Povezani zakoni

Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

pročišćeni tekst zakona

NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12

Uživajte...

Baza je ažurirana 31.07.2014. zaključno sa NN 92/14

 

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine, grada (u daljem tekstu: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave), u granicama određenim zakonom kojim se uređuju pojedina pitanja ako odredbama ovog Zakona nije određeno drugačije.

Članak 2.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proračunu.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurava prihode razmjerne rashodima za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga.

 

II. IZVORI SREDSTAVA

Članak 3.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stječe prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i od dotacija iz državnoga i županijskoga proračuna.

Članak 4.

Vlastiti izvori županije jesu:

1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (“Narodne novine”, br. 90/92),

2. županijski porezi, u skladu s ovim Zakonom,

3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje, koje sami propišu,

4. drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom.

Članak 5.

Županijski porezi su:

1. porez na nasljedstva i darove,

2. porez na cestovna motorna vozila,

3. porez na plovila,

4. porez na automate za zabavne igre.

1. Porez na nasljedstva i darove

Članak 6.

(1) Porez na nasljedstva i darove plaća se na nekretnine, u skladu sa zakonom, na gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednosnice) te na pokretnine ako im je pojedinačna tržišna vrijednost veća od 50.000,00 kuna na dan utvrđivanja porezne obveze.

(2) Porez na nasljedstva i darove ne plaća se ako se na naslijeđene ili darovane pokretnine plaća porez na dodanu vrijednost.

Članak 7.

(1) Obveznici poreza na nasljedstva i darove su fizičke i pravne osobe, koje na teritoriju Republike Hrvatske naslijede ili prime na dar ili steknu po drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove.

(2) Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi u ostavinskom postupku, porez na nasljedstva i darove plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili joj je ustupljeno.

Članak 8.

Brisan.

Članak 9.

(1) Osnovicu poreza na nasljedstva i darove čini iznos gotova novca, te tržišna vrijednost financijske i druge imovine, na dan utvrđivanja porezne obveze, nakon odbitka dugova i troškova što se odnose na imovinu na koju se plaća taj porez.

(2) Osnovicu poreza na nasljedstva i darove iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje nadležno porezno tijelo.

Članak 10.

Brisan.

Članak 11.

(1) Obveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove nastaje u trenutku pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili odluke državnog tijela ili suda ili u trenutku primitka dara.

(2) Dar se smatra primljenim u trenutku potpisa ugovora o darovanju, a ako nije sklopljen pisani ugovor o darovanju, u trenutku primitka dara.

(3) Ako se rješenje o nasljeđivanju ili odluka tijela državne uprave ili suda ili ugovor o darovanju, ne prijave ili se ne prijave pravodobno, porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti naslijeđene ili na dar primljene imovine na dan prijavljivanja ili otkrivanja porezne obveze.

Članak 12.

Brisan.

Članak 13.

Porez na nasljedstva i darove plaća se po stopi do 5%.

Članak 14.

Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju:

1. bračni drug, krvni srodnici u ravnoj liniji, te posvojenici i posvojitelji umrlog ili darovatelja,

2. braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja, ako su živjeli u zajedničkom kućanstvu s ostaviteljem u trenutku njegove smrti ili s darovateljem u trenutku primitka dara. Zajedničkim kućanstvom u smislu ovoga Zakona smatra se zajedničko stjecanje prihoda i imovine te raspolaganje prihodima i imovinom koja se nasljeđuje ili daruje,

3. fizičke i pravne osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje pokretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom,

4. Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, vjerske zajednice, zaklade i fondacije, Crveni križ i druge humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa,

5. fizičke i pravne osobe kada primaju darove (donacije) za svrhe utvrđene posebnim propisima.

Članak 15.

Brisan.

Članak 16.

(1) Obveznici poreza na nasljedstva i darove moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti rješenje o nasljeđivanju odnosno odluku tijela državne uprave ili suda ili ugovor o darovanju, i to u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili odluke tijela državne uprave ili suda ili od dana sklapanja ugovora o darovanju.

(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka treba dostaviti nadležnom poreznom tijelu prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili sjedištu poreznog obveznika.

(3) Porez na nasljedstva i darove plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(4) Porez na nasljedstva i darove prihod je županije prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili sjedištu nasljednika ili daroprimatelja.

2. Porez na cestovna motorna vozila

Članak 17.

(1) Porez na cestovna motorna vozila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici registriranih osobnih automobila i motocikla.

(2) Osobni automobil, u smislu ovoga Zakona, motorno je vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne prelazi 250 kilograma.

(3) Motocikl, u smislu ovoga Zakona, motorno je vozilo na dva kotača, s bočnom prikolicom ili bez nje i motorno vozilo na tri kotača, ako njegova masa nije veća od 400 kilograma.

(4) Porez na cestovna motorna vozila plaća se godišnje prema snazi motora iskazanoj u kW i godinama starosti vozila i to:

1. za osobne automobile:

Ako je snaga motora

PLAĆA SE KUNA

preko

do

do 2 godine

od 2 do 5

od 5 do 10

kW

kW

starosti

god. starosti

god. starosti

 

55

300,00

250,00

200,00

55

70

400,00

350,00

250,00

70

100

600,00

500,00

400,00

100

130

900,00

700,00

600,00

130

 

1.500,00

1.200,00

1.000,00

2. za motocikle:

 Ako je snaga motora

PLAĆA SE KUNA

preko

do

do 2 godine

od 2 do 5

od 5 do 10

preko 10

kW

kW

starosti

god. starosti

 god. starosti

god. starosti

 

20

100,00

 80,00

50,00

20

50

200,00

150,00

100,00

50,00

50

80

500,00

400,00

300,00

200,00

80

 

1.200,00

1.000,00

800,00

600,00

 

Članak 18.

(1) Porez na cestovna motorna vozila ne plaća se na vozila Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na vozila tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na vozila zdravstvenih ustanova, vatrogasnih jedinica, diplomatskih i konzularnih predstavništava i stranoga diplomatskog osoblja te na posebna vozila kojima vlasnici obavljaju registriranu djelatnosti za prijevoz umrlih i taksi službu.

(2) Porez na cestovna motorna vozila ne plaćaju osobe koje su u cijelosti bile oslobođene plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost (poreza na promet) pri nabavi vozila.

Članak 19.

(1) Porez na cestovna motorna vozila plaća se prema rješenju o utvrđivanju poreza koje donosi nadležno porezno tijelo.

(2) Pri promjeni vlasništva cestovnoga motornog vozila tijekom kalendarske godine novi vlasnik ne plaća porez na cestovna motorna vozila ako je taj porez bio utvrđen prijašnjem vlasniku.

(3) Ako je tijekom kalendarske godine nabavljeno novo motorno vozilo, vlasnik toga vozila plaća godišnji porez umanjen za dio godine prije nabave vozila.

(4) Porez na cestovna motorna vozila plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(5) Županija može svojom odlukom propisati da se porez na cestovna motorna vozila plaća pri registraciji vozila.

(6) Porez na cestovna motorna vozila prihod je županije u kojoj je sjedište ili prebivalište obveznika toga poreza.

 

3. Porez na plovila

Članak 20.

(1) Porez na plovila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici plovila.

(2) Plovilom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se brod (jahta ili brodica) i čamac unutarnje plovidbe koji služe razonodi, športu ili rekreaciji.

(3) Porez na plovila plaća se godišnje prema dužini plovila iskazanoj u metrima, godinama starosti plovila, ima li plovilo kabinu ili nema te snazi motora iskazanoj u kW i to:

1.  za plovila bez kabine:

Ako je dužina

PLAĆA SE KUNA

plovila u metrima

Snaga motora (kW)

preko

do

do 30

 preko 30 do 100

preko 100

5

7

200,00

400,00

7

10

100,00

300,00

500,00

10

 

200,00

450,00

600,00


 

2. za plovila s kabinom na motorni pogon:

Ako je dužina

PLAĆA SE KUNA

plovila u metrima

Snaga motora (kW)

preko

do

do

preko 30

preko 100

preko

 

 

30

do 100

do 500

500

5

7

 –

200,00

300,00

7

10

200,00

400,00

500,00

2.500,00

10

12

300,00

500,00

1.000,00

3.500,00

12

 

400,00

1.000,00

3.000,00

5.000,00

 

3. za plovila s kabinom i pogonom na jedra:

 

Ako je dužina

PLAĆA SE KUNA

plovila u metrima

Snaga motora (kW)

preko

do

do

preko 10

preko 25

preko

 

 

10

 do 25

 do 50

50

5

7

300,00

400,00

500,00

7

10

200,00

600,00

1.000,00

2.000,00

10

12

300,00

800,00

2.000,00

3.000,00

12

 

400,00

1.500,00

3.000,00

4.000,00

Članak 21.

Porez na plovila ne plaća se na plovila kojima se obavlja registrirana djelatnost i brodice u vlasništvu domicilnog stanovništva na otocima koje služe za nužnu organizaciju života i održavanje posjeda na otocima.

Članak 22.

(1) Porez na plovila plaća se prema rješenju o utvrđivanju poreza kojeg donosi nadležno porezno tijelo na području koje je plovilo registrirano.

(2) Porez na plovila plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(3) Porez na plovila prihod je županije na području koje je plovilo registrirano.

 

4. Porez na automate za zabavne igre

Članak 23.

(1) Predmet oporezivanja su automati za zabavne igre koji se stavljaju u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima.

(2) Pod automatima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se automati koji služe za priređivanje zabavnih igara na računalima, simulatorima, videoautomatima, fliperima, pikadima, biljarima, stolnim nogometom i drugim sličnim automatima koji se stavljaju u pogon s pomoću kovanica, žetona ili uz naplatu, pri čemu igrač ne ostvaruje dobitak u novcu, stvarima ili pravima.

(3) Automati za zabavne igre razvrstavaju se u dvije skupine:

1. automati skupine A (videoigre, simulatori i drugi elektronski automati za zabavu na kojima igrač ne ostvaruje dobitak),

2. automati skupine B (fliperi, biljar, hokej, stolni nogomet, pikada i drugi mehanički automati).

Članak 24.

Pod zabavnim klubovima u smislu stavka 1. članka 23. ovoga Zakona smatraju se prostori u kojima se priređuju zabavne igre na automatima za zabavu, a čija površina ne može biti manja od 30 m2 i u kojima mora biti postavljeno najmanje 5 automata za zabavne igre.

Članak 25.

Obveznik poreza na automate za zabavne igre je pravna ili fizička osoba koja automate za zabavne igre stavlja u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima.

Članak 26.

(1) Porez na automate za zabavne igre plaća se mjesečno 100,00 kuna.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se na automate za zabavu vrste biljar, ako imaju na vidnom mjestu istaknutu markicu Hrvatskog biljarskog saveza.

Članak 27.

(1) Porez na automate za zabavne igre plaća se prema mjestu gdje se automat za zabavne igre stavlja u uporabu.

(2) Porezni obveznik dužan je prije stavljanja u uporabu automata za zabavne igre nadležnom poreznom tijelu prema mjestu uporabe automata mjesečno podnositi zahtjev za izdavanje nadzorne naljepnice (markice) za označavanje automata. Uz zahtjev za izdavanje nadzorne naljepnice (markice) porezni obveznik mora priložiti:

1) dokaz o odobrenju za obavljanje djelatnosti priređivanja zabavne igre,

2) podatke o broju i vrsti automata za zabavne igre koje stavlja u uporabu,

3) podatke o mjestu postavljanja svakoga pojedinačnog automata za zabavne igre,

4) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja automata za zabavne igre,

5) dokaz (certifikacija) tehničke ispravnosti prema Zakonu o normizaciji,

6) dokaz o vlasništvu ili ugovor o zakupu sklopljen sa vlasnikom ili korisnikom prostora u koji postavlja automat za zabavne igre,

7) uvjerenje o tehničkoj ispravnosti ovlaštene atestne kuće,

8) dokaz o izvršenoj uplati poreza na automate za zabavne igre iz članka 26. ovoga Zakona.

(3) Za svaki prijavljeni automat za zabavne igre, a nakon izvršene uplate poreza na automate za zabavne igre porezni obveznik će od nadležnoga poreznog tijela dobiti nadzornu naljepnicu (markicu). Oblik, veličinu, sadržaj, boju i druga obilježja koja treba sadržavati nadzorna markica propisat će ministar financija posebnim propisom.

(4) Ministarstvo financija povjerit će tiskanje markica u skladu s propisanim uvjetima o postupku nabave roba i usluga i ustupanju radova, pravnoj ili fizičkoj osobi koja može osigurati njihovu zaštitu i sigurnost.

(5) Nadležno tijelo Porezne uprave izdaje poreznom obvezniku za svaki prijavljeni automat za zabavne igre nadzornu naljepnicu (markicu) za označavanje automata koja važi samo za mjesec u kojem je izvršena prijava i plaćen porez na automate. Troškove izdavanja naljepnice (markice) snosi podnositelj zahtjeva za izdavanjem naljepnice.

(6) Za svaki sljedeći mjesec uporabe automata na istoj lokaciji porezni obveznik dužan je uz zahtjev za izdavanje naljepnice dostaviti samo dokaz o izvršenoj uplati poreza na automate za zabavne igre iz članka 26. ovoga Zakona. Kod promjene mjesta uporabe automata za zabavne igre porezni obveznik dostavlja uz zahtjev i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka.

(7) U zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima mogu biti postavljeni samo automati za zabavne igre na kojima je na vidnom mjestu istaknuta nadzorna naljepnica (markica) s propisanim podacima. Svaki automat bez propisane naljepnice (markice) bit će privremeno oduzet.

(8) Porez na automate za zabavne igre prihod je županije prema mjestu gdje se automat za zabavne igre stavlja u uporabu.

Članak 28.

Županijski porezi mogu se u cijelosti ili dijelom ustupiti gradu ili općini na čijemu je području prebivalište odnosno sjedište poreznog obveznika.

Članak 29.

Vlastiti izvori općine i grada jesu:

1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi,

2. općinski odnosno gradski porezi u skladu s ovim Zakonom,

3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propišu,

4. upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom,

5. boravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonom,

6. komunalne naknade doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom,

7. naknade za uporabu javnih općinskih ili gradskih površina,

8. drugi prihodi utvrđenim posebnim zakonom.

Članak 30.

Općine ili gradovi mogu uvesti ove poreze:

1. prirez porezu na dohodak,

2. porez na potrošnju,

3. porez na kuće za odmor,

4. porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište,

5. porez na nekorištene poduzetničke nekretnine,

6. Ukinut

7. porez na tvrtku ili naziv,

8. porez na korištenje javnih površina.

 

1. Prirez porezu na dohodak

Članak 30.a

(1) Općina, odnosno grad mogu obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja propisati plaćanje prireza porezu na dohodak i to:

1. općina po stopi do 10%,

2. grad ispod 30.000 stanovnika po stopi do 12%,

3. grad iznad 30.000 stanovnika po stopi do 15%,

4. Grad Zagreb po stopi do 30%.

(2) Prirez porezu na dohodak po odredbama ovoga članka plaća se po stopi koju utvrdi općina ili grad i pripada općini ili gradu na području kojih je prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika prireza.

2. Porez na potrošnju

Članak 31.

Porez za potrošnju plaća se na potrošnju alkoholnih pića (vinjak, rakiju i žestoka pića), prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima.

Članak 32.

(1) Obveznik poreza na potrošnju jest pravna i fizika osoba koja pruža ugostiteljske usluge.

(2) Osnovicu poreza na potrošnju čini prodajna cijena pića koje se proda u ugostiteljskim objektima.

(3) Obračun i način plaćanja poreza na potrošnju uređuje se odlukom grada odnosno općine.

Članak 33.

Stopu poreza na potrošnju propisuje grad odnosno općina, a ne može biti veća od 3% od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju.

Članak 34.

(1) Porez na potrošnju prihod je grada odnosno općine na području koje je obavljena prodaja pića.

(2) Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem poreza na potrošnju obavlja nadležno tijelo za utvrđivanje poreza.

3. Porez na kuće za odmor

Članak 35.

(1) Porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor.

(2) Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski.

(3) Kućom za odmor, u smislu ovoga Zakona ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora.

Članak 36.

(1) Porez na kuće za odmor plaća se od 5,00 do 15,00 kuna po jednom četvornom metru korisne površine kuće za odmor.

(2) Visinu poreza na kuće za odmor propisuju svojom odlukom općina ili grad.

(3) Općina ili grad propisuju visinu poreza na kuće za odmor ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor.

Članak 37.

(1) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje se ne mogu koristiti.

(2) Kućama za odmor iz stavka 1. ovoga članka smatraju se kuće za odmor koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava, požar, potres), te starosti i trošnosti.

(3) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor za vrijeme dok su u njima smješteni prognanici i izbjeglice.

(4) Porez na kuće za odmor ne plaća se na odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja služe za smještaj djece do 15 godina starosti.

(5) Odlukom općine ili grada mogu se propisati i druga oslobođenja od plaćanja poreza na kuće za odmor iz gospodarstvenih i socijalnih razloga.

Članak 38.

(1) Obračun i način plaćanja poreza na kuće za odmor uređuju se odlukom općine ili grada.

(2) Obveznici poreza na kuće za odmor moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o kućama za odmor, koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti, te korisnu površinu.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka treba dostaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor.

(4) Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(5) Porez na kuće za odmor pripada općini ili gradu na čijem se području nalazi kuća za odmor.

4. Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište

Članak 38a – 38n

Ukinuto Odlukom USRH NN 26/07

Članak 39.

Brisan.

Članak 40.

Brisan.

Članak 41.

Brisan.

7. Porez na tvrtku ili naziv

Članak 42.

(1) Obveznici poreza na tvrtku ili naziv su pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak i registrirane su za obavljanje djelatnosti.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje u svome sastavu imaju poslovne jedinice (prodavaonice, pogone, radionice, prodajna mjesta), obveznici su poreza na tvrtku za svaku poslovnu jedinicu.

(3) Obveznici poreza na tvrtku koji ne obavljaju djelatnost ne plaćaju porez na tvrtku.

(4) Porez na tvrtku ili naziv plaća se u godišnjem iznosu koji propisuju općina ili grad, a ne može iznositi više od 2.000,00 kuna po svakoj tvrtki ili nazivu.

(5) Obračun i način plaćanja poreza na tvrtku ili naziv uređuju svojom odlukom općina ili grad.

(6) Porez na tvrtku ili naziv prihod je općine ili grada na području kojih je sjedište ili prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika toga poreza. Ako obveznik poreza na tvrtku u svome sastavu ima poslovne jedinice porez na tvrtku za poslovnu jedinicu prihod je općine ili grada na čijem se području poslovna jedinica nalazi.

8. Porez na korištenje javnih površina

Članak 43.

(1) Porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka plaća se u visini, na način i pod uvjetima koje propišu općina ili grad.

(3) Što se smatra javnom površinom svojom odlukom propisuje općina ili grad.

Članak 44.

Glede razreza, naplate, žalbe, obnove postupka, zastare i drugih postupovnih odredaba pri plaćanju županijskih i gradskih odnosno općinskih poreza shodno se primjenjuju propisi o porezu na dohodak.

Članak 45.

(1) Zajednički porezi su:

1. porez na dohodak,

2. porez na promet nekretnina.

(2) Prihodi iz stavka 1. točke 1. ovoga članka dijele se između države, općine, grada i županije.

(3) Prihodi iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dijele se između države, općine i grada.

(4) Prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje se, i to:

1. a) udio općine, odnosno grada 56,5%

b) udio županije 16%

c) udio za decentralizirane funkcije 12%

d) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 15,5%.

2. Općina, grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim zakonima financiraju decentralizirane funkcije, imaju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak, i to za:

Osnovno školstvo 3,1%

Srednje školstvo 2,2%

Socijalnu skrb

– zavode za socijalnu skrb 0,5%

– domove za starije i nemoćne osobe 1,7%

Zdravstvo 3,2%

Vatrogastvo

– javne vatrogasne postrojbe 1,3%.

(5) Na području Grada Zagreba udio u porezu na dohodak iznosi:

a) udio Grada Zagreba 72,5% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak iz stavka 4. točke 2. ovoga članka,

b) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 15,5%.

(6) Za područja općine, odnosno grada koji ima status područja posebne državne skrbi na temelju Zakona o područjima posebne državne skrbi i koji ima status brdsko-planinskog područja na temelju Zakona o brdsko-planinskim područjima, udio u porezu na dohodak iznosi:

1. za općinu, odnosno grad koji su u cijelosti područje posebne državne skrbi, odnosno brdsko-planinsko područje:

a) udio općine, odnosno grada iznosi 90% poreza na dohodak iz kojeg financira preuzete decentralizirane funkcije iz stavka 4. točke 2. ovoga članka,

b) udio županije 10%,

c) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 0%.

2. za grad kojemu su pojedina naselja područje posebne državne skrbi:

a) udio grada iznosi 56,5% poreza na dohodak uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak iz stavka 4. točke 2. ovoga članka,

b) udio županije 16% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak iz stavka 4. točke 2. ovoga članka,

c) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 15,5%.

(7) Na području općine, odnosno grada na otoku, koji međusobno zaključe sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, udio u porezu na dohodak iznosi:

a) udio općine, odnosno grada 56,5% poreza na dohodak uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak iz stavka 4. točke 2. ovoga članka,

b) udio županije 16% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak iz stavka 4. točke 2. ovoga članka,

c) udio za zajedničko financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka 15,5%,

d) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 0%.

(8) Udio općine i grada u porezu na promet nekretnina iznosi 60%, a države 40%.

(9) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pripadaju zajednički porezi u postocima utvrđenim ovim Zakonom ostvareni na njihovu području.

(10) Raspodjela zajedničkih poreza iz ovoga članka primjenjuje se na uplate i povrate tih poreza.

(11) Prihod od poreza na dobit prihod je državnog proračuna.

Članak 45.a

(1) Sredstva za pokriće rashoda za prenesene funkcije osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva, koja se prema posebnom zakonu prenose na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, raspodjeljuju se s pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u državnom proračunu Republike Hrvatske.

(2) Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave.

(3) Ako općina, grad, županija i Grad Zagreb koji financiraju decentralizirane funkcije ostvare više sredstava od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja nego je to utvrđeno minimalnim standardom, odnosno ostvare više sredstava nego je stvoreno obveza po rashodima koji se financiraju na temelju odluka o minimalnim standardima, višak sredstava dužni su vratiti na račun državnog proračuna Republike Hrvatske u roku utvrđenom u uredbi iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorna za prenesene funkcije dužna je raspodijeliti sredstva ostvarena iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i od pomoći izravnanja svakoj ustanovi sukladno odluci o minimalnim standardima.

(5) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je preuzela neku od decentraliziranih funkcija može raspodijeliti sredstva ostvarena iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i od pomoći izravnanja po ustanovama unutar skupina pojedine djelatnosti, ali se preraspodjela mora zasnivati na planu objavljenom najmanje dva mjeseca prije njegova usvajanja.

(6) Iznos pomoći izravnanja za svaku godinu utvrđuje se na temelju uredbe iz stavka 2. ovoga članka, a osigurava se u državnom proračunu Republike Hrvatske za određenu godinu s pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz članka 45. ovoga Zakona i drugih prihoda državnog proračuna.

Članak 45.b

(1) Predstavničko tijelo općine ili grada s više od 8000 stanovnika može donijeti odluku da će financirati izdatke osnovnog školstva utvrđene na temelju uredbe iz članka 45.a stavka 2. ovoga Zakona i da će osigurati pohađanje osnovne škole učenicima sa područja druge općine ili grada uz uvjet da te općine ili gradovi sudjeluju u financiranju tih izdataka.

(2) Više općina ili gradova koji zajedno imaju najmanje 8000 stanovnika mogu odlučiti da zajednički obavljaju funkcije za osnovno školstvo na svom području pod uvjetom da predstavnička tijela svih gradova i općina:

- utvrde da funkciju osnovnog školstva mogu obavljati sredstvima utvrđenim na temelju uredbe iz članka 45.a stavka 2. ovoga Zakona,

- donesu odluku o pravu pohađanja osnovne škole učenicima koji nemaju prebivalište na području tih općina i gradova pod uvjetom da jedinica područne (regionalne) samouprave na kojoj ti učenici imaju prebivalište sudjeluje u financiranju izdataka,

- donesu odluku o osnivanju zajedničkog tijela radi obavljanja poslova nabave, računovodstva i financijskog izvješćivanja.

(3) Jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. i 2. ovoga članka svoje odluke i druge akte dostavljaju županiji na čijem se području nalaze.

Članak 45.c

(1) Zajednički prihodi, države, općine i grada su i prihodi od ugovorenih godišnjih naknada za koncesije, prema Zakonu o koncesijama (»Narodne novine«, br. 89/92.), i to:

1. za crpljenje mineralnih i termalnih voda,

2. za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu.

(2) Prihodi iz stavka 1. ovoga članka dijele se između države, općine i grada na čijem se području ostvaruje pravo crpljenja mineralnih i termalnih voda te zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu tako da:

1. udio općine i grada u prihodu od naknada za koncesiju za crpljenje mineralnih i termalnih voda iznosi 50 %, a države 50%,

2. udio općine i grada u prihodu od naknada za koncesiju za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu iznosi 30%, a države 70%.

Članak 46.

Brisan.

Članak 47.

Brisan.

Članak 48.

(1) Općini i gradu na području kojih se prihodi općina i gradova, uz prosječno porezno opterećenje, ostvaruju po stanovniku ispod županijskog prosjeka, izuzevši gradove iznad 40.000 stanovnika, županija osigurava dotaciju iz županijskog proračuna u visini razlike između ostvarenih prihoda po stanovniku i 75% županijskog prosjeka prihoda po stanovniku.

(2) Dotacija iz stavka 1. ovoga članka ne može se osigurati općini i gradu čija je visina prireza na porez na dohodak manja od 1,0, a i stope lokalnih poreza i visina iznosa poreza niže od Zakonom propisanih najviših stopa odnosno visine iznosa poreza.

Članak 49.

(1) Županiji na području koje se prihodi županije, općina i gradova, uz prosječno porezno opterećenje, ostvaruju po stanovniku ispod republičkog prosjeka, izuzevši Grad Zagreb, Republika osigurava dotaciju iz državnog proračuna u visini razlike između ostvarenih prihoda po stanovniku i 75% republičkog prosjeka prihoda po stanovniku.

(2) Dotaciju iz stavka 1. ovoga članka ne može se osigurati županiji na području koje je visina prireza na porez na dohodak manja od 1,0, a stope poreza i visina iznosa poreza niže od Zakonom propisanih najviših stopa odnosno visine iznosa poreza.

Članak 50.

Za određene poslove od interesa za Republiku, Republika može jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave odobriti namjensku dotaciju i pomoć za općine i gradove koji su stradali od ratnih razaranja ili pomoć ovisno o značaju i značenju određenog posla.

Članak 51.

(1) Za poslove državne uprave koji se obavljaju u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave sredstva se osiguravaju u državnom proračunu.

(2) Ako se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga prenose iz nadležnosti jedne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u nadležnost druge jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, prenositelj poslova mora za obavljanje tih poslova osigurati sredstva.

 

III. NAČIN FINANCIRANJA

 

Članci 52.- 82. - Brisani

 

5. Zaduživanje

Članak 83.

Brisan.

Članak 84.

Brisan.

Članak 85.

Brisan.

Članak 86.

Brisan.

6. Nadzor

Članak 87.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalno ili na način utvrđen statutom obavlja nadzor nad izvršavanjem proračuna i njenim financijskim poslovanjem te svrsishodnom uporabom sredstava što se proračunom raspoređuju za pojedine namjene.

(2) Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan na način utvrđen statutom nadzire financijsko, materijalno i računovodstveno poslovanje proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave glede namjene, opsega i dinamike korištenja proračunskih sredstava.

Članak 88.

(1) Ministarstvo financija nadzire zakonitost korištenja proračunskih sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

(2) U odnosu na sredstva doznačena iz državnog proračuna, Ministarstvo financija nadzire zakonito i namjensko korištenje proračunskih sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

 

IV. KAZNENE ODREDBE

Članak 89.

(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nasljedstva i darove (članak 16. stavak 1. i 3.),

2. pravna ili fizička osoba koja ne obračuna i ne uplati porez na potrošnju u propisanom roku (članak 32. stavak 3.),

3. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na kuće za odmor (članak 38. stavak 2. i 3.),

4. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište (članak 38.e, stavak 2. i 3.),

5. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine (članak 38.k, stavak 2. i 3.),

6. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke potrebne za utvrđivanje poreza na neizgrađeno građevno zemljište (članak 38.n stavak 2. i 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 89.a

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. pravna ili fizička osoba koja stavi u uporabu automate za zabavne igre protivno odredbi članka 23. stavka 2. ovoga Zakona,

2. pravna ili fizička osoba koja neovlašteno izdaje i tiska nadzorne markice protivno članku 27. stavku 3. i 4. ovoga Zakona,

3. pravna ili fizička osoba koja stavi u uporabu automat za zabavne igre bez nadzorne naljepnice s propisanim podacima koje je izdalo nadležno porezno tijelo (članak 27. stavak 7.).

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i pravna ili fizička osoba vlasnik automata ili vlasnik, odnosno korisnik prostora u kojem se stavljaju u uporabu automati za zabavne igre protivno odredbi članka 27.#clanak27 stavka 7. ovoga Zakona.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) Do konačnog rješenja o prekršaju iz stavka 1. točke 1. i 3. ovoga članka nadležno tijelo rješenjem će zabraniti daljnje priređivanje zabavne igre.

(5) Rješenje o zabrani priređivanja igara na automatima za zabavu izvršava se njihovim pečaćenjem i privremenim oduzimanjem tih automata do okončanja prekršajnog postupka.

(6) Troškove privremenog oduzimanja automata iz stavka 5. ovoga članka snosi vlasnik automata.

Članak 90.

Brisan.

Članak 91.

(1) Postupak za izricanje kazne u prvom stupnju za prekršaje zbog povreda odredaba ovog Zakona pokreće, vodi i rješenje o prekršaju donosi ispostava Porezne uprave.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Središnjem uredu Porezne uprave.

(3) Postupak zbog povreda odredaba ovog Zakona vodi se u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak.

 

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 92.

(1) Porez koji se, prema odredbama ovog Zakona, plaća u godišnjem iznosu, iznimno u 1994. godini razrezuje se za cijelu godinu u iznosu propisanom odlukom grada odnosno općine.

(2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka grad odnosno općina mora donijeti do 28. veljače 1994.

Članak 93.

Općina odnosno grad mora odluku kojom propisuje visinu i način plaćanja poreza dostaviti Ministarstvu financija u roku 8 dana od dana njezina donošenja.

Članak 94.

Proračun, izmjene i dopune proračuna i godišnji obračun, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora Ministarstvu financija dostaviti u roku 15 dana od dana njihova donošenja.

Članak 95.

Odluka grada o prirezu na porez na dohodak mora se objaviti u “Narodnim novinama” i stupa na snagu osmog dana od objave.

Članak 96.

Nadzor nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona provodi Ministarstvo financija i tijela nadležna za nadzor javnih prihoda.

Članak 97.

Ovlašćuje se ministar financija da po potrebi donosi podzakonske propise i akte za provođenje ovog Zakona.

Članak 98.

Brisan.

Članak 99.

Završne račune o izvršenju proračuna dosadašnjih općina za 1993. donosi vijeće nove općine i grada na području kojeg se nalazi sjedište dosadašnje općine, ukoliko predstavnička tijela novih općina ili gradova sporazumno ne odluče drugačije.

Članak 100.

Naknadno uplaćeni prihodi proračuna dosadašnjih općina za 1993., nakon 1. siječnja 1994. uplaćivat će se na račune proračuna dosadašnjih općina za 1994. godinu, na koje su uplaćivani prije primjene ovog Zakona.

Članak 101.

Danom početka primjene ovog Zakona prestaje važiti Zakon o komunalnim taksama (“Narodne novine”, br. 11/73, 13/88. i 16/90.) i Zakon o pripadnosti javnih prihoda Republici Hrvatskoj i jedinicama lokalne samouprave i stopama republičkih poreza (“Narodne novine”, br. 73/91, 18/92. i 43/93), Zakon o financiranju javnih potreba (“Narodne novine”, br. 58/90), osim u dijelu što se odnosi na proračun Republike, Uredba o privremenom financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (“Narodne novine”, br. 22/93, 42/93. i 100/93.) i Uredba o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (Narodne novine, br. 112/93).

Članak 102.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u “Narodnim novinama”, a primjenjuje se od 1. siječnja 1994. godine.

 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 25/12

 

Članak 6.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. ožujka 2012.

Klasa: 015-01/12-01/01
Zagreb, 24. veljače 2012.

HRVATSKI SABOR

Copyright © Ante Borić