovlašteni stručni predstavnik dužan je izdati u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva investitora, odnosno projektanta.

(5) Prestao važiti.

Članak 95.

Prestao važiti.

Članak 96.

Prestao važiti.

 

2. PROJEKTIRANJE, PROIZVODNJA I UVOZ STROJEVA, UREDAJA TE OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA I OPREME

Članak 97.

Projektant ili konstruktor strojeva i uređaja obvezan je prilikom projektiranja primijeniti propise zaštite na radu uz poštivanje odgovarajućih ergonomskih načela.

Članak 98.

(1) Proizvođač strojeva i uređaja obvezan je ista izraditi u skladu s propisima zaštite na radu tako da se opasnosti i štetnosti koje postoje pri njegovom korištenju otklone ili smanje na najmanju moguću mjeru.

Članak 99.

(1) Proizvođač strojeva i uređaja dužan je osim obveza iz prethodnog članka izdati tehničke upute i upute za uporabu u skladu s odredbama zakona.

(2) Uvoznik, odnosno trgovačko društvo koje stavlja u promet uvozne strojeve i uređaje dužno je osigurati upute iz stavka 1. ovoga članka na hrvatskom jeziku.

(3) Isprave izdane u inozemstvu priznat ce se pod uvjetima utvrđenim zakonom.

Članak 100.

(1) Proizvođač osobnih zaštitnih sredstava i opreme dužan je prilikom proizvodnje primijeniti propise zaštite na radu uz poštivanje odgovarajućih ergonomskih načela.

Članak 101.

(1) Proizvođač osobnog zaštitnog sredstva i opreme dužan je uz osobno zaštitno sredstvo i opremu izdati tehničke upute i upute za uporabu u skladu sa zakonom.

(2) Uvoznik, odnosno trgovačko društvo koje stavlja u promet osobno zaštitno sredstvo i opremu dužno je osigurati upute iz stavka 1. ovoga članka na hrvatskom jeziku.

(3) Isprave izdane u inozemstvu priznat ce se pod uvjetima utvrđenim posebnim propisom.

 

VI. NADZOR

Članak 102.

(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavljaju inspektori rada Državnog inspektorata, ako drugim zakonom nije drukčije određeno.
(2) U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, inspektor rada ovlašten je donijeti rješenje o privremenoj zabrani korištenja sredstva rada, prostora ili instalacija, odnosno o zabrani određenog načina postupanja ili rješenje kojim naređuje poslodavcu da radnika privremeno udalji s obavljanja poslova, u slučajevima kada utvrdi da su izravno ugroženi život ili zdravlje radnika ili drugih osoba.
(3) Inspektor rada dužan je za vrijeme inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu donijeti rješenje upisom u knjigu nadzora poslodavca kojim će:
– narediti poslodavcu da udalji s posla radnika koji radi protivno pravilima zaštite na radu, odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za kojeg se opravdano može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava,
– narediti poslodavcu da radnika udalji s poslova za koje ne ispunjava uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu,
– zabraniti uporabu sredstava rada (građevina namijenjenih za rad, instalacija, strojeva i uređaja, skela i površina za rad i dr.) dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život, odnosno zdravlje radnika,
– zabraniti poslodavcu određeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom propisu,
– narediti poslodavcu otklanjanje utvrđene nepravilnosti.
(4) Mjera iz stavka 3. podstavka 3. ovoga članka poduzet će se i kad strojevi i uređaji s povećanim opasnostima, instalacije ili radni okoliš nisu ispitani u propisanim rokovima, a opravdano se može pretpostaviti da postoji neposredna opasnost po život, odnosno zdravlje radnika.
(5) U svrhu osiguranja provedbe zabrane iz stavka 3. podstavka 3. i stavka 4. ovoga članka inspektor rada ovlašten je zapečatiti radne prostorije i prostore, instalacije, odnosno strojeve i uređaje.
(6) Žalba izjavljena protiv rješenja donesenog na temelju odredbi stavka 2. i stavka 3. podstavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(7) Odredbe o nadzoru nad provedbom odredaba ovoga Zakona odnose se i na nadzor vezan za rad kod kuće i na izdvojenim mjestima rada.
(8) Radi obavljanja nadzora inspekciji mora biti omogućen ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada.
Inspektor će zabraniti obavljanje poslova ukoliko:
– se ne omogući ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada,
– se ne izvrši izvršno rješenje inspektora,
– se poslovi ne obavljaju sukladno propisima zaštite na radu.
Ukoliko inspektor utvrdi da nedostaci u primjeni propisa zaštite na radu ne utječu štetno na život i zdravlje radnika i drugih osoba u prostoru i da se nedostaci mogu ukloniti u roku do 30 dana, izdat će rješenje o otklanjanju nedostataka.
(9) Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na mjestima rada inspektor će obaviti nadzor i na okolnosti zaštite života i zdravlja drugih osoba koje borave u prostorijama u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada.


 

VII. KAZNENE ODREDBE

Članak 103.

(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit ce se za prekršaj trgovačko društvo:

- ako izradi glavni projekt za objekte namijenjene za rad bez da primjeni odgovarajuće propise zaštite na radu (članak 93. stavak 2.),

- ako uz glavni projekt ne dostavi elaborat zaštite na radu (članak 93. stavak 3. i 4.),

- ako prilikom projektiranja strojeva i uređaja ne primjeni propise zaštite na radu uz poštivanje ergonomskih načela (članak 97.),

- ako prilikom projektiranja osobnih zaštitnih sredstava i opreme ne primjeni propise zaštite na radu uz poštivanje ergonomskih načela (članak 100. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit ce se novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna i odgovorna osoba pravne osobe.

Članak 103.a

(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit će se za prekršaj investitor:
– ako ne primjenjuje načela zaštite na radu u svim fazama projektiranja i pripremi projekta, posebice kada se odlučuje o oblikovnim, tehničkim, tehnološkim i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istodobno ili u slijedu i procjenjuje vrijeme potrebno za dovršenje takvih radova ili faze rada u skladu s planom izvođenja radova (članak 93. stavak 1.),
– ako ne imenuje koordinatora(e) za zaštitu na radu tijekom izrade projekta (članak 93. stavak 5.),
– ako prije uspostave radilišta ne osigura izradu plana izvođenja radova prema posebnom propisu (članak 93. stavak 7.),
– ako ne imenuje koordinatora za zaštitu na radu za koordinaciju tijekom izvođenja radova (članak 57. stavak 3.),
– ako u roku od 8 dana prije izvođenja radova na radilištu ne dostavi prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada uz dostavu plana izvođenja radova u slučaju: predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih dana i na kojima radi više od 20 radnika ili na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više te u slučaju izvođenja posebno opasnih radova propisanih posebnim propisom (članak 56. stavak 1. i 2.),
– ako ne ažurira prijavu radilišta u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada (članak 56. stavak 3.),
– ako presliku prijave radilišta ne izloži vidno na radilištu (članak 56. stavak 7.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna odgovorna osoba pravne osobe.

Članak 103.b

(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit će se za prekršaj koordinator zaštite na radu u fazi izrade projekta:
– ako ne koordinira primjenu načela zaštite na radu u fazi izrade projekta (članak 93. stavak 6. podstavak 1.),
– ako ne izradi ili ne da izraditi plan izvođenja radova prema posebnom propisu uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotično radilište te vodeći računa o svim aktivnostima koje se obavljaju na radilištu (članak 93. stavak 6. podstavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna odgovorna osoba pravne osobe.
(3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Članak 104.

(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit ce se za prekršaj proizvođač:

- ako stroj ili uređaj ne izradi u skladu s propisima zaštite na radu (članak 98.),

- ako uz stroj ili uređaj ne izda tehničke upute i upute za uporabu (članak 99. stavak 1.),

- ako prilikom proizvodnje osobnih zaštitnih sredstava i opreme ne primjeni propise zaštite na radu (članak 100.),

- ako uz osobno zaštitno sredstvo i opremu ne izda tehničke upute i upute za uporabu (članak 101. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna i odgovorna osoba pravne osobe.

Članak 105.

(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit ce se za prekršaj uvoznik odnosno trgovačko društvo koje stavlja u promet:

- ako za strojeve i uređaje ne osigura upute na hrvatskom jeziku (članak 99. stavak 2.),

- ako ne pribavi ispravu da je stroj ili uređaj s povećanim opasnostima proizveden sukladno međunarodnim konvencijama, propisima zaštite na radu, odnosno odgovarajućim normama (članak 99. stavak 3.),

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit ce se novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna i odgovorna osoba pravne osobe.

Članak 106.

(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit ce se za prekršaj:

- ustanova, odnosno trgovačko društvo za zaštitu na radu ako obavlja poslove zaštite na radu na temelju ovlaštenja suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega (članak 91. stavak 2.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka počinjene drugi put kaznit ce se ustanova, odnosno trgovačko društvo za zaštitu na radu i zabranom obavljanja djelatnosti u trajanju do 6 mjeseci, a za navedene prekršaje počinjene treći put kaznit ce se pored novčane kazne i trajnim oduzimanjem ovlaštenja za obavljanje djelatnosti iz područja zaštite na radu.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit ce se novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna i odgovorna osoba pravne osobe.

Članak 107.

(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit ce se za prekršaj:

- ustanova, odnosno trgovačko društvo koje obavlja poslove zaštite na radu bez propisanog ovlaštenja, odnosno ustanova, odnosno trgovačko društvo koje obavlja poslove zaštite na radu, a ne ispunjava propisane uvjete (članak 91. stavak 2.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka ustanova, odnosno trgovačko društvo iz točke 1. kaznit ce se i trajnim oduzimanjem ovlaštenja za obavljanje djelatnosti.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 kuna i odgovorna osoba pravne osobe.

Članak 108.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna kaznit ce se za prekršaj poslodavac:

1- ako od radnika zahtijeva sudjelovanje u troškovima provođenja zaštite na radu (članak 16.),

2- ako ne izradi pisanu procjenu opasnosti (članak 18. stavak 1.),

3- ako u pisanom obliku ne utvrdi organizaciju provedbe zaštite na radu (članak 18. stavak 2.),

4- ako ne izradi pisane upute za provedbu procesa rada sukladno pravilima zaštite na radu i ako ih ne istakne na

vidljivo mjesto radi korištenja (članak 18. stavak 5. i 6.),

5- ako on, njegov ovlaštenik ili stručnjak zaštite na radu nisu osposobljeni za obavljanje poslova zaštite na radu (članak 18.a. stavak 2.),

6- ako ne ugovori obavljanje poslova zaštite na radu s jednim ili više stručnjaka zaštite na radu, odnosno ovlaštenom pravnom osobom sukladno stanju zaštite na radu te stupnju opasnosti utvrđenog procjenom (članak 20. stavak 1.),

7- ako ne ustroji službu zaštite na radu sukladno broju radnika te stupnju opasnosti i štetnosti (članak 21. stavak 1.),

8- ako ne osigura potrebne uvjete za rad stručnjaka za zaštitu na radu ili službe zaštite na radu (članak 22. stavak 1.),

9- ako imenovanog ovlaštenika, zaposlenog stručnjaka zaštite na radu odnosno službu za zaštitu na radu, ne obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, te o svim preventivnim mjerama i mjerama zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, kao i o podacima o radnicima zaduženima za pružanje prve pomoći, gašenje požara i spašavanje radnika (članak 22. stavak 2.),

10- ako dovodi u nepovoljniji položaj stručnjaka za zaštitu na radu dok postupa sukladno propisima zaštite na radu (članak 22. stavak 3.),

11- ako ne osigura osposobljavanje iz članka 26. ovoga Zakona,

12- ako radnika prije početka rada ne obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova ili ako ga ne osposobi za rad na siguran način (članak 27. stavak 1.),

13- ako dozvoli samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu osposobljeni (članak 27. stavak 2.),

14- ako radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način, ne osigura rad pod nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način ili ako takav rad traje duže od 30 dana (članak 27. stavak 3.)

15- ako ne provede osposobljavanje sukladno odredbama članka 28. ovoga Zakona,

16- ako ne osigura osposobljavanje za povjerenike radnika za zaštitu na radu za vrijeme radnog vremena i na trošak poslodavca (članak 30.),

17- ako zaposlenicima ne daje odgovarajuće obavijesti i pisane upute (članak 31. stavak 1.),

18- ako ne postavi znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti sukladno propisima (članak 32. stavak 1.),

19- ako u propisanim rokovima ne izvijesti povjerenike radnika i radničko vijeće o mjerama koje ce poduzeti radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja te ako za svaku težu, skupnu ili smrtnu ozljedu na radu ne pozove na uviđaj povjerenika radnika za zaštitu na radu (članak 33. stavak 1. i 3.),

20- ako rasporedi radnika na poslove s posebnim uvjetima rada, ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete (članak 34. stavak 2.),

21- ako dozvoli rad na poslovima s posebnim uvjetima rada radniku koji više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ukoliko je protekao rok u kojem je radnik morao biti upućen na ponovni pregled (članak 36. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit ce se novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna odgovorna osoba pravne osobe.

(3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit ce se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Članak 109.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna kaznit ce se za prekršaj poslodavac:

ako nije osigurao dodatnu zaštitu na radu maloljetnika, trudnih radnica, radnica koje su rodile ili koje doje dijete te radnika kod kojih postoji profesionalna nesposobnost za rad, sukladno odredbama članka 37. ovoga Zakona,

- ako obavlja rad u objektima u kojima postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika (članak 42. stavak 2.),

- ako se kod planiranja i uvođenja novih tehnologija i opreme ne posavjetuje s radnicima, odnosno povjerenicima radnika o njihovom utjecaju na sigurnost i zdravlje radnika (članak 42.a),

- ako zaposlenicima ne osigura odgovarajuća osobna zaštitna sredstva i ako ne osigura da ih zaposlenici koriste pri radu (članak 43. stavak 1.),

- ako ne osigura da sredstva rada i osobna zaštitna sredstva koja se koriste budu u ispravnom stanju (članak 43. stavak 2. do 4.),

- ako ne provodi potrebne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, uključujući planiranje, pripremu i provedbu radnog procesa, uvažavajući najvišu moguću razinu zaštite radnika i okoliša i uključujući zaštitu od profesionalnih opasnosti osiguravajući potrebnu zaštitu i tehnološke uvjete, ili ako ne skrbi da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje radnika ili ako tamo gdje je potrebno, ne izradi odgovarajuće upute na hrvatskom jeziku (članak 44. stavak 1. i 2.),

- ako ne razradi tehnologiju rada tako da radni postupci štetno ne utječu na sigurnost i zdravlje radnika (članak 44. stavak 1. i 2.),

- ako pri radu s opasnim radnim tvarima ne primjeni pravila zaštite na radu i ako ne osigura da su u svakom trenutku označene na propisani način (članak 45. stavak 2.),

- ako ne poduzme propisane mjere nakon što se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje štetnih tvari veća od maksimalno dopustive (članak 48. stavak 2.),

- ako na privremenom radilištu ne osigura da se radovi obavljaju sukladno pravilima zaštite na radu (članak 55. stavak 1.),

- ako prije početka radova na privremenom radilištu ne dostavi tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada prijavu radilišta sa svim propisanim podacima te ako uz prijavu radilišta ne dostavi plan izvođenja radova, odnosno ne izradi plan izvođenja radova u skladu s propisima (članak 56. stavak 5.),

- ako ne ažurira prijavu radilišta u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada (članak 56. stavak 3.)

- ako na zajedničkom privremenom radilištu ne osigura primjenu pravila zaštite na radu radi zaštite svojih radnika i radnika drugih poslodavaca (članak 57. stavak 1. i 2.),

- ako ne imenuje koordinatora za zaštitu na radu na zajedničkom privremenom radilištu odnosno ako koordinator ne organizira suradnju između poslodavaca izvođača radova te ako ne vodi dnevnu evidenciju poslodavaca izvođača i njihovih radnika (članak 57. stavak 3. do 6.),

- ako ne čuva na radilištu svu dokumentaciju propisanu člankom 58. ovoga Zakona,

- ako privremeno ne udalji s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (članak 65.),

- ako tijelima inspekcije rada ne daje obavještenja i podatke ili im onemogući obavljanje nadzora (članak 71. stavak 1. i 2.),

- ako odmah ne izvijesti nadležno tijelo inspekcije rada o smrtnoj, skupnoj ili težoj ozljedi radnika ili ako u propisanom roku ne dostavi pismeno izvješće o ozljedi (članak 72. stavak 1.),

- ako ne izvijesti nadležno tijelo inspekcije rada o ozljedi na radu koja je za posljedicu imala izostanak radnika s rada tri ili više dana (članak 72. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit ce se novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna odgovorna osoba pravne osobe.

(3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit ce se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Članak 109.a


(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna kaznit će se za prekršaj koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova:
– ako ne koordinira primjenu načela zaštite na radu kod donošenja odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja pojedinih faza rada, koji se izvode istodobno i u slijedu (članak 57.a stavak 2. podstavak 1.),
– ako ne koordinira izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavac i druge osoba dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu i izvode radove u skladu s planom izvođenja radova (članak 57.a stavak 2. podstavak 2.),
– ako ne izradi ili ne potakne izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu (članak 57.a stavak 2. podstavak 3.),
– ako ne osigura suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika (članak 57.a stavak 2. podstavak 4.),
– ako ne provjerava provode li se radni postupci na siguran način i ne usklađuje propisane aktivnosti (članak 57.a stavak 2. podstavak 5.),
– ako ne organizira da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište (članak 57.a stavak 2. podstavak 6.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac te odgovorna osoba u pravnoj osobi u dvostrukom iznosu.

Članak 110.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna kaznit ce se za prekršaj poslodavac:

1- ako za opasne radne tvari ne osigura da su propisno pakirane i označene, da su dani podaci o pravilima zaštite

na radu pri njihovom korištenju i da je osigurana primjena pravila zaštite na radu pri njihovom skladištenju

(članak 49. stavak 1. do 3.),

2- ako ne obavlja ispitivanja u radnom okolišu ili ako ih ne obavi na propisani način ili u propisanim rokovima

(članak 50.),

3- ako ne obavlja redovito preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi (članak 51.),

4- ako ne obavlja ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima ili ako ih ne obavi na propisani način ili u

propisanim rokovima (članak 52.),

5- ako ne poduzme potrebne mjere za zaštitu od požara i spašavanje radnika, ili ne odredi radnika koji će provoditi navedene mjere ili ne osigura pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje, ili ne osigura potrebne zaštitne uređaje i opremu (članak 60. stavak 1., 2. i 3.) (članak 60.),

6- ako u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje radnika, ne obavijestiti sve radnike o nastaloj opasnosti kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene, ili ne poduzme radnje ili ne da upute o napuštanju radnog mjesta i upućivanju na sigurno mjesto, ili organizira nastavak rada tek nakon isteka opasnosti, osim u slučaju postojanja osobito iznimnih i objektivno opravdanih razloga, ili ako ne osposobi sve radnike da u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje mogu poduzeti mjere ili provesti postupke (članak 60. stavak 4. i 5.),

7- ako radnike koji postupaju u skladu s odredbom članka 60. stavka 5. ovoga Zakona, zbog tog postupanja stave u nepovoljniji položaj (članak 60. stavak 6.)

8- ako ne utvrdi plan evakuacije i spašavanja radnika i ako ne provede praktičnu vježbu u propisanom roku (članak 61. stavak 1. i 2.),

9- ako na propisani način ne organizira i ne osigura pružanje prve pomoći i medicinske pomoći (članak 62.),

10- ako na propisani način ne osigura zabranu pušenja i ako ne utvrdi i ne oznaci u kojim je prostorijama i prostorima pušenje iznimno dozvoljeno (članak 63.),

11- ako ne spriječi uzimanje alkoholnih pica i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore (članak 64.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit ce se novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna odgovorna osoba pravne osobe.

(3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit ce se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Članak 111.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna kaznit ce se za prekršaj poslodavac:

1- ako u slučaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu ne sazove sjednicu odbora zaštite na radu u roku od 48 sati od nastanka ozljede (članak 68. stavak 3. ),

2- ako povjerenika radnika za zaštitu na radu dovodi u nepovoljniji položaj zbog obavljanja njegovih dužnosti (članak 70.),

3- ako u propisanom roku ne izvijesti tijelo inspekcije rada o izvršenju rješenja ili o razlozima zbog kojih rješenje

nije izvršeno (članak 71. stavak 4.),

4- ako ne čuva propisanu dokumentaciju ili ne vodi propisane evidencije (članak 74. stavak 1. i 2.),

5- ako ne vodi knjigu nadzora ili ako ne podnese izvješće o ozljedama na radu i slučajevima profesionalne bolesti, ako je istih bilo (članak 75. stavak 1. i 2.),

6- ako radnika koji je odbio raditi u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje ili radnika koji je napustio svoje radno mjesto i opasno podruje u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti dovede u nepovoljniji položaj (članak 79. stavak 2. i 3.),

7- ako u slučaju iz članka 79. stavka 5. ovoga Zakona ne izvijesti inspekciju rada ili ne osigura radniku prava na temelju odredaba Zakona o radu,

8- ako ne ugovori obavljanje poslova sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi (članak 82. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit ce se novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna odgovorna osoba pravne osobe.

Članak 112.

(1) Novčanom kaznom od 100 kuna kaznit ce se za prekršaj na licu mjesta radnik:

- ako puši u prostorijama i prostorima u kojima je pušenje zabranjeno (članak 63. stavak 2. i 3.),

- ako unosi i uživa alkohol za vrijeme rada ili ako obavlja rad dok je pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti (članak 64.),

- ako ne omogući da se utvrdi da li je pod utjecajem alkohola (članak 65. stavak 2.),

- ako ne obavlja poslove dužnom pozornošću sukladno pravilima zaštite na radu (članak 77. stavak 1. i 2.),

- ako odmah ne izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika o neposrednoj opasnosti po sigurnost i zdravlje (članak 78. stavak 3.),

- ako ne obavijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika da odbija rad jer mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje, zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu ili da je napustio svoje radno mjesto i opasno područje u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti (članak 79. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 1. do 4. ovoga članka kaznit ce se i neposredno nadređena odgovorna osoba novčanom kaznom od 500 kuna.

 

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 113.

(1) Ministar nadležan za rad donijet ce propise za provedbu ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova

stupanja na snagu.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga clanka primjenjivat ce se provedbeni propisi doneseni na

temelju Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 19/83., 17/86., 46/92., 26/93. i 29/94.) koji nisu u suprotnosti s

odredbama ovoga Zakona.

Članak 114.

(1) Odredbe propisa koji su doneseni na temelju clanka 52. Osnovnog zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine"

br. 52/71. i 52/73.) i odredbe propisa koji su navedeni u clanku 125. toga Zakona, a koje su do dana stupanja na snagu

Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 54/74.) bile na snazi, primjenjivat ce se kao pravna pravila, ukoliko nisu u

suprotnosti sa zakonima Republike Hrvatske i propisima donesenima na temelju zakona.

(2) Pravna pravila primjenjivat ce se do stupanja na snagu provedbenih propisa koje ce na temelju ovlasti iz ovoga

Zakona donijeti ministar u roku iz clanka 113. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 115.

Dosadašnja stecena prava ovlaštenika u pogledu osposobljavanja iz clanka 26. Zakona o zaštiti na radu («Narodne novine» br. 59/96) priznavat ce se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 116.

Poslodavci su dužni osnovati središnji odbor zaštite na radu iz clanka 66. stavak 2. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Članak 117.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu koji je u skladu s odredbama clanka 69. Zakona o zaštiti na radu («Narodne novine» br. 59/96) biran ili imenovan, ostaje povjerenik za vrijeme za koje je biran ili imenovan i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 118.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

(NN br. 114 od 19. srpnja 2003.)

 

Prijelazne i završne odredbe iz  NN (86/08):

 

Ministar nadležan za rad donijet će propise iz članka 5.,16. i 25. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Članak 37.

Osnovani zavod preuzet će dio poslova zaštite na radu koji su se obavljali u ministarstvu nadležnom za rad.

Članak 38.

Isprave izdane od ovlaštenih ustanova, odnosno trgovačkih društava ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu u smislu članka 98. stavka 2., članka 99. stavka 3., članka 100. stavka 2. i članka 101. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine« br. 59/96., 94/96., 114/03. i 104/04.) prestaju važiti danom isteka njihove valjanosti, a najkasnije do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom.

Članak 39.

Obveza imenovanja koordinatora tijekom izrade projekta i izrade plana izvođenja radova počinje teći u roku od godine dana od stupanja ovoga Zakona na snagu.

Članak 40.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 59. u cijelosti kao i odredbe članka 63. Zakona o državnom inspektoratu, a koje se odnose na inspektore rada u području zaštite na radu u svezi s člankom 59. Zakona o državnom inspektoratu.

Članak 41.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o zaštiti na radu.

Članak 42.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama


 


Mi pratimo Narodne Novine za Vas!
copyright ante borić