Objavljeno u NN 88/14 od 23.07.2014.:

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE

Na temelju članka 52. stavka 5. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 80/2013) ministar zaštite okoliša i prirode donosi

PRAVILNIK O POPISU STANIŠNIH TIPOVA, KARTI STANIŠTA TE UGROŽENIM I RIJETKIM STANIŠNIM TIPOVIMA

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom utvrđuje popis stanišnih tipova, karta staništa te ugroženi i rijetki stanišni tipovi, uključujući i prioritetne stanišne tipove od interesa za Europsku uniju, koje je potrebno očuvati u povoljnom stanju.

(2) Vrste stanišnih tipova utvrđene ovim Pravilnikom sukladne su odgovarajućim europskim klasifikacijama stanišnih tipova, te se za potrebe provođenja međunarodnih propisa mogu iskazivati u odgovarajućim oznakama i imenima.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi:

– Prilog I. Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (SL L 206, 22.07.1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10.6.2013.)(u daljnjem tekstu: Direktiva o staništima).

Članak 3.

(1) Popis svih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske naveden je u Prilogu I.

(2) Popis svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske naveden je u Prilogu II.

(3) Popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu Natura 2000, uključujući i prioritetne stanišne tipove od interesa za Europsku uniju, naveden je u Prilogu III.

Članak 4.

(1) Vrste stanišnih tipova iz članka 3. stavka 1. ovoga Pravilnika opisane su u dokumentu »Nacionalna klasifikacija staništa«, koji se čuva u Državnom zavodu za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Zavod) i objavljuje na internetskoj stranici Zavoda.

(2) Stanišni tipovi iz članka 3. stavka 1. ovoga Pravilnika dokumentiraju se Kartom staništa u digitalnom obliku kao sloj geoinformacijskog sustava (GIS) o rasprostranjenosti pojedinih stanišnih tipova na području Republike Hrvatske.

(3) Karta staništa čuva se u Zavodu, koji prikuplja podatke o staništima i sukladno tome redovno ažurira Kartu u okviru dijela Informacijskog sustava zaštite prirode namijenjenog za održavanje podataka o stanišnim tipovima.

(4) Prikaz Karte staništa objavljuje se na internetskoj stranici Zavoda te je ona javno dostupna za pregled i preuzimanje, a uz navođenje izvora i datuma preuzimanja te drugih uvjeta navedenih uz prikaz smatra se službenim izvatkom iz Karte staništa.

(5) Na pisani zahtjev zainteresirane stranke, Zavod može izdati službeni izvadak iz Karte staništa u tiskanom i/ili elektronskom obliku za traženo područje s tumačenjem.

Članak 5.

Zavod prati stanje stanišnih tipova te sukladno novim podacima i znanstvenim spoznajama predlaže izmjene i dopune popisa iz Priloga I., II. i III. ovoga Pravilnika.

Članak 6.

Prilozi I., II. i III. sastavni su dio ovoga Pravilnika.

Članak 7.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (»Narodne novine«, br. 7/2006 i 119/2009).

Članak 8.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 612-07/14-06/03

Urbroj: 517-07-1-1-2-14-7

Zagreb, 17. srpnja 2014.

Ministar
Mihael Zmajlović, v. r.

PRILOG I.

STANIŠNI TIPOVI U REPUBLICI HRVATSKOJ (NACIONALNA KLASIFIKACIJA STANIŠTA - NKS)

NKS kod i ime (I. razina)	NKS kod i ime (II. razina)	NKS kod i ime (III. razina)	NKS kod i ime (IV. razina)	NKS kod i ime (V. razina)
A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa	A.1. Stajaćice	A.1.1. Stalne stajaćice	A.1.1.1. Stalne stajaćice	A.1.1.1.1. Oligotrofne vode siromašne vapnencem
				A.1.1.1.2. Mezotrofne vode
				A.1.1.1.3. Eutrofne vode
				A.1.1.1.4. Oligotrofno-mezotrofne vode bogate vapnencem
				A.1.1.1.5. Dna stalnih stajaćica
		A.1.2. Povremene stajaćice	A.1.2.1. Povremene stajaćice	A.1.2.1.1. Povremene oligotrofne stajaćice siromašne vapnencem
				A.1.2.1.2. Povremene mezotrofne stajaćice
				A.1.2.1.3. Povremene eutrofne stajaćice
				A.1.2.1.4. Povremene oligotrofno-mezotrofne stajaćice
				A.1.2.1.5. Dna povremenih stajaćica (vodena faza)
		A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica	A.1.3.1. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica	A.1.3.1.1. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica

	A.2. Tekućice	A.2.1. Izvori	A.2.1.1. Izvori	A.2.1.1.1. Reokreni izvori
				A.2.1.1.2. Limnokreni izvori
				A.2.1.1.3. Helokreni izvori
		A.2.2. Povremeni vodotoci	A.2.2.1. Povremeni vodotoci	A.2.2.1.1. Povremeni vodotoci povremeno suhog korita
				A.2.2.1.2. Povremeni vodotoci s bazenčićima
		A.2.3. Stalni vodotoci	A.2.3.1. Brzi, turbulentni vodotoci	A.2.3.1.1. Gornji i srednji tokovi turbulentnih vodotoka
				A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka
			A.2.3.2. Spori vodotoci	A.2.3.2.1. Gornji tokovi sporih vodotoka
				A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka
		A.2.4. Kanali	A.2.4.1. Kanali sa stalnim protokom
			A.2.4.2. Kanali s povremenim protokom
		A.2.5. Vodopadi	A.2.5.1. Vodopadi	A.2.5.1.1. Geogeni vodopadi
				A.2.5.1.2. Biogeni vodopadi
		A.2.6. Termalna vrela	A.2.6.1. Termalna vrela	A.2.6.1.1. Termalna vrela
		A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica	A.2.7.1. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica s mekim i mobilnim sedimentima (sprudovi)	A.2.7.1.1. Neobrasle šljunčane riječne obale
				A.2.7.1.2. Neobrasle pješčane riječne obale
				A.2.7.1.3. Neobrasle muljevite riječne obale
			A.2.7.2. Neobrasle i slabo obrasle kamenite i stjenovite obale tekućica	A.2.7.2.1. Neobrasle i slabo obrasle kamenite i stjenovite obale tekućica
			A.2.7.3. Strme odronjene obale tekućica	A.2.7.3.1. Strme odronjene obale tekućica

	A.3. Hidrofitska staništa slatkih voda	A.3.1. Submerzna vegetacija parožina	A.3.1.1. Submerzna vegetacija parožina	A.3.1.1.1. Sastojine parožina roda Chara
				A.3.1.1.2. Sastojine parožina roda Nitella
		A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti	A.3.2.1. Zajednice slobodno plivajućih leća	A.3.2.1.1. Zajednica male vodene leće
				A.3.2.1.2. Zajednica male i velike vodene leće
				A.3.2.1.3. Zajednica trokrpe vodene leće
				A.3.2.1.4. Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke
				A.3.2.1.5. Zajednica sitne i grbaste vodene leće
				A.3.2.1.6. Zajednica vodenih leća i parožinaste paprati
				A.3.2.1.7. Sastojine vodene mahovine Ricciocarpus natans
			A.3.2.2. Zajednice flotantne mješinke	A.3.2.2.1. Zajednica vodenih leća i obične mješinke
			A.3.2.3. Zajednice žabogriza	A.3.2.3.1. Zajednica žabogriza i resca
				A.3.2.3.2. Zajednica žabogriza
		A.3.3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija	A.3.3.1. Zakorijenjene zajednice voda stajaćica	A.3.3.1.1. Zajednica krute roščike i kovrčavog mrijesnjaka
				A.3.3.1.2. Zajednica krute roščike
				A.3.3.1.3. Zajednica češljastog mrijesnjaka
				A.3.3.1.4. Zajednica čeljastog mrijesnjaka i morske podvodnice
				A.3.3.1.5. Zajednice velikih mrijesnjaka
			A.3.3.2. Zakorijenjene submerzne zajednice voda tekućica	A.3.3.2.1. Zajednica riječnog žabnjaka
				A.3.3.2.2. Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna
				A.3.3.2.3. Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke
				A.3.3.2.4. Zajednica potočne čestoslavice i jezerske žabovlatke
				A.3.3.2.5. Sastojine vrste Fontinalis antipyretica
			A.3.3.3. Zajednice natantnih hidrofita	A.3.3.3.1. Zajednica lopoča i lokvanja
				A.3.3.3.2. Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja
				A.3.3.3.3. Zajednica vodenog orašca
				A.3.3.3.4. Vodenjara vodenog orašca i okruglolisnog plavuna
				A.3.3.3.5. Zajednica plavuna
				A.3.3.3.6. Zajednica močvarne rebratice
		A.3.4. Karbonatna vrela
		A.3.5. Sedrotvorne riječne zajednice
		A.3.6. Sedrotvorna vegetacija na slapovima

	A.4. Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa	A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi	A.4.1.1. Tršćaci i rogozici	A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske
				A.4.1.1.2. Tršćak obične trske i patuljastog rogoza
				A.4.1.1.3. Zajednica običnog oblića
				A.4.1.1.4. Močvara uspravnog ježinca
				A.4.1.1.5. Rogozik širokolisnog rogoza
				A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza
				A.4.1.1.7. Zajednica primorskog oblića
				A.4.1.1.8. Zajednica ljutka
				A.4.1.1.9. Zajednica velike pirevine
				A.4.1.1.10. Zajednica iđirota i velike pirevine
				A.4.1.1.11. Zajednica divlje riže
				A.4.1.1.12. Sastojine riječne preslice
				A.4.1.1.13. Zajednica sivog oblića
				A.4.1.1.14. Zajednica obalnog oblića
				A.4.1.1.15. Zajednica iđirota
				A.4.1.1.16. Zajednica štitastog vodoljuba
			A.4.1.2. Visoki šaševi i šiljevi	A.4.1.2.1. Močvara krutog šaša
				A.4.1.2.2. Močvara krutog šaša s običnim ljepuškom
				A.4.1.2.3. Močvara nježnog šaša
				A.4.1.2.4. Močvara močvarnog šaša
				A.4.1.2.5. Močvara obalnog šaša
				A.4.1.2.6. Močvara mjehurastog šaša
				A.4.1.2.7. Močvara metličastog šaša
				A.4.1.2.8. Zajednica trstastog blješca
				A.4.1.2.9. Zajednica dugolisnog šilja
				A.4.1.2.10. Zajednica nježnog i lisičjeg šaša
				A.4.1.2.11. Zajednica cretne broćike i obalnog šaša
				A.4.1.2.12. Zajednica banatskog šaša
				A.4.1.2.13. Zajednica Caricetum otrubae
				A.4.1.2.14. Sastojine vrste Carex randalpina
				A.4.1.2.15. Zajednica kljunastog šaša
				A.4.1.2.16. Zajednica lisičjeg šaša
				A.4.1.2.17. Zajednica močvarne jezernice
				A.4.1.2.18. Zajednica jednopljevične jezernice
				A.4.1.2.19 Sastojine žute perunike
				A.4.1.2.20. Sastojine tupocvjetnog sita
			A.4.1.3. Močvarna vegetacija sporo tekućih voda	A.4.1.3.1. Zajednica plivajuće pirevine
				A.4.1.3.2. Zajednica obične potočarke
				A.4.1.3.3. Zajednica razgranjenog ježinca i dugolisnog šilja
				A.4.1.3.4. Zajednica čvorastog celera
				A.4.1.3.5. Zajednica naborane pirevine
				A.4.1.3.6. Sastojine potočne čestoslavice
			A.4.1.4. Vegetacija plitkih močvara	A.4.1.4.1. Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka
				A.4.1.4.2. Močvara obične strelice i uronjenog ježinca
		A.4.2. Amfibijske zajednice	A.4.2.1. Niski šiljevi	A.4.2.1.1. Zajednica žućkastog oštrika
				A.4.2.1.2. Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike
				A.4.2.1.3. Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora
				A.4.2.1.4. Sastojine bodljaste trnice
			A.4.2.2. Mediteranske amfibijske zajednice	A.4.2.2.1. Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja
				A.4.2.2.2. Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala

B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine	B.1. Neobrasle i slabo obrasle stijene	B.1.1. Neobrasli odsjeci strmih stijena	B.1.1.1. Neobrasle strme stijene	B.1.1.1.1. Teško trošive neobrasle stijene
				B.1.1.1.2. Lako trošive neobrasle stijene
		B.1.2. Vlažne kopnene stijene, poluspilje i nakapnice	B.1.2.1. Mediteranske nakapnice i plitke poluspilje	B.1.2.1.1. Zajednica gospinog vlaska
				B.1.2.1.2. Zajednica primorskog jelenka
		B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene	B.1.3.1. Zajednice sa stablastim petoprstom	B.1.3.1.1. Zajednica rascjepkane slezenice i hajekove pušine
				B.1.3.1.2 Zajednica alpskog jaglaca i kalničke šašike
			B.1.3.2. Brdske i gorske stijene Gorskog kotara i Istre	B.1.3.2.1. Zajednica tomasinijeva i justinianova zvončića
				B.1.3.2.2. Zajednica mahovinaste merinke i bijele padimovice
			B.1.3.3. Ilirsko-dinarske vapnenačke stijene	B.1.3.3.1. Zajednica kitajbelovog jaglaca i kluzijeve petoprste
				B.1.3.3.2. Zajednica vunastog rošca
		B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene	B.1.4.1. Kvarnersko-liburnijske vapnenačke stijene	B.1.4.1.1. Zajednica istarskog zvončića i dalmatinske zečine
				B.1.4.1.2. Zajednica sitolisne šašike i austrijskog zmijka
				B.1.4.1.3. Zajednica kozlačice i prozorskog zvončića
				B.1.4.1.4. Zajednica tomasinijeve merinke
			B.1.4.2. Dalmatinske vapnenačke stijene	B.1.4.2.1. Zajednica busine i dubrovačke zečine
				B.1.4.2.2. Zajednica portenšlagije i portenšlagovog zvončića
				B.1.4.2.3. Zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja
				B.1.4.2.4. Zajednica slavulje i crvenkaste biokovske zečine
				B.1.4.2.5. Zajednica gorostasne šašike i kalabrijske pogačine

	B.2. Točila	B.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila	B.2.1.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila	B.2.1.1.1. Zajednica mirisne paprati
				B.2.1.1.2. Zajednica planinskog mekinjaka
				B.2.1.1.3. Točilo planinskog koporca i ognjice
				B.2.1.1.4. Točilo dinarskog rošca
				B.2.1.1.5. Ilirsko točilo planinskog lopuha
		B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila	B.2.2.1. Ilirsko-jadranska, primorska točila	B.2.2.1.1. Točilo primorskog mekinjaka
				B.2.2.1.2. Točilo primorskog mekinjaka i biokovskog lanilista
				B.2.2.1.3. Zajednica stjenjarske iglice i bradavičaste krasuljice
		B.2.3. Neobrasla točila

	B.3. Požarišta	B.3.1. Požarišta	B.3.1.1. Šumska požarišta	B.3.1.1.1. Požarišta nakon podzemnog požara
				B.3.1.1.2. Požarišta nakon prizemnog požara
				B.3.1.1.3. Požarišta nakon požara krošanja
			B.3.1.2. Nešumska požarišta	B.3.1.2.1. Nešumska požarišta

	B.4. Erodirane površine	B.4.1. Erodirane površine	B.4.1.1. Površine erodirane oborinskom vodom	B.4.1.1.1. Površine pod utjecajem slojevite erozije
				B.4.1.1.2. Površine pod utjecajem brazdaste erozije
				B.4.1.1.3. Površine pod utjecajem jaružne erozije
			B.4.1.2. Klizišta	B.4.1.2.1. Klizišta
			B.4.1.3. Površine erodirane vjetrom	B.4.1.3.1. Površine erodirane vjetrom

C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni	C.1. Cretovi	C.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)	C.1.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)	C.1.1.1.1. Cretovi crnkaste šiljevine
				C.1.1.1.2. Dinarski bazofilni cretovi suhoperke
				C.1.1.1.3. Srednjoeuropski niski cret stisnute trešnice
				C.1.1.1.4. Bazofilni cretovi beskoljenke i hostovog šaša
				C.1.1.1.5. Cretovi cretnog šaša
				C.1.1.1.6. Cret uskolisne suhoperke i bijele šiljkice
		C.1.2. Acidofilni cretovi (prijelazni i nadignuti cretovi)	C.1.2.1. Prijelazni cretovi bijele šiljkice	C.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice
				C.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike
				C.1.2.1.3. Cret končastog šaša
			C.1.2.2. Nadignuti borealni cretovi s tresetom	C.1.2.2.1. Gorski tresetni cret

	C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci	C.2.1. Prijelaz između visokih šaševa i higrofilnih travnjaka	C.2.1.1. Prijelaz između visokih šaševa i higrofilnih travnjaka	C.2.1.1.1. Prijelaz između visokih šaševa i higrofilnih travnjaka
		C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe	C.2.2.1. Poplavne livade ošaka	C.2.2.1.1. Livade pilice i visokog trpuca
				C.2.2.1.2. Poplavne livade dugolisne čestoslavice i sjajne mlječike
				C.2.2.1.3. Poplavne livade ljekovite milice i ranog šaša
			C.2.2.2. Trajno vlažne livade Srednje Europe	C.2.2.2.1. Srednjoeuropske livade obične beskoljenke
				C.2.2.2.2. Livade bodljozobi i blijede djeteline
				C.2.2.2.3. Livade plućne sirištare i primorske beskoljenke
			C.2.2.3. Zajednice higrofilnih zeleni	C.2.2.3.1. Zajednica močvarne preslice i obične šašine
				C.2.2.3.2. Zajednica šumskog kravuljka i zeljastog osjaka
				C.2.2.3.3. Pašnjak rosulje i sivozelenog sita
			C.2.2.4. Periodički vlažne livade	C.2.2.4.1. Livade busike
				C.2.2.4.2. Livade trobridog i lisičjeg šaša
				C.2.2.4.3. Livade močvarne trbulje i livadnog repka
			C.2.2.5. Zajednice s blijedom djetelinom	C.2.2.5.1. Livade rosulje i divljeg ječma
		C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe	C.2.3.1. Umjereno vlažne livade	C.2.3.1.1. Livade ljulja i trave krestac
				C.2.3.1.2. Livade grozdastog ovsika i trave krestac
				C.2.3.1.3. Zajednica višegodišnjeg ljulja
			C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe	C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke
				C.2.3.2.2. Livade zečjeg trna i rane pahovke
				C.2.3.2.3. Livade brdske zečine i rane pahovke
				C.2.3.2.4. Livade gomoljaste končare i rane pahovke
				C.2.3.2.5. Livade šuškavca i končare
				C.2.3.2.6. Livade crvene vlasulje i obične rosulje
				C.2.3.2.7. Nizinske košanice sa ljekovitom krvarom
				C.2.3.2.8. Livade talijanskog (ili višecvjetnog) ljulja
				C.2.3.2.9. Livade lukovičastog žabnjaka i rane pahovke
				C.2.3.2.10. Livade vunenaste medunike
			C.2.3.3. Srednjoeuropske brdske košanice	C.2.3.3.1. Livade vrkutâ i žućkaste zobike
		C.2.4. Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci	C.2.4.1. Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa	C.2.4.1.1. Pašnjak gušće petoprste
				C.2.4.1.2. Travnjaci sitova i dugolisne metvice
				C.2.4.1.3. Travnjaci grpka i puzave rosulje
				C.2.4.1.4. Livade djeteline i puzave rosulje
				C.2.4.1.5. Livade kovrčave kiselice i koljenčastog repka
		C.2.5. Vlažne livade submediteranske vegetacijske zone	C.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade rječnih dolina	C.2.5.1.1. Livade-košanice obične beskoljenke i panonskog grašara
				C.2.5.1.2. Livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače
				C.2.5.1.3. Livade močvarne trbulje i gomoljastog repka
				C.2.5.1.4. Livade kožastog smudnjaka i primorske beskoljenke
				C.2.5.1.5. Livade djetelinâ i divljeg ječma
				C.2.5.1.6. Livade sitne busike s livadnim procjepkom
			C.2.5.2. Heleno-mezijske poplavne i vlažne livade	C.2.5.2.1. Livade žabnjaka i mješinastog repka
		C.2.6. Mezofilne gažene površine šumskih puteva	C.2.6.1. Gažene površine šumskih puteva	C.2.6.1.1. Zajednica obične celinščice i puzavog žabnjaka

	C.3. Suhi travnjaci	C.3.1. Subkontinentalni suhi travnjaci	C.3.1.1. Subpanonski travnjaci vlasulje-stjenjače	C.3.1.1.1. Travnjaci šiljke i kršina
		C.3.2. Kontinentalne sipine	C.3.2.1. Panonski otvoreni travnjaci na pijescima	C.3.2.1.1. Travnjak duguljaste gladice i vlasulje bradice
		C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima	C.3.3.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi	C.3.3.1.1. Travnjaci uspravnog ovsika i srednjeg trpuca
				C.3.3.1.2. Travnjak uspravnog ovsika i jednoklase šiljke
				C.3.3.1.3. Travnjak sjetvene grahorke i uspravnog ovsika
				C.3.3.1.4. Travnjaci nježne smilice i kamenjarske kostrice
				C.3.3.1.5. Travnjak ilirske sabljice i primorske beskoljenke
				C.3.3.1.6. Travnjak glavulje i kršina
				C.3.3.1.7. Travnjaci kalničke šašike
		C.3.4. Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače	C.3.4.1. Zapadnoeuropske vrištine	C.3.4.1.1. Ličke vrištine
				C.3.4.1.2. Bujadnice
			C.3.4.2. Travnjaci trave tvrdače	C.3.4.2.1. Travnjak trave tvrdače
			C.3.4.3. Travnjaci vlasaste vlasulje	C.3.4.3.1. Zajednica vlasaste vlasulje
				C.3.4.3.2. Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka
		C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci	C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone	C.3.5.1.1. Kamenjarski pašnjak sjajne smilice i kamenjarske vlasulje
				C.3.5.1.2. Jadranske kamenjare kadulje i kovilja
				C.3.5.1.3. Kamenjarski pašnjak čepljeza i kršina
				C.3.5.1.4. Kamenjara smilja i babosvilke
				C.3.5.1.5. Kamenjare sunovrata i čepljeza
				C.3.5.1.6. Kamenjara primorskog vriska i vlaske
				C.3.5.1.7. Kamenjarski pašnjak uspravnog ovsika i jadranske vlasulje
				C.3.5.1.8. Travnjaci vlasulja
			C.3.5.2. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske zone	C.3.5.2.1. Kamenjarski pašnjak šaša crljenike i žute kraške zečine
				C.3.5.2.2. Travnjaci uskolisne šašike i šaša crljenike
				C.3.5.2.3. Kamenjare uspravnog ovsika i isprekidane šašike
				C.3.5.2.4. Kamenjare primorskog kovilja i šaša crljenike
				C.3.5.2.5. Kamenjara crvenog primorskog vriska i šaša crljenike
				C.3.5.2.6. Kamenjare kadulje i isprekidane šašike
				C.3.5.2.7. Kamenjarski travnjak biokovskog kozlinca i velike šašike
				C.3.5.2.8. Kamenjare prizemnog ušljivca i šaša crljenike
				C.3.5.2.9. Kamenjare uskolisne žutilovke i šiljastog šaša
				C.3.5.2.10. Kamenjare vlasaste mišjakinjice i kamenjarske žutilovke
				C.3.5.2.11. Zajednica vriska i travolisnog zvonca
				C.3.5.2.12 Travnjak šaša crljenike i purpurne zečine
			C.3.5.3. Travnjaci vlasastog zmijka	C.3.5.3.1. Livade i pašnjaci šiljke i vlasastog zmijka
				C.3.5.3.2. Travnjaci mlječike i kršina
				C.3.5.3.3. Travnjaci primorskog zečjeg trna
				C.3.5.3.4. Travnjaci zmijka i pjegavog jastrebljaka
				C.3.5.3.5. Travnjak uspravnog ovsika i brdskog šaša
				C.3.5.3.6. Travnjaci vlaske i krutovlatke
				C.3.5.3.7. Travnjaci sivkaste babine svile i vlasuljâ
				C.3.5.3.8. Travnjaci ilirske vlasulje i gomoljaste vlasnjače
		C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i stenomediterana	C.3.6.1. Eumediteranski i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice	C.3.6.1.1. Kamenjare raščice i dlakave oštre vlaske
				C.3.6.1.2. Kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline
				C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara
				C.3.6.1.4. Travnjaci zupčice
				C.3.6.1.5. Sastojine ravenskog sladorovca
			C.3.6.2. Jadranski travnjaci brčka	C.3.6.2.1. Travnjak primorske rosulje
				C.3.6.2.2. Travnjaci kršina i metlače
				C.3.6.2.3. Travnjaci žute ptičje noge i mišjeg brčka
				C.3.6.2.4. Travnjaci trbušaste gnjidače i raščice
				C.3.6.2.5. Travnjaci ščetinca i helerove djeteline
				C.3.6.2.6. Travnjaci vlasastog pira i mačice
				C.3.6.2.7. Travnjak djetelina i kamenjarske kostrike
		C.3.7. Panonski slani travnjaci (Puccinelion limosae)	C.3.7.1. Zajednica jednogodišnje kafranke

	C.4. Rudine	C.4.1. Planinske rudine	C.4.1.1. Ilirsko-dinarske planinske rudine uskolisne šašike	C.4.1.1.1. Rudine uskolisne šašike i oštrog šaša
				C.4.1.1.2. Planinske rudine vazdazelenog šaša i uskolisne šašike
				C.4.1.1.3. Planinske rudine kitajbelovog šaša i alpske sunčanice
				C.4.1.1.4. Planinske rudine kitajbelovog šaša i balkanske sunčanice
				C.4.1.1.5. Planinske rudine biokovskog zvonca i uskolisne šašike
			C.4.1.2. Pretplaninske rudine oštre vlasulje	C.4.1.2.1. Rudine oštre vlasulje
				C.4.1.2.2. Travnjaci dugodlake smilice i ljubičaste vlasulje
			C.4.1.3. Rudine hrđastog šaša	C.4.1.3.1. Rudine planinske pljuskavice i hrđastog šaša
				C.4.1.3.2. Rudina šašuljice i zelene zečine

	C.5. Visoke zeleni	C.5.1. Šumski rubovi	C.5.1.1. Termofilni šumski rubovi crvene iglice	C.5.1.1.1. Zajednica crvene iglice i jelenske pukovice
				C.5.1.1.2. Zajednica crvene iglice i velike šumarice
			C.5.1.2. Kserotermofilne zajednice šumskih rubova	C.5.1.2.1. Zajednica panonskog osjaka i jelenske pukovice
				C.5.1.2.2. Zajednica mrkvastog zdravinjka i gorskog gladca
				C.5.1.2.3. Zajednica barelijereve i žakenove čestoslavice
				C.5.1.2.4. Zajednica osjaka i uspravne vinjage
				C.5.1.2.5. Zajednica vlasnatog zmijka i planinske djeteline
				C.5.1.2.6. Zajednica ilirske prženice i pršljenastog doljana
			C.5.1.3. Mezofilni šumski rubovi srednje djeteline	C.5.1.3.1. Zajednica srednje djeteline i obične turice
		C.5.2. Šumske čistine	C.5.2.1. Zajednice šumskih čistina	C.5.2.1.1. Šumske čistine velebilja
				C.5.2.1.2. Šumske čistine uskolisnog lupreja
				C.5.2.1.3. Šumske čistine, rubovi šumskih putova
		C.5.3. Pretplaninska i planinska vegetacija visokih zeleni	C.5.3.1. Pretplaninske zajednice visokih zeleni	C.5.3.1.1. Dinarska zajednica ljepike i austrijskog zmijka
				C.5.3.1.2. Zajednica strička i jedića
				C.5.3.1.3. Zajednica gladca
				C.5.3.1.4. Zajednica planinske zečine i planinskog luka
		C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni	C.5.4.1. Visoke zeleni s pravom končarom	C.5.4.1.1. Visoke zeleni s pravom končarom

D. Šikare	D.1. Kontinentalne šikare	D.1.1. Vrbici na sprudovima	D.1.1.1. Vrbici šljunkovitih i pjeskovitih riječnih sprudova	D.1.1.1.1. Predalpski vrbici s kebračem
				D.1.1.1.2. Vrbici pepeljaste i likovaste vrbe
				D.1.1.1.3. Vrbici pepeljaste vrbe i rakite
				D.1.1.1.4. Predalpski vrbici s pasjim trnom
				D.1.1.1.5. Vrbici rakite
		D.1.2. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva	D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva	D.1.2.1.1. Mezofilne šikare i živice brežuljkastog i brdskog vegetacijskog pojasa
				D.1.2.1.2. Šikare lijeske
				D.1.2.1.3. Termofilne šikare brdskog vegetacijskog pojasa
				D.1.2.1.4. Šikare i živice planarnog vegetacijskog pojasa
				D.1.2.1.5. Vrištine bijadnice s običnom borovicom (Juniperus communis)

	D.2. Pretplaninske šikare	D.2.1. Pretplaninska klekovina	D.2.1.1. Pretplaninska klekovina	D.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine
				D.2.1.1.2. Šikare velelisne vrbe
				D.2.1.1.3. Šikare dlakavog pjenišnika i klečice
				D.2.1.1.4. Sastojine u kojima dominira medvjetka
				D.2.1.1.5. Sastojine u kojima dominira zrakasta žutilovka
				D.2.1.1.6. Sastojine u kojima dominira patuljasta borovica
		D.2.2. Zajednice s kozokrvinom i krkavinom	D.2.2.1. Zajednice s kozokrvinom i krkavinom	D.2.2.1.1. Šikare žestike i ribiza
				D.2.2.1.2. Šikara hrvatske žutike i žestike
		D.2.3. Sastojine u kojima dominira smrdljiva borovica
		D.2.4. Sastojine u kojima dominira cjelolatična žutilovka

	D.3. Mediteranske šikare	D.3.1. Dračici	D.3.1.1. Dračici	D.3.1.1.1. Dračik drače s trnovitom krkavinom
		D.3.2. Termofilne poplavne šikare	D.3.2.1. Termofilne poplavne šikare	D.3.2.1.1. Termofilne poplavne šikare
				D.3.2.1.2. Sastojine metličastog pelina
			D.3.2.2. Sastojine (Galerije) oleandra
		D.3.3. Sastojine brnistre	D.3.3.1. Sastojine brnistre	D.3.3.1.1. Sastojine brnistre
		D.3.4. Bušici	D.3.4.1. Zapadnomediteranski bušici ružmarina	D.3.4.1.1. Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom
			D.3.4.2. Istočnojadranski bušici	D.3.4.2.1. Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca
				D.3.4.2.2. Bušik pršljenaste resike i dalmatinske žutilovke
				D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice
		D.3.5. Ljeti listopadne šikare	D.3.5.1. Ljeti listopadne šikare	D.3.5.1.1. Sastojine velike vrebine
				D.3.5.1.2. Sastojine drvenaste mlječike

	D.4. Šikare alohtonog grmlja	D.4.1. Šikare alohtonog grmlja	D.4.1.1. Sastojine čivitnjače	D.4.1.1.1. Sastojine čivitnjače
			D.4.1.2. Ostale šikare alohtonog grmlja	D.4.1.2.1. Ostale šikare alohtonog grmlja

E. Šume	E.1. Priobalne poplavne šume vrba i topola	E.1.1. Poplavne šume vrba	E.1.1.1. Poplavna šuma bijele i krhke vrbe
			E.1.1.2. Poplavna šuma bijele vrbe
			E.1.1.3. Poplavna šuma vrba i topola
		E.1.2. Poplavne šume topola	E.1.2.1. Poplavna šuma bijele topole
			E.1.2.2. Poplavna šuma crne i bijele topole
		E.1.3. Šume bijele johe	E.1.3.1. Šuma bijele johe sa zimskom preslicom
			E.1.3.2. Šuma johe s mrtvom koprivom

	E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena	E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena	E.2.1.1. Šuma veza i poljskog jasena
			E.2.1.2. Poplavna šuma jasena i johe s razmaknutim šašem
			E.2.1.3. Šuma crne johe s blijedožućkastim šašem
			E.2.1.4. Šuma crne johe s trušljom
			E.2.1.5. Mješovita šuma crne johe i poljskog jasena sa sremzom
			E.2.1.6. Šuma crne johe s dugoklasim šašem
			E.2.1.7. Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem
			E.2.1.8. Šuma crne johe s gajskom mišjakinjom
			E.2.1.9. Šuma crne johe s močvarnim šašem
		E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka	E.2.2.1. Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s rastavljenim šašem)
			E.2.2.2. Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s drhtavim šašem)
			E.2.2.3. Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija sa žestiljem)
			E.2.2.4. Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s običnom grabom)

	E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava	E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume	E.3.1.1. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (tipična subasocijacija)
			E.3.1.2. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s bukvom)
			E.3.1.3. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s cerom)
			E.3.1.4. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija sa srebrnolisnom lipom)
			E.3.1.5. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba
			E.3.1.6. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s vlasuljom
			E.3.1.7. Šuma običnog graba sa šumaricom
		E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze	E.3.2.1. Mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena
			E.3.2.2. Šuma hrasta kitnjaka sa sitnocvjetim petoprstom
			E.3.2.3. Šuma hrasta kitnjaka s brdskom vlasuljom
			E.3.2.4. Mješovita šuma hrasta kitnjaka i obične breze
			E.3.2.5. Šuma breze s bujadi
			E.3.2.6. Cretne brezove šumice na sfagnumskom cretu
		E.3.3. Mezijske šume hrasta sladuna	E.3.3.1. Šuma sladuna i cera
		E.3.4. Srednjoeuropske termofilne hrastove šume	E.3.4.1. Termofilna šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom
			E.3.4.2. Šuma hrasta kitnjaka s jesenskom šašikom
			E.3.4.3. Submediteranske kestenove šume s krškim kukurijekom
			E.3.4.4. Termofilna šuma medunca s trstolikom beskoljenkom
			E.3.4.5. Termofilna i slabo acidofilna šuma medunca s bijelom petoprstom
			E.3.4.6. Šuma cera i crnog jasena
			E.3.4.7. Šuma hrasta medunca i crnog jasena
		E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca	E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bijeloga graba
			E.3.5.2. Mješovita šuma i šikara medunca i crnoga graba s vučjom stopom
			E.3.5.3. Mješovita šuma hrasta duba i crnoga jasena
			E.3.5.4. Šuma i šikara crnoga graba s jesenskom šašikom
			E.3.5.5. Šuma i šikara bijeloga graba s proljetnom broćikom
			E.3.5.6. Šikara zelenike i bijeloga graba
			E.3.5.7. Mješovita šuma crnoga bora i crnoga graba
			E.3.5.8. Kontinentalna šuma hrasta medunca s crnim grabom

	E.4. Brdske bukove šume	E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume	E.4.1.1. Šuma bukve s lazarkinjom
			E.4.1.2. Šuma bukve s dugolisnom naglavicom
		E.4.2. Srednjoeuropske, acidofilne bukove šume	E.4.2.1. Šuma bukve s bjelkastom bekicom
			E.4.2.2. Šuma bukve s rebračom
			E.4.2.3. Šuma bukve i pitomoga kestena
		E.4.3. Mezofilne bukove šume predalpskog prostora	E.4.3.1. Šuma bukve s volujskim okom
			E.4.3.2. Šuma bukve i žućkastom grahoricom
			E.4.3.3. Šuma pitomoga kestena s prasećim zeljem
		E.4.4. Šume bukve i plemenitih listača uvala i klanaca	E.4.4.1. Šuma gorskoga javora i višelisnate režuhe dinarskog područja
			E.4.4.2. Šuma gorskog javora i mjesečarke
			E.4.4.3. Mješovita šuma tise i lipe
			E.4.4.4. Šuma srebrnolisne lipe s čekinjavom papratnjačom
		E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume	E.4.5.1. Šuma bukve s velikom mrtvom koprivom
			E.4.5.2.Šuma bukve s crnim kukurijekom
		E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume	E.4.6.1. Šuma bukve i crnoga graba
			E.4.6.2. Šuma bukve s proljetnom crnjušom
			E.4.6.3. Primorska bukova šuma s jesenskom šašikom
			E.4.6.4. Šuma bukve sa širokolisnim gladcem
			E.4.6.5. Termofilna šuma jele i crnoga graba

	E.5. Bukovo-jelove šume	E.5.1. Panonske bukovo-jelove šume	E.5.1.1. Panonska bukovo-jelova šuma s brdskom vlasuljom
		E.5.2. Dinarske bukovo-jelove šume	E.5.2.1. Dinarska bukovo-jelova šuma s mišjim uhom (tipična subasocijacija)
			E.5.2.2. Dinarska bukovo-jelova šuma s mišjim uhom (subasocijacija s bijelim šašem)

	E.6. Pretplaninske bukove šume	E.6.1. Pretplaninske bukove šume	E.6.1.1. Pretplaninska šuma bukve s planinskim žabnjakom
			E.6.1.2. Pretplaninska šuma bukve s kopljastom paprati
			E.6.1.3. Pretplaninska šuma bukve s planinskim divokozjakom

	E.7. Kontinentalne crnogorične šume	E.7.1. Kalcifilne jelove šume	E.7.1.1. Dinarska šuma jele s milavom na vapnenačkim blokovima
			E.7.1.2. Šuma jele sa žestikom na blokovima
		E.7.2. Acidofilne jelove šume	E.7.2.1. Šuma jele s rebračom
			E.7.2.2. Močvarna šuma jele s blijedožućkastim šašem
		E.7.3. Smrekove šume	E.7.3.1. Gorska šuma smreke sa šumskim pavlovcem
			E.7.3.2. Altimontansko-subalpinska šuma smreke s obrubljenim gladcem
			E.7.3.3. Šuma smreke s modrom kozokrvinom
			E.7.3.4. Subalpinska smrekova šuma s alpskom pljuskavicom
			E.7.3.5. Šuma smreke s crnim kukurijekom na dolomitu
			E.7.3.6. Šuma smreke s tresetnim mahovinama
		E.7.4. Šume običnog i crnog bora na dolomitima	E.7.4.1. Šuma običnog bora s crnim kukurijekom na dolomitima
			E.7.4.2. Šuma crnoga graba s proljetnom crnjušom
			E.7.4.3. Šuma crnoga graba s omelikom
			E.7.4.4. Šuma crnoga bora i pustenaste dunjarice
			E.7.4.5. Šuma crnog bora s trocvjetnom mlječikom na dolomitima
			E.7.4.6. Šuma dalmatinskog crnog bora s primorskom resikom na dolomitima
			E.7.4.7. Šuma dalmatinskog crnog bora sa sominom

	E.8. Primorske vazdazelene šume i makije	E.8.1. Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike	E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom
			E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i duba
			E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom
			E.8.1.4. Šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine
			E.8.1.5. Mješovita šuma i makija oštrike i crnoga jasena
			E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom
			E.8.1.7. Šuma dalmatinskog crnog bora i crnike
		E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike	E.8.2.1. Makija divlje masline i tršlje ili somine
			E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike
			E.8.2.3. Makija tršlje i somine
			E.8.2.4. Makija velike resike i planike
			E.8.2.5. Makija primorske crnjuše i kapinike
			E.8.2.6. Mješovita šuma alepskog bora i crnike
			E.8.2.7. Šuma alepskog bora sa sominom
			E.8.2.8. Šuma alepskog bora s tršljom
			E.8.2.9. Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) i primorskoga bora (Pinus pinaster)

	E.9. Antropogene šumske sastojine	E.9.1. Šume i šikare alohtonih vrsta drveća	E.9.1.1. Sastojine bagrema
			E.9.1.2. Sastojine pajasena
			E.9.1.3. Sastojine negundovca
			E.9.1.4. Ostale sastojine alohtonih vrsta drveća
		E.9.2. Nasadi četinjača	E.9.2.1. Nasadi obične smreke
			E.9.2.2. Nasadi crnog bora
			E.9.2.3. Nasadi običnog bora
			E.9.2.4. Nasadi alepskog bora
			E.9.2.5. Ostali čisti nasadi autohtonih četinjača
			E.9.2.6. Miješani nasadi autohtonih četinjača
			E.9.2.7. Čisti nasadi alohtonih četinjača
			E.9.2.8. Miješani nasadi alohtonih četinjača
			E.9.2.9. Miješani nasadi autohtonih i alohtonih vrsta četinjača
		E.9.3. Nasadi širokolisnog drveća	E.9.3.1. Nasadi autohtonih topola
			E.9.3.2. Nasadi autohtonih vrba
			E.9.3.3. Ostali čisti nasadi autohtonog širokolisnog drveća
			E.9.3.4. Miješani nasadi autohtonog širokolisnog drveća
			E.9.3.5. Nasadi alohtonih topola
			E.9.3.6. Nasadi alohtonih vrba
			E.9.3.7. Ostali čisti nasadi alohtonog širokolisnog drveća
			E.9.3.8. Miješani nasadi alohtonog širokolisnog drveća
			E.9.3.9. Miješani nasadi autohtonih i alohtonih vrsta širokolisnog drveća
		E.9.4. Mješoviti nasadi četinjača i širokolisnog drveća	E.9.4.1. Mješoviti nasadi četinjača i širokolisnog drveća s autohtonim vrstama
			E.9.4.2. Mješoviti nasadi četinjača i širokolisnog drveća s alohtonim vrstama
			E.9.4.3. Mješoviti nasadi četinjača i širokolisnog drveća s autohtonim i alohtonim vrstama
		E.9.5. Šumski nasadi s prirodnom šumskom vegetacijom	E.9.5.1. Grupimični šumski nasadi u sklopu prirodne šumske vegetacije
			E.9.5.2. Stablimični šumski nasadi u sklopu prirodne šumske vegetacije

F. Morska obala	F.1. Muljevita morska obala	F.1.1. Površine slanih, plitkih, muljevitih močvara pod halofitima	F.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača	F.1.1.1.1. Slanjača caklenjače
				F.1.1.1.2. Slanjača sodnjače
			F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova	F.1.1.2.1. Europsko-mediteranske sitine visokih sitova
				F.1.1.2.2. Zajednica tamnog sitnika i primorskog trpuca
				F.1.1.2.3. Zajednica valjkastog tankorepića i primorske pirike
				F.1.1.2.4. Sitina tupocvjetnog sita i politovca
			F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače	F.1.1.3.1. Livade grmolike caklenjače i slanuške
				F.1.1.3.2. Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina
				F.1.1.3.3. Zajednica jesenske mrižice i dalmatinskog vražemila
		F.1.2. Supralitoralni muljevi	F.1.2.1. Biocenoza plaža sa sporosušećim nakupinama ostataka morske vegetacije	F.1.2.1.1. Biocenoza plaža sa sporosušećim nakupinama ostataka morske vegetacije

	F.2. Pjeskovita morska obala	F.2.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima	F.2.1.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima	F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i ježike
		F.2.2. Supralitoralni pijesci	F.2.2.1. Biocenoza supralitoralnih pijesaka	F.2.2.1.1. Facijes pijesaka bez vegetacije
				F.2.2.1.2. Facijes udubina s rezidualnom vlagom
				F.2.2.1.3. Facijes brzosušećih nakupina ostataka morske vegetacije
				F.2.2.1.4. Facijes naplavljenih balvana
				F.2.2.1.5. Facijes naplavljenih ostataka morskih cvjetnica

	F.3. Šljunkovita morska obala	F.3.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitima	F.3.1.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitima	F.3.1.1.1. Zajednica polegle mlječike i morske makovice
		F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenje	F.3.2.1. Biocenoza sporosušećih nakupina ostataka morske vegetacije na šljuncima	F.3.2.1.1. Biocenoza sporosušećih nakupina ostataka morske vegetacije

	F.4. Stjenovita morska obala	F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima	F.4.1.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima	F.4.1.1.1. Grebenjača rešetkaste mrižice i grebenskog trpuca
				F.4.1.1.2.Grebenjača savitljive mrižice
				F.4.1.1.3. Grebenjača maljave mrižice i šćulca
		F.4.2. Supralitoralne stijene	F.4.2.1. Biocenoza supralitoralnih stijena	F.4.2.1.1. Asocijacija s vrstama rodova Entophysalis i Verrucaria
				F.4.2.1.2. Lokvice s promjenjivom slanošću (mediolitoralna enklava)
				F.4.2.1.3. Facijes supralitorala kraških morskih jezera

	F.5. Antropogena staništa morske obale	F.5.1. Antropogena staništa morske obale	F.5.1.1. Zajednice morske obale na pomičnoj podlozi pod utjecajem čovjeka (mulj, pijesak, šljunak)	F.5.1.1.1. Turističke plaže
			F.5.1.2. Zajednice morske obale na čvrstoj podlozi pod utjecajem čovjeka	F.5.1.2.1. Izgrađene i konstruirane obale

G. More	G.1. Pelagijal	G.1.1. Pelagijske zajednice neritičke provincije	G.1.1.1. Prirodne pelagijske zajednice neritičke provincije	G.1.1.1.1. Prirodne pelagijske euhaline zajednice neritičke provincije
				G.1.1.1.2. Pelagijal estuarija
			G.1.1.2. Pelagijske zajednice neritičke provincije pod antropogenim utjecajem	G.1.1.2.1. Akvatoriji morskih luka
				G.1.1.2.2. Akvatoriji brodogradilišta
				G.1.1.2.3. Akvatoriji naseljenih mjesta uz obalu, lučica, mandrača
				G.1.1.2.4. Akvatoriji marina
				G.1.1.2.5. Akvatoriji marikulturnih zahvata
				G.1.1.2.6. Akvatoriji oko podmorskih ispusta otpadne vode
		G.1.2. Pelagijske zajednice oceanske provincije	G.1.2.1. Pelagijske zajednice oceanske provincije	G.1.2.1.1. Pelagijske zajednice oceanske provincije
		G.1.3. Neuston	G.1.3.1. Neuston	G.1.3.1.1. Neuston

	G.2. Mediolitoral	G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi	G.2.1.1. Biocenoza mediolitoralnih muljevitih pijesaka i muljeva
		G.2.2. Mediolitoralni pijesci	G.2.2.1. Biocenoza mediolitoralnih pijesaka	G.2.2.1.1. Facijes s vrstama roda Ophelia
		G.2.3. Mediolitoralni šljunci i kamenje	G.2.3.1. Biocenoza mediolitoralnih dna s krupnim detritusom	G.2.3.1.1. Facijes s naslagama mrtvog lišća vrste Posidonia oceanica i drugih morskih cvjetnica
		G.2.4. Mediolitoralno čvrsto dno i stijene	G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala	G.2.4.1.1. Asocijacija s vrstom Bangia atropurpurea
				G.2.4.1.2. Asocijacija s vrstom Porphyra leucosticta
			G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala	G.2.4.2.2. Asocijacija s vrstom Lithophyllum byssoides (=L. lichenoides)
				G.2.4.2.3. Asocijacija s vrstom Tenarea undulosa
				G.2.4.2.4. Asocijacija s vrstama rodova Ceramium i Corallina
				G.2.4.2.5. Asocijacija s vrstom Enteromorpha compressa
				G.2.4.2.6. Asocijacija s vrstom Fucus virsoides
				G.2.4.2.7. Asocijacija s vrstom Gelidium spp.
				G.2.4.2.8. Lokvice i lagune s naseljima vermetida (enklava infralitorala)
			G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja	G.2.4.3.1. Asocijacija s vrstama Phymatolithon lenormandii i Hildenbrandia rubra
			G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera	G.2.4.4.1. Zajednica mediolitorala kraških morskih jezera
		G.2.5. Antropogena staništa u mediolitoralu	G.2.5.1. Zajednice mediolitorala na pomičnoj podlozi pod utjecajem čovjeka (mulj, pijesak, šljunak)	G.2.5.1.1. Facijesi turističkih plaža i ljekovitih blata
			G.2.5.2. Zajednice mediolitorala na čvrstoj podlozi pod utjecajem čovjeka	G.2.5.2.1. Facijesi mediolitorala betoniranih i izgrađenih obala (luke, lučice, brodogradilišta) i ostalih ljudskih konstrukcija u moru (npr. plinske platforme)

	G.3. Infralitoral	G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu	G.3.1.1. Eurihalina i euritermna biocenoza	G.3.1.1.1. Asocijacija s vrstom Ruppia maritima
				G.3.1.1.2. Facijes s vrstom Ficopomatus enigmaticus
				G.3.1.1.3. Asocijacija s vrstom Potamogeton pectinatus
				G.3.1.1.4. Asocijacija s vrstom Zostera noltii u eurihalinom i euritermnom okolišu
				G.3.1.1.5. Asocijacija s vrstom Zostera marina u eurihalinom i euritermnom okolišu
				G.3.1.1.6. Asocijacija s vrstama roda Gracilaria
				G.3.1.1.7. Asocijacija s vrstama rodova Chaetomorpha i Valonia
				G.3.1.1.8. Asocijacija s vrstama rodova Ulva i Enteromorpha
				G.3.1.1.9. Asocijacija s vrstom Cystoseira barbata
				G.3.1.1.10. Asocijacija s vrstama roda Cladophora i vrstom Rytiphloea tinctoria
				G.3.1.1.11. Facijes sitastih vrulja uz obalu
		G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja	G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka	G.3.2.1.1. Facijes s vrstom Lentidium mediterraneum
			G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka	G.3.2.2.1. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa
			G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala	G.3.2.3.1. Facijes s vrstama Callianassa tyrrhena i Kellia spp.
				G.3.2.3.2. Facijes pod utjecajem slatke vode s vrstama Cerastoderma glaucum i Cyathura carinata
				G.3.2.3.3. Facijes s vrstama Loripes lacteus, Tapes spp.
				G.3.2.3.4. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa
				G.3.2.3.5. Asocijacija s vrstom Zostera noltii
				G.3.2.3.6. Asocijacija s vrstom Caulerpa prolifera
		G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja	G.3.3.1. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem valova	G.3.3.1.1. Asocijacija s rodolitima
			G.3.3.2. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja (pojavljuje se i u cirkalitoralu)	G.3.3.2.1. Facijes maërla (pojavljuje se i kao facijes u biocenozi obalnih detritusnih dna)
				G.3.3.2.2. Asocijacija s rodolitima
		G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci	G.3.4.1. Biocenoza infralitoralnih šljunaka	G.3.4.1.1. Facijes s vrstom Gouania wildenowi
		G.3.5. Naselja posidonije	G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica)	G.3.5.1.1. Ekomorfoza naselja u »prugama«
				G.3.5.1.2. Ekomorfoza naselja koja tvore »barijeru«
				G.3.5.1.3. Facijes mrtvih naslaga rizoma posidonije bez epiflore
				G.3.5.1.4. Asocijacija s vrstom Caulerpa prolifera
		G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene	G.3.6.1. Biocenoza infralitoralnih algi	G.3.6.1.1. Degradirani facijes s inkrustirajućim algama i ježincima
				G.3.6.1.2. Asocijacija s vrstom Cystoseira amentacea (var. amentacea, var. stricta, var. spicata)
				G.3.6.1.3. Facijes s vermetidima
				G.3.6.1.4. Facijes s vrstom Mytilus galloprovincialis
				G.3.6.1.5. Asocijacija s vrstom Corallina elongata
				G.3.6.1.6. Asocijacija s vrstama Codium vermilara i Rhodymenia ardissonei
				G.3.6.1.7. Asocijacija s vrstom Dasycladus vermicularis
				G.3.6.1.8. Asocijacija s vrstom Ceramium rubrum
				G.3.6.1.9. Facijes s vrstom Cladocora caespitose
				G.3.6.1.10. Asocijacija s vrstom Cystoseira crinita
				G.3.6.1.11. Asocijacija s vrstom Sargassum vulgare
				G.3.6.1.12. Asocijacija s vrstom Dictyopteris polypodioides
				G.3.6.1.13. Asocijacija s vrstom Colpomenia sinuosa
				G.3.6.1.14. Asocijacija s vrstom Stypocaulon scoparium (=Halopteris scoparia)
				G.3.6.1.15. Asocijacija s vrstom Cystoseira compressa
				G.3.6.1.16. Asocijacija s vrstama Pterocladiella capillacea i Ulva laetevirens
				G.3.6.1.17. Facijes s velikim obrubnjacima
				G.3.6.1.18. Asocijacija s vrstama Flabellia petiolata i Peyssonnelia squamaria
				G.3.6.1.19. Asocijacija s vrstama Peyssonnelia rubra i Peyssonnelia spp.
				G.3.6.1.20. Facijesi i asocijacije koraligenske biocenoze (kao enklave)
				G.3.6.1.21. Facijes s vrstom Chondrilla nucula
		G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera	G.3.7.1. Zajednice infralitorala kraških morskih jezera	G.3.7.1.1. Zajednica infralitorala kraških morskih jezera
		G.3.8. Antropogena staništa u infralitoralu	G.3.8.1. Antropogene infralitoralne zajednice na pomičnoj podlozi (mulju, pijesku, šljunku)	G.3.8.1.1. Infralitoralne zajednice dna turističkih plaža i ljekovitih blata
			G.3.8.2. Antropogene infralitoralne zajednice na čvrstoj podlozi	G.3.8.2.1. Zajednice infralitorala betoniranih i izgrađenih obala (luke, lučice, brodogradilišta) i ostalih ljudskih konstrukcija u moru (npr. plinske platforme)
				G.3.8.2.2. Obraštajne zajednice na koritima brodova i brodica
				G.3.8.2.3. Degradirana biocenoza infralitoralnih algi
			G.3.8.3. Podmorska arheološka nalazišta	G.3.8.3.1. Podmorska arheološka nalazišta
			G.3.8.4. Infralitoralne zajednice ispod marikulturnih zahvata	G.3.8.4.1. Uzgajališta riba
				G.3.8.4.2. Uzgajališta školjkaša
				G.3.8.4.3. Obraštajne zajednice na instalacijama marikulture
			G.3.8.5. Infralitoralne zajednice oko podmorskih ispusta otpadne vode	G.3.8.5.1. Infralitoralne zajednice oko podmorskih ispusta otpadne vode
			G.3.8.6. Infralitoralne zajednice s invazivnim vrstama	G.3.8.6.1. Zajednica s vrstom Caulerpa taxifolia
				G.3.8.6.2. Zajednica s vrstom Caulerpa racemosa

	G.4. Cirkalitoral	G.4.1. Cirkalitoralni muljevi	G.4.1.1. Biocenoza obalnih terigenih muljeva	G.4.1.1.1. Facijes mekanih muljeva s vrstom Turritella tricarinata communis
				G.4.1.1.2. Facijes ljepljivih muljeva s vrstama Virgularia mirabilis i Pennatula phosphorea
				G.4.1.1.3. Facijes ljepljivih muljeva s vrstama Alcyonium palmatum i Stichopus regalis
			G.4.1.2. Biocenoza muljevitih dna otvorenog Jadrana i kanala sjevernog Jadrana
		G.4.2. Cirkalitoralni pijesci	G.4.2.1. Biocenoza muljevitih detritusnih dna	G.4.2.1.1. Facijes s vrstom Ophiothrix quinquemaculata
				G.4.2.1.2. Facijes s vrstom Schizaster chiajei
			G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dna	G.4.2.2.1. Asocijacija s rodolitima
				G.4.2.2.2. Facijes maërla
				G.4.2.2.3. Asocijacija s vrstom Peyssonnelia rosa-marina
				G.4.2.2.4. Asocijacija s vrstom Laminaria rodriguezii
				G.4.2.2.5. Facijes s vrstom Ophiura texturata
				G.4.2.2.6. Facijes sa sinascidijama
				G.4.2.2.7. Facijes s velikim mahovnjacima
			G.4.2.3. Biocenoza detritusnog dna na rubu kontinentske podine	G.4.2.3.1. Facijes s vrstom Neolampas rostellata
				G.4.2.3.2. Facijes s vrstom Leptometra phalangium
			G.4.2.4. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja (pojavljuje se i u infralitoralu)	G.4.2.4.1. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja (pojavljuje se i u infralitoralu)
			G.4.2.5. Biocenoza detritusnih dna otvorenog Jadrana	G.4.2.5.1. Facijes s vrstom Atrina pectinata
		G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene	G.4.3.1. Koraligenska biocenoza	G.4.2.5.2. Facijes s vrstom Lytocarpia myriophyllum
				G.4.3.1.3. Asocijacija s vrstom Mesophyllum lichenoides
				G.4.3.1.4. Asocijacija s vrstama Lithophyllum frondosum i Halimeda tuna
				G.4.3.1.5. Facijes s vrstom Eunicella cavolinii
				G.4.3.1.6. Facijes s vrstom Eunicella singularis
				G.4.3.1.8. Facijes s vrstom Paramuricea clavata
				G.4.3.1.9. Facijes s vrstom Parazoanthus axinellae
				G.4.3.1.10. Koraligenske platforme
			G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu)	G.4.3.2.1. Facijes s vrstom Parazoanthus axinellae
				G.4.3.2.2. Facijes s vrstom Corallium rubrum
				G.4.3.2.3. Facijes s vrstom Leptopsammia pruvoti
			G.4.3.3. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske podine)	G.4.3.3.1. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske podine)
			G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa	G.4.3.4.1. Biocenoza vrulja ponorskog tipa
		G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezera	G.4.4.1. Zajednice cirkalitorala kraških morskih jezera	G.4.4.1.1. Zajednica cirkalitorala kraških morskih jezera
		G.4.5. Antropogena staništa u cirkalitoralu	G.4.5.1. Antropogene cirkalitoralne zajednice na dnima unutar luka i brodogradilišta	G.4.5.1.1. Dna morskih luka
				G.4.5.1.2. Dna brodogradilišta
			G.4.5.2. Podmorska arheološka nalazišta	G.4.5.2.1. Podmorska arheološka nalazišta
			G.4.5.3. Kočarska dna	G.4.5.3.1. Muljevita kočarska dna
				G.4.5.3.2. Detritusna (pjeskovita) kočarska dna
			G.4.5.4. Cirkalitoralne zajednice ispod marikulturnih zahvata	G.4.5.4.1. Uzgajališta riba
			G.4.5.5. Cirkalitoralne zajednice oko podmorskih ispusta otpadne vode	G.4.5.5.1. Cirkalitoralne zajednice oko podmorskih ispusta
			G.4.5.6. Cirkalitoralne zajednice s invazivnim vrstama	G.4.5.6.1. Zajednica s vrstom Caulerpa taxifolia
				G.4.5.6.2. Zajednica s vrstom Caulerpa racemosa

	G.5. Batijal	G.5.1. Batijalni muljevi	G.5.1.1. Biocenoza batijalnih muljeva	G.5.1.1.1. Facijes pjeskovitih muljeva s vrstom Thenea muricata
				G.5.1.1.2. Facijes tekućih muljeva s vrstom Brissopsis lyrifera
				G.5.1.1.3. Facijes mekanih muljeva s vrstama Funiculina quadrangularis i Apporhais seressianus
				G.5.1.1.4. Facijes tvrdih muljeva s vrstom Isidella elongata
				G.5.1.1.5. Facijes s vrstom Pheronema grayi
		G.5.2. Batijalni pijesci	G.5.2.1. Biocenoza batijalnih detritusnih pijesaka s vrstom Grypheus vitreus	G.5.2.1.1. Biocenoza batijalnih detritusnih pijesaka s vrstom Grypheus vitreus
		G.5.3. Batijalno čvrsto dno i stijene	G.5.3.1. Biocenoza dubinskih koralja	G.5.3.1.1. Biocenoza dubinskih koralja
			G.5.3.2. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)	G.5.3.2.1. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)

H. Podzemlje	H.1. Kraške špilje i jame	H.1.1. Kopnena kraška špiljska staništa	H.1.1.1. Polušpilje i ulazni (osvijetljeni) dijelovi špilja	H.1.1.1.1. Špilje sa subtroglofilnim beskralješnjacima
			H.1.1.2. Suhe fosilne špilje	H.1.1.2.1. Suhe fosilne špilje
			H.1.1.3. Špilje i špiljski sustavi sa subtroglofilnim kralješnjacima	H.1.1.3.1. Kontinentalne špilje sa subtroglofilnim kralješnjacima
				H.1.1.3.2. Otočne špilje sa subtroglofilnim kralješnjacima
			H.1.1.4. Špilje i špiljski sustavi s troglobiontskim beskralješnjacima	H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
				H.1.1.4.2. Ledene špilje s troglobiontima
			H.1.1.5. Špilje s troglofilnim beskralješnjacima	H.1.1.5.1. Špilje s troglofilnim beskralješnjacima
			H.1.1.6. Atroglozoocenotičke špilje	H.1.1.6.1. Atroglozoocenotičke špilje
		H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa	H.1.2.1. Amfibijska kraška špiljska staništa	H.1.2.1.1. Higropetrik
				H.1.2.1.2. Marifugijske naslage
		H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa	H.1.3.1. Podzemne tekućice	H.1.3.1.1. Podzemni brzaci
				H.1.3.1.2. Endogene podzemne rijeke
				H.1.3.1.3. Egzogene podzemne rijeke
			H.1.3.2. Podzemne stajaćice	H.1.3.2.1. Podzemna jezera
				H.1.3.2.2. Kamenice
				H.1.3.2.3. Lokve
		H.1.4. Anhihaline kraške špilje	H.1.4.1. Anhihaline kraške špilje	H.1.4.1.1. Anhihaline kraške špilje
		H.1.5. Zasumporene kraške špilje	H.1.5.1. Hidrotermalne zasumporene špilje	H.1.5.1.1. Hidrotermalne zasumporene špilje

	H.2. Nekraške špilje i jame	H.2.1. Nekraške špilje i jame	H.2.1.1. Špilje i jame u flišu	H.2.1.1.1. Špilje i jame u flišu
			H.2.1.2. Špilje i jame u laporu	H.2.1.2.1. Špilje i jame u laporu

	H.3. Intersticijska podzemna staništa	H.3.1. Intersticijska kopnena staništa	H.3.1.1. Intersticijska kopnena staništa	H.3.1.1.1. Površinsko kopneno intersticijsko stanište (MSS – milieu souterrain superficiel)
				H.3.1.1.2. Pukotine stijena
		H.3.2. Intersticijska vodena staništa	H.3.2.1. Intersticijska vodena staništa	H.3.2.1.1. Freatička zona
				H.3.2.1.2. Hiporeička zona
				H.3.2.1.3. Hipotelminoreička zona
				H.3.2.1.4. Psamolitoral

	H.4. Antropogena podzemna staništa	H.4.1. Antropogena kopnena podzemna staništa	H.4.1.1. Rudnici i podzemni prolazi	H.4.1.1.1. Aktivni rudnici i podzemni prolazi
				H.4.1.1.2. Napušteni rudnici i podzemni prolazi
		H.4.2. Antropogena vodena podzemna staništa	H.4.2.1. Podzemne antropogene akumulacije	H.4.2.1.1. Podzemne antropogene akumulacije
			H.4.2.2. Podzemni antropogeni vodotoci	H.4.2.2.1. Podzemni antropogeni vodotoci

I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom	I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom	I.1.1. Pukotine starih zidova	I.1.1.1. Pukotine starih zidova hrvatskog primorja	I.1.1.1.1. Zajednica smeđe slezenice i mesnatog klobučića
		I.1.2. Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja	I.1.2.1. Okopavinski korovi primorskih krajeva	I.1.2.1.1. Zajednica vršače sljezolike i divljeg sirka
				I.1.2.1.2. Zajednica babjeg zuba i šćira
				I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika
				I.1.2.1.4. Zajednica kovrčave hudoljetnice i trnovite dikice
				I.1.2.1.5. Zajednica repate i kuglaste koprive
				I.1.2.1.6. Zajednica sitnoglavičastog strička i običnog osloboda
				I.1.2.1.7. Zajednica obične koprive i velike crkvine
				I.1.2.1.8. Zajednica drvolike stole
				I.1.2.1.9. Zajednica lobode kamenjarke
			I.1.2.2. Primorske utrine	I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg ječma
				I.1.2.2.2. Zajednica sikaline i bijele marulje (tetrljana)
		I.1.3. Utrine kontinentalnih, rjeđe primorskih krajeva	I.1.3.1. Utrine kontinentalnih, rjeđe primorskih krajeva	I.1.3.1.1. Utrine ljulja utrinca i busenastog trpuca
				I.1.3.1.2. Utrina puzave odre i tvrdike
				I.1.3.1.3. Utrina tvrdike i ptičjeg dvornika
				I.1.3.1.4. Utrine ljulja utrinca i velikog trpuca
				I.1.3.1.5. Utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline
				I.1.3.1.6. Zajednica kamilice i ptičjeg dvornika
				I.1.3.1.7. Zajednica puzave odre i ptičjeg dvornika
		I.1.4. Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva	I.1.4.1. Zajednice s običnom bodljačom	I.1.4.1.1. Zajednica obične bodljače
			I.1.4.2. Zajednice s mrkvom i kokotcem	I.1.4.2.1. Zajednica obične lisičine i kokotacâ
				I.1.4.2.2. Zajednica običnog vratića i običnog pelina
			I.1.4.3. Zajednice s velikim čičkom	I.1.4.3.1. Zajednica prave srčenice i crnoglavca
				I.1.4.3.2. Zajednica čičaka i običnog pelina
		I.1.5. Nitrofilna, skiofilna ruderalna vegetacija	I.1.5.1. Zajednice s broćikom i češnjačom	I.1.5.1.1. Zajednica lukovičaste krabljice
				I.1.5.1.2. Zajednica abdovine
				I.1.5.1.3. Zajednica češnjače i njišuće krabljice
				I.1.5.1.4. Zajednica trepavičaste krasuljice
				I.1.5.1.5. Zajednica obične četinjavke
				I.1.5.1.6. Zajednica trokutolisne lobode
			I.1.5.2. Zajednice s jarčevcem	I.1.5.2.1. Zajednica zlatne krabljice
				I.1.5.2.2. Zajednica obične koprive i podagrastog jarčevca
			I.1.5.3. Zajednice s netekom i šumskim čistacem	I.1.5.3.1. Zajednica gorske vrbolike i pastirske iglice
				I.1.5.3.2. Zajednica dlakave češljugovine
				I.1.5.3.3. Zajednica čvoraste mjehurnjače i sjajne iglice
			I.1.5.4. Zajednice ladoleža uz riječne tokove	I.1.5.4.1. Zajednica žljezdastog nedirka i zlatnicâ
				I.1.5.4.2. Zajednica kasne i kanadske zlatnice
				I.1.5.4.3. Zajednica kasne zlatnice i ljepljive kadulje
				I.1.5.4.4. Zajednica ježinca
				I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića
			I.1.5.5. Sjenovite zajednice lopuha	I.1.5.5.1. Sjenovite zajednice lopuha
		I.1.6. Korovi srednje Europe	I.1.6.1. Korovi strnih žitarica	I.1.6.1.1. Korovi strnih žitarica
			I.1.6.2. Okopavinski korovi	I.1.6.2.1. Zajednica streličaste kiselice i jednogodišnje treskavice
				I.1.6.2.2. Zajednica zečje soce i višesjemene lobode
				I.1.6.2.3. Zajednica koštreve i sitnocvjetne konice
				I.1.6.2.4. Zajednica plavičastog muhara i sitnocvjetne konice
			I.1.6.3. Korovne zajednice s kosmatkom	I.1.6.3.1. Zajednica mjehuraste sljezovke i mnogocvjetne kosmatke
			I.1.6.4. Korovne zajednice s oranjem	I.1.6.4.1. Utrina divljeg ječma
				I.1.6.4.2. Zajednica sićušnog sljeza
				I.1.6.4.3. Zajednica korovnog sljeza s koprivom
		I.1.7. Zajednice nitrofilnih, higrofilnih i skiofilnih staništa	I.1.7.1. Zajednice s trodjelnim dvozubom	I.1.7.1.1. Zajednica vodenog papra i todjelnog dvozuba
				I.1.7.1.2. Zajednica blijedožutog žabnjaka
				I.1.7.1.3. Zajednica crvenožutog repka s kiselicom
				I.1.7.1.4. Zajednica obalne dikice
		I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine	I.1.8.1. Zapuštene poljoprivredne površine zarasle zeljastom vegetacijom
			I.1.8.2. Zapuštene poljoprivredne površine zarasle grmovitom vegetacijom

	I.2. Mozaične kultivirane površine	I.2.1. Mozaici kultiviranih površina	I.2.1.1. Mozaične poljoprivredne površine	I.2.1.1.1. Mozaik jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva
				I.2.1.1.2. Mozaik složene strukture usjeva
				I.2.1.1.3. Mozaik složene strukture usjeva s kućama
				I.2.1.1.4. Tradicionalni seoski vrtovi
				I.2.1.1.5. Mozaik poljoprivrednih površina na terasama
				I.2.1.1.6. Mozaik poljoprivrednih površina s gromačama
			I.2.1.2. Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije	I.2.1.2.1. Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije s prevladavajućim usjevima
				I.2.1.2.2. Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije s prevladavajućom travnom vegetacijom
				I.2.1.2.3. Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije s prevladavajućom grmolikom vegatacijom i drvećem
		I.2.2. Pojedinačne nekomasirane oranice	I.2.2.1. Intenzivno obrađivane oranice na nekomasiranim površinama
			I.2.2.2. Ekstenzivno obrađivane oranice
			I.2.2.3. Nekomasirane oranice na ugaru

	I.3. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama	I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama	I.3.1.1. Intenzivne komasirane oranice s usjevima monokultura
			I.3.1.2. Intenzivne komasirane oranice s mješovitim usjevima
			I.3.1.3. Komasirane oranice na ugaru

	I.4. Višegodišnje zeljaste kulture	I.4.1. Intenzivne košanice i pašnjaci	I.4.1.1. Intenzivne košanice	I.4.1.1.1. Suhe intenzivne košanice
				I.4.1.1.2. Vlažne intenzivne košanice
			I.4.1.2. Intenzivni pašnjaci	I.4.1.2.1. Suhi intenzivni pašnjaci
				I.4.1.2.2. Vlažni intenzivni pašnjaci
			I.4.1.3. Ekstenzivne košanice na poljoprivrednim površinama	I.4.1.3.1. Suhe ekstenzivne košanice na poljoprivrednim površinama
				I.4.1.3.2. Vlažne ekstenzivne košanice na poljoprivrednim površinama
			I.4.1.4. Ekstenzivni pašnjaci na poljoprivrednim površinama	I.4.1.4.1. Suhi ekstenzivni pašnjaci na poljoprivrednim površinama
				I.4.1.4.2. Vlažni ekstenzivni pašnjaci na poljoprivrednim površinama
		I.4.2. Višegodišnje kulture ljekovitog i aromatičnog bilja	I.4.2.1. Višegodišnje kulture ljekovitog i aromatičnog bilja
		I.4.3. Kultura hmelja	I.4.3.1. Kultura hmelja

	I.5. Voćnjaci, vinogradi i maslinici	I.5.1. Voćnjaci	I.5.1.1. Tradicionalni visoki voćnjaci u užem smislu	I.5.1.1.1. Tradicionalni šljivici
				I.5.1.1.2. Ostali tradicionalni monodominantni voćnjaci
				I.5.1.1.3. Mješoviti tradicionalni voćnjaci
			I.5.1.2. Intenzivni visoki voćnjaci u užem smislu
			I.5.1.3. Ostali visoki voćnjaci
			I.5.1.4. Nasadi grmolikog voća
		I.5.2. Maslinici	I.5.2.1. Tradicionalni maslinici	I.5.2.1.1. Tradicionalni maslinici
			I.5.2.2. Intezivni maslinici	I.5.2.2.1. Intenzivni maslinici
		I.5.3. Vinogradi	I.5.3.1. Tradicionalni vinogradi	I.5.3.1.1. Tradicionalni vinogradi
			I.5.3.2. Intenzivni vinogradi	I.5.3.2.1. Intenzivni vinogradi
		I.6.1. Povrtnjaci	I.6.1.1. Povrtnjaci u sklopu seoskih okućnica
			I.6.1.2. Povrtnjaci u sklopu gradskih okućnica
			I.6.1.3. Povrtnjaci na gradskim i prigradskim slobodnim površinama
			I.6.1.4. Povrtnjaci izvan naseljenih mjesta
		I.6.2. Kulture cvijeća	I.6.2.1. Kulture cvijeća	I.6.2.1.1. Kulture jednogodišnjih vrsta cvijeća
				I.6.2.1.2. Kulture višegodišnjih vrsta cvijeća
		I.6.3. Rasadnici zeljastog bilja	I.6.3.1. Rasadnici zeljastog bilja	I.6.3.1.1. Rasadnici za povrtlarsku proizvodnju
				I.6.3.1.2. Hortikulturni rasadnici zeljastog bilja
		I.6.4. Rasadnici drvenastog bilja	I.6.4.1. Rasadnici drvenastog bilja	I.6.4.1.1. Rasadnici voćaka
				I.6.4.1.2. Hortikulturni rasadnici drvenastog bilja
				I.6.4.1.3. Šumski rasadnici
				I.6.4.1.4. Nasadi za božićna drvca
				I.6.4.1.5. Nasadi šumskog drveća za proizvodnju sjemena

	I.7. Međe i ograde kultiviranih površina	I.7.1. Međe i ograde kultiviranih površina	I.7.1.1. Drvoredi na međama kultiviranih površina	I.7.1.1.1. Drvoredi na međama kultiviranih površina
			I.7.1.2. Živice na međama kultiviranih površina	I.7.1.2.1. Živice na međama kultiviranih površina
			I.7.1.3. Zeljasta vegetacija na međama kultiviranih površina	I.7.1.3.1. Zeljasta vegetacija na međama kultiviranih površina

	I.8. Neproizvodne kultivirane zelene površine	I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine	I.8.1.1. Intenzivno njegovani parkovi u sklopu naselja
			I.8.1.2. Ekstenzivno njegovani parkovi u sklopu naselja
			I.8.1.3. Poluprirodne parkovne zajednice unutar naselja
			I.8.1.4. Parkovi i arboretumi izvan naseljenih mjesta
			I.8.1.5. Aleje i drvoredi	I.8.1.5.1. Aleje i drvoredi s travnatom ili rahlom zemljanom podlogom
				I.8.1.5.2. Aleje i drvoredi s propusnom podlogom od utabane zemlje ili rastresitog kamenog materijala
				I.8.1.5.3. Aleje i drvoredi s asfaltnom ili betonskom podlogom
			I.8.1.6. Javne intenzivno održavane tratine	I.8.1.6.1. Javne intenzivno održavane tratine
			I.8.1.7. Javni cvijetnjaci	I.8.1.7.1. Javni cvijetnjaci
			I.8.1.8. Zelene površine za sport i rekreaciju	I.8.1.8.1. Travnati sportski tereni za igre s loptom
				I.8.1.8.2. Golf tereni
				I.8.1.8.3. Kampovi
				I.8.1.8.4. Ostale zelene površine za sport i rekreaciju
			I.8.1.9. Intenzivno gažene javne površine	I.8.1.9.1. Intenzivno gažene javne površine
		I.8.2. Dvorišta i kućni vrtovi	I.8.2.1. Intenzivno njegovani kućni vrtovi
			I.8.2.2. Ekstenzivno njegovani kućni vrtovi
			I.8.2.3. Zapušteni kućni vrtovi
			I.8.2.4. Intenzivno gažena dvorišta uz kuće	I.8.2.4.1. Intenzivno gažena dvorišta uz kuće
			I.8.2.5. Popločena dvorišta uz kuće	I.8.2.5.1. Popločena dvorišta uz kuće

J. Izgrađena i industrijska staništa	J.1. Sela	J.1.1. Aktivna seoska područja	J.1.1.1. Seoske javne građevine	J.1.1.1.1. Seoske crkve
				J.1.1.1.2. Ostale aktivne seoske javne građevine
				J.1.1.1.3. Napuštene seoske javne građevine
			J.1.1.2. Seoske kuće	J.1.1.2.1. Tradicionalne nastanjene kuće
				J.1.1.2.2. Novoizgrađene nastanjene kuće
				J.1.1.2.3. Napuštene seoske kuće
				J.1.1.2.4. Ruševine seoskih kuća
			J.1.1.3. Seoske gospodarske zgrade	J.1.1.3.1. Neizolirane poljoprivredne građevine
				J.1.1.3.2. Izolirane poljoprivredne građevine
				J.1.1.3.3. Staklenici
				J.1.1.3.4. Plastenici
				J.1.1.3.5. Napuštene seoske gospodarske zgrade

		J.1.2. Seoska napuštena područja	J.1.2.1. Napuštena seoska naselja
			J.1.2.2. Napuštena seoska imanja
		J.1.3. Urbanizirana seoska područja	J.1.3.1. Nekadašnja sela s gradskim načinom življenja
			J.1.3.2. Seoski oblici stanovanja u gradovima ili na periferijama gradova
			J.1.3.3. Vikend naselja	J.1.3.3.1. Pojedinačne vikendice

	J.2. Gradovi	J.2.1. Gradske jezgre	J.2.1.1. Gradske jezgre	J.2.1.1.1. Gradske zgrade suvremene arhitekture
				J.2.1.1.2. Gradske zgrade povijesne arhitekture
				J.2.1.1.3. Napuštene (konzervirane) zgrade u gradskim jezgrama
		J.2.2. Gradske stambene površine	J.2.2.1. Stambeni blokovi zgusnutog tipa	J.2.2.1.1. Pojedinačne stambene zgrade
			J.2.2.2. Stambeni blokovi rubnog (otvorenog) tipa	J.2.2.2.1. Pojedinačne stambene zgrade
			J.2.2.3. Zgrade u nizu uz glavnu prometnicu	J.2.2.3.1. Pojedinačne stambene zgrade
			J.2.2.4. Kompleksi velikih zgrada i neboderi na širokom području	J.2.2.4.1. Pojedinačne stambene zgrade
			J.2.2.5. Stambene kuće u nizu sa stražnjim vrtovima	J.2.2.5.1. Pojedinačne kuće
			J.2.2.6. Vile s vrtovima poput parkova	J.2.2.6.1. Pojedinačne kuće
		J.2.3. Ostale urbane površine	J.2.3.1. Zgrade javne namjene s pripadnim površinama	J.2.3.1.1. Pojedinačne zgrade javne namjene
			J.2.3.2. Privremena naselja	J.2.3.2.1. Pojedinačni blokovi nastambi
			J.2.3.3. Gradske zidine i ostaci starih utvrda	J.2.3.3.1. Pojedinačne zidine i utvrde
			J.2.3.4. Arheološki lokaliteti	J.2.3.4.1. Arheološki ostaci pojedinih zgrada
			J.2.3.5. Napuštene zgrade i ruševine
			J.2.3.6. Vojni objekti	J.2.3.6.1. Pojedinačne zgrade vojne namjene
			J.2.3.7. Velika gradilišta	J.2.3.7.1. Pojedinačne zgrade u izgradnji

	J.3. Ostale izgrađene negospodarske površine	J.3.1. Izgrađene površine za sport, rekreaciju i razonodu	J.3.1.1. Otvorena kupališta
			J.3.1.2. Netravnati sportski tereni
			J.3.1.3. Ostale izgrađene površine za sport, rekreaciju i razonodu
		J.3.2. Groblja	J.3.2.1. Groblja kao perivoji	J.3.2.1.1. Izgrađeni dijelovi groblja
			J.3.2.2. Gradska groblja velike gustoće	J.3.2.2.1. Izgrađeni dijelovi groblja
			J.3.2.3. Seoska groblja	J.3.2.3.1. Izgrađeni dijelovi groblja
			J.3.2.4. Napuštena groblja	J.3.2.4.1. Izgrađeni dijelovi groblja

		J.3.3. Izgrađene međe i ograde kultiviranih površina	J.3.3.1. Suhozidi (gromače)
			J.3.3.2. Zidane ograde
			J.3.3.3. Drvene ograde (plotovi)
			J.3.3.4. Žičane ograde
			J.3.3.5. Ostale metalne ograde

	J.4. Gospodarske površine	J.4.1. Industrijska i obrtnička područja	J.4.1.1. Industrijska područja bez zelenih površina
			J.4.1.2. Industrijska područja s manjim udjelom zelenih površina (skladišta, slobodne carinske zone)
			J.4.1.3. Industrijska područja sa značajnim udjelom intenzivno njegovanih zelenih površina
			J.4.1.4. Industrijska područja sa značajnim udjelom ekstenzivno njegovanih zelenih površina
			J.4.1.5. Napuštena industrijska postrojenja i pogoni
		J.4.2. Odlagališta krutih tvari	J.4.2.1. Uređena odlagališta krutog otpada	J.4.2.1.1. Odlagališta komunalnog otpada
				J.4.2.1.2. Odlagališta industrijskog otpada
				J.4.2.1.3. Odlagališta građevinskog otpada
				J.4.2.1.4. Odlagališta metalnog otpada (autootpad i sl.)
				J.4.2.1.5. Odlagališta ostataka rudarske proizvodnje
				J.4.2.1.6. Reciklažna dvorišta
				J.4.2.1.7. Gnojišta
				J.4.2.1.8. Kompostišta
				J.4.2.1.9. Odlagališta piljevine i sitnog drvnog otpada
				J.4.2.1.10. Odlagališta organskog nepoljoprivrednog otpada
				J.4.2.1.11. Odlagališta nereciklažnog poljoprivrednog i hortikulturnog otpada biljnog podrijetla
				J.4.2.1.12. Odlagališta nereciklažnog poljoprivrednog otpada životinjskog podrijetla
			J.4.2.2. Neuređena (divlja) odlagališta krutog otpada	J.4.2.2.1. Neuređena (divlja) odlagališta komunalnog otpada
				J.4.2.2.2. Ostala neuređena (divlja) odlagališta krutog otpada
			J.4.2.3. Odlagališta sirovina i međuproizvoda	J.4.2.3.1. Odlagališta pijeska
				J.4.2.3.2. Odlagališta zemlje
				J.4.2.3.3. Odlagališta šljunka
				J.4.2.3.4. Odlagališta mineralnih sirovina
				J.4.2.3.5. Odlagališta trupaca i drvne građe
				J.4.2.3.6. Odlagališta građevinskog materijala
				J.4.2.3.7. Odlagališta metalnih sirovina
				J.4.2.3.8. Ostala odlagališta sirovina i međuproizvoda
		J.4.3. Površinski kopovi	J.4.3.1. Aktivni površinski kopovi	J.4.3.1.1. Kamenolomi
				J.4.3.1.2. Pješčare
				J.4.3.1.3. Šljunčare
				J.4.3.1.4. Kopovi gline, kaolina i ilovače
				J.4.3.1.5. Kopovi lapora
				J.4.3.1.6. Površinski rudnici
				J.4.3.1.7. Površinski kopovi boksita
				J.4.3.1.8. Crpilišta nafte i plina
			J.4.3.2. Napušteni površinski kopovi (nesanirani)	J.4.3.2.1. Napušteni površinski kopovi (nesanirani)
		J.4.4. Infrastrukturne površine	J.4.4.1. Površine za pružni promet
			J.4.4.2. Površine za cestovni promet
			J.4.4.3. Aerodromi
			J.4.4.4. Lučke površine
			J.4.4.5. Ostale infrastrukturne površine
		J.4.5. Uzgajališta životinja	J.4.5.1. Farme goveda
			J.4.5.2. Farme konja
			J.4.5.3. Farme svinja
			J.4.5.4. Farme sitne stoke
			J.4.5.5. Farme peradi
			J.4.5.6. Farme nojeva
			J.4.5.7. Zoološki vrtovi

	J.5. Umjetna vodena staništa bez poluprirodnih zajednica biljaka i životinja	J.5.1. Umjetna slana i bočata staništa	J.5.1.1. Umjetne slane i bočate stajaćice	J.5.1.1.1. Slane i bočate industrijske lagune i kanali
				J.5.1.1.2. Solane
			J.5.1.2. Umjetne slane i bočate tekućice
		J.5.2. Umjetna slatkovodna staništa	J.5.2.1. Umjetne slatkovodne stajaćice
			J.5.2.2. Umjetne slatkovodne tekućice

K. Kompleksi staništa	K.1. Estuariji
	K.2. Obalne lagune
	K.3. Velike plitke uvale i zaljevi

PRILOG II.

POPIS SVIH UGROŽENIH I RIJETKIH STANIŠNIH TIPOVA OD NACIONALNOG I EUROPSKOG ZNAČAJA ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE

Ugrožena i rijetka staništa (kod i naziv stanišnog tipa prema NKS-u); svaki navedeni stanišni tip uključuje sve stanišne tipove niže klasifikacijske razine			Kriterij uvrštanja na popis
NATURA	BERN - Res.4.	HRVATSKA
A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa	A.1. Stajaćice	A.1.1.1.1. Oligotrofne vode siromašne vapnencem		A.1.1.1.1.=!C1.16
		A.1.1.1.4. Oligotrofno-mezotrofne vode bogate vapnencem		A.1.1.1.4.=!C1.16
		A.1.1.1.5. Dna stalnih stajaćica		A.1.1.1.5.=!C1.11
		A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica			važna staništa za ishranu migratornih vrsta ptica

	A.2. Tekućice	A.2.1. Izvori	A.2.1.1.3. = *7220
		A.2.5.1.2. Biogeni vodopadi			vodopadi teku preko naslaga sedrotvornih mahovina, osjetljivih na promjenu vodnog režima i eutrofikaciju vode
		A.2.6. Termalna vrela			vrlo specifični podzemni organizmi (stigobionti i stigofili)
		A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica		A.2.7.1.1.=!C3.62	važna staništa za ishranu migratornih vrsta ptica

	A.3. Hidrofitska staništa slatkih voda	A.3.1. Submerzna vegetacija parožina	3140	A.3.1.1.1.=!C1.141; A.3.1.1.2.=!C1.142; A.3.1.1.1.=!C1.25; A.3.1.1.2.=!C1.25
		A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti	3150	A.3.2.3.=!C1.222; A.3.2.2.=!C1.224
		A.3.3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija	A.3.3.1.5. = 3150; A.3.3.2 = 3260	A.3.3.=!C1.13,!C1.12; A.3.3.1.=!C1.12; A.3.3.3.=!C1.3413	staništa sa brojnim ugroženim vrstama
		A.3.4. Karbonatna vrela
		A.3.5. Sedrotvorne riječne zajednice	32A0	A.3.5.=!C2.121
		A.3.6. Sedrotvorna vegetacija na slapovima	32A0	A.3.6.=!C2.121

	A.4. Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa	A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi			staništa sa brojnim ugroženim vrstama
		A.4.2. Amfibijske zajednice	3130 i *3170	A.4.2.2.1.=!C3.4215; A.4.2.1.3.=!C3.511; A.4.2.1.1.=!C3.5132

B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine	B.1. Neobrasle i slabo obrasle stijene	B.1.2. Vlažne kopnene stijene, poluspilje i nakapnice			unutar klase nalaze se rijetke i endemične zajednice

		B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene	8210
		B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene	8210

	B.2. Točila	B.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila	8120
		B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila	8140

C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni	C.1. Cretovi	C.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)	7230 (osim C.1.1.1.6.)	C.1.1.1.1.=!D4.114; C.1.1.1.2.=!D4.136; C.1.1.1.3.=!D4.1F; C.1.1.1.5.=!D4.132
		C.1.2. Acidofilni cretovi (prijelazni i nadignuti cretovi)	7130, 7140 i 7150	C.1.2.1.2.=!D2.2265

	C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci	C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe	C.2.2.1. = 6440; C.2.2.2. = 6410 i 6440	C.2.2.1.=!E3.43; C.2.2.3.=!E3.41; C.2.2.4.=!E3.46; C.2.2.2.1.=!E3.513	unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice
		C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe	C.2.3.2.1., C.2.3.2.2., C.2.3.2.3., C.2.3.2.4. i C.2.3.2.7. = 6510; C.2.3.3. = 6520		unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice
		C.2.4. Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci		C.2.4.1.=!E3.463
		C.2.5. Vlažne livade submediteranske vegetacijske zone	6410, 6540		unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice

	C.3. Suhi travnjaci	C.3.1. Subkontinentalni suhi travnjaci	*6240	C.3.1.1.1.=!E1.221; C.3.2.1.1.=!E1.2F22; C.3.3.1.1.=!E1.2691; C.3.3.1.4.=!E1.263; C.3.3.1.5.=!E1.2693
		C.3.2. Kontinentalne sipine	2340 i 6260
		C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima	6210 (*važni lokaliteti za kaćune)
		C.3.4. Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače	4030 i *6230	C.3.4.2.1.=!E1.715
		C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci	62A0
		C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i stenomediterana	*6220	C.3.6.1.=!E1.33
		C.3.7. Panonski slani travnjaci (Puccinelion limosae)	*1530	C.3.7.=!D6.11

	C.4. Rudine	C.4.1. Planinske rudine	6170

	C.5. Visoke zeleni	C.5.1.1.2. Zajednica crvene iglice i velike šumarice			rijetka zajednica sa kritično ugroženom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje
		C.5.1.2.1. Zajednica panonskog osjaka i jelenske pukovice			rijetka zajednica
		C.5.1.2.3. Zajednica barelijereve i žakenove čestoslavice			rijetka zajednica
		C.5.1.2.4. Zajednica osjaka i uspravne vinjage			rijetka zajednica
		C.5.3. Pretplaninska i planinska vegetacija visokih zeleni			rijetke zajednice sa ugroženim vrstama
		C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni	6430	C.5.4.=!E5.414

D. Šikare	D.1. Kontinentalne šikare	D.1.1. Vrbici na sprudovima	D.1.1.1.1. = 3230	D.1.1.1.1.=!F9.111; D.1.1.1.4.=!F9.112

	D.2. Pretplaninske šikare	D.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine	*4070
		D.2.1.1.4. Sastojine u kojima dominira medvjetka	4060
		D.2.1.1.5. Sastojine u kojima dominira zrakasta žutilovka	4060
		D.2.1.1.6. Sastojine u kojima dominira patuljasta borovica	4060
		D.2.3. Sastojine u kojima dominira smrdljiva borovica	4060
		D.2.4. Sastojine u kojima dominira cjelolatična žutilovka	4060

	D.3. Mediteranske šikare	D.3.2. Termofilne poplavne šikare	D.3.2.2. = 92D0	D.3.2.1.1.=!F9.312, !F9.313; D.3.2.2.=!F9.311	unutar klase se nalaze rijetke i ugrožene zajednice
		D.3.4. Bušici	D.3.4.2.3. = 5210
		D.3.5. Ljeti listopadne šikare		D.3.5.1.2.=!F5.52	rijetke zajednice

E. Šume	E.1. Priobalne poplavne šume vrba i topola	E.1.1. Poplavne šume vrba	*91E0	E.1.1.1.=!G1.1141; E.1.1.2.=!G1.1141; E.1.1.3.=!G1.1141;
		E.1.2. Poplavne šume topola	E.1.2.2. = *91E0	E.1.2.2.=!G1.1141
		E.1.3. Šume bijele johe	*91E0	E.1.3.1.=!G1.122; E.1.3.2.=!G1.121

	E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena	E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena	*91E0 i 91F0 (osim E.2.1.2.)	E.2.1.2.=!G1.2111; E.2.1.3.=!G1.211; E.2.1.8.=!G1.211; E.2.1.9.=!G1.211; E.2.1.1.=!G1.22311; E.2.1.5.=!G1.22311; E.2.1.7.=!G1.22311
		E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka	91F0	E.2.2.1.=!G1.22312; E.2.2.2.=!G1.22312; E.2.2.3.=!G1.22312; E.2.2.4.=!G1.22312

	E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava	E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume	E.3.1.1. = 9160; E.3.1.2. = 9160; E.3.1.3. = 9160; E.3.1.4. = 9160; E.3.1.5. = 91L0; E.3.1.6. = 91L0; E.3.1.7. = 91L0	E.3.1.1.=G1.A1A2; E.3.1.2.=G1.A1A2; E.3.1.3.=G1.A1A2; E.3.1.4.=G1.A1A2; E.3.1.5.=G1.A1A1; E.3.1.6.=G1.A1A1; E.3.1.7.=G1.A1A1;
		E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze	E.3.2.1. = 9260; E.3.2.6. = *91D0	E.3.2.1.=!G1.8733; E.3.2.2.=!G1.8733; E.3.2.3.=!G1.8733; E.3.2.4.=!G1.8734	unutar klase obuhvaćena i rijetka zajednica sa kritično ugroženom vrstom koja izgrađuje zajednicu
		E.3.3. Mezijske šume hrasta sladuna	91M0	E.3.3.1.=!G1.7681
		E.3.4. Srednjoeuropske termofilne hrastove šume	E.3.4.1. = 91M0; E.3.4.7. = *91H0	E.3.4.1.=!G1.743; E.3.4.2.=!G1.742; E.3.4.3.=!G1.7D3; E.3.4.4.=!G1.73751; E.3.4.5.=!G1.73751; E.3.4.6.=!G1.742; E.3.4.7.=!G1.73751
		E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca	E.3.5.7. = *9530	E.3.5.1.=!G1.736; E.3.5.2.=!G1.736; E.3.5.3.=!G1.736; E.3.5.4.=!G1.736; E.3.5.5.=!G1.737; E.3.5.6.=!G1.736; E.3.5.7.=!G3.52; E.3.5.8.=!G1.73751

	E.4. Brdske bukove šume	E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume	9130	E.4.1.1.=!G1.635; E.4.1.2.=!G1.635
		E.4.2. Srednjoeuropske, acidofilne bukove šume	9110	E.4.2.1.=!G1.6C1; E.4.2.2.=!G1.6C1; E.4.2.3.=!G1.6C1
		E.4.3. Mezofilne bukove šume predalpskog prostora	91K0	E.4.3.1.=!G1.6C2; E.4.3.2.=!G1.6C2; E.4.3.3.=!G1.6C2
		E.4.4. Šume bukve i plemenitih listača uvala i klanaca	*9180 (osim E.4.4.1.)	E.4.4.1.=G1.A463; E.4.4.2.=G1.A463; E.4.4.4.=G1.A46
		E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume	91K0	E.4.5.1.=!G1.6C2; E.4.5.2.=!G1.6C2
		E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume	91K0	E.4.6.1.=!G1.6C3; E.4.6.2.=!G1.6C3; E.4.6.3.=!G1.6C3; E.4.6.4.=!G1.6C3

	E.5. Bukovo-jelove šume	E.5.1. Panonske bukovo-jelove šume	91K0	E.5.1.1.=!G1.6C221
		E.5.2. Dinarske bukovo-jelove šume	91K0	E.5.2.1.=G1.6C222; E.5.2.2.=G1.6C222

	E.6. Pretplaninske bukove šume	E.6.1. Pretplaninske bukove šume	91K0	E.6.1.1.=!G1.6C4; E.6.1.2.=!G1.6C4; E.6.1.3.=!G1.6C4

	E.7. Kontinentalne crnogorične šume	E.7.1.1. Dinarska šuma jele na vapnenačkim blokovima	9410
		E.7.2. Acidofilne jelove šume	9410
		E.7.3. Smrekove šume	9410 (osim E.7.3.1.)
		E.7.4. Šume običnog i crnog bora na dolomitima	E.7.4.1. = 91R0 E.7.4.4., E.7.4.5., E.7.4.6. i E.7.4.7. = *9530	E.7.4.1.=!G3.4C52; E.7.4.2.=!G1.7C142; E.7.4.3.=!G1.7C142; E.7.4.4.=!G3.52; E.7.4.5.=!G3.52; E.7.4.6.=!G3.52; E.7.4.7.=!G3.52;

	E.8. Primorske vazdazelene šume i makije	E.8.1. Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike	9340 (osim E.8.1.4. i E.8.1.5.)	E.8.1.1.=!G2.1219; E.8.1.2.=!G2.1219; E.8.1.3.=!G2.1219; E.8.1.4.=!G2.1219; E.8.1.5.=!G2.13; E.8.1.6.=!G2.122
		E.8.2.1. Makija divlje masline i tršlje ili somine	9320
		E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike	5330 i 9320
		E.8.2.3. Makija tršlje i somine	5210
		E.8.2.4. Makija velike resike i planike	9320
		E.8.2.5. Makija primorske crnjuše i kapinike	9320
		E.8.2.6. Mješovita šuma alepskog bora i crnike	9540	E.8.2.6.=!G3.749; E.8.2.7.=!G3.749; E.8.2.8.=!G3.749
		E.8.2.7. Šuma alepskog bora sa sominom	9540
		E.8.2.8. Šuma alepskog bora s tršljom	9540
		E.8.2.9. Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) i primorskog bora (Pinus pinaster)		E.8.2.9.=!G3.73

F. Morska obala	F.1. Muljevita morska obala	F.1.1. Površine slanih, plitkih, muljevitih močvara pod halofitima	1310, 1410, 1420	F.1.1.1.1. = !A2.5513; F.1.1.1.2.= !A2.5512; F.1.1.2.1.=!A2.522; F.1.1.2.4.=!A2.525; F.1.1.3.3.=!E6.112
		F.1.2. Supralitoralni muljevi	1140 (1130, 1160)

	F.2. Pjeskovita morska obala	F.2.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima	2110
		F.2.2. Supralitoralni pijesci	1140 (1130)

	F.3. Šljunkovita morska obala	F.3.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitima	1210
		F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenje	1140

	F.4. Stjenovita morska obala	F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima	1240
		F.4.2. Supralitoralne stijene	1170, F.4.2.1.3. = *1150 i 1160

G. More	G.1. Pelagijal	G.1.1.1.2. Pelagijal estuarija	1130

	G.2. Mediolitoral	G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi	1140
		G.2.2. Mediolitoralni pijesci	1140	G.2.2.1.1.= !A2.251
		G.2.3. Mediolitoralni šljunci i kamenje	1140
		G.2.4. Mediolitoralno čvrsto dno i stijene	*1150, 1160, 1170 i 8330	G.2.4.2.1., G.2.4.2.2. = !A1.141; G.2.4.3.1. = ! A1.44B

	G.3. Infralitoral	G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu	1150	G.3.1.1.1.=!A2.614; G.3.1.1.4.=!A2.612;
		G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja	1110 i 1160
		G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja	1110
		G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci	1110
		G.3.5. Naselja posidonije	*1120
		G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene	1170	G.3.6.1.1.=!A3.131; G.3.6.1.2.=!A3.132; G.3.6.1.3.=!A3.133; G.3.6.1.4.=!A3.134; G.3.6.1.5.=!A3.135; G.3.6.1.6.=!A3.231; G.3.6.1.7.=!A3.232; G.3.6.1.8.=!A3.237; G.3.6.1.9.=!A3.238; G.3.6.1.10.=A3.23A; G.3.6.1.11.=!A3.23E; G.3.6.1.12.=!A3.23F; G.3.6.1.13.=!A3.23G; G.3.6.1.14.=!A3.331; G.3.6.1.15.=!A3.333; G.3.6.1.16.=!A3.334; G.3.6.1.17.=!A3.335; G.3.6.1.18.=!A3.23J; G.3.6.1.19.=!A3.23L; G.3.6.1.20.=!A3.7162; G.3.6.1.21.=!A3.242
		G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera	*1150 i 1160

	G.4. Cirkalitoral	G.4.1. Cirkalitoralni muljevi
		G.4.2. Cirkalitoralni pijesci	G.4.2.2. = 1110	G.4.2.1.1.=!A5.381; G.4.2.2.1.=!A5.516; G.4.2.2.2.=!A5.511; G.4.2.2.3.=!A5.52H; G.4.2.2.4.=!A5.52L; G.4.2.2.5.=!A5.461; G.4.2.2.6.=!A5.462; G.4.2.2.7.=!A5.463; G.4.2.3.1.=!A5.471; G.4.2.3.2.=!A5.472
		G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene	1170 i 8330	G.4.3.1.1.=!A4.264; G.4.3.1.2.=!A4.265; G.4.3.1.3.=!A4.266; G.4.3.1.4.=!A4.267; G.4.3.1.5.=!A4.269; G.4.3.1.6.=!A4.26A; G.4.3.1.7.=!A4.322; G.4.3.1.8.=!A4.26B; G.4.3.1.9.=!A4.26C; G.4.3.1.10.=!A4.26D; G.4.3.2.1.=!A4.712; G.4.3.2.2.=!A4.713; G.4.3.2.3.=!A4.714; G.4.3.3.1.=!A4.711; G.4.3.4.1.=!A4.731
		G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezera	*1150 i 1160
		G.5.3. Batijalno čvrsto dno i stijene	1170 i 8330

H. Podzemlje	H.1. Kraške špilje i jame	H.1.1. Kopnena kraška špiljska staništa	8310	H.1.1.3.1.=!H1.221; H.1.1.3.2.=!H1.222; H.1.1.4.1.=!H1.231; H.1.1.4.2.=!H1.232;
		H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa	8310
		H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa	8310	H.1.3.1.3.=!H1.211; H.1.3.2.=!H1.5
		H.1.4. Anhihaline kraške špilje	8310
		H.1.5. Zasumporene kraške špilje	8310	H.1.5.1.1.=!H1.234

	H.2. Nekraške špilje i jame	H.2.1. Nekraške špilje i jame			nekraški speleološki objekti u flišu i laporu vrlo su rijetki i predstavljaju specifična podzemna staništa

	H.4. Antropogena podzemna staništa	H.4.1 Antropogena podzemna staništa		H.4.1.1.2.=!H1.7

I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom	I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom	I.1.1. Pukotine starih zidova	8210
		I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika			zajednica sa ugroženom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje
		I.1.2.1.5. Zajednica repate i kuglaste koprive			zajednica sa ugroženim karakterističnim vrstama koje je izgrađuju
		I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića	6430
		I.1.5.5. Sjenovite zajednice lopuha	6430
		I.1.7.1.3. Zajednica crvenožutog repka s kiselicom			ugrožena zajednica sa rijetkom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje

J. Izgrađena i industrijska staništa	J.5. Umjetna vodena staništa bez poluprirodnih zajednica biljaka i životinja	J.5.1.1.2. Solane			važno stanište zbog ptica i halofilne vegetacije

K. Kompleksi staništa	K.1. Estuariji		1130	K.1.=X01

	K.2. Obalne lagune		*1150	K.2.=X02

	K.3. Velike plitke uvale i zaljevi		1160	K.3.=X03


NAPOMENA:
* prioritetni stanišni tip
NATURA - stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama
BERN - Res.4 - stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije
HRVATSKA - stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske

PRILOG III

POPIS UGROŽENIH I RIJETKIH STANIŠNIH TIPOVA ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE ZNAČAJNIH ZA EKOLOŠKU MREŽU NATURA 2000

NATURA 2000 kod	NATURA 2000 naziv stanišnog tipa	NKS nacionalna klasifikacija staništa
1110	Pješčana dna trajno prekrivena morem	G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka
		G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka
		G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja
		G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci
		G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dna

*1120	Naselja posidonije (Posidonion oceanicae)	G.3.5. Naselja posidonije

1130	Estuariji	F.1.2. Supralitoralni muljevi
		F.2.2. Supralitoralni pijesci
		G.1.1.1.2. Pelagijal estuarija
		K.1. Estuariji

1140	Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke	F.1.2. Supralitoralni muljevi
		F.2.2. Supralitoralni pijesci
		F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenje
		G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi
		G.2.2. Mediolitoralni pijesci
		G.2.3. Mediolitoralni šljunci i kamenje

*1150	Obalne lagune	G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera
		G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu
		G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera
		G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezera
		K.2. Obalne lagune
		F.4.2.1.3. Facijes supralitorala kraških morskih jezera

1160	Velike plitke uvale i zaljevi	F.1.2. Supralitoralni muljevi
		G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera
		G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala
		G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera
		G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezera
		K.3. Velike plitke uvale i zaljevi
		F.4.2.1.3. Facijes supralitorala kraških morskih jezera

1170	Grebeni	F.4.2. Supralitoralne stijene
		G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala
		G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala
		G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene
		G.4.3.1. Koraligenska biocenoza
		G.4.3.3. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske podine)
		G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa
		G.5.3.1. Biocenoza dubinskih koralja

1210	Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima (Cakiletea maritimae p.)	F.3.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitima

1240	Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.	F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima

1310	Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima	F.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača

1410	Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)	F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova

1420	Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)	F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače

*1530	Panonske slane stepe i slane močvare	C.3.7. Panonski slani travnjaci (Puccinelion limosae)

2110	Embrionske obalne sipine – prvi stadij stvaranja sipina	F.2.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima

*2340	Kontinentalne panonske sipine	C.3.2. Kontinentalne sipine

3130	Amfibijska staništa Isoëto-Nanojuncetea	A.4.2.1.1. Zajednica žućkastog oštrika
		A.4.2.1.3. Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora
		A.4.2.2. Mediteranske amfibijske zajednice

3140	Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama (Characeae)	A.3.1. Submerzna vegetacija parožina

3150	Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion	A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti
		A.3.3.1.5. Zajednice velikih mrijesnjaka

*3170	Mediteranske povremene lokve	A.4.2.1.2. Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike
		A.4.2.1.4. Sastojine bodljaste trnice

*3180	Povremena krška jezera (Turloughs)	Nema

3230	Obale planinskih rijeka s Myricaria germanica	D.1.1.1.1. Predalpski vrbici s kebračem

3260	Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion	A.3.3.2. Zakorijenjene submerzne zajednice voda tekućica

3270	Rijeke s muljevitim obalama obraslim vegetacijom sveza Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.	Nema

32A0	Sedrene barijere krških rijeka Dinarida	A.3.5. Sedrotvorne riječne zajednice
		A.3.6. Sedrotvorna vegetacija na slapovima

4030	Europske suhe vrištine	C.3.4.1. Zapadnoeuropske vrištine

4060	Planinske i borealne vrištine	D.2.1.1.4. Sastojine u kojima dominira medvjetka
		D.2.1.1.5. Sastojine u kojima dominira zrakasta žutilovka
		D.2.1.1.6. Sastojine u kojima dominira patuljasta borovica
		D.2.3. Sastojine u kojima dominira smrdljiva borovica
		D.2.4. Sastojine u kojima dominira cjelolatična žutilovka

*4070	Klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum)	D.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine

5130	Sastojine Juniperus communis na kiseloj ili bazičnoj podlozi	Nema

5210	Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp.	D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice
		E.8.2.3. Makija tršlje i somine

5330	Termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides	E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike

*6110	Otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom tlu	Nema

6170	Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci	C.4. Rudine

6210	Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti za kaćune)	C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima

*6220	Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea	C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana

*6230	Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama	C.3.4.2. Travnjaci trave tvrdače
		C.3.4.3. Travnjaci vlasaste vlasulje

*6240	Subpanonski stepski travnjaci (Festucion vallesiacae)	C.3.1. Subkontinentalni suhi travnjaci

*6250	Panonski stepski travnjaci na praporu	Nema

*6260	Panonski travnjaci na pijesku	C.3.2. Kontinentalne sipine

62A0	Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)	C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

6410	Travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)	C.2.2.2.1. Srednjoeuropske livade obične beskoljenke
		C.2.2.2.3. Livade plućne sirištare i primorske beskoljenke
		C.2.5.1.1. Livade-košanice obične beskoljenke i panonskog grašara

6420	Mediteranski visoki vlažni travnjaci Molinio-Holoschoenion	Nema

6430	Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)	C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni
		I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića
		I.1.5.5. Sjenovite zajednice lopuha

6440	Livade Cnidion dubii	C.2.2.1. Poplavne livade ošaka
		C.2.2.2.2. Livade bodljozobi i blijede djeteline

6510	Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)	C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke
		C.2.3.2.2. Livade zečjeg trna i rane pahovke
		C.2.3.2.3. Livade brdske zečine i rane pahovke
		C.2.3.2.4. Livade gomoljaste končare i rane pahovke
		C.2.3.2.7. Nizinske košanice sa ljekovitom krvarom

6520	Brdske košanice	C.2.3.3. Srednjoeuropske brdske košanice

6540	Submediteranski travnjaci sveze Molinio-Hordeion secalini	C.2.5.1.2. Livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače
		C.2.5.1.3. Livade močvarne trbulje i gomoljastog repka
		C.2.5.1.4. Livade kožastog smudnjaka i primorske beskoljenke
		C.2.5.1.5. Livade djetelinâ i divljeg ječma
		C.2.5.1.6. Livade sitne busike s livadnim procjepkom

*7130	Gorski tresetni cret	C.1.2.2. Nadignuti borealni cretovi s tresetom

7140	Prijelazni cretovi	C.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike
		C.1.2.1.3. Cret končastog šaša

7150	Depresije na tresetnoj podlozi (Rhynchosporion)	C.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice

*7220	Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati	A.2.1.1.3. Helokreni izvori

7230	Bazofilni cretovi	C.1.1.1.1. Cretovi crnkaste šiljevine
		C.1.1.1.2. Dinarski bazofilni cretovi suhoperke
		C.1.1.1.3. Srednjoeuropski niski cret stisnute trešnice
		C.1.1.1.4. Bazofilni cretovi beskoljenke i hostovog šaša
		C.1.1.1.5. Cretovi cretnog šaša

8120	Karbonatna točila Thlaspietea rotundifolii	B.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila

8140	Istočnomediteranska točila	B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila

8210	Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom	B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene
		B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene
		I.1.1. Pukotine starih zidova

8310	Špilje i jame zatvorene za javnost	H.1.1. Kopnena kraška špiljska staništa
		H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa
		H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa
		H.1.5. Zasumporene kraške špilje
		H.2. Nekraške špilje i jame

8330	Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje	H.1.4. Anhihaline kraške špilje
		G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja
		G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu)
		G.5.3.2. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)

9110	Bukove šume Luzulo-Fagetum	E.4.2. Srednjoeuropske, acidofilne bukove šume

9130	Bukove šume Asperulo-Fagetum	E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume

9160	Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli	E.3.1.1. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (tipična subasocijacija)
		E.3.1.2. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s bukvom)
		E.3.1.3. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s cerom)
		E.3.1.4. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija sa srebrnolisnom lipom)

*9180	Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion	E.4.4. Šume bukve i plemenitih listača uvala i klanaca

*91DO	Cretne šume	E.7.3.6. Cretne brezove šumice na sfagnumskom cretu

*91E0	Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)	E.1.1. Poplavne šume vrba
		E.1.2. Poplavne šume topola
		E.1.3. Šume bijele johe
		E.2.1.2. Poplavna šuma jasena i johe s razmaknutim šašem
		E.2.1.3. Šuma crne johe s blijedožućkastim šašem
		E.2.1.4. Šuma crne johe s trušljom
		E.2.1.5. Mješovita šuma crne johe i poljskog jasena sa sremzom
		E.2.1.6. Šuma crne johe s dugoklasim šašem
		E.2.1.8. Šuma crne johe s gajskom mišjakinjom

91F0	Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia	E.2.1.1. Šuma veza i poljskog jasena
		E.2.1.7. Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem
		E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka

*91H0	Panonske šume s Quercus pubescens	E.3.4.7. Šuma hrasta medunca i crnog jasena

91K0	Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)	E.4.3. Mezofilne bukove šume predalpskog prostora
		E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume
		E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume
		E.5. Bukovo-jelove šume
		E.6. Pretplaninske bukove šume

91L0	Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion)	E.3.1.5. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba
		E.3.1.6. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s vlasuljom
		E.3.1.7. Šuma običnog graba sa šumaricom

91M0	Panonsko-balkanske šume kitnjaka i sladuna	E.3.3. Mezijske šume hrasta sladuna
		E.3.4.1. Termofilna šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom

91R0	Dinarske borove šume na dolomitu (Genisto januensis-Pinetum)	E.7.4.1. Šuma običnog bora s kukurijekom na dolomitima

9260	Šume pitomog kestena (Castanea sativa)	E.3.2.1. Mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena

92D0	Mediteranske galerije i šikare (Nerio-Tamaricetea)	D.3.2.2. Sastojine (Galerije) oleandra

9320	Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion)	E.8.2.1. Makija divlje masline i tršlje ili somine
		E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike
		E.8.2.4. Makija velike resike i planike
		E.8.2.5. Makija primorske crnjuše i kapinike

9340	Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)	E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom
		E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i duba
		E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom
		E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom
		E.8.1.7. Šuma dalmatinskog crnog bora i crnike

9410	Acidofilne šume smreke brdskog i planinskog pojasa (Vaccinio-Piceetea)	E.7.1.1. Dinarska šuma jele na vapnenačkim blokovima
		E.7.2. Acidofilne jelove šume
		E.7.3.2. Pretplaninska šuma smreke s čopocem
		E.7.3.3. Pretplaninska šuma smreke s ljepikom
		E.7.3.4. Pretplaninska šuma smreke s alpskom pavitinom
		E.7.3.5. Šuma smreke s bijelim šašem na dolomitu

*9530	(Sub-) mediteranske šume endemičnoga crnoga bora	E.3.5.7. Mješovita šuma crnoga bora i crnog graba
		E.7.4.4. Šuma crnoga bora i pustenaste dunjarice
		E.7.4.5. Šuma crnog bora s trocvjetnom mlječikom na dolomitima
		E.7.4.6. Šuma dalmatinskog crnog bora s primorskom resikom na dolomitima
		E.7.4.7. Šuma dalmatinskog crnog bora sa sominom

9540	Mediteranske šume endemičnih borova	E.8.2.6. Mješovita šuma alepskog bora i crnike
		E.8.2.7. Šuma alepskog bora sa sominom
		E.8.2.8. Šuma alepskog bora s tršljom



NAPOMENA:
* prioritetni stanišni tip

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_88_1782.html

Upoznajte novi Zakon.hr

Pravni izvori sada su pregledniji, povezaniji i jednostavniji za korištenje.

Novi Zakon.hr nije samo redizajn postojeće stranice. Cjelokupnu podatkovnu osnovu izgradili smo iznova kako bismo omogućili brže pronalaženje pravnih informacija, jednostavnije povezivanje izvora i razvoj novih funkcionalnosti.

Zakoni i drugi propisi sada su strukturirani po pojedinim člancima. Time smo stvorili temelje za preciznije pretraživanje, izravno povezivanje s određenim člankom, praćenje promjena te povezivanje propisa sa sudskom praksom, podzakonskim propisima, vijestima i drugim relevantnim sadržajima.

Što donosi novi Zakon.hr?

- Novi dizajn usmjeren na preglednost i produktivnost – sadržaj, alati i povezani pravni izvori organizirani su tako da vam tijekom rada budu dostupni uz što manje dodatnih koraka.

- Pretpregledni prozor (preview pane) – povezane sadržaje možete pregledavati u posebnom bočnom prozoru, bez napuštanja propisa na kojem radite i gubitka trenutačnog konteksta.

- Nova tražilica – pretražujte sve baze zajedno ili odaberite određenu vrstu sadržaja, uz jasnije organizirane i preglednije rezultate.

- Arhiva ranijih verzija zakona – pronađite tekst zakona koji je vrijedio u određenom razdoblju, što je osobito važno za postupke koji se odnose na ranije nastale pravne odnose.

- Usporedba verzija – usporedite različite verzije zakona i lakše utvrdite što je pojedinom izmjenom promijenjeno.

- Povezani pravni izvori – sa stranice pojedinog zakona brzo pristupite podzakonskim propisima, povezanim zakonima, ranijim verzijama i pripadajućim vijestima.

- Praćenje sadržaja i obavijesti – pratite odabrane pravne sadržaje i primajte obavijesti o njihovim promjenama.

- Preuzimanje dokumenata – ovisno o odabranom paketu, dokumente možete preuzimati u PDF formatu.

- Automatski sadržaj - kazalo sadržaja propisa automatski se generira gdje je moguće, za lakšu navigaciju kroz velike dokumente.

- 'Mala' tražilica kroz tekst prikazanog sadržaja, osobito korisno za dugačke propise kada pristupate s mobilnog uređaja.

- Moj Profil - korisnici mogu upravljati svojim profilom, praćenim sadržajima, obavijestima i drugim dostupnim postavkama.

Besplatna registracija

Otvorite korisnički račun i upoznajte mogućnosti novog sustava. Registracija je besplatna i sama po sebi ne stvara obvezu plaćanja.

Registrirani korisnici mogu upravljati svojim profilom, praćenim sadržajima, obavijestima i drugim dostupnim postavkama.

Novi paketi pretplate

Za pristup naplatnim bazama i naprednim funkcionalnostima dostupni su novi paketi pretplate Classic i PLUS.

Odaberite paket prema opsegu sadržaja i funkcija koje su vam potrebne. Paket PLUS namijenjen je korisnicima koji Zakon.hr redovito koriste kao profesionalni radni alat i žele puni pristup dostupnim pravnim sadržajima i funkcionalnostima.

Zakon.hr je trenutačno u beta fazi

Novu verziju nastavljamo razvijati. Još uvijek dopunjavamo i provjeravamo baze podataka, povezujemo postojeće sadržaje te postupno uvodimo nove funkcionalnosti.

Ako primijetite pogrešku, nedostatak ili imate prijedlog za poboljšanje, javite nam se. Vaše iskustvo pomoći će nam da Zakon.hr učinimo još pouzdanijim i praktičnijim pravnim alatom.

Objavljeno u NN 88/14 od 23.07.2014.:

PRAVILNIK O POPISU STANIŠNIH TIPOVA, KARTI STANIŠTA TE UGROŽENIM I RIJETKIM STANIŠNIM TIPOVIMA

Upoznajte novi Zakon.hr

Pravni izvori sada su pregledniji, povezaniji i jednostavniji za korištenje.

Što donosi novi Zakon.hr?

Besplatna registracija

Novi paketi pretplate

Zakon.hr je trenutačno u beta fazi

Registrirajte se besplatno i isprobajte novi Zakon.hr.

Kako Vam se sviđa novi web?

Hvala!

Objavljeno u NN 88/14 od 23.07.2014.:

PRAVILNIK O POPISU STANIŠNIH TIPOVA, KARTI STANIŠTA TE UGROŽENIM I RIJETKIM STANIŠNIM TIPOVIMA

Upoznajte novi Zakon.hr

Pravni izvori sada su pregledniji, povezaniji i jednostavniji za korištenje.

Što donosi novi Zakon.hr?

Besplatna registracija

Novi paketi pretplate

Zakon.hr je trenutačno u beta fazi

Registrirajte se besplatno i isprobajte novi Zakon.hr.

Pratite ovaj sadržaj

Prijavite nepravilnost