Objavljeno u NN 75/13 od 20.06.2013.:

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju članka 81. stavka 3. Zakona o vinu (»Narodne novine« br. 96/03 i 55/11), Ministarstvo poljoprivrede objavljuje

 

IZMJENU LISTE TRADICIONALNIH IZRAZA ZA VINO

I.

U Listi tradicionalnih izraza za vino (»Narodne novine« br. 96/07, 62/10, 133/10, 14/11 i 52/12) Dodatak I. mijenja se i glasi:

»PROŠEK

1. DEFINICIJA VINA

Prošek je desertno vino koje spada u kategoriju vina od prosušenog grožđa, a proizvodi se od tehnološki prezrelog, prosušenog grožđa čiji mošt sadrži minimalno 150° Oechsla šećera. Prošek po boji može biti bijelo ili crno vino. Boja Prošeka može se kretati varirati od tamno žute s nijansama starog zlata do crvenkaste sa smeđim nijansama. Prošek dozrijevanjem dobiva zagasite nijanse uslijed oksidativnog procesa starenja. Miris se opisuje kao prezreo voćni miris s laganim drvenim notama uz laganu oksidacijsku aromu. U okusu Prošeka prevladava punoća koja značajnim dijelom dolazi od ekstrakta kojeg u velikoj mjeri daje ostatak šećera.

2. PODRUČJE UZGOJA

Zemljopisna područja uzgoja vinove loze za proizvodnju Prošeka su:

– Sjeverna Dalmacija,

– Dalmatinska zagora,

– Srednja i Južna Dalmacija i

– Dingač.

3. SORTE VINOVE LOZE

Prošek se proizvodi od sljedećih autohtonih sorti vinove loze:

– bijele sorte: pošip bijeli, vugava, maraština, bogdanuša, malvasia dubrovačka bijela, grk, prč, zlatarica, okatica bijela, muškat ruža crni;

– crne sorte: plavac mali, babić, okatac crni, blatina, lasina, trnjak, drnekuša.

Karakteristika navedenih sorata je visoka kvaliteta, a šećer u grožđu prije prosušivanja mora biti najmanje 110° Oechsla.

4. UROD PO HEKTARU

Dopušteni urod po hektaru je 5.000 kg/ha.

5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE

Berba grožđa namijenjenog za proizvodnju Prošeka provodi se u stanju prezrelosti (minimalno 110 Oe°). Ako je suha jesen najbolje je ostaviti grožđa na trsu koliko to vremenske prilike dopuštaju kako bi se nakupila maksimalna količina šećera na trsu. Berba se provodi za suha vremena, u plitke kašete (jedan do dva sloja grozdova), kako ne bi došlo do gnječenja i pucanja bobica, tj. curenja soka. Time se sprečava razvoj nepoželjnih mikroorganizama u procesu sušenja. Ubrano grožđe se potom prosušuje dok ne postigne potrebnu koncentraciju (minimalno 150 Oe°) na lozi, na žici, na kamenu, pod nadstrešnicom, tavanom, ili drugim kontroliranim uvjetima na temperaturi ne većoj od 40°C.

Muljanje prosušenog grožđa provodi se bez odvajanja peteljkovine jer je ona u pravilu nakon sušenja odrvenjela i takva nema negativan utjecaj na budući Prošek. S druge strane, budući da je prešanje masulja od prosušena grožđa puno zahtjevnije od prešanja grožđa iz redovite berbe, peteljkovina služi kao svojevrsna drenaža koja olakšava taj postupak.

Alkoholno vrenje ili fermentacija kod proizvodnje Prošeka uglavnom traje znatno dulje nego kod proizvodnje vina iz redovne berbe. Fermentacija se provodi na temperaturi od 20-25°C.

Kod Prošeka je više nego kod bilo kojeg drugog vina potrebno dozrijevanje. Dozrijevanje se provodi minimalno dvije godine u drvenim bačvama maksimalno 500 l.

Prošek se puni u boce maksimalne zapremnine 0,5 litara.

Prošek mora sadržavati najmanje 13% vol stvarnog alkohola i maksimum 22% vol ukupnog alkohola.

Sadržaj ukupnog sumpornog dioksida u Prošeku može biti maksimalno 250 mg/L.

Parametri kakvoće vina Prošek:

stvarni alkohol (% vol): min. 13

reducirajući šećer (g/l): min. 60

ukupna kiselost (g/l): min. 5

hlapiva kiselost (g/l): max. 1,5

pH: max. 3,9«.

II.

Ova Izmjena Liste tradicionalnih izraza za vino objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 080-01/11-01/47

Urbroj: 525-07/0034-13-50

Zagreb, 18. lipnja 2013.

Ministar Tihomir Jakovina, v. r.