Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prijevozu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju uvjeti i način obavljanja javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu, vrste linija, utvrđivanje, usklađivanje i objavljivanje redova plovidbe i cjenika usluga, osiguranje sredstava za kontinuirano, redovito i nesmetano obavljanje javnog prijevoza.
Ovim se Zakonom utvrđuje što obuhvaća međunarodni linijski pomorski promet, uvjete koje mora ispunjavati brod i brodar i usklađivanje redova plovidbe u međunarodnom linijskom pomorskom prometu te što obuhvaća povremeni prijevoz putnika.

Članak 2.

Javni prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu (u daljnjem tekstu: javni prijevoz) je prijevoz putnika, tereta i vozila u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske koji se obavlja na unaprijed utvrđenim linijama prema javno objavljenim uvjetima reda plovidbe i cjenikom usluga.
Međunarodni linijski pomorski promet obuhvaća putničke RO-RO i brzobrodske linije koje povezuju Republiku Hrvatsku s inozemnim lukama.
Uvjete koje mora ispunjavati brod i brodar za obavljanje međunarodnoga linijskoga pomorskog prometa propisuje ministar nadležan za poslove pomorstva (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 3.

Ovim se Zakonom uspostavlja sustav javnog prijevoza kojim se osigurava redovita povezanost naseljenih otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno, kao i naselja na kopnu, s primjerenim brojem dnevnih veza u oba pravca, a u cilju stvaranja boljih uvjeta za život na otocima i poticanja njihovog razvitka.
Uspostava sustava javnog prijevoza temelji se na načelima:
– poticanja gospodarskog razvoja otoka,
– kontinuitetu i redovitosti prijevoza s brodovima određenog kapaciteta i vrste, te
osiguranju odgovarajuće kvalitete prijevoza,
– uslugama prijevoza s unaprijed određenim cijenama i drugim uvjetima, i to
posebno za određene kategorije putnika i za određene linije,
– davanja potpore brodarima, bez koje nije moguće osigurati kontinuitet i
redovitost javnog prijevoza na određenim linijama,
– prilagođavanja javnog prijevoza stvarnim zahtjevima,
– osiguravanja dodatnih usluga prijevoza.
Djelatnost javnog prijevoza od interesa je za Republiku Hrvatsku.

Članak 4.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. linija je relacija ili skup relacija od početka do završetka prijevoza na kojoj se obavlja prijevoz putnika, tereta i vozila prema objavljenom redu plovidbe s jednim ili više plovila,
2. relacija je udaljenost između dva mjesta na liniji koja su u redu plovidbe označena kao luke pristajanja,
3. učestalost prijevoza je broj povratnih veza dnevno, odnosno tjedno na nekoj liniji,
4. red plovidbe za svaku liniju sadrži naziv brodara, broj i vrstu linije, luke pristajanja, obvezno vrijeme polaska i dolaska u luku ili vrijeme trajanja putovanja, razdoblje u kojem se obavlja prijevoz na toj liniji i rok važenja reda plovidbe,
5. cjenik usluga je isprava koja sadrži cijenu putne karte i druge uvjete prijevoza,
6. agencija za obalni linijski pomorski promet je neprofitna pravna osoba čija je djelatnost obavljanje poslova u vezi s davanjem koncesija za obavljanje javnog prijevoza na državnim linijama i drugih poslova utvrđenih u članku 17. ovoga Zakona.

 

II. JAVNI PRIJEVOZ

1. Razvrstavanje linija po značaju pravca

Članak 5.

Prema značaju pravca, linije na kojima se obavlja javni prijevoz, razvrstavaju se na:
1. državne linije,
2. županijske i međužupanijske linije,
3. lokalne linije.

Članak 6.

Državne linije jesu linije koje povezuju obalu s naseljenim otocima i otoke međusobno i dužobalne linije.
Obavljanjem javnoga prijevoza na državnim linijama osigurava se trajno i redovito povezivanje i održivi razvitak naseljenih otoka u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
Zbog postizanja ciljeva iz stavka 1. i 2. ovoga članka, te povećanja sigurnosti plovidbe u državnom proračunu u okviru sredstava za rad ministarstva nadležnog za poslove pomorstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) osigurat će se sredstva za poticanje gradnje brodova koji obavljaju prijevoz na linijama iz stavka 1. ovoga članka.
Utvrđivanje broja prometnih veza dnevno naseljenih otoka s kopnom u oba pravca, na linijama iz stavka 1. ovoga članka, provodit će se sukladno s odredbama Nacionalnoga programa razvitka otoka i programa donesenih na temelju istoga.

Članak 7.

Državne linije utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva, sukladno programima iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona.
Odluka o određivanju državnih linija iz stavka 1. ovoga članka sadrži relaciju na kojoj se obavlja prijevoz, minimalnu učestalost prijevoza, vrstu i kapacitet broda i vrstu prijevoza sukladno članku 13. ovoga Zakona.
Odluka iz stavka 2. ovoga članka može se izmijeniti samo u slučajevima ako to zahtijevaju gospodarski interesi, odnosno prilagođavanje javnog prijevoza novonastalim potrebama.

Članak 8.

Županijske i međužupanijske linije su linije kojima se poboljšava pomorsko prometno povezivanje naseljenih otoka i naselja na kopnu, otoka međusobno ili povezivanje naselja na kopnu na području jedne ili više županija.
Županijske i međužupanijske linije odlukom utvrđuje županijska skupština, odnosno županijske skupštine, uz prethodnu suglasnost Agencije za obalni linijski pomorski promet.
Odlukom iz stavka 2. ovoga članka određuje se relacija na kojoj se obavlja prijevoz, minimalna učestalost prijevoza te vrsta i kapacitet broda, odnosno vrsta prijevoza sukladno članku 13. ovoga Zakona.

Članak 9.

Lokalne linije su linije kojima se poboljšava pomorsko prometno povezivanje naseljenih otoka i naselja na kopnu, otoka međusobno ili povezivanje naselja na kopnu na području općine, odnosno grada.
Lokalne linije odlukom utvrđuje općinsko, odnosno gradsko vijeće uz prethodnu suglasnost Agencije za obalni linijski pomorski promet.
Odlukom iz stavka 2. ovoga članka određuje se relacija na kojoj se obavlja prijevoz, minimalna učestalost prijevoza te vrsta i kapacitet broda odnosno vrsta prijevoza sukladno članku 13. ovoga Zakona.

Članak 10.

Na liniji određenoj prema članku 5. ovoga Zakona, s odgovarajućom vrstom broda, kapacitetom broda, relacijom i učestalosti prijevoza, ne može se istovremeno utvrditi postojanje linije drugog značaja.
Ako županijska skupština, gradsko ili općinsko vijeće zatraži veću učestalost prijevoza na državnim linijama, dužno je u svojem proračunu osigurati sredstva za davanje potpore prema članku 49. stavku 2. ovoga Zakona za učestaliji prijevoz na toj liniji.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sklopit će ugovor o povećanoj učestalosti prijevoza na toj liniji s brodarom koji je dobio koncesiju za obavljanje prijevoza na toj državnoj liniji, pod istim uvjetima pod kojima je sklopljen ugovor o prijevozu na toj državnoj liniji, s tim da će se samo povećati učestalost prijevoza.

Povećanje učestalosti prijevoza financirat će se iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno stavku 2. ovoga članka.

Članak 11.

Javni prijevoz na linijama iz članka 5. ovoga Zakona obavljaju brodari koji su dobili koncesiju za obavljanje javnog prijevoza na određenoj liniji.

2. Razvrstavanje linija po vrsti i razdoblju obavljanja prijevoza

Članak 12.

Po vrsti prijevoza linije se razvrstavaju u trajektne, brzobrodske i klasične brodske linije.

Članak 13.

Trajektne linije obavljaju se brodovima posebno građenim za prijevoz putnika i vozila.
Brzobrodske linije obavljaju se brzim putničkim brodovima, definiranim u članku 5. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04.).
Klasične brodske linije obavljaju se putničkim brodovima, čija brzina nije manja od 12 čvorova.
Iznimno brodovi koji plove na relacijama kraćim od 5 milja, brzina može biti manja od brzine utvrđene u stavku 3. ovoga članka.
Brodovi iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka moraju udovoljavati primjenjivim zahtjevima tehničkih pravila i posjedovati propisane brodske isprave, zapise i knjige.
Dodatne tehničke uvjete koji se odnose na brzinu, starost broda, broj putnika, broj vozila koja se mogu prevoziti, te druge uvjete koje mora osigurati brodar za pojedinu liniju propisuje ministar.

Članak 14.

Linije na kojima se obavlja javni prijevoz prema razdoblju obavljanja prijevoza razvrstavaju se na:
1. cjelogodišnje linije,
2. sezonske linije.
Cjelogodišnje linije jesu linije na kojima se javni prijevoz obavlja redovito tijekom cijele godine.
Sezonske linije jesu linije na kojima se javni prijevoz ne obavlja kontinuirano tijekom cijele godine.

3. Agencija za obalni linijski pomorski promet

Članak 15.

Radi obavljanja poslova u vezi s davanjem koncesija za obavljanje javnog prijevoza na državnim linijama osniva se Agencija za obalni linijski pomorski promet (u daljnjem tekstu: Agencija).
Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a osnivačka prava ostvaruje Vlada Republike Hrvatske.
Sjedište Agencije je u Splitu.

Članak 16.

Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, na Agenciju se primjenjuju odredbe Zakona o ustanovama.

Članak 17.

Djelatnost Agencije obuhvaća sljedeće poslove:
1. poslove u vezi davanja koncesije i to: obavljanje pripremnih radnji za davanje koncesije, provođenje postupka za davanje koncesija, donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, potpisivanje ugovora o koncesiji, davanje suglasnosti na prijenos koncesije na drugog brodara i svi ostali poslovi koje sukladno ovom Zakonu i Zakonu o koncesijama obavlja davatelj koncesije; davanje odobrenja za zamjenski brod, davanje suglasnosti na cjenik usluga i na red plovidbe,
2. davanje prethodne suglasnosti na odluke iz članka 8. i 9. ovoga Zakona o županijskim, međužupanijskim i lokalnim linijama,

3. davanje prethodne suglasnosti na ugovor o povećanoj učestalosti prijevoza iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona,
4. utvrđivanje sezonskog i izvansezonskog razdoblja plovidbe,
5. objedinjavanje redova plovidbe,
6. nadzire provedbu odredaba ovoga Zakona, odluke i ugovora o koncesiji, u odnosu na potpore i plaćanje naknade za koncesije za državne linije,
7. ostali poslovi koji su ovim Zakonom povjereni Agenciji.
Agencija može na zahtjev županijske skupštine, općinskog, odnosno gradskog vijeće, uz naknadu na temelju ugovora obavljati i određene poslove iz točke 1. ovoga članka za županijske, međužupanijske i lokalne linije.

Članak 18.

Tijela Agencije su Upravno vijeće i ravnatelj.

Članak 19.

Agencijom upravlja Upravno vijeće.
Upravno vijeće ima predsjednika i 6 članova.
Predsjednika i članove Upravnog vijeća imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.
U Upravno vijeće imenuju se:
1. dva predstavnika Ministarstva,
2. jedan predstavnik Ministarstva financija,
3. jedan predstavnik Hrvatske gospodarske komore,
4. jedan predstavnik Hrvatskog registra brodova,
5. jedan predstavnik kojeg predlažu udruge brodara,
6. jedan predstavnik kojeg predlaže Sindikat pomoraca Hrvatske.
Mandat članova i predsjednika Upravnog vijeća je četiri godine. Iste osobe mogu biti ponovno imenovane za člana Upravnog vijeća.
Predsjednika i članove Upravnog vijeća Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra može razriješiti i prije isteka mandata.

Članak 20.

Upravno vijeće:
1. donosi Statut Agencije uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske,
2. odlučuje o namjeri davanja koncesije, donosi odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, o davanju suglasnosti na prijenos koncesije na drugog brodara, o poništenju postupka davanja koncesije, o određivanju zamjenskog broda te daje suglasnost na cjenik usluga i red plovidbe,
3. utvrđuje sezonsko i izvansezonsko razdoblje plovidbe,
4. daje prethodnu suglasnost na odluke o županijskim, međužupanijskim i lokalnim linijama iz članka 8. i 9. ovoga Zakona,
5. daje prethodnu suglasnost na ugovor o povećanoj učestalosti prijevoza iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona,

6. donosi odluke o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina u vlasništvu Agencije ili druge imovine do iznosa utvrđenog Statutom, samostalno, a iznad toga iznosa uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske,
7. donosi godišnji program rada i prati njegovo izvršavanje,
8. donosi financijski plan i godišnji obračun,
9. donosi opće akte Agencije,
10. raspisuje natječaj za izbor ravnatelja, te imenuje i razrješava ravnatelja uz suglasnost ministra,
11. odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim Zakonom, Zakonom o koncesijama o kojima odlučuje davatelj koncesije, a koja Statutom Agencije nisu stavljena u nadležnost ravnatelja Agencije.

Članak 21.

Voditelj poslovanja Agencije je ravnatelj.
Ravnatelja se imenuje na vrijeme od četiri godine.
Ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.
Ravnatelj za svoj rad odgovara Upravnom vijeću i ministru.
Ovlasti ravnatelja te uvjeti koje mora ispunjavati ravnatelj utvrđuju se Statutom Agencije.

Članak 22.

Sredstva za osnivanje i početak rada Agencije osiguravaju se u državnom proračunu.
Prostorije, opremu i druga sredstva za rad koje koristi Ministarstvo ili drugo državno tijelo daje se na korištenje Agenciji, prema popisu – bilanci koje utvrđuje Ministarstvo.
Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o davanju na korištenje prostorija, opreme i drugih sredstava za rad Agencije, prema popisu – bilanci iz stavka 2. ovoga članka.
Do osiguranja prostora i opreme za rad Agencije prema stavku 2. i 3. ovoga članka, poslovni prostor i oprema potrebna za rad Agencije može se osigurati uzimanjem u zakup od druge pravne ili fizičke osobe.

Članak 23.

Sredstva za obavljanje djelatnosti Agencije, u skladu s njezinim programom rada i financijskim planom, osiguravaju se:
1. iz dijela naknade od koncesija na državnim linijama,
2. iz državnog proračuna.
Visinu dijela naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na temelju financijskog plana Agencije, najkasnije 30 dana prije završetka tekuće proračunske godine.
Sredstvima iz stavka 1. ovoga članka financiraju se troškovi rada Agencije.

Članak 24.

Sredstva za davanje potpora brodarima, sukladno odredbama ovoga Zakona, osiguravaju se u državnom proračunu, kao sredstva Agencije za svaku godinu zasebno, na temelju financijskog plana Agencije.

Članak 25.

Ako u obavljanju svoje djelatnosti Agencija ostvari dobit, odluku o raspolaganju s dobiti, kao i način snošenja gubitka Agencije, donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Upravnog vijeća.
Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze Agencije.

4. Koncesije

Članak 26.

Pravo obavljanja javnog prijevoza stječe se na temelju koncesije.

Na temelju konačne odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja davatelj koncesije i koncesionar potpisuju ugovor o koncesiji na temelju kojeg koncesionar stječe pravo i preuzima obvezu obavljati djelatnost iz ugovora o koncesiji.

Koncesija za obavljanje javnog prijevoza smatra se koncesijom za javne usluge te se na sva pitanja u vezi s tom koncesijom koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje Zakon o koncesijama.

Članak 27.

Davatelj koncesije za državne linije je Agencija.

Davatelj koncesije za županijske linije je županijska skupština, a za lokalne linije gradsko ili općinsko vijeće.

Davatelj koncesija za međužupanijske linije su nadležne županijske skupštine koje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donose u suglasnosti.

Ako se županijske skupštine prema stavku 3. ovoga članka u roku od 30 dana nakon isteka roka za dostavu ponuda ne usuglase u vezi odabira najpovoljnijeg ponuditelja, dužne su donijeti odluku o poništenju postupka davanja koncesije.

Članak 28.

Koncesija za obavljanje javnog prijevoza može se dati pravnoj i fizičkoj osobi upisanoj u sudski, odnosno obrtni registar u Republici Hrvatskoj za obavljanje djelatnosti pomorskoga obalnog prijevoza putnika i robe, koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. da je u upisnom listu broda kojim obavlja javni prijevoz upisana kao kompanija sukladno članku 5. stavku 1. točki 34.) Pomorskog zakonika,
2. da u vlasništvu ima odgovarajući brod za obavljanje prijevoza na liniji za koju traži koncesiju,
3. da je brod iz točke 2. ovoga članka upisan u upisnik trgovačkih brodova Republike Hrvatske i da je proveden postupak carinjenja,
4. da brod ispunjava propisane tehničke uvjete iz članka 13. ovoga Zakona,
5. da su članovi posade broda hrvatski državljani koji imaju sklopljen ugovor o radu s brodarom, a isti se temelji na minimalnim radnim i socijalnim standardima utvrđenim između reprezentativnih predstavnika brodara i pomoraca.
Iznimno, za održavanje lokalnih brodskih linija kraćih od 3 Nm može se obavljati brodicom namijenjenom za gospodarske svrhe, koja je upisana u evidenciju brodica (očevidnik).
Prilikom podnošenja ponude za dobivanje koncesije podnositelj ponude može priložiti rješenje nadležne lučke kapetanije o predbilježbi upisa broda i potvrdu o usklađenosti za kompaniju izdanu od strane ovlaštene organizacije umjesto uvjeta iz stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga članka, a te uvjete mora ispuniti do sklapanja ugovora o koncesiji.

Članak 29.

Brisan.

Članak 30.

Poslove potrebne za provedbu postupka davanja koncesije obavlja stručno povjerenstvo.

Stručno povjerenstvo za koncesije na državnim linijama imenuje Agencija.

Stručno povjerenstvo za koncesije za županijske, međužupanijske i lokalne linije imenuje davatelj koncesije za te linije.

U stručno povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka obvezno se imenuje:

1. jedan predstavnik lučke kapetanije – pomorske struke,

2. jedan predstavnik Hrvatskog registra brodova – tehničke struke.

Članak 31.

Stručno povjerenstvo za koncesije na državnim linijama ima pet članova, a čine ga:

1. dva predstavnika Ministarstva – ekonomske i tehničke struke,

2. jedan predstavnik lučke kapetanije – pomorske struke,

3. jedan predstavnik Hrvatskog registra brodova – tehničke struke,

4. jedan predstavnik Agencije – pravne struke.

Ako ministarstvo nadležno za financije imenuje svojeg predstavnika u stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka tada u stručno povjerenstvo ulazi jedan predstavnik Ministarstva tehničke struke ili ekonomske struke.

Članak 32.

Koncesija za obavljanje javnog prijevoza daje se na rok od jedne do deset godina i to:
1. za državne linije od pet do deset godina,
2. za županijske i međužupanijske linije od tri do osam godina,
3. za lokalne linije od jedne do pet godina.

Članak 33.

Brisan.

Članak 34.

Brisan.

Članak 35.

Brisan.

Članak 36.

Kada odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja sadrži uvjet koji se mora ispuniti do potpisivanja ugovora o koncesiji, ako koncesionar ne ispuni taj uvjet ugovor se neće potpisati, već će se odabrati sljedeći najpovoljniji ponuditelj.

Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne može izvršiti odabir donijet će se odluka o poništavanju postupka davanja koncesije.

Članak 37.

Brisan.

Članak 38.

Za koncesiju obavljanja javnog prijevoza plaća se naknada.
Naknada za koncesiju sastoji se od stalnog i promjenjivog dijela.
Naknada od koncesije prihod je:
1. za državne linije državnog proračuna, odnosno Agencije sukladno članku 23. ovoga Zakona,
2. za županijske linije proračuna županije,
3. za međužupanijske linije proračuna županija, davatelja koncesije u jednakim dijelovima,
4. za lokalne linije proračuna općine ili grada.

Članak 39.

Podrobnije uvjete, vrednovanje kriterija za davanje koncesije, kriteriji za određivanje cijene usluge, visinu naknade i način plaćanja, vrstu i vrijednost jamstva propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 40.

Iznimno, u slučaju izvanrednih okolnosti koje traju privremeno, davatelj koncesije može s najpovoljnijim ponuditeljem sklopiti ugovor o obavljanju privremenog prijevoza na toj liniji dok takve okolnosti traju.

Izvanredne okolnosti u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se:

1. kada na strani koncesionara nastupe takve okolnosti uslijed kojih više nije u mogućnosti izvršavati obveze iz ugovora o koncesiji,

2. kada na strani koncesionara nastupe okolnosti zbog kojih je koncesionaru izvršavanje obveza otežano, a koje se mogu otkloniti u roku od 90 dana,

3. razdoblje od prestanka koncesije prema Zakonu o koncesijama do konačnosti odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja,

4. rekonstrukcija mosta ili luke i havarija broda.

U slučaju iz stavka 2. točke 1. ovoga članka ugovor o obavljanju privremenog prijevoza može trajati najduže do konačnosti odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, a u slučaju iz točke 2. do uspostave ponovnog redovitog izvršavanja ugovornih obveza od strane koncesionara.

Ugovor o obavljanju privremenog prijevoza iz stavka 1. i 3. ovoga članka smatra se ugovorom o javnim uslugama, te se na postupak za njegovo sklapanje odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o javnoj nabavi koje se odnose na sklapanje ugovora u pregovaračkom postupku bez prethodne objave.

Članak 41.

Brisan.

Članak 42.

Ako se na liniji iz članka 5. ovoga Zakona, u prethodnom razdoblju ne kraćem od godinu dana, obavljanje prometa fizički poveća za 30 %, a koncesionar postojećim kapacitetima nije u mogućnosti udovoljiti povećanju prometa, može se na toj liniji dati još jedna koncesija.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka koncesionar ima pravo na raskid ugovora, pod uvjetima utvrđenim ugovorom.
Ako na određenoj liniji u jednogodišnjem razdoblju dođe do smanjenja prometa, može se povećati visina potpore.
O povećanju visine potpore u smislu stavka 3. ovoga članka zatražit će se mišljenje Ministarstva financija i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Članak 43.

Za svaku liniju iz članka 5. ovoga Zakona koncesionar mora osigurati zamjenski brod istih ili približno istih karakteristika, u roku utvrđenom u obavijesti o namjeri davanja koncesije, a koji ovisi o duljini linije, ali ne može biti duži od 24 sata.
U slučaju više sile davatelj koncesije može iznimno dopustiti privremeno obavljanje prijevoza, dok traju takve okolnosti, a najduže 30 dana, zamjenskim brodom koji ne ispunjava uvjete iz članka 13. ovoga Zakona, ako bi prekid linije značajnije poremetio život na otocima.
Višom silom ne smatra se prekid plovidbe do kojeg bi došlo zbog nesposobnosti broda za plovidbu.

Članak 44.

Ako tijekom trajanja koncesije nastanu promjene zbog kojih je u javnom interesu potrebno ograničiti opseg koncesije ili izvršiti potrebne promjene bitnih elemenata koncesije radi prilagođavanja novonastalom stanju, odgovarajuće će se izmijeniti ugovor o koncesiji.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka koncesionar ima pravo na raskid ugovora pod uvjetima utvrđenim ugovorom.

Članak 45.

Na brodovima na kojima se obavlja javni prijevoz službeni jezik posade je hrvatski jezik.

Članak 46.

Za vrijeme trajanja koncesije davatelj koncesije može na zahtjev koncesionara odobriti promjenu broda tako da se brod za koji je dana koncesija zamijeni brodom manjeg ili većeg kapaciteta, ako za to postoje opravdani razlozi, ali pod uvjetom da to ne utječe na kvalitetu i redovito obavljanje javnog prijevoza na određeno liniji.

U slučaju zamjene brodova prema stavku 1. ovoga članka potpora se mora temeljiti na stvarnim troškovima zamjenskog broda, s tim da visina potpore ne može biti veća od potpore određene ugovorom o koncesiji, ali može biti manja ovisno o stvarnim troškovima broda.

Uvjeti zamjene broda prema stavku 1. ovoga članka podrobnije se uređuju propisom iz članka 39. ovoga Zakona

5. Cijene i cjenik usluga

Članak 47.

Cijene javnog prijevoza na linijama koje povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno za stanovnike otoka određuju se na način da ne budu veće od cijene prijevoza na linijama iste udaljenosti u županijskom cestovnom prijevozu matične obalno-otočne županije.
Učenici, studenti, umirovljenici i osobe starije od 65 godina koji imaju prebivalište na otoku te zdravstveni djelatnici pri obavljanju redovitih i hitnih prijevoza bolesnika imaju pravo na besplatan javni prijevoz na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno, što dokazuju odgovarajućom ispravom.
Otočnim godišnjim programom Republike Hrvatske utvrdit će se popust na cijene u javnom prijevozu osobnih i teretnih vozila za fizičke i pravne osobe koje imaju prebivalište, odnosno sjedište na otocima.
Radi naknade dijela prihoda koje brodari ne mogu ostvariti zbog određivanja cijena iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, smanjit će se visina naknade za koncesiju ili povećati potpora.
Ministar uz suglasnost ministra financija donijet će propis o vrstama isprava te načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz iz stavka 1. do 3. ovoga članka.

Članak 48.

Cjenik usluga utvrđuje brodar koji je dobio koncesiju za obavljanje javnog prijevoza na određenoj liniji.
Na cjenik usluga suglasnost daje davatelj koncesije.

Pravo davatelja koncesije na davanje suglasnosti na cjenik usluga mora biti sastavni dio dokumentacije za nadmetanje.

6. Potpore

Članak 49.

Ako za obavljanje javnog prijevoza na određenim linijama na kojima brodari, uzimajući u obzir vlastiti gospodarski interes temeljen na tržišnim principima, pod danim uvjetima i u danom opsegu ne bi preuzeli obvezu obavljanja toga prijevoza, daje se potpora.
Potpora se daje u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, kada se na određenoj liniji od ostvarenog prihoda ne mogu pokriti stvarni troškovi, a s ciljem osiguranja javnog prijevoza na toj liniji.

Članak 50.

Svaki koncesionar dužan je platiti naknadu za koncesiju neovisno o eventualnoj potpori koju može dobiti.

Minimalni iznos pokrića troškova (potpora) predstavlja najviši iznos određen za podmirenje razlike između rashoda i prihoda na liniji.
Kriteriji za davanje potpore podrobnije se uređuju propisom iz članka 39. ovoga Zakona.
Koncesionar koji je dobio potporu mora za liniju za koju je dobio potporu voditi posebno knjigovodstvo po principu profitnog centra.

Članak 51.

Sredstva za osiguranje potpore sukladno članku 50. ovoga Zakona, osiguravaju se:
1. za državne linije u državnom proračunu, sukladno članku 24. ovoga Zakona,
2. za županijske i međužupanijske linije u proračunu županija davatelja koncesije,
3. za lokalne linije u proračunu općine, odnosno grada.

7. Red plovidbe

Članak 52.

Red plovidbe utvrđuje brodar nakon usuglašavanja prema članku 53. ovoga Zakona.
Red plovidbe za svaku liniju sadrži: naziv brodara, broj i vrstu linije, luke pristajanja, obvezno vrijeme polaska i dolaska u luku, razdoblje u kojem se linija održava i rok važenja reda plovidbe.
Cjelogodišnji red plovidbe može sadržavati sezonsko i izvansezonsko razdoblje.
Agencija svake godine na prijedlog brodara utvrđuje početak i vrijeme trajanja sezonskog i izvansezonskog razdoblja plovidbe.
Red plovidbe mora se utvrditi do 31. listopada za sljedeću godinu.

Redove plovidbe utvrđene prema stavku 1. do 5. ovoga članka konačno potvrđuje Upravno vijeće Agencije nakon donošenja državnog proračuna za sljedeću godinu.

Članak 53.

Brodari su obvezni redove plovidbe u unutarnjem i međunarodnom linijskom pomorskom prometu, na linijama iz članka 2. stavka 2. i članka 5. ovoga Zakona, međusobno uskladiti u Hrvatskoj gospodarskoj komori i to u županijskim komorama Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik, najkasnije do 31. listopada za sljedeću godinu.
Brodar je dužan red plovidbe dostaviti nadležnoj županijskoj komori, radi usklađivanja s redovima vožnje drugih vidova prometa, te gospodarskim interesima i interesima žitelja na otocima i nadležnim predstavnicima Otočnog vijeća.
Suglasnost na redove plovidbe za linije iz članka 2. stavka 2. i članka 5. ovoga Zakona daje Agencija na temelju usuglašenog i predloženog reda plovidbe od nadležne županijske gospodarske komore, nadležne lučke uprave i lučke kapetanije.

Članak 54.

Agencija je dužna utvrđeni red plovidbe pravodobno objediniti, objaviti i dostaviti brodarima najmanje 30 dana prije dana njegova stupanja na snagu.
Radi uvida korisnika usluga, drugih zainteresiranih fizičkih i pravnih osoba u red plovidbe, brodari su dužni objaviti red plovidbe na mjestima gdje brodar prodaje isprave za prijevoz putnika, tereta i vozila, kao i kod lučkih kapetanija koje obavljaju nadzor nad pridržavanjem reda plovidbe, kao i na internetskim stranicama.

Članak 55.

Brodar je obvezan pridržavati se objavljenog reda plovidbe koji se ne može mijenjati tijekom njegovog razdoblja primjene.
Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, red plovidbe može biti izmijenjen uz suglasnost Agencije, ako se određena linija ukida, dodaje nova linija ili izmjeni njezina relacija zbog izvanrednih okolnosti koje su neovisne od volje brodara.
Ako brod ne može preuzeti sve prispjele putnike i vozila brodar će osigurati kontinuirano obavljanje javnog prijevoza sukladno uvjetima utvrđenim ugovorom o koncesiji..

 

III. POVREMENI PRIJEVOZ

Članak 56.

Povremeni prijevoz putnika u obalnom pomorskom prometu jesu prijevozi koji se ne obavljaju prema utvrđenim redovima plovidbe.
Povremeni prijevoz putnika iz stavka 1. ovoga članka smatra se osobito prijevoz kao sastavni dio turističke usluge (izletničkog programa, turističkog paket-aranžmana, transfera putnika) te taksi prijevoz i prijevoz djelatnika pravnih i fizičkih osoba za njihove potrebe.
Brodar koji obavlja prijevoz putnika kao sastavni dio turističke ponude, ne smije obavljati transfer, odnosno prijevoz putnika koji nisu korisnici turističke ponude.
Taksi prijevoz je povremeni prijevoz putnika bez utvrđenog reda plovidbe i prema javno objavljenom cjeniku, za prijevoz pojedinaca ili grupe od najviše 12 putnika.
Taksi prijevoz može obavljati samo pravna ili fizička osoba registrirana za tu djelatnost, s prijavljenim brodom, odnosno brodicom za gospodarsku namjenu i ishođenim odobrenjem za obavljanje taksi prijevoza na pomorskom dobru.

Članak 57.

Povremeni prijevoz putnika u obalnom pomorskom prometu ne smatra se javnim prijevozom.

Članak 58.

Povremeni prijevoz putnika kao sastavni dio turističke usluge organiziraju pravne i fizičke osobe sukladno odredbama propisa kojim se uređuje pružanje usluga u turizmu.
Pravne i fizičke osobe organiziraju povremeni prijevoz svojih djelatnika za svoje potrebe.

 

IV. INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 59.

Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavljaju inspektori i drugi ovlašteni državni službenici Ministarstva.

 

V. PREKRŠAJI

Članak 60.

Povrede odredaba ovoga Zakona smatraju se pomorskim prekršajima.
Na postupak i tijela za vođenje prekršaja iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 989. stavka 2. i članci 990. do 992. Pomorskog zakonika.

 

VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 61.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja:
1. obavlja javni prijevoz bez potpisanog ugovora o koncesiji (članak 26. stavak 2.),
2. na cjenik usluga ne zatraži suglasnost davatelja koncesije (članak 48. stavak 2.),
3. ne utvrdi red plovidbe u propisanom roku (članak 52. stavak 5.),
4. ne dostavi red plovidbe nadležnoj županijskoj komori (članak 53. stavak 2.),
5. ne objavi red plovidbe (članak 54. stavak 2),
6. se ne pridržava objavljenog reda plovidbe (članak 55.),
7. ne osigura da je službeni jezik posade na brodu hrvatski jezik (br. 45.),
8. koji na brodu ima člana posade koji ne ispunjava uvjete iz članka 28. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona,
9. koji u propisanom roku ne priloži isprave iz članka 28. stavak 3. ovoga Zakona,
10. ukoliko brodar u određenom roku ne osigura zamjenski brod sukladno odredbama članka 43. stavka 1. ovoga Zakona.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.
Za prekršaj iz stavka 1. točke 6. ovoga članka kaznit će se i zapovjednik broda novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.

 

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 62.

Vlada Republike Hrvatske imenovat će privremenog ravnatelja Agencije na prijedlog ministra u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Privremeni ravnatelj obavit će pripreme za početak rada Agencije, te podnijeti prijedlog za upis u sudski registar.
Vlada Republike Hrvatske imenovat će Upravno vijeće u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a u daljnjem roku od 30 dana Upravno vijeće donijet će Statut Agencije.
Obvezuje se Ministarstvo da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona utvrdi popis-bilancu, opreme i sredstava iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona koja se daju na korištenje Agenciji.
Do početka rada Agencije iz članka 15. ovoga Zakona poslove Agencije obavljat će Ministarstvo.
Protiv odluke o davanju koncesije koju donosi Ministarstvo žalba nije dopuštena, već se neposredno može pokrenuti upravni spor.
Do početka rada Agencije sredstva za provođenje ovoga Zakona osigurat će se u državnom proračunu u okviru sredstava za rad Ministarstva.

Članak 63.

Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka koja je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona održavala državne linije na temelju posebnog zakona, nastavlja održavati postojeće linije do preuzimanja linije od brodara koji je dobio koncesiju za obavljanje prijevoza na određenoj liniji, sukladno odredbama ovoga Zakona.
Brodari koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona održavaju državne linije na temelju rješenja o odobrenju za održavanje određene linije nastavljaju održavati postojeću liniju do preuzimanja linije od brodara koji je dobio koncesiju za obavljanje prijevoza na određenoj liniji, sukladno odredbama ovoga Zakona.
Brodari koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona održavaju državne linije na temelju ugovora o održavanju određene linije nastavljaju održavati postojeću liniju do preuzimanja linije od brodara koji je dobio koncesiju za obavljanje prijevoza na određenoj liniji, sukladno odredbama ovoga Zakona, uz mogućnost izmjene uvjeta iz dosadašnjeg ugovora nastalih u poslovanju zbog izmijenjenih uvjeta na tržištu.
U slučaju da brodar iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne može održavati liniju ili prestane ispunjavati uvjete za održavanje te linije, Agencija će odrediti drugog brodara koji ispunjava uvjete za održavanje te linije da obavlja prijevoz do trenutka preuzimanja linije od brodara koji je dobio koncesiju za obavljanje prijevoza na toj liniji, sukladno odredbama ovoga Zakona.
Za održavanje linija sukladno odredbama stavka 1. do 4. ovoga članka na kojima se od ostvarenih prihoda ne mogu pokriti ukupni troškovi prijevoza, razlika sredstava osigurat će se u državnom proračunu na temelju ugovora kojega sklapa brodar i Agencija, a kojim se utvrđuju visina potpore sukladno članku 49. do 51. ovoga Zakona i ostali uvjeti za održavanje predmetnih linija.

Članak 64.

Brodari, koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona održavaju županijske i lokalne linije nastavljaju održavati liniju do trenutka preuzimanja linije od brodara koji je dobio koncesiju, sukladno odredbama ovoga Zakona.
Brodari koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona održavaju županijsku liniju na temelju rješenja o davanju odobrenja za održavanje linije nastavljaju održavati postojeću liniju do isteka roka određenog u rješenju.
U slučaju da brodar iz stavka 1. ovoga članka ne može održavati liniju ili prestane ispunjavati uvjete za održavanje određene linije, nadležna županijska skupština, gradsko ili općinsko vijeće odredit će drugog brodara koji ispunjava uvjete za održavanje te linije, da obavlja prijevoz na toj liniji do preuzimanja linije od brodara koji je dobio koncesiju za obavljanje prijevoza na toj liniji, sukladno odredbama ovoga Zakona.
Za održavanje županijskih i lokalnih linija prema stavku 1. ovoga članka na kojima se iz ostvarenih prihoda ne mogu podmiriti ukupni troškovi prijevoza, razlika sredstava osigurat će u proračunu nadležne županije, grada ili općine.

Članak 65.

Agencija će sukcesivno godišnje provesti postupak za davanje koncesija za određeni broj državnih linija, sukladno raspoloživim sredstvima planiranim u državnom proračunu Republike Hrvatske, s time da se u roku od 7 godina obuhvate sve državne linije.
Natječaj za davanje koncesije za županijske i međužupanijske linije kao i lokalne linije raspisat će nadležno tijelo iz članka 26. stavka 3. i 4. ovoga Zakona najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 66.

Vlada Republike Hrvatske donijet će propis iz članka 29. stavka 2., članka 39. i članka 50. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ministar će donijeti propis iz članka 2. stavka 3., propis iz članka 13. stavka 6. i članka 47. stavka 5. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 67.

Linije iz članka 7., 8. i 9. ovoga Zakona nadležna tijela utvrdit će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 68.

Do stupanja na snagu propisa iz članka 47. stavka 5. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na besplatan prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu (»Narodne novine«, br. 52/05.).

Članak 69.

Privatizacija Jadrolinije, društva za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka, može se obaviti samo na temelju posebnog zakona i to nakon dodjele koncesija za sve državne linije, sukladno odredbama ovoga Zakona.

Članak 70.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:
– Zakon o javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu (»Narodne novine«, br. 131/97.,
– članci 3. do 6. i članak 19. Zakona o Jadroliniji, Rijeka (»Narodne novine«, br. 11/96.),
– članak 10. stavak 3., članak 10. stavci 1., 2., 4. i 6. u dijelu koji se odnosi na pomorski promet, članak 12. stavci 1. do 5., članak 12. stavak 6. u dijelu koji se odnosi na pomorski promet Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99. i 32/02.).

Članak 71.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 342-01/05-01/02
Zagreb, 10. ožujka 2006.
 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 18/11

 

Članak 4.

Iznimno od odredbe članka 32. ovoga Zakona u razdoblju od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, koncesije za obavljanje javnog prijevoza daju se s rokom trajanja do 31. prosinca 2016.

Članak 5.

Koncesije za obavljanje javnog prijevoza dane do stupanja na snagu ovoga Zakona važe do isteka roka na koji su dane, ali ne dulje od 31. prosinca 2016.