Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
MINISTARSTVO ZDRAVLJA
Na temelju članka 139. stavka 2. i članka 140. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine« broj 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 154/2011, 12/2012, 35/2012 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2012, 144/2012, 82/2013, 159/2013 i 22/2014) ministar zdravlja donosi
Članak 1.
U Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine« broj 100/2011, 133/2011, 54/2012 i 49/2013) u članku 2. stavku 14. iza riječi: »napredovanja specijalizanata« dodaje se nova rečenica koja glasi: »Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine donosi pravila o inspekcijskom posjetu, koja uključuju kriterije sukladno Prilogu V. ovoga Pravilnika, imenuje povjerenstvo za inspekcijski posjet, donosi odluke o ponovnom ovlaštenju zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, ordinacije i fakulteta ovlaštenih za provođenje specijalističkog usavršavanja, sukladno zaključku, uvjetima i preporukama izvješća, donosi odluke o oduzimanju ovlaštenja za provođenje specijalističkog usavršavanja, odlučuje o prigovoru zdravstvene ustanove, radi godišnje statističko izvješće o procjeni posjeta, provodi međunarodne posjete te uspoređuje ispunjenost kriterija za glavne mentore, mentore i zdravstvene ustanove s kriterijima navedenim u Prilogu V. ovoga Pravilnika. Povjerenstvo za inspekcijski posjet predlaže odluku o davanju ili uskraćivanju ovlaštenja zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, ordinacije i fakulteta ovlaštenih za provođenje specijalističkog usavršavanja Nacionalnom povjerenstvu za specijalističko usavršavanje doktora medicine.«
U stavku 11. iza riječi: »iz članka 9. ovoga Pravilnika.« dodaje se nova rečenica koja glasi:
»Mentor je obvezan provesti najmanje dva sata tjedno u radu sa specijalizantom.«
Iza stavka 14. dodaju se stavci 15., 16. i 17. koji glase:
Inspekcijski posjet jest instrument povratne informacije za poboljšanje kvalitete specijalističkog usavršavanja doktora medicine. Inspekcijski posjet odvija se prema točno definiranoj proceduri i strukturiranim obrascima tiskanim u Prilogu V ovoga Pravilnika. Ministarstvo zdravlja osigurava potrebna financijska sredstva za financiranje inspekcijskih posjeta.
Povjerenstvo za inspekcijski posjet obavlja posjete zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, ordinacijama i fakultetima ovlaštenim za provođenje specijalističkog usavršavanja. Povjerenstvo za inspekcijski posjet čine tri člana iz područja specijalizacije koja se ocjenjuje od kojih je jedan predsjednik. Povjerenstvu se pridodaje i specijalizant istog područja. Povjerenstvo za inspekcijski posjet imenuje se u dogovoru s voditeljem programa specijalističkog usavršavanja. Povjerenstvu se prema potrebi može pridodati i specijalist neke druge specijalnosti. Povjerenstvo za inspekcijski posjet tijekom inspekcijskog posjeta vodi zapisnik donosi pisani zaključak, na temelju procjene uvjeta provođenja programa specijalizacije i podnosi izvješće o obavljenom posjetu Nacionalnom povjerenstvu za specijalističko usavršavanje doktora medicine.
Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine imenuje povjerenstvo za inspekcijski posjet za svaku specijalizaciju i donosi godišnji plan inspekcijskih posjeta.
Međunarodni posjet jest posjet Europskog Sekcije/odbora Europske udruge medicinskih specijalista (UEMS-a) odgovornih za određeno specijalističko usavršavanje. Međunarodni posjet provodi se u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima, ordinacijama i fakultetima ovlaštenim za provođenje specijalističkog usavršavanja u Republici Hrvatskoj. U međunarodnom posjetu sudjeluju: predstavnici Europske Sekcije /odbora UEMS-a i predstavnici određenog specijalističkog usavršavanja u Republici Hrvatskoj (voditelj programa specijalističkog usavršavanja i članovi radne skupine) sukladno prilogu V ovoga Pravilnika.
Dosadašnji stavak 15. postaje stavak 18.
Članak 2.
U članku 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
Cjelokupni program specijalizacije iz Priloga II ovog Pravilnika specijalizant mora obaviti u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koje obavljaju zdravstvenu djelatnost, specijalističkim ordinacijama, medicinskim fakultetima i tijelu kojima je izdano ovlaštenje ministra za provođenje specijalističkog usavršavanja sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.
Članak 3.
U članku 8. stavku 2. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iza riječi »odnosno ne radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse sa završenim diplomskim studijem« dodaju se i riječi »ministar može odobriti specijalizaciju za vlastite potrebe«
Članak 4.
U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:
Kvalifikacija doktora medicine specijalista upisana u točki 5.1.3. Priloga V. Direktive 2005/36/EC Europskog parlamenta i vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (u daljnjem tekstu: Direktiva) državljaninu države Europske unije i/ili države potpisnice Europskog gospodarskog prostora priznaje se po načelu automatizma ako je specijalistička titula upisana u popis 5.1.3. Priloga V. Direktive 2005/36/EC.
Stavak 3. briše se. Stavak 4. postaje stavak 3.
U članku 30. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»Republika Hrvatska priznaje specijalističku kvalifikaciju izdanu u državi članici Europske unije doktoru medicine specijalistu državljaninu države članice Europske unije i/ili države potpisnice Europskog gospodarskog prostora, koja je stečena prije datuma iz točke 5.1.3, Priloga V. Direktive, iako ne ispunjava sve uvjete iz članka 28. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (»Narodne novine« broj 124/09, 45/11 i 74/14) pod uvjetom da je popraćena potvrdom te države članice da je doktor medicine specijalist stvarno i zakonito obavljao predmetnu specijalističku djelatnost na području te države članice Europske unije i/ili države potpisnice Europskog gospodarskog prostora najmanje tri uzastopne godine unutar posljednjih pet godina prije njezinog izdavanja (stečena prava).
Iza stavka 4. dodaje se novi stavci koji glase:
»Kada je riječ o državljanima država članica Europske unije i/ili države potpisnice Europskog gospodarskog prostora čiji se dokazi o stručnim kvalifikacijama za doktore medicine specijaliste ne podudaraju s nazivima koji su dodijeljeni tim državama članicama u točki 5.1.1, 5.1.2, 5.1.3., 5.1.4. Priloga V., Republika Hrvatska priznaje kao dovoljan dokaz o formalnoj kvalifikaciji izdan u toj državi članici uz koji je priložena potvrda o sukladnosti nadležnog tijela te države članice.
U potvrdi iz stavka 5. ovoga članka navodi se da kvalifikacija potvrđuje uspješan završetak obrazovanja, odnosno specijalističkog usavršavanja u skladu s člancima 26., 27, 28,. 29. i 30., Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija te da država članica koja je izdala spomenutu kvalifikaciju određuje jednaka prava kao i kvalifikacijama čiji su nazivi navedeni u točkama 5.1.3. i 5.1.4. Priloga V.«
Članak 5.
Članak 31. mijenja se i glasi:
»Kvalifikaciju doktora medicine specijalista, državljanina države članice Europske unije koji je specijalizaciju završio izvan područja Europske unije ili državljana treće države koji je specijalizaciju završio izvan područja Europske unije ili državljanina treće države koji je specijalizaciju završio u državi članici Europske unije može se priznati djelomično ili u cijelosti ako uvjeti i program specijalizacije obavljene u inozemstvu te stečene kompetencije bitno ne odstupaju od uvjeta, programa i kompetencija propisanih ovim Pravilnikom.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, doktoru medicine državljaninu države članice Europske unije i/ili države potpisnice Europskog gospodarskog prostora u slučaju kada je druga država članica već priznala specijalizaciju stečenu izvan teritorija Europske unije, Republika Hrvatska će priznati navedenu odluku druge države članica pod uvjetom da ima stvarno i zakonito specijalističko radno iskustvo u trajanju od najmanje tri godine unutar posljednjih pet godina specijalističkog rada u toj specijalizaciji na teritoriju države članice Europske unije koja je priznala specijalizaciju.
Uvjet za priznavanje specijalističkog usavršavanja doktora medicine iz stavka 1. ovoga članka jest priznata ili potvrđena kvalifikacija završenog sveučilišnog studija medicine, sukladno posebnom zakonu te posjedovanje važećeg odobrenja za samostalan rad države iz koje dolazi.«
Članak 6.
U članku 33. u stavku 1. riječi: »prema strukturiranim obrascima i na način utvrđen u Povelji Europske udruge medicinskih specijalista, koja se objavljuje na web-stranici ministarstva,« zamjenjuju se riječima: »sukladno obrascima koji su otisnuti u Prilogu V. ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.«
Članak 7.
U Prilogu II. u točki 5. Dječja i adolescentna psihijatrija, Program specijalizacije mijenja se i glasi:
| Program specijalizacije
|
– Klinički aspekti procjene djece dojenačke dobi, malog djeteta, djeteta predškolske dobi, djeteta školske dobi, adolescenta – 3 mjeseca – Proces uspostavljanja dijagnoze i planiranje liječenja – dijagnostički psihijatrijski intervju djeteta i adolescenta različite kronološke dobi, psihijatrijski intervju roditelja, psihijatrijski intervju obitelji, različiti tipovi dijagnostičkih intervjua, skale mjerenja, upoznavanje s metodama psihološkog i neuropsihološkog testiranja – 2 mjeseca – Fizička i neurološka procjena djeteta i adolescenta – 1 mjesec – Pedijatrija (opća: 2 mjeseca, neuropedijatrija: 2 mjeseca) – 4 mjeseca – Osnove neuroznanosti – 2 mjeseca – Neurologija (neurološki pregled, elektroencefalografija, neuroslikovne tehnike) – 2 mjeseca – Psihijatrija odrasle dobi – 11 mjeseci – Osnove genetike važne za dječju i adolescentnu psihijatriju – 1 mjesec – Upoznavanje, procjena i dijagnoza razvojnih poremećaja (spektar autističnih poremećaja, razvojni poremećaji učenja, komunikacijskih i motornih vještina, mentalna retardacija) – 2 mjeseca – Upoznavanje, procjena i dijagnoza najčešćih psihijatrijskih poremećaja u dječjoj i adolescentnoj dobi (hiperkinetski ili ADHD poremećaj; opozicijski prkosni poremećaj i poremećaj ponašanja, poremećaji raspoloženja, anksiozni poremećaji/generalizirani AP, specijalne i socijalna fobija, panični poremećaj, selektivni mutizam/separacijski anksiozni poremećaj i odbijanje škole, PTSP, opsesivno-kompulzivni poremećaj) – 8 mjeseci – Upoznavanje, procjena i dijagnoza poremećaja koji zahvaćaju somatsko funkcioniranje (pretilost, anoreksija nervoza, bulimija, tik poremećaji, poremećaja rodnog identiteta, poremećaji eliminacije, poremećaji spavanja) – 4 mjeseci – Upoznavanje, procjena i dijagnoza psihoza u dječjoj i adolescentoj dobi (shizofrenija s ranim početkom i druge psihoze) – 2 mjeseca – Posebene topike: upoznavanje, procjena, diferencijalna dijagnoza i dijagnoza žalovanja i patološkog žalovanja, psihičke reakcije vezane uz razvod, adopciju, smještanje djeteta u drugu obitelj ili instituciju, procjena rizika i prevencija suicida i drugih autoagresivnih ponašanja u djece i adolescenata, problemi nasilja u dječjoj i adolescentnoj dobi – 4 mjeseci – Upoznavanje, procjena i dijagnoza ovisnosti o alkoholu i drugim sredstvima ovisnosti u dječjoj i adolescentnoj dobi – 2 mjeseca – Upoznavanje, procjena i dijagnoza zlostavljanja i zanemarivanja djeteta i adolescenta – 2 mjeseca – Osnove forenzičke psihijatrije u dječjoj i adolescentoj dobi (dječji psihijatar kao vještak, kao stručnjak svjedok, forenzički aspekti skrbništva, dijete kao svjedok, zakonske mjere vezane uz školovanje, uz skrbništvo, adopciju) – 1 mjesec |
| – Teorijske osnove psihoterapije u dječjoj i adolescentoj dobi – 2 mjeseca – Osnove psihofarmakologije u dječjoj i adolescentoj dobi – 2 mjeseca – Godišnji odmor – 5 mjeseci Učenje psihoterapijske prakse provodi se paralelno s navedenim metodskim jedinicama propisanim programom specijalizacije i uključuje supervizije (dva puta tjedno u trajanju od 50 minuta) kliničkih prikaza psihoterapije (individualne, grupne, obiteljske) djece različite kronološke dobi i adolescenata (150 sati) i učenje o porijeklu vlastitih protuprijenosnih reakcija u grupnoj i individualnoj psihoterapiji (dva puta tjedno u trajanju od 50 minuta) (60 sati za svaku tehniku, ukupno 120 sati). Poslijediplomski specijalistički studij »Dječja i adolescentna psihijatrija« – 3 mjeseca U okviru specijalizacije iz dječje i adolescentne psihijatrije specijalizant mora završiti poslijediplomski specijalistički studij »Dječja i adolescentna psihijatrija«. Tijekom specijalizacije specijalizant je obvezan pohađati tečajeve trajnog stručnog usavršavanja doktora medicine. |
Članak 8.
U Prilogu II. u točki 10. Gastroenterologija, Program specijalizacije mijenja se i glasi:
| Program specijalizacije
|
Zajedničko internističko »deblo« – 22 mjeseca 1. Kardiologija – 2 mjeseca i 3 tjedna 2. Gastroenterologija – 2 mjeseca i 3 tjedna 3. Endokrinologija i dijabetologija – 2,5 mjeseca 4. Pulmologija – 2 mjeseca 5. Nefrologija – 2,5 mjeseca 6. Hematologija – 2 mjeseca 7. Transfuziologija – 2 tjedna 8. Alergologija i klinička imunologija– 1 mjesec 9. Reumatologija – 2 mjeseca 10. Intenzivna i hitna medicina – 1.5 mjesec 11. Internistička onkologija – 1 mjesec 12. Klinička farmakologija i toksikologija – 2 tjedna 13. Infektologija – 1 mjesec Gastroenterologija– 33 mjeseca 1. Odjel gastroenterologije i pankreatologije– 32 tjedna (umjesto 30 tjedana) 2. Odjel hepatologije i transplantaciju organa– 26 tjedana 3. Infektologija-2 tjedan (umjesto 1 tjedna) 4. Abdominalna kirurgija– 4 tjedna (umjesto 1 tjedna) 5. Gastroenterološka onkologija– 10 tjedana (umjesto 8 tjedana) 6. Radiologija– 1 tjedan 7. Nuklearna medicina– 1 tjedan 8. Pedijatrijska gastroenterologija– 4 tjedna (umjesto 1 tjedna) 9. Dijagnostička endoskopija (I)– 24 tjedna (umjesto 22 tjedna) 10. Terapijska endoskopija (II)– 15 tjedana (umjesto 13 tjedana) 11. Dijagnostički ultrazvuk (I)– 14 tjedana (umjesto 13 tjedana) 12. Terapijski ultrazvuk (II)– 9 tjedana (umjesto 8 tjedana) 13. Patologija– 1 tjedan UKUPNO: 143 tjedna |
Članak 9.
U Prilogu II. u točki 14. Infektologija, Program specijalizacije mijenja se i glasi:
| Program specijalizacije
|
Zajedničko internističko »deblo« – 22 mjeseca 1. Kardiologija – 2 mjeseca i 3 tjedna 2. Gastroenterologija – 2 mjeseca i 3 tjedna 3. Endokrinologija i dijabetologija – 2,5 mjeseca 4. Pulmologija – 2 mjeseca 5. Nefrologija – 2,5 mjeseca 6. Hematologija – 2 mjeseca 7. Transfuziologija – 2 tjedna 8. Alergologija i klinička imunologija– 1 mjesec 9. Reumatologija – 2 mjeseca 10. Intenzivna i hitna medicina – 1.5 mjesec 11. Internistička onkologija – 1 mjesec 12. Klinička farmakologija i toksikologija – 2 tjedna 13. Infektologija – 1 mjesec Infektologija 33 mjeseca 1. Neurologija – 2 mjeseca 2. Mikrobiološka i laboratorijska dijagnostika te klinička mikrobiologija – 3 mjeseca 3. Poliklinički odjeli – 2 mjeseca (1 mjesec dječji odjel) 4. Klinička epidemiologija – 1 mjesec 5. Opći infektološki odjeli – 5 mjeseci (2 mjeseca dječji odjel) 6. Genitourinarne infekcije – 2 mjeseca 7. HIV – 3 mjeseca 8. Respiratorne infektivne bolesti (i TBC) – 3 mjeseca (1 mjesec dječji odjel) 9. Gastroenterologija i tropske bolesti – 4 mjeseca (1 mjesec dječji odjel) 10. Hepatologija (virusni hepatitisi) – 3 mjeseca 11. Jedinica intenzivne medicine s neuroinfektologijom i bolničke infekcije – 5 mjeseci (1 mjesec dječji odjel) Šest mjeseci od navedenog programa specijalizant obavlja na specijaliziranim dječjim infektološkim odjelima. »Poslijediplomski specijalistički studij »Infektologija« – 3 mjeseca U okviru specijalizacije iz infektologije specijalizant mora završiti poslijdiplomski specijalistički studij »Infektologija«. Tijekom specijalizacije specijalizant je obvezan pohađati tečajeve trajnog stručnog usavršavanja doktora medicine. |
Članak 10.
U Prilogu II. u točki 24. Medicina rada i športa, Program specijalizacije i Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija mijenjaju se i glase:
| Program specijalizacije
|
I. TEORIJSKA NASTAVA – 3 mjeseca Poslijediplomski specijalistički studij »Medicina rada i športa« II. OBILASCI – 41 mjesec 1. fiziologija rada i športa u funkciji ocjene radne i športske sposobnosti – 5 mjeseci 2. profesionalna orijentacija i selekcija – 3 mjeseca 3. profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom i profesionalna toksikologija – 6 mjeseci 4. pomorska, podvodna i hiperbarična te zrakoplovna medicina – 2 mjeseca 4.1.pomorska, podvodna i hiperbarična medicina – 1 mjesec 4.2.zrakoplovna medicina – 1 mjesec 5. treninzi i takmičenja – 3 mjeseca 6. kliničko iskustvo – 12 mjeseci 6.1. Pulmologija – 1 mjesec 6.2. Kardiologija – 1 mjesec i 15 dana 6.3. Fizikalna medicina i rehabilitacija – 2 mjeseca 6.4. Ginekologija i opstetricija – 15 dana 6.5. Dermatologija i venerologija – 1 mjesec 6.6. Traumatologija – 1 mjesec 6.7. Ortopedija – 2 mjeseca 6.8. Neurologija – 15 dana 6.9. Oftalmologija – 15 dana 6.10. Otorinolaringologija – 15 dana 6.11. Hitna medicina – 15 dana 6.12. Sintetska i specifična ocjena radne i sportske sposobnosti – 1 mjesec 7. mentalno zdravlje – 2 mjeseca 8. radni i športski okoliš, zaštita na radu i u športu, sanitacija – 2 mjeseca 9. rad u oglednim ambulantama medicine rada i medicine športa – 6 mjeseci III. GODIŠNJI ODMOR – 4 mjeseca Poslijediplomski specijalistički studij »Medicine rada i športa« – 3 mjeseca U okviru specijalizacije iz medicine rada i športa specijalizant mora završiti poslijediplomski specijalistički studij »Medicina rada i športa«. Tijekom specijalizacije specijalizant je obvezan pohađati tečajeve trajnog stručnog usavršavanja doktora medicine. |
| Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija
|
Ustanova mora ispunjavati uvjete iz članka 4. ili 5. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Iznimno, od članka 4. i 5. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine provođenje programa specijalističkog usavršavanja iz medicine rada i športa može trajati manje od 50% od ukupnog trajanja specijalizacije a u radnom odnosu u zdravstvena ustanova ima s punim radnim vremenom najmanje jednog doktora medicine specijalista medicine rada, odnosno medicine rada i sporta. Specijalističko usavršavanje za specijaliste medicine rada i sporta odvija se u cjelinama iz kojih proizlaze i definicije ustanova: 1. Teorijsko obrazovanje odvija se na medicinskim fakultetima 2. Specijalističko usavršavanje na bolničkim odjelima i specijalističkim ambulantama odvija se u zdravstvenim ustanovama ovlaštenim od Ministarstva zdravlja za provođenje specijalističkog usavršavanja pojedine grane specijalizacije 3. Dio specijalističkog usavršavanja se obavlja u specijalističkim ordinacijama medicine rada i sporta, u kojima zdravstvenu djelatnost obavlja specijalist medicine rada, odnosno specijalist medicine rada i sporta, ovlaštenim od Ministarstva zdravlja 4. Područja medicine rada i medicine sporta moguće je provesti na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, Područnim uredima Zavoda za zapošljavanje u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, Institutima za podvodnu, pomorsku, hiperbaričnu i zrakoplovnu medicinu Ministarstva obrane, odnosno u drugoj zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj liječničkoj ordinaciji ovlaštenoj od Ministarstva zdravlja, Registriranim sportskim klubovima, Zavodima za javno zdravstvo i Školi Narodnog zdravlja »Andrija Štampar«. |
Članak 11.
U Prilogu II. u točki 41. Sudska medicina, Program specijalizacije i Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija točka 9. mijenja se i glasi:
| Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija
|
Ustanova mora ispunjavati uvjete iz članka 4. ili 5. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Posebni uvjeti: Dijelovi specijalizacije moraju se obaviti u sljedećim ustanovama: 1. OPĆA I AUTOPSIJSKA (OBDUKCIJSKA) PATOLOGIJA I SPECIJALNA – KIRURŠKA I BIOPTIČKA PATOLOGIJA (ZAJEDNIČKO DEBLO): pri zavodima za patologiju. 2. FORENZIČKA TANATOLOGIJA: pri zavodima za sudsku medicinu 3. FORENZIČKA OBDUKCIJA I FORENZIČKA HISTOLOGIJA: pri zavodima za sudsku medicinu 4. PATOLOGIJA TRAUME: pri zavodima za sudsku medicinu 5. ČEDOMORSTVO, DJELA PROTIV SPOLNOSTI, NASILJE U OBITELJI: pri zavodima za sudsku medicinu 6. FORENZIČKA TOKSIKOLOGIJA: pri zavodima za sudsku medicinu 7. IDENTIFIKACIJA: u dijelu forenzičke antropologije pri Odsjeku za arheologiju HAZU u Zagrebu, a za područje forenzičke odontologije pri Katedri za forenzičnu dentalnu medicinu Stomatološkog fakulteta u Zagrebu 8. MOLEKULARNE METODE U SUDSKOJ MEDICINI (DNA): pri zavodima za sudsku medicinu. 9. TRASEOLOGIJA I BALISTIKA: dio u sklopu teoretske nastave, drugi pri zavodima za sudsku medicine u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova 10. KRIMINALISTIČKO ISTRAŽIVANJE: dio u sklopu teoretske nastave, drugi dio pri zavodima za sudsku medicinu u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. 11. FORENZIČKA RADIOLOGIJA: pri klinikama za radiologiju 12. ZAKONSKA REGULATIVA: pri zavodima za sudsku medicinu 13. SUDSKOMEDICINSKA VJEŠTAČENJA: pri zavodima za sudsku medicinu, te sudovima. 14. FORENZIČKA ENTOMOLOGIJA: pri Biološkom odsjeku Prirodovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu 15. ORGANIZACIJA, PLANIRANJE I UPRAVLJANJE U SUDSKOJ MEDICINI: jedan dio u sklopu teoretske nastave, a ostalo pri zavodima za sudsku medicinu. TEORIJSKA NASTAVA: za područja kriminalističkog istraživanja, te organizacije, planiranja i upravljanja u sudskoj medicini, bilo bi moguće iskoristiti, u dogovoru s voditeljima, manji dio resursa nastavnog programa za polaznike Policijske akademije, kao i specijalističkih poslijediplomskih studija (Kriminalističko istraživanje pri Pravnom fakultetu u Rijeci, Poslijediplomski studij iz kaznenog prava pri pravnim fakultetima gdje takav studij postoji, Menadžment u zdravstvu pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu, studij Organizacija, planiranje i upravljanje u zdravstvu pri Medicinskom fakultetu u Rijeci) u smislu organiziranog pohađanja manjih ciljanih dijelova nastave od strane specijalizanata sudske medicine. |
Članak 12.
U Prilogu I. u Popisu specijalizacija dodaje se točka 47. koja glasi: »Laboratorijska medicina«.
Članak 13.
U Prilogu II. iza točke 46. dodaje se točka 47. koja glasi: »Laboratorijska medicina«.
Program specijalizacije iz točke 47. Laboratorijska medicina tiskan je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio, a objavljuje se na internetskim stranicama »Narodnih novina«, www.nn.hr i www. miz.hr.
Članak 14.
Prilog III. Pravilnika zamjenjuju se novim Prilogom III. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Članak 14.
Izmjene programa specijalizacije iz članka 7., 8. 9., 10. i 11. ovoga Pravilnika primjenjuje se na specijalizante kojima je izdano rješenje o odobrenju specijalizacije prema Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine«, broj 100/11). Specalizanti će završiti specijalizaciju prema programu izmjene i dopune ovog Pravilnika.
Članak 15.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/13-04/23
Urbroj: 534-07-1-2-2/3-14-2
Zagreb, 28. listopada 2014.
Ministar prim. Siniša Varga, dr. med. dent., v. r.
PRILOG I.
PRILOG III.
Obrazac za odobrenje specijalizacije
PRILOG V.
Provođenje inspekcijskog posjeta i strukturirani obrasci