Objavljeno u NN 139/09 od 20.11.2009.:

 

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

Na temelju članka 139. stavka 2. i članka 140. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 150/08) ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi

 

PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i užih specijalizacija, mjerila za prijam specijalizanata, način polaganja specijalističkog ispita, odnosno ispita iz uže specijalizacije za medicinske sestre – medicinske tehničare te mjerila koja moraju ispunjavati zdravstvene ustanove za obavljanje specijalizacija, odnosno užih specijalizacija za medicinske sestre – medicinske tehničare.

Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na medicinske sestre na odgovarajući način primjenjuju se i na osobe s nazivom medicinski tehničar.

Članak 2.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

Specijalizacija i uža specijalizacija jest oblik organiziranog stjecanja teorijskih i praktičnih stručnih znanja i znanstvenih spoznaja prema propisanom programu koja se može obavljati samo u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama.

Specijalizant jest medicinska sestra koja je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse (u daljnjem tekstu: podnositelj prijedloga) te kojoj je povodom prijedloga podnositelja prijedloga izdano rješenje ministra nadležnog za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar) o odobrenju specijalizacije. Specijalizant u smislu ovoga Pravilnika jest i medicinska sestra s kojom je nakon provedenog javnog natječaja u zdravstvenoj ustanovi zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme uz ugovoreni probni rad u trajanju od 6 mjeseci te kojoj je povodom prijedloga podnositelja prijedloga upućenog nakon isteka probnog roka izdano rješenje ministra o odobrenju specijalizacije.

Voditelj programa specijalističkog usavršavanja jest medicinska sestra, specijalist određene grane specijalizacije s najmanje petnaest godina radnog staža na radnom mjestu za koje je predviđena određena grana specijalizacije. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja koordinira izvođenje programa specijalističkog usavršavanja određene specijalizacije u Republici Hrvatskoj te nadzire rad svih glavnih mentora i mentora, za određenu granu specijalizacije. Voditelja programa specijalističkog usavršavanja imenuje ministar na vrijeme od šest godina. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministarstvo) vodi registar voditelja programa specijalističkog usavršavanja po granama specijalizacije. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja ostvaruje godišnju naknadu za rad. Iznos naknade odlukom utvrđuje ministar.

Glavni mentor i mentor su medicinske sestre specijalisti određene grane specijalnosti ili uže specijalnosti koji rade u zdravstvenim ustanovama koje imaju odobrenje za obavljanje specijalizacije, odnosno uže specijalizacije za medicinske sestre.

Članak 3.

Medicinske sestre se mogu stručno usavršavati u obliku specijalizacije, odnosno uže specijalizacije.

Specijalizacija jest oblik organiziranog stjecanja teorijskih i praktičnih stručnih znanja i znanstvenih spoznaja prema propisanom programu.

Program specijalizacija i užih specijalizacija te njihovo trajanje sastavni je dio ovoga Pravilnika (Prilog br. I).

Članak 4.

Odobrenje za specijalizaciju ili užu specijalizaciju ministar daje na temelju godišnjeg plana potrebnih specijalizacija i užih specijalizacija koji donosi na prijedlog zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnih zdravstvenih radnika, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Hrvatske komore medicinskih sestara.

Članak 5.

Specijalizacija ili uža specijalizacija može se odobriti medicinskoj sestri koja je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse te kojoj je izdano odobrenje za samostalan rad (licenca).

Medicinskoj sestri iz stavka 1. ovoga članka koja nije u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi niti u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost niti ima privatnu praksu, odnosno ne radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse, ministar može odobriti specijalizaciju za potrebe tijela ili osoba iz članka 140. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Članak 6.

Zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad raspisuju natječaj za odabir kandidata za specijalističko usavršavanje.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, natječaj se ne raspisuje za medicinske sestre koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika rade na radnim mjestima za koja su Programom iz Priloga I. ovoga Pravilnika određene specijalizacije, odnosno uže specijalizacije, a nemaju uvjeta za priznavanje iz članka 33. ovoga Pravilnika.

Medicinske sestre iz stavka 2. ovoga članka upućuju se na specijalizaciju, odnosno užu specijalizaciju na temelju popisa za pristupanje specijalizaciji, odnosno užoj specijalizaciji iz članka 35. stavka 2. ovoga Pravilnika.

Kandidat za odobrenje specijalizacije ili uže specijalizacije (u daljnjem tekstu: kandidat) pored uvjeta iz članka 5. ovoga Pravilnika mora ispunjavati sljedeće uvjete:

– završenu temeljnu naobrazbu za medicinsku sestru,

– odobrenje za samostalan rad izdano od Hrvatske komore medicinskih sestara.

Prednost pri odabiru ima kandidat koji ima:

– dulji radni odnos u određenoj zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje se traži specijalizacija,

– prvostupnik/ca sestrinstva ili student/ica sestrinstva,

– dokaz aktivnosti na polju stručnog usavršavanja (aktivno i pasivno sudjelovanje na stručnim skupovima, pisanje stručnih radova, aktivno sudjelovanje u radu stručnih društava, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl.).

Članak 7.

Prijedlog za odobrenje specijalizacije ili uže specijalizacije ministarstvu podnosi osoba ili tijelo iz članka 5. ovoga Pravilnika.

Ministarstvu je obvezno prilikom dostave prijedloga za odobrenje specijalizacije iz stavka 1. ovoga članka dostaviti potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika.

Članak 8.

Zdravstvena ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad sa specijalizantom sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama.

Pri sklapanju ugovora iz stavka 1. ovoga članka obveza rada u radnom odnosu na neodređeno vrijeme nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita ne smije biti ugovorena u trajanju duljem od vremena trajanja specijalizacije.

U ugovoru iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ugovoriti i iznos naknade štete koju je medicinska sestra, u slučaju kad otkazuje ugovor o radu prije isteka ugovorene obveze rada iz stavka 2. ovoga članka, obvezna isplatiti zdravstvenoj ustanovi iz stavka 1. ovoga članka, a koji ne može biti veći od 2/3 iznosa troškova specijalizacije iz članka 18. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako medicinska sestra otkaže ugovor o radu i uz pribavljenu suglasnost ministra zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad, obveza rada iz stavka 2. ovoga članka nastavlja se u toj zdravstvenoj ustanovi.

Članak 9.

Uz prijedlog za odobrenje specijalizacije ili uže specijalizacije ministarstvu je potrebno dostaviti pisanu suglasnost osobe koja je preuzela obvezu glavnog mentora.

Mentori su u pravilu medicinske sestre voditelji pojedinih stručnih jedinica ili medicinske sestre koje sudjeluju u pojedinim oblicima stručne edukacije.

Glavnog mentora i mentore imenuje ministar rješenjem o odobrenju specijalizacije odnosno uže specijalizacije. Glavni mentor i mentori moraju biti radnici u zdravstvenoj ustanovi kojoj je dano ovlaštenje za provođenje određene specijalizacije ili uže specijalizacije.

Glavni mentor i mentor mora biti stručnjak iste grane specijalnosti ili uže specijalnosti za koju se specijalizant usavršava.

Članak 10.

Glavni mentor je odgovoran za propisano provođenje plana i programa specijalističkog staža u cijelosti te točnost podataka u specijalističkoj knjižici.

U tijeku specijalizacije glavni mentor obavlja provjeru znanja specijalizanta putem kolokvija i seminarskih radova i to najmanje četiri puta godišnje. Mentori obavljaju provjeru znanja specijalizanta kontinuirano i o tome podnose izvješće glavnom mentoru.

Ako glavni mentor tijekom mentorstva utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz programa ili nema sklonosti prema struci za koju se usavršava, o tome pisano izvješćuje ministarstvo te osobu ili tijelo iz članka 5. ovoga Pravilnika.

Glavni mentor tijekom specijalizacije može povući svoju suglasnost o mentorstvu iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Obvezan je tu odluku u pisanom obliku dostaviti ministarstvu te osobi ili tijelu iz članka 5. ovoga Pravilnika i specijalizantu.

Ako ministarstvo utvrdi da glavni mentor neodgovorno vodi specijalizanta, o tome obavješćuje osobu ili tijelo iz članka 5. ovoga Pravilnika i specijalizanta, te on gubi status mentora.

Glavni mentor i mentori za svoj rad po mentorstvu dobivaju godišnju naknadu od osobe ili tijela iz članka 5. ovoga Pravilnika.

Iznos naknade iz stavka 6. ovoga članka odlukom utvrđuje ministar.

Ako glavni mentor ili mentor tijekom specijalizacije izgubi status mentora iz razloga iz stavka 5. ovoga članka, obvezan je na povrat razmjernoga dijela naknade.

Članak 11.

Glavni mentori i mentori mogu biti medicinske sestre specijalisti određene grane specijalnosti ili uže specijalnosti koji rade u zdravstvenim ustanovama koje imaju odobrenje za obavljanje specijalizacije, odnosno uže specijalizacije za medicinske sestre.

Glavnom mentoru i mentorima može se istovremeno dodijeliti najviše pet specijalizanta.

Glavni mentor je obvezan obavljati poslove utvrđene člankom 10. stavkom 1. i 2. ovoga Pravilnika najmanje dva sata tjedno sa svakim specijalizantom, a mentori najmanje pet sati tjedno.

Članak 12.

Glavni mentor uz uvjet iz članka 9. ovoga Pravilnika mora ispunjavati i sljedeće uvjete:

– najmanje 12 godina rada na području određene specijalnosti, odnosno uže specijalnosti,

– završen studij sestrinstva,

– sudjelovanje na stručnim skupovima (aktivno i pasivno), pisanje stručnih radova, organiziranje stručnih skupova, redaktura stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl.,

– uspješno završena edukacija za mentore.

Mentor uz uvjet iz članka 9. ovoga Pravilnika mora ispunjavati i sljedeće uvjete:

– najmanje 10 godina rada na području određene specijalnosti, odnosno uže specijalnosti,

– završen studij sestrinstva,

– sudjelovanje na stručnim skupovima (aktivno i pasivno), pisanje stručnih radova, organiziranje stručnih skupova, redaktura stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl.,

– uspješno završena edukacija za mentore.

Iznimno od stavka 1. i stavka 2. ovoga članka u djelatnosti hitne medicinske pomoći, kao i u djelatnostima gdje nema dostatni broj medicinskih sestara sa završenim studijem sestrinstva mentor može biti medicinska sestra sa završenim temeljnim obrazovanjem, s najmanje 15 godina rada na radnom mjestu za koje je predviđena specijalizacija, a za djelatnost hitne medicinske pomoći s najmanje 10 godina rada na obavljanju poslova hitne medicinske pomoći u timu na terenu. Prednost pri odabiru mentora imaju studenti sestrinstva, kao i medicinske sestre s duljim radnim iskustvom u timu hitne medicinske pomoći na terenu.

Glavne mentore i mentore nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika odlukom će imenovati ministar. Imenovani glavni mentori i mentori obvezni su završiti edukaciju za mentore.

Edukaciju mentora provodit će ministarstvo organiziranjem tečajeva za mentore.

Po završetku tečaja iz stavka 5. ovoga članka mentori mogu provoditi edukaciju za mentore u zdravstvenim ustanovama.

Visinu naknade za polaznike tečaja za mentore određuje ministar.

Članak 13.

Ako privatni zdravstveni radnik osobno traži specijalizaciju ili užu specijalizaciju, obvezan je prilikom zahtjeva za odobrenje specijalizacije dostaviti i ime zaposlenog zdravstvenog radnika koji će ga mijenjati za vrijeme trajanja specijalizacije.

Članak 14.

Ministarstvu je potrebno, uz dokumentaciju iz članka 7. stavka 2. ovog Pravilnika, dostaviti i pisanu suglasnost ravnatelja zdravstvene ustanove u kojoj će se obavljati specijalističko usavršavanje o mogućnosti obavljanja specijalizacije, uz naznačeni datum početka.

Članak 15.

Specijalističko usavršavanje može se provoditi u zdravstvenim ustanovama čiji osnivač je Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad, koje ispunjavaju sljedeće uvjete u odnosu na prostor, djelatnike i medicinsko-tehničku opremu:

– u zdravstvenoj ustanovi obavljaju se stručni poslovi propisani planom i programom određene specijalizacije ili uže specijalizacije,

– zdravstvena ustanova ima odgovarajući prostor i opremu,

– u zdravstvenoj ustanovi u radnom odnosu s punim radnim vremenom zaposlena najmanje dva specijalista određene grane specijalizacije ili uže specijalizacije za koju se specijalizant usavršava.

Uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka, zdravstvena ustanova u kojoj se provodi specijalističko usavršavanje specijalizanata hitne medicinske pomoći mora imati u radnom odnosu s punim radnim vremenom: najmanje jednog liječnika specijalista odgovarajuće specijalizacije za edukaciju specijalizanata hitne medicinske pomoći u toj specijalističkoj grani i liječnika specijalista hitne medicine ili liječnika koji radi na poslovima hitne medicine u toj zdravstvenoj ustanovi.

Članak 16.

Ministarstvo vodi registar zdravstvenih ustanova u kojima se može obavljati specijalističko usavršavanje.

Članak 17.

Zdravstvene ustanove koje ispunjavaju mjerila iz članka 15. ovoga Pravilnika obvezne su u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu podnijeti ministarstvu zahtjev za davanje rješenja o ovlaštenju za provođenje specijalističkog usavršavanja.

Zahtjev treba sadržavati kratki elaborat o radu zdravstvene ustanove (ili njenog dijela), te dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 15. ovoga Pravilnika.

Ministar rješenjem na vrijeme od šest godina ovlašćuje zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete iz članka 15. ovoga Pravilnika, za provođenje specijalističkog usavršavanja iz određene grane specijalizacije odnosno uže specijalizacije.

U zahtjevu za davanje ovlaštenja iz stavka 3. ovoga članka zdravstvena ustanova predlaže grane specijalizacije koje će se u toj ustanovi izvoditi, glavne mentore za pojedinu granu specijalizacije te mentore za istu granu specijalizacije.

O svakoj promjeni uvjeta iz članka 15. ovoga Pravilnika zdravstvena ustanova obvezna je izvijestiti Ministarstvo u roku 30 dana od dana nastale promjene.

Ako zdravstvena ustanova ne postupi sukladno stavku 5. ovoga članka ministar rješenjem oduzima ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja iz određene grane specijalizacije ili uže specijalizacije koji će se u toj zdravstvenoj ustanovi izvoditi, a specijalizantu će rješenjem odrediti drugu zdravstvenu ustanovu za nastavak obavljanja specijalističkog usavršavanja.

Članak 18.

Iznos troškova specijalizacije odlukom utvrđuje ministar.

Troškove iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 5. ovoga Pravilnika.

Zdravstvenim ustanovama u kojima specijalizant obavlja program specijalističkog usavršavanja, sredstva se doznačuju razmjerno trajanju dijela specijalističkog usavršavanja.

Članak 19.

Stranci pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom mogu obavljati specijalističko usavršavanje uz prethodnu suglasnost ministra.

Članak 20.

Specijalizant započinje s obavljanjem specijalističkog usavršavanja u roku od mjesec dana od dana izdavanja rješenja o odobrenju specijalizacije.

U roku iz stavka 1. ovoga članka glavni mentor obvezan je izraditi raspored obavljanja propisanog programa, dogovoriti obavljanje specijalizacije specijalizanta u jedinicama zdravstvenih ustanova koje ispunjavaju uvjete za provođenje specijalističkog usavršavanja s mentorima te utvrditi datum početka specijalizacije.

Članak 21.

Specijalizant obavlja specijalizaciju u radnom vremenu od 40 sati tjedno. Vrijeme provedeno na specijalizaciji smatra se vremenom provedenim na radu, a plaća se na temelju ugovora o radu sukladno Zakonu o radu.

Specijalizant provodi program specijalizacije bez prekida.

O svakom prekidu u tijeku trajanja specijalizacije osoba ili tijelo iz stavka 5. ovoga Pravilnika obvezni su izvijestiti ministarstvo, koje će ocijeniti opravdanost prekida.

Iznimka od stavka 3. ovoga članka jest stručno usavršavanje u inozemstvu u kontinuiranom trajanju duljem od 30 dana, rodiljni dopust, komplikacije u trudnoći, bolest specijalizanta/bolest djeteta u trajanju duljem od 30 dana. Za taj prekid prilaže se potvrda ravnatelja, odnosno čelnika osobe ili tijela iz članka 5. ovoga Pravilnika prilikom prijave specijalističkog ispita.

Ako je prekid opravdan, specijalizacija se produžuje za vrijeme za koje je prekid trajao.

Članak 22.

Specijalistički staž upisuju u specijalističku knjižicu glavni mentor i mentori u stručnim jedinicama kojima specijalizant obavlja specijalističko usavršavanje, prema propisanom planu i programu.

Obrazac specijalističke knjižice is stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 23.

Nakon obavljenog programa specijalističkog usavršavanja specijalizant polaže specijalistički ispit.

Specijalistički ispit polaže se najkasnije u roku od tri mjeseca od završetka specijalističkog usavršavanja.

Članak 24.

Prijava za polaganje specijalističkog ispita podnosi se ministarstvu najmanje mjesec dana prije pristupanja polaganju ispita.

Prijava treba sadržavati molbu kandidata, molbu osobe ili tijela iz članka 5. ovoga Pravilnika za čije potrebe se kandidat specijalistički usavršavao, izvornik rješenja o odobrenju specijalizacije te uredno popunjenu specijalističku knjižicu.

Članak 25.

Ispitivači na specijalističkim ispitima su specijalisti određene grane specijalnosti ili uže specijalnosti s radnim iskustvom od najmanje 15 godina na području određene specijalnosti ili uže specijalnosti, dokazanim aktivnim sudjelovanjem u stručnom radu (stručna društva, seminari, objavljivanje stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i drugo), dokazom o obavljenoj edukaciji iz stručnih ili znanstvenih disciplina relevantnih za sestrinstvo i dokazom o završenom studiju sestrinstva.

Iznimno od stavka 1. ovog članka za djelatnost hitne medicinske pomoći ispitivač može biti medicinska sestra sa završenim temeljnim obrazovanjem, pri čemu prednost pri odabiru imaju studenti sestrinstva, kao i medicinske sestre s duljim radnim iskustvom u terenskom radu u timu hitne medicinske pomoći.

Listu ispitivača za pojedine zdravstvene ustanove donosi ministar, a temeljem prethodno pribavljenog mišljenja nadležne komore i stručnog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka ispitivače po stupanju na snagu ovoga Pravilnika za specijalnost hitne medicinske pomoći imenuje rješenjem ministar.

Članak 26.

Ministar rješenjem odobrava polaganje specijalističkog ispita kojim imenuje ispitnu komisiju i tajnika te datum polaganja specijalističkog ispita.

Ispitna komisija broji tri člana, od kojih je jedan mentor specijalizanta, a druga dva specijalisti iste grane specijalizacije ili uže specijalizacije za koju se polaže ispit.

Iznimno od stavka 2. ovog članka, u ispitnoj komisiji koja obavlja provjeru znanja za specijalizante iz hitne medicinske pomoći jedan član ispitne komisije je liječnik specijalist hitne medicine ili liječnik koji radi na poslovima hitne medicine.

Ispitna komisija i tajnik na specijalističkim ispitima imaju pravo na naknadu.

Iznos naknade iz stavka 4. ovoga članka odlukom utvrđuje ministar.

Članak 27.

Specijalistički ispit polaže se u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je specijalizant proveo pretežiti dio programa određene grane specijalnosti ili uže specijalnosti.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ispit za specijalizaciju iz područja hitne medicinske pomoći polaže se u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju djelatnost hitne medicine koje određuje ministar.

Zdravstvene ustanove u kojima se polažu specijalistički ispiti moraju imati bar dva ispitivača iste grane specijalnosti ili uže specijalnosti.

Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, kandidati kojima se radni staž priznaje kao specijalistički, a ovim je Pravilnikom određena dodatna edukacija, po završetku propisane dodatne edukacije specijalistički ispit polažu u ministarstvu.

Članak 28.

Opći uspjeh kandidata na specijalističkom ispitu ocjenjuje se sa položio ili nije položio.

Ocjena se daje većinom glasova članova ispitne komisije i upisuje se (uz pitanja) u zapisnik o polaganju specijalističkog ispita.

Obrazac zapisnika o polaganju specijalističkog ispita tiskan je u Prilogu III. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 29.

Medicinskoj sestri koja je položila specijalistički ispit ili je na temelju članka 33. ovoga Pravilnika stekla status specijalista izdaje se uvjerenje na obrascu koji je tiskan u Prilogu IV. i njegov je sastavni dio.

Ministarstvo vodi evidenciju o medicinskim sestrama koje su položile specijalistički ispit.

Članak 30.

Kandidat koji ne položi ispit prvi puta, može ga ponoviti u roku koji zapisnički utvrdi ispitna komisija, a koji ne može biti kraći od mjesec dana, niti dulji od tri mjeseca od dana polaganja ispita. Ako kandidat ne položi ispit drugi puta, može ga još jednom ponoviti kroz daljnja tri mjeseca.

Ako niti nakon ponovljenog roka kandidat ne položi ispit, upućuje se na ponovno obavljanje specijalističkog usavršavanja u trajanju koje odredi ispitna komisija, a koje ne može biti kraće od tri mjeseca. Troškove specijalističkog usavršavanja u tom slučaju kandidat snosi sam.

Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili odustane od započetog ispita bez opravdanog razloga, smatra se da ispit taj put nije položio i mora ga ponoviti u roku koji odredi ispitna komisija, a koji ne smije biti dulji od tri mjeseca. Troškove ispita u tim slučajevima kandidat snosi sam.

Članak 31.

Po položenom / priznatom specijalističkom ispitu ili ispitu iz uže specijalnosti stječe se naziv medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist za djelatnost za koju je specijalizant završio specijalizaciju ili užu specijalizaciju.

Nazivi specijalista iz područja zdravstvene njege u sestrinstvu su sljedeći:

1. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u djelatnosti hitne medicinske pomoći,

2. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u internističkoj djelatnosti,

3. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u djelatnosti intenzivne njege,

4. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u kirurškoj djelatnosti,

5. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u pedijatrijskoj djelatnosti,

6. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u psihijatrijskoj djelatnosti.

Nazivi užih specijalista iz područja zdravstvene njege u sestrinstvu su sljedeći:

1. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u djelatnosti dijalize,

2. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u onkološko-hematološkoj djelatnosti

3. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u operacijskoj djelatnosti,

4. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u djelatnosti anestezije,

5. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u dječjoj kirurškoj djelatnosti.

Medicinskim sestrama koje imaju završen studij sestrinstva po položenom, odnosno priznatom specijalističkom ispitu ili ispitu iz uže specijalnosti u nazivu se umjesto »medicinska sestra – medicinski tehničar« upisuje naziv zanimanja stečen po završetku studija.

Članak 32.

Medicinskim sestrama, sukladno članku 143. stavku 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti može se specijalistički staž obavljen u inozemstvu priznati djelomično ili u cijelosti ako plan, program i trajanje specijalizacije obavljene u inozemstvu bitno ne odstupa od plana i programa propisanog ovim Pravilnikom.

Članak 33.

Medicinskim sestrama koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika rade na području zdravstvene zaštite najmanje 15 godina, a u zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje je određena specijalizacija, odnosno uža specijalizacija najmanje 10 godina priznaje se status specijalista, odnosno užeg specijalista te grane specijalnosti, odnosno uže specijalnosti.

Iznimno iz stavka 1. ovoga članka, medicinskoj sestri koja na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika radi najmanje 5 godina u operacijskoj djelatnosti ili u djelatnosti dijalize priznaje se status specijalista u odgovarajućoj djelatnosti.

Medicinske sestre koje danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika imaju završen studij sestrinstva priznaje se status specijalista ili užeg specijalista ako rade u zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje se traži priznavanje statusa specijaliste ili užeg specijaliste najmanje 7 godina.

Iznimno od stavka 1. i stavka 3. ovoga članka, medicinske sestre u djelatnosti hitne medicinske pomoći dužne su prije podnošenja zahtjeva za priznavanjem statusa specijalista obaviti teorijsku i praktičnu nastavu prema Prilogu V. ovoga Pravilnika i položiti specijalistički ispit.

Članak 34.

Zahtjev za priznavanje statusa specijalista, odnosno užeg specijalista iz članka 33. ovoga Pravilnika ministarstvu podnosi medicinska sestra osobno.

Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:

– potvrdu zdravstvene ustanove o ispunjavanju uvjeta iz članka 33. ovoga Pravilnika,

– diplomu, odnosno svjedodžbu o završnom ispitu,

– odobrenje za samostalan rad,

– za djelatnost hitne medicinske pomoći dokaz o obavljenoj teorijskoj i praktičnoj nastavi u skladu s Prilogom V. ovoga Pravilnika.

Članak 35.

Zdravstvene ustanove obvezne su najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika ministarstvu dostaviti godišnji plan potrebnih specijalizacija i užih specijalizacija.

U planu iz stavka 1. ovoga članka mora biti iskazan broj medicinskih sestara koje ispunjavaju uvjete za priznavanje određenih specijalizacija, odnosno užih specijalizacija kao i popis kandidata koji ispunjavaju uvjete za pristupanje specijalizaciji.

Zdravstvene ustanove obvezne su po godišnjem planu specijalizacija kandidatima koji ispunjavaju uvjete za priznavanje određenih specijalizacija, odnosno užih specijalizacija omogućiti u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika potrebne obilaske u svrhu stjecanja dodatnih znanja i vještina kao preduvjeta za polaganje specijalističkog ispita, ukoliko je to ovim Pravilnikom određeno.

Članak 36.

Za djelatnosti za koje je ovim Pravilnikom određena obveza specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara, zdravstvene ustanove obvezne su osigurati svim medicinskim sestrama u navedenim djelatnostima specijalizaciju, odnosno užu specijalizaciju u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 37.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/09-02/89

Urbroj: 534-05-1-4/5-09-1

Zagreb, 6. studenoga 2009.

Ministar mr. Darko Milinović, dr. med., v. r.

PRILOG I.

PROGRAM SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA

Specijalističko usavršavanje za medicinske sestre traje jednu godinu, od čega klinička nastava i/ili praktično osposobljavanje mora biti zastupljeno s najmanje 50% ukupnog trajanja programa.

Program specijalističkog usavršavanja sastoji se od dva dijela i to općeg temeljnog dijela, koji je zajednički svim programima specijalizacija, odnosno užih specijalizacija te posebnog dijela koji je usmjeren na određeno područje rada medicinske sestre.

Opći temeljni dio u trajanju od 160 sati, sastavljen je od predmeta:

– Socijalna medicina,

– Osnove informatike,

– Klinička farmakologija i toksikologija,

– Komunikacijske vještine, vještine podučavanja i temeljna saznanja o istraživanjima,

– Upravljanje i zakonodavstvo,

– Etika.

Opći temeljni dio programa provodi se u kliničkim ustanovama koje određuje ministar.

OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA

Trajanje: ukupno 160 sati (4 tjedna)

1. SOCIJALNA MEDICINA

Broj nastavnih sati: 20

Socijalna medicina jest disciplina koja se bavi proučavanjem međusobnog utjecaja društvenih odnosa sa zdravljem i bolesti.

Cilj nastave jest upoznati specijalizanta s mjerama zdravstvene zaštite kao što su unapređenje zdravlja i preventivne mjere; zdravstvenim odgojem, zdravstvenim sustavom i zdravstvenim ustanovama, zaštitom okoliša i brigom o zdravlju zajednice.

Uži cilj, temeljen na prikupljenim pokazateljima, praćenje je i analiza zdravstvenoga stanja pučanstva uz utvrđivanje prioritetnih zdravstvenih problema.

Nositelj programa: doktor medicine koji se bavi djelatnošću socijalne medicine.

2. OSNOVE INFORMATIKE

Broj nastavnih sati: 20 sati vježbe (iskustvena nastava)

Cilj nastave je usvojiti sljedeće:

– osnovne pojmove informatičke tehnologije: temeljni pojmovi, informacijska tehnologija, dijelovi osobnog računala, softver, računalne mreže, sigurnost u radu s računalima, utjecaj računala na zdravlje i okoliš, sigurnost podataka

– uporaba računala i rukovanje datotekama: računalna okolina, prozori, datoteke i mape, ispis, virusi

– obrada teksta: korištenje aplikacija, osnovni postupci, oblikovanje i uređivanje teksta, tablice

– prezentacijske tehnike: korištenje aplikacija, slajdovi, animacija, uređivanje prezentacija

– informacije i tehnologije: internet i elektronička pošta

Nositelj programa: informatičar ili drugi stručnjak koji se bavi informatičkom djelatnošću.

3. KLINIČKA FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA

Broj nastavnih sati: 25

Klinička farmakologija prati i proučava pojedinosti vezane za primjenu lijekova.

Cilj nastave jest upoznati specijalizanta s osnovnim skupinama lijekova, njihovom apsorpcijom, biološkom valjanosti, distribucijom u organizmu, trajanju i jačini učinka lijeka, toksičnosti pojedinih lijekova, nuspojavama, i specifičnim skupinama lijekova.

Nositelj programa: klinički farmakolog ili specijalista grane specijalnosti koji se bavi u svom radu kliničkom farmakologijom.

4. KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE I VJEŠTINE PODUČAVANJA

Broj nastavnih sati: 40 (10 teorijska nastava + 30 vježbe)

Cilj nastave jest da specijalizant usvoji opće pojmove iz komunikologije; aktivno slušanje, vještine pregovaranja (persuazije), vještine donošenja odluke, asertivnost, empatija, postupci s agresivnom osobom.

Nositelj programa: psiholog, pedagog.

5. ZAKONODAVSTVO I UPRAVLJANJE

Broj nastavnih sati: 20

Cilj nastave jest da specijalizant usvoji osnove zakonskih propisa vezanih uz profesionalnu odgovornost medicinskih sestara. U sklopu toga potrebno je obraditi minimalno Ustav Republike Hrvatske, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o sestrinstvu, Zakon o zaštiti prava pacijenta, Obiteljski zakon, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

Nositelj programa: magistar prava

6. ETIKA

Broj nastavnih sati: 25 (15 teorijska nastava + 10 seminari)

Ciljevi nastave su obrazložiti pojmove etika, moral, društvene norme, deontologija.

Objasniti, obrazložiti i usvojiti temeljna načela medicinske etike, kodeks etike medicinskih sestara, prava pacijenta.

Nositelj programa: glavna sestra zdravstvene ustanove, medicinska sestra koja se bavi sestrinskom etikom kao užim područjem svojega rada.

POSEBNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA

Posebni dio Programa specijalizacija i užih specijalizacija razrađen je po granama specijalizacija i užih specijalizacija kako slijedi:

I. djelatnost hitne medicinske pomoći,

II. internistička djelatnost,

II.1. hematološko-onkološka djelatnost,

II.2. djelatnost dijalize,

III. djelatnost intenzivne njege,

III.1. djelatnost anestezije i reanimacije,

IV. kirurška djelatnost,

IV.1. djelatnost dječje kirurgije,

IV.2. operacijska djelatnost,

V. pedijatrijska djelatnost,

VI. psihijatrijska djelatnost.

I. PROGRAM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINSKE POMOĆI

Cilj

Cilj programa specijalističkog usavršavanja je kroz teorijsko i praktično usvajanje znanja i vještina osposobiti medicinsku sestru-medicinskih tehničara za samostalno pružanje skrbi u svojoj domeni rada, kako u izvanbolničkoj tako i u bolničkoj hitnoj medicinskoj službi, a temeljen na suvremenim znanstvenim spoznajama za zbrinjavanje hitnih stanja u skladu s etičkim načelima, na humani način pun poštovanja, s dodatnom psihosocijalnom potporom.

1. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNO LIJEČENJE 4 tjedna/160 sati

1.1. JEDINICA ZA ANESTEZIOLOGIJU 80 sati

1.2. JEDINICA OPĆEG KIRURŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 40 sati

1.3. JEDINICA NEUROKIRURŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 40 sati

Teorijska znanja 80 sati

• farmakologija u anesteziji – (Adrenalin, Atropin, Amiodaron, Nalokson)

• mehanička ventilacija

• oksigenoterapija

• otvaranje dišnog puta

• održavanje prohodnosti dišnog puta

o orofaringealna intubacija

o nazofaringealna intubacija

o laringealna maska (LMA)

o endotrahealna intubacija

o brza intubacija u slijedu

o komplikacije pri intubaciji

• osnovni principi nadoknade tekućine

• šok – patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje

• venski put – periferni, centralni, (otvaranje, održavanje, specifičnosti)

• krvarenja – vanjska i unutarnja (procjena i obrada)

• određivanje ocjenskih ljestvica (GCS)

• postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija («monitoring»)

• utvrđivanje smrti

Praktične vještine 80 sati

• metode otvaranje dišnog puta

• metode održavanje dišnog puta

• orofaringealna intubacija

• nazofaringealna intubacija

• laringealna maska (LMA)

• endotrahealna intubacija

• komplikacije pri intubaciji

• čišćenje dišnog puta (aspiracija)

• uporaba mehaničkog respiratora

• metode umjetne ventilacije

• primjena kisika

• poznavanje algoritma davanja lokalne anestezije (asistencija)

• tehnike primjene lijekova

• postupci otvaranja i načini održavanja perifernog venskog puta

• poznavanje postupka otvaranja centralnog venskog puta (asistencija)

• ocjenske ljestvice (GCS)

• auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja

• postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija («monitoring»)

• uporaba kapnometra

• uporaba glukometra

• uporaba perfuzora

• utvrđivanje smrti

KOMPETENCIJE

• uporaba pulsnog oksimetra

• uporaba glukometra

• uporaba kapnometra

• zbrinjavanje dišnog puta

• osnovne tehnike otvaranja dišnog puta

• čišćenje dišnog puta

• održavanje prohodnosti dišnog puta (osnovne, alternativne i napredne tehnike)

• metode umjetne ventilacije

• primjena kisika

• prepoznavanje indikacije, priprema opreme i izvođenje endotrahealne intubacije

• prepoznavanje indikacije, priprema opreme i uvođenje laringealne maske (LMA)

• ventilacija putem endotrahealnog tubusa i LMA

• rukovanje mehaničkim respiratorom

• otvaranje i održavanje prohodnosti perifernog venskog puta

• nadoknada tekućine

• priprema pribora i poznavanje algoritma pri uspostavljanju centralnog

• venskog puta

• priprema pribora i poznavanje algoritma pri brzoj intubaciji u slijedu

• korištenje perfuzora

• poznavanje primjene i djelovanje lijekova u reanimaciji: Adrenalin, Atropin i

• Amiodaron

• poznavanje primjene i djelovanje lijekova – Nalokson

• određivanje ocjenskih ljestvica

• postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija (»monitoring«)

• utvrđivanje smrti

• auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja

2. INTERNA MEDICINA 5 tjedana/200 sati

2.1. KORONARNA JEDINICA 60 sati

2.2. JEDINICA INTERNISTIČKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 40 sati

2.3. JEDINICA PULMOLOŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 20 sati

2.4. HITNA INTERNISTIČKA AMBULANTA 70 sati

2.5. SEMINARI 10 sati

Teorijska znanja 80 sati

• patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje:

– osnovnih poremećaja srčanog ritma

– akutnog infarkta miokarda

– akutnog koronarnog sindroma

– kardiogenog šoka

– srčanog zastoja

– plućne embolije

– hipertenzivne krize

– sinkope

– tamponade srca

– disekcije aorte

– krvarenja iz gastrointestinalnog trakta

– akutnog pankreatitisa

– akutnog zatajenja jetre

– abdominalne boli

– akutnog zatajenja bubrega

– renalnih bolova

– akutne respiratorne insuficijencije i zastoja disanja

– astmatskog statusa

– pneumotoraksa

• ARDS (akutni respiratorni distres sindrom)

• tuberkuloza

• strano tijelo u donjem dišnom putu

• ostale dijagnostičke i terapijske metode u pulmologiji

• akutne komplikacije dijabetesa

• akutne anemije

• akutne koagulopatije

• DIK

• alergijske reakcije

• otrovanja

Praktične vještine 120 sati

• snimanje EKG-a

• prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma

• sinkronizirana kardioverzija (asistencija)

• transkutana elektrostimulacija srca (asistencija)

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pulmologiji

• postavljanje nazogastrične sonde

• ispiranje želuca

• zbrinjavanje hitnih internističkih stanja

• uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu

KOMPETENCIJE

• poznavanje djelovanja lijekova

• poznavanje primjene lijekova: Salbutamol, Nitrolingual spray, Glukoza

• snimanje EKG-a

• prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma

• prepoznavanje stanja koja zahtijevaju sinkroniziranu kardioverziju i elektrostimulaciju

• postavljanje nazogastrične sonde

• ispiranje želuca

• prepoznavanje, pristup, zbrinjavanje i kontrola najčešćih otrovanja

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pulmologiji

• uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu

3. KIRURGIJA S TRAUMATOLOGIJOM 5 tjedana/200 sati

3.1. DJEČJA KIRURGIJA 40 sati

3.2. OPĆA KIRURGIJA 40 sati

3.3. TRAUMATOLOGIJA 40 sati

3.4. HITNI KIRURŠKI PRIJEM 80 sati

Teorijska znanja 80 sati

• opekline i ozebline kod djece

• ozljede uzrokovane kemijskim agensima i električnom energijom

• šok u djece

• primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta

• vrste ozljeda kod djece – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremiteta

• mjere za sprječavanje infekcija

• opekline i ozebline odraslih

• ozljede uzrokovane kemijskim agensima i električnom energijom

• postupak s amputiranim dijelom tijela

• politrauma odraslih

• Crash i Blast sindrom

• trauma trudnice

• pregled hitnog kirurškog pacijenta

• vrste ozljeda kod odraslih – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremiteta

• primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe

• ubodi i ugrizi otrovnih životinja

Praktične vještine 120 sati

• primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta

• zbrinjavanje opeklina i ozeblina u djece

• određivanje postotka opečene površine tijela kod djece

• kateterizacija mokraćnog mjehura kod muškaraca i žena

• zbrinjavanje opeklina i ozeblina odraslih

• određivanje postotka opečene površine tijela

• metode zaustavljanja krvarenja

• zavojni materijal i najčešći zavoji

• primjena imobilizacijskih sredstava

a) longete

b) sadreni zavoji

• primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe

• pregled hitnog kirurškog pacijenta

• zbrinjavanje i priprema rane za kiruršku obradu

• priprema instrumenata za primarnu obradu rane

• zbrinjavanje tenzijskog pneumotoraksa (asistencija)

• priprema pribora i poznavanje postupka kod torakalne drenaže

KOMPETENCIJE

• primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe

• pregled hitnog kirurškog pacijenta

• metode zaustavljanja krvarenja

• zbrinjavanje i priprema rane za kiruršku obradu

• poznavanje i provođenje temeljne tehnike instrumentiranja

• primjena zavojnog materijala i najčešći zavoji

• postupci s amputiranim dijelovima tijela

• zbrinjavanje opeklina i ozeblina djece i odraslih

• zbrinjavanje tenzijskog pneumotoraksa (asistencija)

• određivanje ocjenskih ljestvica u traumatologiji za odrasle i djecu

• uvođenje urinarnog katetera kod muškaraca i žena

• zbrinjavanje ozlijeđene trudnice

• primjena imobilizacijskih sredstava (sadrene udlage i longete)

4. GINEKOLOGIJA S PORODILJSTVOM 2 tjedna/80 sati

4.1. RAĐAONICA 60 sati

4.2. HITNA GINEKOLOŠKA AMBULANTA 20 sati

Teorijska znanja 30 sati

• porod

• zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje

• transport trudnice

• oživljavanje trudnice

• hitna stanja u ginekologiji i porodiljstvu

Praktične vještine 50 sati

• porod

• epiziotomija

• postupak s posteljicom

• zbrinjavanje novorođenčeta (stimulacija, aspiracija dišnih putova, kupanje, utopljavanje, određivanje Apgara, postupak s pupkovinom)

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u ginekologiji

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u trudnoći

KOMPETENCIJE

• vođenje poroda u kući i tijekom transporta

• postupanje s posteljicom

• zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje

• oživljavanje trudnice

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u ginekologiji

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u trudnoći

5. PEDIJATRIJA 3 tjedna/120 sati

5.1. JEDINICA NEONATOLOŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 30 sati

5.2. JEDINICA PEDIJATRIJSKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 50 sati

5.3. HITNA PEDIJATRIJSKA AMBULANTA 40 sati

Teorijska znanja 65 sati

• asfiksija novorođenčeta

• održavanje tjelesne temperature

• proširenje i ventilacija pluća

• temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi

• načela inicijalnog zbrinjavanja nedonoščeta

• konvulzije novorođenčeta

• respiratorni distres sindrom

• transport novorođenčeta na mehaničkoj ventilaciji

• transport novorođenčeta s životno ugrožavajućim malformacijama

• poremećaj svijesti

• farmakologija u pedijatriji

• hitna stanja u pedijatriji (šok, anafilaksija, otrovanja)

• dehidracija

• procjena kritičnog djeteta

• hitna stanja u pedijatriji (asmatički napad, konvulzije, hipoglikemija, epileptički status)

• temeljni i napredni postupci održavanja života djece

Praktične vještine 55 sati

• temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi

• poznavanje i uporaba inkubatora

• prepoznavanje i procjena bolesnog novorođenčeta

• periferni venski pristup kod novorođenčeta

• pristup bolesnom djetetu

• procjena kritičnog djeteta (ABCD pristup)

• periferni venski pristup kod djece

• intraosealni pristup

• temeljni i napredni postupci održavanja života djece

KOMPETENCIJE

• prepoznavanje i procjena bolesnog novorođenčeta

• uspostava perifernog venskog puta kod novorođenčeta i djece

• intraosealni pristup

• procjena kritičnog djeteta

• temeljni postupci održavanja života novorođenčadi i djece

• napredni postupci održavanja života novorođenčadi i djece

• primjena lijekova: supozitoriji ili klizme Diazepama

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pedijatriji

• pravilna uporaba inkubatora

6. NEUROLOGIJA 1 tjedan/40 sati

6.1. JEDINICA NEUROLOŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 20 sati

6.2. HITNA NEUROLOŠKA AMBULANTA 20 sati

Teorijska znanja 20 sati

• anatomija i fiziologija živčanog sustava

• simptomatologija najčešćih hitnih neuroloških stanja

• poremećaji svijesti

• epilepsija

• cerebrovaskularni inzult

• farmakologija u neurologiji (terapija najčešćih hitnih neuroloških stanja)

• neurološka procjena pacijenta

• tranzitorna ishemična ataka

• glavobolje/migrena

• vertigo

Praktične vještine 20 sati

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u neurologiji

• procjena i zbrinjavanje hitnog neurološkog pacijenta

• procjena (uzimanje) neurološkog statusa pacijenta

• primjena neurološke terapije (antiedematozne i antiagregacijske)

KOMPETENCIJE

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u neurologiji

• procjena i zbrinjavanje hitnog neurološkog pacijenta

• procjena (uzimanje) neurološkog statusa pacijenta

• primjena neurološke terapije (antiedematozne i antiagregacijske)

7. PSIHIJATRIJA 1 tjedan/40 sati

Teorijska znanja 20 sati

• suicidalnost depresivnih bolesnika

• alkoholni delirij

• akutno stanje agresivnosti, homocidalnosti i suicidalnosti

• akutna alkoholna intoksikacija

• akcindentalna apstinencijska kriza ovisnika

• intoksikacije

• kriza pacijenata koji su pod djelovanjem antabusa unijeli alkohol u organizam

• neželjeni efekti konvulzivne terapije

• neželjeni efekti psihofarmakoterapije

• akutne histeričke manifestacije

• epileptična sumračna stanja

• patološko napito stanje

• stanja akutne anksioznosti

• krizna stanja

• zlostavljana osoba i dijete

Praktične vještine 20 sati

• aktivno poznavanje komunikacijskih vještina prilagođenih

specifičnim stanjima psihičkih bolesnika

• zbrinjavanje hitnih stanja u psihijatriji

KOMPETENCIJE

• poznavanje postupaka zbrinjavanja psihijatrijskih bolesnika

• razlikovanje specifičnosti pojedinih ovisnosti

• prepoznavanje i zbrinjavanje zlostavljane osobe

8. INFEKTOLOGIJA 1 tjedan/40 sati

Teorijska znanja 15 sati

• infekcije

• meningitis

• status febrilis, sepsa

• meningokokna sepsa

• tetanus

• hepatitis

• AIDS

• postupci i procedure osobne zaštite u radu sa infektološkim pacijentima

Seminar 25 sati

KOMPETENCIJE

• poznavanje postupaka i procedura sa zaraznim pacijentom

• postupci s infektivnom opremom i otpadom

9. OFTALMOLOGIJA 20 sati

Teorijska znanja 20 sati

• akutni glaukom

• ozljede oka

• strana tijela u oku

• opekline oka

• iridociklitis

KOMPETENCIJE

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u oftalmologiji

10. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 tjedan/ 40 sati

Teorijska znanja 20 sati

• anatomija i fiziologija uha, grla i nosa

• simptomatologija najčešćih hitnih stanja u otorinolaringologiji

• indikacije za konikotomiju i traheotomiju

• strano tijelo u uhu, grlu, nosu

• akutna oteklina larinksa

• epistaksa

Praktične vještine 20 sati

• zbrinjavanje stranih tijela u uhu i nosu

• priprema pacijenata i pribora za ispiranje uha

• priprema pacijenta i pribora za konikotomiju i traheotomiju

• priprema pacijenta i instrumenata za tamponadu nosa

KOMPETENCIJE

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u otorinolaringologiji

• zbrinjavanje stranih tijela u uhu i nosu

• prepoznavanje indikacije i izvođenje konikotomije iglom

• priprema pribora i poznavanje postupka traheotomije

11. HITNA MEDICINSKA POMOĆ 12,5 tjedana/500 sati

11.1. NASTAVNI CENTAR 80 sati

11.2. PRIJAVNO-DOJAVNA JEDINICA 40 sati

11.3. HITNI BOLNIČKI PRIJAM 80 sati

11.4. HEMS (helikopterska HMP) 20 sati

11.5. RAD NA TERENU 280 sati

Teorijska znanja 145 sati

• organizacijski modeli HMP kod nas i u svijetu

• vozila, oprema i djelatnici u izvanbolničkim uvjetima

• mjere zaštite od infektivnih bolesti i korištenje zaštitne opreme

• medicinska dokumentacija o izvršenoj intervenciji

• farmakologija u hitnoj medicini

• pregled vitalno ugrožene osobe –ABCDE pristup

• temeljni i napredni postupci održavanja života odraslih

• načini primjene lijekova

• venski pristup, alternativni pristupi

• primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe

• mehanizmi nastanka ozljede

• trijaža u izvanbolničkim uvjetima i masovnim nesrećama

• akcidentalna stanja:

– poremećaji uzrokovani povišenom ili sniženom temperaturom okoline

– utapljanje

– udar groma

– udar električne struje

– visinska bolest

– dekompresijska bolest

– vješanje

– otrovanja

– akutni radijacijski sindrom

• kemijske katastrofe i masovne nesreće

• načini transporta, transportni položaji i nadzor bolesnika tijekom transporta

• upoznavanje s prijavno dojavnom jedinicom (PDJ) – funkcija, zaposlenici, zaduženja

• uloga medicinske sestre u PDJ – komunikacija unutar centra, odgovornost

• sustav veza (motorola, UKV, mobitel)

• grafički dijagram toka (prijam, »spremanje« i predaja poziva, specifičnosti disponiranja)

• komunikacija s timovima, hitnim prijemom prihvatne bolnice i srodnim službama (policija, vatrogasci, kontrola leta, služba 112)

• organizacija rada hitnog bolničkog prijama – menadžment odjela

• trijaža u hitnom bolničkom prijamu

• dokumentacija medicinske sestre u hitnom bolničkom prijamu

• indikatori kvalitete

• komunikacija s izvanbolničkim i bolničkim službama

• smjernice za rizične procedure

• sustav kvalitete u sestrinstvu – indikatori kvalitete

• osnove rada u helikopterskom hitnom medicinskom zbrinjavanju

• priprema pacijenta za prijevoz

• praktični rad na zemlji i u zraku (navođenje helikoptera na zemlji, vitlanje na metalnom užetu, rad sa »sjedalom« i »vrećom«, unošenje pacijenta u helikopter i dr.)

• nadzor i mogućnosti zbrinjavanja bolesnika tijekom leta

Praktične vještine 355 sati

• pregled vitalno ugrožene osobe – ABCDE pristup

• temeljni i napredni postupci održavanja života odraslih

• mjerenje vitalnih funkcija

• trajni nadzor vitalnih funkcija (monitoring)

• primjena transportnog respiratora

• automatski električni defibrilator (AED)

• defibrilacija

• imobilizacija i deimobilizacija

• skidanje kacige

• tehnike izvlačenja

• zaustavljanje krvarenja

• zavojni materijal

• venski put, alternativni pristupi

• trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama

• prijavno dojavna jedinica (javljanje na telefonske pozive, zaprimanje i spremanje poziva, predavanje poziva ekipi na terenu)

• trijaža u hitnom bolničkom prijamu – rad uz mentora

• rad u operacijskoj sali- instrumentarij i principi rada u operacijskoj sali prilikom obrade rana i opeklina

• rad u gipsaoni

• protokoli za procjenu hitnih pacijenata

• zbrinjavanje bolesnika i ozlijeđenih osoba u izvanbolničkim uvjetima kao dio standardnog tima HMP uz mentora liječnika

• timski rad

• korištenje sustava veza na terenu

• standardna oprema u vozilu i njeno održavanje

KOMPETENCIJE

• mjerenje vitalnih funkcija

• pregled vitalno ugrožene osobe – ABCDE pristup

• temeljni postupci održavanja života odraslih

• napredni postupci održavanja života odraslih

• venski put, alternativni pristupi

• korištenje automatskog električnog defibrilatora

• izvođenje sigurne defibrilacije ručnim defibrilatorom

• zbrinjavanje akcidentalnih stanja

• poznavanje mehanizma nastanka ozljeda

• imobilizacija i deimobilizacija

• tehnike izvlačenja

• skidanje kacige

• stabilizacija, fiksacija i transport ozlijeđenoga

• transportni položaji

• nadzor pacijenta tijekom transporta

• odstranjivanje stranog tijela iz dišnih putova

• prijem i trijaža hitnog poziva te upućivanje tima na intervenciju (dispeching)

• komunikacija i poznavanje pravila suradnje s drugim srodnim službama (policija, vatrogasci, služba 112, gorska služba spašavanja, centar za traganje i spašavanje na moru)

• korištenje sustava veza na terenu i u dispečerskom centru

• ispunjavanje dokumentacije o izvršenoj intervenciji

• trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama

• specijalna farmakologija u hitnoj medicini

• organiziranje ili suorganiziranje i provođenje spašavanja u masovnim nesrećama i kemijskim katastrofama

• poznavanje načina rada u helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi (HEMS)

• organizacija službe pri organiziranju skupova

• korištenje adekvatne procedure te informiranje i postupak u slučaju smrti ili kriminalističkom slučaju

• održavanje vozila i opreme

POPIS VJEŠTINA MEDICINSKE SESTRE – MEDICINSKOG TEHNIČARA SPECIJALISTA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINSKE POMOĆI

ANESTEZIJA

• uporaba pulsnog oksimetra

• uporaba glukometra

• uporaba kapnometra

• zbrinjavanje dišnog puta

• osnovne tehnike otvaranja dišnog puta

• čišćenje dišnog puta

• održavanje prohodnosti dišnog puta (osnovne, alternativne i napredne tehnike)

• metode umjetne ventilacije

• primjena kisika

• prepoznavanje indikacije, priprema opreme i izvođenje endotrahealne intubacije

• prepoznavanje indikacije, priprema opreme i uvođenje laringealne maske (LMA)

• ventilacija putem endotrahealnog tubusa i LMA

• rukovanje mehaničkim respiratorom

• otvaranje i održavanje prohodnosti perifernog venskog puta

• nadoknada tekućine

• priprema pribora i poznavanje algoritma pri uspostavljanju centralnog venskog puta

• priprema pribora i poznavanje algoritma pri brzoj intubaciji u slijedu

• korištenje perfuzora

• poznavanje primjene i djelovanje lijekova u reanimaciji: Adrenalin, Atropin i Amiodaron

• poznavanje primjene i djelovanje lijekova – Nalokson

• određivanje ocjenskih ljestvica

• postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija (»monitoring«)

• utvrđivanje smrti

• auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja

INTERNA

• poznavanje djelovanja lijekova

• poznavanje primjene lijekova: Salbutamol, Nitrolingual spray, Glukoza

• snimanje EKG-a

• prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma

• prepoznavanje stanja koja zahtijevaju sinkroniziranu kardioverziju i elektrostimulaciju

• postavljanje nazogastrične sonde

• ispiranje želuca

• prepoznavanje, pristup, zbrinjavanje i kontrola najčešćih otrovanja

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pulmologiji

• uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu

KIRURGIJA

• primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe

• pregled hitnog kirurškog pacijenta

• metode zaustavljanja krvarenja

• zbrinjavanje i priprema rane za kiruršku obradu

• poznavanje i provođenje temeljne tehnike instrumentiranja

• primjena zavojnog materijala i najčešći zavoji

• postupci s amputiranim dijelovima tijela

• zbrinjavanje opeklina i ozeblina u djece i odraslih

• zbrinjavanje tenzijskog pneumotoraksa (asistencija)

• određivanje ocjenskih ljestvica u traumatologiji za odrasle i djecu

• uvođenje urinarnog katetera – muški

• uvođenje urinarnog katetera – žene

• zbrinjavanje ozlijeđene trudnice

• primjena imobilizacijskih sredstava (sadrene udlage i longete)

GINEKOLOGIJA

• vođenje poroda u kući i tijekom prijevoza

• postupanje s posteljicom

• zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje

• oživljavanje trudnice

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u ginekologiji

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u trudnoći

PEDIJATRIJA

• prepoznavanje i procjena bolesnog novorođenčeta

• uspostava perifernog venskog pota kod novorođenčeta i djece

• intraosealni pristup

• procjena kritičnog djeteta

• temeljni postupci održavanja života novorođenčadi i djece

• napredni postupci održavanja života novorođenčadi i djece

• primjena lijekova: supozitoriji ili klizme Diazepama

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pedijatriji

• pravilna uporaba inkubatora

NEUROLOGIJA

• prepoznavanje, procjena i zbrinjavanje hitnog neurološkog pacijenta

• procjena (uzimanje) neurološkog statusa pacijenta

• primjena neurološke terapije (antiedematozne i antiagregacijske)

PSIHIJATRIJA

• poznavanje postupaka zbrinjavanja psihijatrijskih bolesnika

• poznavanje razlike specifičnosti pojedinih ovisnosti

• prepoznavanje i zbrinjavanje zlostavljane osobe

INFEKTOLOGIJA

• poznavanje postupaka i procedura sa zaraznim pacijentom

• postupci s infektivnom opremom i otpadom

OFTALMOLOGIJA

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u oftalmologiji

OTORINOLARINGOLOGIJA

• prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u otorinolaringologiji

• zbrinjavanje stranih tijela u uhu i nosu

• prepoznavanje indikacije i izvođenje konikotomije

• priprema pribora i poznavanje postupka traheotomije

HITNA MEDICINSKA POMOĆ

• mjerenje vitalnih funkcija

• pregled vitalno ugrožene osobe – ABCDE pristup

• temeljni postupci održavanja života odraslih

• napredni postupci održavanja života odraslih

• intraosealni pristup

• korištenje automatskog električnog defibrilatora (AED)

• izvođenje sigurne defibrilacije ručnim defibrilatorom

• zbrinjavanje akcidentalnih stanja

• poznavanje mehanizama nastanka ozljede

• imobilizacija i deimobilizacija

• tehnike izvlačenja

• skidanje kacige

• stabilizacija, fiksacija i transport ozlijeđenoga

• transportni položaji

• nadzor pacijenta tijekom transporta

• odstranjivanje stranog tijela iz dišnih putova

• prijem i trijaža hitnog poziva te upućivanje tima na intervenciju (dispeching)

• komunikacija i poznavanje pravila suradnje s drugim srodnim službama (policija, vatrogasci, služba 112, gorska služba spašavanja, centar za traganje i spašavanje na moru)

• korištenje sustava veza na terenu i u dispečerskom centru

• ispunjavanje dokumentacije o izvršenoj intervenciji

• trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama

• specijalna farmakologija u hitnoj medicini

• organiziranje ili suorganiziranje i provođenje spašavanja u masovnim nesrećama i kemijskim katastrofama

• poznavanje načina rada u helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi (HEMS)

• organizacija službe pri organiziranju javnih skupova

• primjena adekvatne procedure te informiranje i postupak u slučaju smrti ili kriminalističkom slučaju

• održavanje vozila i opreme

II. PROGRAM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA U INTERNISTIČKOJ DJELATNOSTI

Cilj

Cilj programa specijalizacije je kroz teorijsko i praktično usvajanje znanja i vještina osposobiti medicinsku sestru-medicinskih tehničara za samostalno pružanje skrbi u internističkoj djelatnosti.

Plan i program izrađen je na principu jednog općeg specijalističkog programa i dva programa uže specijalističke djelatnosti. Opći specijalistički program sadrži i uža područja specijalističkih znanja i vještina (ovisno o odabiru ili mjestu rada) koja iznose 30% satnice i pribraja im se satnici iz istog područja u općem djelu (kardiologija, pulmologija, gastroenterologija, gastroenterološka endoskopija, nefrologija, endokrinologija i metabolizam, reumatologija i imunologija). Nakon završetka programa u specifičnim područjima zdravstvene njege obavezan je kolokvijalni ispit. Prilikom promjene radnog mjesta medicinska sestra može zatražiti polaganje satnice od 30% za uže područje i priznavanje djela koji je položila u vrijeme prijašnje specijalizacije.

Medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist će po završetku specijalizacije kompetentno provoditi točno određene postupke zdravstvene njege specifične za internističko područje rada, prepoznati novonastale probleme i učinkovito djelovati.

1. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA 160 sati (10%)

2. ZDRAVSTVENA NJEGA INTERNISTIČKIH BOLESNIKA – OPĆI DIO

2.1. INTENZIVNA SKRB, HITNI PRIJEM, PALIJATIVNA SKRB 160 sati (10%)

Teorijska znanja

• Poznavanje sadržaja sestrinske dokumentacije

• Indikacije i mjesta venepunkcije i otvaranja perifernog venskog puta, priprema bolesnika, materijala i redoslijed postupka, moguće komplikacije

• Priprema bolesnika, materijala i tjeka postupka prilikom uvođenja centralnog intravaskularnog katetera, moguće komplikacije, previjanje, nadzor i rukovanje

• Pribor i način pripreme i primjene lijekova i infuzijskih otopina, grupe otopina, moguće komplikacije

• Poznavanje načina procjene boli, verbalne i neverbalne manifestacije boli

• Poznavanje indikacija i načina primjene terapije kisikom

• Medicinsko–tehnička aparatura, postupak rukovanja i postupak čišćenja i dezinfekcije

• Procjena i zbrinjavanje kronične rane

• Trijaža hitnih bolesnika

• Vrste trovanja, moguće komplikacije i intervencije

• Znakovi i komplikacije dehidracije

• Mjere za siguran rad i postupci u cilju sprečavanja bolničkih infekcija

• Razumijevanje uloge hospicija i palijativne skrbi

• Etičke dvojbe vezane uz intentivno liječenje

Praktične vještine

• Pravilno dokumentiranje provedenih postupaka

• Izvođenje venepunkcije, otvaranje perifernog venskog puta, previjanje, nadzor, uočavanje mogućih komplikacija

• Priprema, asistiranje, previjanje i nadzor nad centralnim intravaskularnim kateterom, uočavanje mogućih komplikacija

• Priprema i primjena infuzijskih otopina i parenteralne terapije prema odredbi liječnika

• Prepoznavanje i procjena boli i evaluiranje učinka analgezije

• Primjena terapije kisikom prema odredbi liječnika, praćenje stanja bolesnika

• Rukovanje monitorom, aspiratorom, infuzomatom, perfuzorom, defibrilatorom, oksimetrom, mjerenje CVT-a

• Procjena i zbrinjavanje kronične rane, izbor pomagala i njihova primjena

• Ispiranje želuca

• Pravilna uporaba zaštitnih sredstava

• Pružanje podrške bolesniku i obitelji, poboljšavanje kvalitete skrbi umirućim bolesnicima

2.2. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA SRCA I KRVNIH ŽILA 160 sati (10%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija srca i krvnih žila

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije (ishemijske bolesti srca, plućni edem, dekompenzacija srca, arterijska hipertenzija, plućna embolija, duboka venska tromboza)

• Poznavanje hitnih stanja u kardiologiji

• Karakteristike boli kod kardiološkog bolesnika i specifičnosti praćenja i zbrinjavanja

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Postupak snimanja EKG-a i osnovni poremećaji rada srca

• Poznavanje kardiopulmonalne reanimacije, sadržaj i raspored lijekova i pribora na kolicima za hitne intervencije

• Invazivne i neinvazivne metode dijagnostike i liječenja u kardiologiji, priprema bolesnika, zbrinjavanje nakon zahvata, te moguće komplikacije

• Indikacije za provođenje elektrokonverzije

• Indikacije za ugradnju vanjskog i unutarnjeg elektrostimulatora i ograničenja koja postoje za bolesnika nakon ugradnje

• Razumijevanje potrebe za promjenom stila života

• Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u vanjskom izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakova, prepoznavanje hitna stanja u kardiologiji i primjena propisane intervencije

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Prepoznavanje i procjena boli i evaluacija učinka analgezije

• Snimanje EKG-a i prepoznavanje patoloških promjena

• Briga o sadržaju kolica za hitne intervencije

• Sudjelovanje u reanimaciji

• Priprema bolesnika za invazivne i neinvazivne metode pretraga, zbrinjavanje bolesnika nakon zahvata, rano uočavanje mogućeg krvarenja

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstava za rad

2.3. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA DIŠNOG SUSTAVA 96 sati (6%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija dišnog sustava

• Definicija bolesti, kliničke slike, liječenje bolesti i komplikacije (pneumonija, bronhalna astma, kronični bronhitis, bronhiektazije, emfizem pluća, kronične opstruktivne bolesti, akutna respiratorna insuficijencija i tuberkuloza)

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Poznavanje hitnih stanja u pulmologiji i propisane intervencije

• Anafilaktički šok, intervencije

• Poznavanje instrumentalnih dijagnostičkih pretraga, pripreme bolesnika, zbrinjavanje nakon zahvata i moguće komplikacije

• Indikacije za pleuralnu punkciju dijagnostička/terapijska, tijek postupka, priprema bolesnika, materijala, moguće komplikacije

• Normalne vrijednosti respiracijskih plinova i acidobazne ravnoteže

• Promjene u iskašljaju, metode koje pospješuju iskašljavanje i održavanja prohodnosti dišnih putova

• Kožni testovi i način pripreme bolesnika (prik test, intradermalni test i tuberkulinsko testiranje)

• Uzimanje uzoraka za mikrobiološke pretrage i način pohranjivanja

• Izolacija oboljelih od tuberkuloze i prevencija

• Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u izgledu, inspiratorna i ekspiratorna dispneja, razlikovanje patološke tipova disanja, acidoza, alkaloza, hipoksija, hiperkapnija, patološke promjene u iskašljaju

• Korištenje mjera za pospješivanje iskašljavanja i prohodnosti dišnih putova

• Aspiracija sekrata (orofaringealna i endotrahealna)

• Uzimanje iskašljaja za pretrage

• Priprema bolesnika za kožno testiranje, prepoznavanje pozitivne reakcije na mjestu apliciranog alergena

• Priprema bolesnika za instrumentalne pretrage, zbrinjavanje nakon zahvata, rano uočavanje mogućih komplikacija

• Pleuralna punkcija, priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika, postupak s dijagnostičkim materijalom

• Upoznavanje bolesnika s načinom primjene terapije (terapija kisikom, lijekovi za inhalaciju pomoću raspršivača, električnog inhalatora ili diska). Primjena ordinirane terapije. Pomoć pri inhalaciji. Provjera ispravnosti inhaliranja.

• Prepoznavanje anafilaktičkog šoka i primjena propisanih intervencija

• Pomoć pri astmatičnom napadaju

• Provođenje mjera prevencije tuberkuloze i prevencije širenja infekcije. Provođenje mjera izolacije i mjera osobne zaštite

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstava za rad

2.4. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA MOKRAĆNOG SUSTAVA 96 sati (6%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija mokraćnog sustava

• Definicija bolesti, kliničke slike, liječenje i komplikacije (akutne infekcije mokraćnih putova, glomerulonefritis, nefrotski sindrom, akutno i kronično zatajenja bubrega, kamenci u bubrezima i mokraćnim putovima)

• Poznavanje karakteristika boli

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Specifične pretrage krvi i pretrage mokraće

• Radiološke i endoskopske pretraga mokraćnog sustava, priprema, način izvođenja, zbrinjavanje nakon zahvata, komplikacije

• Priprema bolesnika, pribora, izvođenje i zbrinjavanje bolesnika nakon biopsije bubrega

• Kateterizacija mokračnog mjehura kod žena, komplikacije, higijena, nadzor

• Kontinuirano mjerenje krvnog tlaka

• Vrste dijalize i priprema bolesnika za dijalizu

• Arteriovenska fistula

• Poznavanje specifičnih dijeta

• Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukacijski materijal

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje, vitalni znakovi i izlučine, tjelesna težina, anurija, retencija urina, poliurija, hematurija, disurija i polakizurija, razlikovanje izostenurije i hipostenurije, praćenje stanja svijesti. Informiranje bolesnika o pravilnom sakupljanju urina za pretrage

• Procjena boli, praćenje učinka analgezije

• Priprema za funkcionalne pretrage i sudjelovanje u izvođenju

• Uzimanje urina za mikrobiološke pretrage, upućivanje na postupak samostalnog uzimanja

• Priprema za radiološke i endoskopske pretrage, dokumentacija, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje komplikacija

• Priprema bolesnika za biopsiju bubrega, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje komplikacija

• Priprema pribora, osiguravanje sigurne okoline, uvođenje urinarnog katetera kod žena

• Savjetovanje vježbi ekstremiteta na kojem je uspostavljena arteriovenska fistula, nadzor nad uspostavom funkcije

• Savjetovanje o načinu života bolesnika na dijalizi

• Uklanjanje ili ublažavanje probleme oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstva za rad

2.5. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA PROBAVNOG SUSTAVA 160 sati (10%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija probavnog sustava

• Definicije bolesti, kliničke slike, liječenje i komplikacije (bolesti želuca, jetre, jednjaka, gušterače, bilijarnog trakta, bolesti crijeva)

• Poznavanje mogućih promjena u izlučinama, izgledu bolesnika, promjene stanja svijesti

• Poznavanje karakteristika boli, specifičnosti praćenja i zbrinjavanja

• Prepoznavanje hitnih stanja

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Poznavanje radioloških, endoskopskih i ultrazvučnih pretraga, priprema, način izvođenja i zbrinjavanje nakon zahvata, moguće komplikacije

• Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod abdominalne punkcije

• Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod digitorektalnog pregleda

• Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod uvođenja nazogastrične sonde, kontrola rizika prilikom postupka hranjenja

• Poznavanje specifičnih pretraga krvi, mokraće, stolice

• Parenteralna i enteralna prehrana, indikacije, vrste pripravaka, način primjene

• Klizma; svrha, vrste, postupak priprema bolesnika i izvođenje

• Stoma; indikacije, vrste, postupak nadzora i njege

• Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u izgledu, izlučinama, praćenje svijesti i uočavanje promjena svijesti

• Prepoznavanje hitnih stanja i sudjelovanje u zbrinjavanju

• Procjena i praćenje boli

• Priprema bolesnika i dokumentacije za radiološke, endoskopske, ultrazvučne pretrage, nadzor nakon zahvata, uočavanje komplikacija

• Abdominalna punkcija, priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika, postupak s dijagnostičkim materijalom

• Digitorektalni pregled; priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika

• Nazogastrična sonda; priprema pribora, bolesnika, uvođenje nazogastrične sonde, kontrola položaja sonde, promatranje i bilježenje sukcije, postupak hranjenja

• Stoma; izbor pomagala i njhova primjena, savjetovanje bolesnika u cilju samozbrinjavanja

• Primjena parenteralne i enteralne prehrane

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstava za rad

2.6. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA ENDOKRINOG SUSTAVA I METABOLIZMA 160 sati (10%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija endokrinog sustava

• Definicije bolesti, kliničke slike, liječenje i komplikacije šećerne bolesti, hipertireoze i hipotireoze

• Dijagnostički postupci za dokazivanje šećerne bolesti (jednokratno/višekratno određivanje GUK-a, testove opterećenja glukozom, određivanje A1C hemoglobin i laboratorijske pretrage urina); bolesti štitnjače (laboratorijske pretrage krvi – T3, T4, TSH, instrumentalne pretrage – UZV štitnjače, punkcija štitnjače, scintigrafija štitnjače) pravilan način uzimanja uzoraka, pohranjivanje i transport; normalne vrijednosti i odstupanja

• Djelovanje, način primjene i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova (inzulin, oralni hipoglikemizantni lijekovi, supstitucijska terapija, tireostatici)

• Uzrok akutnih komplikacija šećerne bolesti, kasne komplikacije šećerne bolesti

• Postupci kod bolesnika u hipoglikemiji, hiperglikemiji, ketoacidozi, tireotoksičnoj krizi i miksedemu

• Prehrana oboljelih, podjela namirnica po grupama i određivanje dnevne energetske potrebe prema BMI

• Edukacija oboljelih od šećerne bolesti (osposobljavanje za samokontrolu, samoliječenje i samopomoć, podučavanje o primjeni terapije, provođenje fizičke aktivnosti, sprječavanje komplikacija)

• Osobitosti higijenskih mjera i načina svakodnevnog života (higijena tijela, njega kože i sluznica, higijena stopala i noktiju, prevencija ozljeda, pravilan odabir obuće i odjeće)

Praktične vještine

• Prepoznavanje simptoma i znakova šećerne bolesti i bolesti štitnjače

• Priprema bolesnika za UZV štitnjače, punkciju štitnjače i scintigrafiju štitnjače

• Prevencija akutnih komplikacija šećerne bolesti

• Prepoznavanje niske i visoke vrijednosti glukoze koji upućuju na komplikacije

• Uvidom u nalaz A1C hemoglobin procjena samokontrole oboljelih

• Određivanje jednokratno/višekratno GUK ili profil GUK-a pomoću glukometra, pretrage urina

• Prepoznavanje komplikacija šećerne bolesti (hipoglikemija, hiperglikemija, ketoacidoza, tireotoksična kriza i miksedem)

• Zbrinjava bolesniku u hipoglikemiji i hiperglikemiji, ketoacidozi, tireotoksičnoj krizi i miksedemu

• Primjena inzulina, nadzor nad samostalnom primjenom i savjetovanje (glukometar, injektor)

• Izračunavanje standardne tjelesne težine, određivanje BMI, briga o obrocima i nadziranje konzumiranja hrane

• Razlikovanje kasnih komplikacija šećerne bolesti, prevencija i provođenje propisanog tretmana dijabetičkog stopala

• Savjetovanje bolesnika o provođenju higijenskih mjera i o načinu svakodnevnog života (higijena tijela, njega kože i sluznica, higijena stopala i noktiju, prevencija ozljeda, pravilan odabir obuće i odjeće), sudjelovanje u osposobljavanju za samokontrolu, samoliječenje i samopomoć, podučavanje o primjeni terapije, provođenje fizičke aktivnosti, sprječavanje komplikacija prema planu edukacije

• Informiranje i savjetovanje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu, načinu ostvarivanja prava na pomagala, važnosti nošenja dijabetičke iskaznice, pisane upute i preporuke

2.7. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA KOD BOLESTI KRVOTVORNIH ORGANA 88 sati (5,5%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija krvi i krvotvornih organa

• Definicije bolesti krvi i krvotvornih organa, kliničke slike, liječenje i komplikacije (leukemija, hemofilija, anemija)

• Dijagnostički postupci u oboljelih od bolesti krvi i krvotvornih organa (laboratorijske pretrage, instrumentalne pretrage i ostale pretrage i zahvati; sternalna punkcija, biopsija koštane srži, lumbalna punkcija)

• Postupci u prevenciji infekcija (izolacija bolesnika, osobna higijena, intestinalna, dekontaminacija i sterilna prehrana)

• Karakteristike boli, način praćenja i suzbijanja boli

• Simptomi i znakove infekcije i krvarenja, intervencije

• Djelovanje citostatske terapije, način primjene, pripreme, moguće nuspojave, zaštita osoblja

• Krvni pripravci, priprema za primjenu transfuzije, praćenje tjekom transfuzije, rane i kasne komplikacije transfuzije, postupci u slučaju ranih komplikacija

• Osobitosti higijenskih mjera i načina svakodnevnog života

• Uloga udruge oboljelih, dostupni informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Prepoznavanje osnovnih simptoma i znakova bolesti (bljedilo, petehije, ekhimoze, febrilitet, hematemeza, melena, hematurija, epistaksa, hemoptoa, menometroragija, bol u kostima, slabost i malaksalost, mučnina i povraćanje)

• Uzimanje dijagnostičkih materijala za laboratorijske pretrage, osiguravanje transporta materijala i pravilno pohranjivanje materijala

• Sudjelovanje u pripremi pribora, provedbi i zbrinjavanju bolesnika kod biopsije koštane srži i lumbalne punkcije

• Provođenje postupaka zdravstvene njege u obrnutoj izolaciji i sterilnoj jedinici, provođenje intestinalne dekontaminacije i briga o sterilnoj prehrani

• Procjena intenziteta boli, provođenje ordinirane terapije i praćenje učinaka terapije, pružanje psihološke podrške

• Primjena citostatske terapije uz primjenu mjera osobne zaštite, prepoznavanje nuspojave terapije

• Priprema i nadzor tijekom primjene transfuzije, prepoznavanje neželjenih reakcije transfuzije, provođenje odgovarajućih postupaka zbrinjavanja u okviru svojih odgovornosti

• Provođenje postupaka sukladno osobitostima, savjetovanje bolesnika (higijena tijela, održavanje integriteta kože, zaštita sluznica)

2.8. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S REUMATOLOŠKIM I IMUNOLOŠKIM BOLESTIMA 40 sati (2,5%)

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija i patofiziologija koštanog, mišićnog, živčanog i kožnog sustava

• Klasifikacija bolesti, definicije bolesti, kliničke slike, liječenje, komplikacije; klasične kolagenoze (SLE, PM/DM, SSjö, SSCl, MCTD); reumatoidni artritis, juvenilni kronični artritis, osteoartritis; seronegativne spondilartropatije (AS, PsA, ReA, EA); vaskulitis; osteoporoza

• Promjene u izgledu bolesnika (koža i vidljive sluznice, glava, trup i udovi, stanje svijesti, promjene ponašanja, vitalni znakovi, izlučevine, apetit)

• Specifičnosti pripreme bolesnika za dijagnostičke zahvate, moguće kontraindikacije i komplikacije

• Laboratorijske pretrage

• Djelovanje specifičnih lijekova, pravilna primjena i moguće nuspojave; nesteroidni antireumatici, analgetici; glukokortikoidi; temeljni antireumatici; biološki lijekovi – iv. sc.; intravenski imunoglobulini; lijekovi za osteoporozu

• Ograničenja koja izazivaju bolesti, postupci prevencije, osiguravanje minimalne dnevne aktivnosti, sprečavanje kontraktura

• Karakteristike boli u reumatskim bolestima i simptomatsko liječenje s obzirom na etiologiju, razlika između statičke i upalne boli

• Specifičnosti prehrane kod reumatskih bolesti (održavanje tjelesne težine u optimalnim granicama, unos kalcija i vitamina D, unos folata uz MTX)

• Osobitosti higijenskih mjera i načina svakodnevnog života

• Uloga udruge oboljelih, dostupni informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena na koži, na zglobovima (akutne/kronične), promjene svijesti i ponašanja, antalgični položaj, kontrakture

• Pružanje bolesniku potrebnih informacija o dijagnostičkom postupku, priprema bolesnika za dijagnostički postupak i i zbrinjavnje nakon pretrage, uočavanje mogućih komplikacija

• Primjena lijekova, prepoznavanje nuspojava

• Prepoznavanje komplikacije bolesti (invaliditet), savjetovanje o postupcima za osiguravanje minimalne dnevne aktivnosti (samozbrinjavanje), zauzimanje položaja u cilju sprečavanja kontraktura

• Prepoznavanje statičke i upalne boli, provođenje planiranih intervencija, praćenje i procjena boli, praćenje učinka analgezije, savjetovanje o zauzimanju odgovarajućeg položaja

• Informiranje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu (liga za reumatizam), osiguravanje pisanih uputa i preporuka

• Provođenje postupaka sukladno osobitostima bolesti, savjetovanje bolesnika (higijena tijela, održavanje integriteta kože, zaštita sluznica, mogućnost korištenja pomagala)

3. UŽE PODRUČJE SPECIJALISTIČKIH ZNANJA I VJEŠTINA 480 sati (30%)

a) kardiologija i invazivna kardiologija

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija srca i krvnih žila

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije (ishemijske bolesti srca, plućni edem, dekompenzacija srca, arterijska hipertenzija, plućna embolija, duboka venska tromboza)

• Poznavanje djelovanja i nuspojava osnovnih grupa lijekova (kardiotonici, diuretici, koronarni vazodilatatori, antihipertenzivi, antiaritmici, antikoagulansi, fibrinolitici, hipolipemici, hipoglikemici)

• Poznavanje pravilnog uzimanja uzoraka za pretrage, njihovo označavanje i transport

• Poznavanje osnovnih laboratorijskih vrijednosti u krvi

• Poznavanje neinvazivnih metoda pretraga (elektrokardiografija, dinamička elektrokardiografija, ehokardiografija), priprema, način izvođenja i zbrinjavanje nakon zahvata

• Poznavanje normalnog elektrokardiograma i patološkog nalaza (fibrilacija atrija, undulacija atrija, supraventrikulska tahikardija, ventrikulska tahikardija, ventrikulska fibrilacija, bradiasistolija)

• Poznavanje funkcija monitora (prikaza vitalnih funkcija, podešavanje parametara za signalizaciju (»alarm«), monitoriranje invazivnih tlakova-IBP) ostale opreme (defibrilatora, infuzomata, perfuzora, aspiratora, respiratora)

• Poznavanje hitnih stanja u kardiologiji

• Poznavanje indikacija i postupak provođenja Schellong testa, normalne vrijednosti i patološka odstupanje

• Karakteristike boli kod kardiološkog bolesnika i specifičnosti praćenja i zbrinjavanja

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Postupak snimanja EKG-a i osnovni poremećaji rada srca

• Poznavanje postupka kardiopulmonalne reanimacije (postavljanje orofaringealnog tubusa, mehanička ventilacija, vanjska masaža srca, rukovanje defibrilatorom, asistiranje kod endotrahealne intubacije). Poznavanje sadržaja i rasporeda lijekova i pribora na kolicima za hitne intervencije

• Poznavanje tehnika perkutane koronarne angiografije i angioplastike, priprema bolesnika, zbrinjavanje nakon zahvata, moguće komplikacije (krvarenje, pojava fistule, pseudoaneurizme, izazivanje vazovagalnog refleksa i posljedično pojave sinkope)

• Indikacije za elektrokonverziju, slijed postupaka, moguće komplikacije tijekom i nakon provedenog zahvata

• Indikacije za ugradnju vanjskog i unutarnjeg elektrostimulatora i ograničenja koja postoje za bolesnika nakon ugradnje

• Poznavanje protokola pripreme bolesnika za transplantaciju srca (prijeoperativna priprema, poslijeoperativni oporavak, rehabilitacija)

• Poznavanje čimbenika rizika za nastanak i pojavu kardioloških oboljenja (genetska predispozicija, stres, pušenje, pretilost/hiperlipoproteinemija, dijabetes, hipertenzija, dob). Razumijevanje potrebe za promjenom stila života, provođenje higijensko dijetetskih mjera, potreba redovitih specijalističkih kontrola

• Poznavanje simptoma i znakova kliničke smrti

• Poznavanje preporučenih mjera prevencije

• Poznavanje sestrinske dokumentacije, različitih lista, obrazaca za praćenje i protokola

• Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u vanjskom izgledu: cijanozu (centralna i akrocijanoza), batičasti prsti, kardijalni edemi (edemi potkoljenice, ascites, anasarka), kardiogeni šok i duboka tromboza vena.

• Mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakova, prepoznavanje promjena (puls /ritam, frekvencija, punjenost i tvrdoća; arterijski i centralni venski tlak; disanje i tjelesna temperatura)

• Primjena terapije prema odredbi liječnika i pravovremeno uočava nuspojava

• Uzimanje uzoraka za laboratorijske pretrage. Prepoznavanje odstupanja od normalnih vrijednosti

• Praćenje i prikaz vitalnih funkcija, podešavanje parametara za signalizaciju (»alarm«), praćenje invazivnih tlakova (IBP), uočavanje patoloških odstupanja

• Prepoznavanje hitnih stanja u kardiologiji i primjena propisanih intervencija

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Prepoznavanje, procjena i praćenje intenziteta boli, evaluiranje učinaka analgezije

• Provođenje i evidentiranje planiranih intervencija

• Izvođenje Schellong testa

• Snimanje EKG-a i prepoznavanje patoloških promjena, provođenje propisanih postupaka

• Sudjelovanje u postupku reanimacije

• Briga o sadržaju kolica za hitne intervencije

• Priprema bolesnika za postavljanje privremenog/ trajnog elektrostimulatora, priprema pribor, asistiranje, zbrinjavanje i nadziranje bolesnika nakon zahvata

• Priprema bolesnika, materijala i asistiranje prilikom elektrokonverzije, nadzor nakon provedenog zahvata, uočavanje mogućih komplikacija

• Uklanjanje ili ublažavanje problema kod oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstva za rad

• Prepoznavanje osoba s rizičnim faktorima za nastanak koronarne bolesti, savjetovanje o preporučenim mjerama prevencije.

• Savjetovanje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu (udruga kardiloških bolesnika, udruga reanimiranih bolesnika)

• Osiguravanje pisanih uputa i preporuka

Invazivni kardiološki laboratorij (podrazumijeva sadržaje zdravstvene njege kardiološkog bolesnika)

Teorijska znanja

• Patofiziologija ishemijske bolesti srca

• Poznavanje postupka, način pripreme bolesnika, materijala za punkciju perikarda, moguće komplikacije, nadzor nakon zahvata

• Poznavanje indikacija i postupaka u pripremi za hitnu invazivnu koronarnu intervenciju

• Poznavanje tehnike dijagnostičke i terapijske koronarografije

• Poznavanje tehnika perkutane koronarne intervencije (stentiranje, dilatacija balonom)

• Poznavanje tehnike invazivnog elektrofiziološkog ispitivanja srca

• Monitoriranje bolesnika (invazivno, neinvazivno)

• Poznavanje indikacija za privremenu i trajnu elektrostimulaciju srca

• Poznavanje pravila aseptičnog rada (priprema operativnog polja, priprema bolesnika, pripremanje potrebnog materijala i instrumenata za sterilizaciju)

• Poznavanje dokumentacije praćenja opreme i pribora, poznavanje sestrinske dokumentacije

Praktične vještine

• Priprema bolesnika i materijala, asistencija kod punkcije perikarda, zbrinjavanje i nadzor nakon pretrage, uočavanje komplikacija

• Priprema bolesnika za hitnu invazivnu koronarnu intervenciju

• Asistiranje i instrumentiranje pri invazivnim i interventnim kardiološkim postupcima (kateterizacija srca, perkutane koronarne intervencije, dilatacija balonom i implantacije stenta)

• Priprema i postavljanje opreme za invazivni monitoring pacijenta, provođenje neinvazivnog monitoriranja bolesnika

• Asistiranje prilikom izvođenja invazivnog elektrofiziološkog ispitivanja srca

• Asistiranje prilikom postavljanja privremenog/trajnog srčanog elektrostimulatora

• Primjena lijekova prema odredbi liječnika

• Pripremanje operativnog polja i instrumentarija

• Priprema bolesnika za zahvat, praćenje tijekom zahvata i zbrinjavanje bolesnika nakon zahvata

• Vođenje administracije ugradbenih materijala (elektrostimulatori, stentovi), sudjelovanje u nabavi potrebne opreme i sredstava

• Praćenje protokola ponašanja u sterilnoj zoni

• Vođenje evidencije učinjenih zahvata, statističkih izvještaja

Praktični dio provodi se:

• koronarna jedinica

• odjel kardiologije

• laboratorij za invazivnu kardiologiju

• laboratorij neinvazivne dijagnostike (ergometrija, UZV srca)

• kardiološka ambulanta

• pacemakerska ambulanta (elektrostimulatorska ambulanta)

b) pulmologija

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija dišnog sustava

• Definicija bolesti, klinička slike, liječenje bolesti i komplikacije (pneumonija, bronhalna astma, kronični bronhitis, bronhiektazije, emfizem pluća, kronična opstruktivna bolest, akutna i kronična respiratorna insuficijencija, cistična fibroza, akutne bolesti gornjeg i donjeg dišnog sustava – sinuitis, bronhitis, bronhiolitis i tuberkuloza)

• Djelovanje i prepoznavanje nuspojava osnovnih grupa lijekova

• Način primjene i nuspojave terapije za liječenje tuberkuloze /provođenje tkz. DOTS sustava/

• Poznavanje vrsta i načina primjene inhalacijske terapije (električni inhalator, raspršivač, inhaler sa suhim prahom) upotreba pomagala za inhaliranje

• Indikacije i načina primjene terapije kisikom

• Poznavanje načina samokontrole bolesnika s bolestima dišnog sustava (PFM)

• Vrste i načini primjene fizikalne terapije (vježbe disanja, iskašljavanje), kontraindikacije, moguće komplikacije

• Hitna stanja u pulmologiji i propisane intervencije (hemoptoa, plućna embolija, ARDS)

• Anafilaktički šok, intervencije

• Poznavanje neinvazivnih instrumentalnih pretraga, pripreme bolesnika, zbrinjavanje nakon zahvata i moguće komplikacije (spirometrija, difuzija, tjelesna pletizmografija, RTG)

• Poznavanje indikacija za bronhoskopiju, tijek izvođenja, priprema i zbrinjavanje bolesnika tijekom i nakon bronhoskopije (anestezija opća/lokalna), uzimanje uzoraka za mikrobiološke, citološke i histološke pretrage, pravilna pohrana i transport, moguće komplikacija prilikom i nakon zahvata

• Indikacije za pleuralnu punkciju dijagnostička/terapijska, tijek postupka, priprema bolesnika, materijala, moguće komplikacije

• Postupak uzimanja uzoraka krvi za laboratoriske analize (plinaska analiza krvi), normalne vrijednosti respiracijskih plinova i acidobazne ravnoteže, patološka stanja kod kojih je prisutno odstupanje od normalnih vrijednosti

• Promjene u iskašljaju, metode koje pospješuju iskašljavanje i održavanja prohodnosti dišnih putova

• Kožni testovi i način pripreme bolesnika (prik test, intradermalni test i tuberkulinsko testiranje)

• Indikacije i postupak hiposenzibilizacije

• Postupak uzimanja iskašljaja za mikrobiološke pretrage, način pohranjivanja, zaštita od infekcije

• Postupak zaštite od infekcije tuberkuloze, postupak izolacije bolesnika, prevencija tuberkuloze, izolacija bolesnika s rezistentnom tuberkulozom, liječenje

• Higijensko–dijetetske mjere u liječenju tuberkuloze, nutritivnih alergija, cistične fibroze

• Dostupni informacijski i edukativ materijal, način ostvarivanja prava na pomagala

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u izgledu, uočavanje inspiratorne i ekspiratorne dispneje, razlikovanje patoloških oblika disanja, acidoza, alkaloza, hipoksija, hiperkapnija, patološke promjene u iskašljaju

• Primjena propisane terapije

• Primjena terapije za liječenje tuberkuloze

• Priprema bolesnika i pribora, uzimanje uzorka arterijske krvi za plinsku analizu

• Korištenje mjera za pospješivanje iskašljavanja i prohodnosti dišnih putova

• Aspiracija sekreta gornjih i donjih dišnih putova (orofaringealna i endotrahealna)

• Održavanje tubusa i kanile

• Uzimanje iskašljaja za mikrobiološku analizu, priprema bolesnika, pravilan položaj, zaštita od infekcije

• Priprema bolesnika za kožno testiranje, prepoznavanje pozitivne reakcije na mjestu unosa alergena, uočavanje mogućih komplikacija, provođenje propisanih intervencija

• Provođenje hiposenzibilizacije, prepoznavanje mogućih komplikacija, intervencije

• Priprema bolesnika za instrumentalne neinvazivne pretrage, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje mogućih kontraindikacija i komplikacija

• Priprema bolesnika za bronhoskopiju, praćenje vitalnih znakova, nadzor nakon pretrage, uočavanje mogućih komplikacija

• Pleuralna punkcija terapijska/ dijagnostička, priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika, postupak s dijagnostičkim materijalom, uočavanje mogućih komplikacija

• Upoznavanje bolesnika s načinom primjene terapije (kisikoterapija, lijekovi za inhalaciju pomoću raspršivača, električnog inhalatora ili diska), primjena ordinirane terapije, pomoć pri inhalaciji, provjerava ispravnost inhaliranja, provjera učinka terapije pomoću PFM-a (mjerenje maksikalne brzine izdahnutog zraka)

• Prepoznavanje anafilaktičkog šoka i primjena propisanih intervencija

• Pomoć pri astmatičnom napadaju

• Provođenje mjera prevencije od infekcija, mjere izolacije, osobne zaštite, pravilno pohranjivanje infektivnog materijala

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstva za rad

• Savjetovanje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu i načinu ostvarivanja prava na pomagala, osiguravanje pisanih uputa i preporuka

Praktični dio provodi se:

• Pulmološki odjel

• Jedinica intenzivnog liječenja

• Kabinet za funkcionalnu dijagnostiku

• Kabinet za endoskopsku dijagnostiku

• Ambulanta za testiranje inhalacijskih alergena

• Specijalna bolnica za liječenja tuberkuloze

c) gastroenterologija

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija probavnog sustava

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje, komplikacije bolesti probavne cijevi, gušterače, jetre i bilijarnog trakta (ulkusna bolest, upalne bolesti crijeva, gastrointestinalne infekcije, polipi gastrointestinalnog trakta, akutni i kronični pankreatitis, hepatitis, ciroza jetre, žučni kamenci, tumori)

• Laboratorijskih pretrage krvi, urina, stolice, punktata, bioptata, specifičnih za gastroenterološkog bolesnika

• Poznavanje mogućih promjena u izlučinama, izgledu bolesnika

• Poznavanje karakteristika boli, specifičnosti praćenja i zbrinjavanja

• Hitna stanja u gastroenterologiji

• Poznavanje djelovanja i mogućih nuspojava osnovnih grupa lijekova i intereakcije lijekova i infuzijskih otopina (lijekovi za liječenje ulkusne bolesti, antiemetici, spazmolitici, digestivi, laksativi, antidijaroici, diuretici, analgetici, antipiretici, imunosupresivni lijekovi, antikoagulansi, citostatici)

• Poznavanje radioloških, endoskopskih, ultrazvučnih i radionuklidnih pretraga, priprema, način izvođenja i zbrinjavanje nakon zahvata, moguće komplikacije

• Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod abdominalne punkcije

• Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod digitorektalnog pregleda

• Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod uvođenja nazogastrične sonde, kontrola rizika prilikom postupak hranjenja

• Gastrostoma

• Parenteralna i enteralna prehrana, indikacije, vrste pripravaka, način primjene

• Medicinsko-tehnički aparati; postupak rukovanja, održavanja, čišćenja i dezinfekcije

• Stoma; indikacije, vrste, postupak nadzora i njege

• Prehrana bolesnika oboljelih od bolesti probavnog sustava i specifičnosti određenih dijeta

• Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal, ostvarivanje prava na pomagala

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena: vanjski izgled: žutilo kože i sluznice, blijeda i hladno orošena koža kod krvarenja, proširene kapilare kože, edemi ekstremiteta, ascites, palmarni eritem; stanje svijesti: smetenost, delirij, encefalopatija, koma; izlučine: melena, enteroragija, aholična stolica, gnoj i male količine krvi u stolici, hematemeza, oligurija, anurija, urin tamne boje; mjerenje i bilježenje promjena

• Razlikovanje vrsta boli, procjena i praćenje

• Sudjelovanje i provođenje odgovarajućih postupaka u hitnim stanjima (reanimacija, zbrinjavanje bolesnika koji krvari, zbrinjavanje bolesnika u anafilaksiji)

• Priprema bolesnika i pribora, prikupljanje, pohranjivanje materijala za hematološke, biokemijske, serološke, mikrobiološke, citološke i histološke pretrage

• Instrumentalni dijagnostički postupci (ultrazvučni, endoskopski, radiološki, radionuklidni) svrha, indikacije, kontraindikacije, provođenje i komplikacije određenog postupka, priprema i postupak s bolesnikom nakon pretrage

• Abdominalna punkcija, priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika, postupak s dijagnostičkim materijalom

• Digitorektalni pregled; priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika

• Nazogastrična sonda; priprema pribora, bolesnika, uvođenje nazogastrične sonde, kontrola položaja sonde, promatranje i bilježenje sukcije, postupak hranjenja

• Gastrostoma; savjetovanje bolesnika u cilju samozbrinjavanja

• Stoma; izbor pomagala i njihova primjena, savjetovanje bolesnika u cilju samozbrinjavanja

• Primjena parenteralne i enteralne prehrane, uočavanje mogućih komplikacija, nuspojava, nadzor i rukovanje pumpom

• Savjetovanje o načinu prehrane kod određenih bolesti probavnog sustava prema utvrđenom protokolu

• Informiranje bolesnika o postojećim udrugama i grupama za potporu, načinu ostvarivanja prava na pomagala, osiguravanje pisanih uputa i preporuka

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstva za rad

Praktični dio provodi se:

• Odjel gastroenterologije

• Laboratorij za biopsiju jetre

• Ultrazvučni laboratorij

• Endoskopski kabinet

• Centar za enteralnu i parenteralnu prehranu

d) gastroenterološka endoskopija

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija i patofiziologija probavnog sustava, značajne za endoskopske dijagnostičke i terapijske zahvate

• Sposobnost razlikovanja normalne i patološke strukture pregledavanog organa

• Potrebna znanja iz farmakologije, intravenske terapije, anesteziologije i reanimacije

• Građa, funkcija i svrha endoskopa i endoskopskog pribora

• Održavanje i pohranjivanje endoskopa i endoskopskog pribora, zbrinjavanje otpadnog materijala prema određenim protokolima, zakonskim odredbama i uputama proizvođača

• Dezinfekcija i sterilizacija, te sredstva i metode koje se koriste u postupku dezinfekcije

• Rizik od infekcije prilikom endoskopije, načina prijenosa infekcije, potencijalnih rizika za osoblje i bolesnika

• Vođenje dokumentacije praćenja korištenja, dezinfekcije, i pohranjivanja opreme

• Holistički pristup zbrinjavanju bolesnika prije, tijekom i nakon endoskopskog zahvata

• Dijagnostički i terapijski endoskopski postupci, svrha, indikacije, kontraindikacije, provođenje, rizici i komplikacije

• Poznavanje potencijalnih i prepoznavanje prisutnih komplikacija povezanih s endoskopskim zahvatom (krvarenje, nekroza, perforacija, aspiracija želučanog sadržaja, anafilaktička reakcija – na sredstvo sklerozacije, distenzija želuca i crijeva kod argon-plazma koagulacije)

• Prikupljanje podataka, dokumentiranje, analiziranje, interpretacija prikupljenih podataka u svrhu održavanja i procjene profesionalnih standarda te u svrhu unaprijeđenja postojeće prakse

• Poznavanje etičkih i profesionalnih standarda, smjernica te zakonske regulative u svrhu pružanja usluge unutar zakonskih okvira

Praktične vještine

• Primjena terapije, praćenje vitalnih znakova, procjena stanja sediranog/anesteziranog bolesnika prije, tijekom i nakon zahvata, provođenje odgovarajućih postupaka u hitnim stanjima

• Pravilna priprema i rukovanje endoskopima i endoskopskim priborom uključujući i testiranje ispravnosti te rješavanje problema za vrijeme upotrebe

• Pravilno održavanje i pohranjivanje endoskopa i endoskopskog pribora, zbrinjavanje otpadnog materijala

• Ručna dezinfekcija endoskopa, strojna dezinfekcija endoskopa, dezinfekcija endoskopskog pribora, priprema materijala za sterilizaciju (svaki postupak 60x)

• Provođenje mjera za sprječavanje prijenosa infekcije

• Vođenje dokumentacije o korištenju, dezinfekciji i pohranjivanju opreme

• Prikupljanje podataka, informiranje i savjetovanje bolesnika o ponašanju nakon provedenog dijagnostičkog ili terapijskog zahvata, priprema prije zahvata, podrška za vrijeme i nakon zahvata, priprema za endoskopski dijagnostički ili terapijski postupak, zbrinjavanje bolesnika nakon endoskopskog zahvata

• Asistiranje dijagnostičkog i terapijskog zahvata: ezofagogastroduodenoskopija 60x, kolonoskopija 60x, rektoskopija 60x, ERCP 20x, endoskopski ultrazvuk 10x, hemostaza krvarećih lezija 20x, polipektomija 20x, dilatacija stenoze jednjaka 10x, biopsija jetre 30x, postavljanje stenta 10x, papilotomija 10x, ekstrakcija kamena iz žučovoda 10x, vađenje stranog tijela, postavljanje perkutane gastrostome 3x, enteroskopija 5x, urea-izdisajni test 10x, endoskopska kapsula

• Prepoznavanje komplikacija povezanih s endoskopskim zahvatom

Praktični dio provodi se:

• Endoskopski i ultrazvučni kabinet

• Odjel radiologije

• Laboratorij za biopsiju jetre

e) nefrologija

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija mokraćnog sustava

• Definicije bolesti, kliničke slike, liječenje i komplikacije (akutne infekcije mokraćnih putova, glomerulonefritis, nefrotski sindrom, akutno i kronično zatajenja bubrega, kamenci u bubrezima i mokraćnim vodovima)

• Poznavanje karakteristika boli

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Dvoluminalni centralni intavaskularni kateter, indikacije za uvođenje, moguće komplikacije, nadzor i rukovanje

• Secifične pretrage krvi i pretrage mokraće, način izvođenja (određivanje renina i aldosterona u krvi i aldosteron u 24 satnoj mokraći i kaptoprilski test)

• Radiološke i endoskopske pretraga mokraćnog sustava, priprema, način izvođenja, zbrinjavanje nakon zahvata, komplikacije (mikcijska cistografija, renalna angiografija)

• Priprema bolesnika, pribora, izvođenje i zbrinjavanje bolesnika nakon biopsije bubrega

• Kontinuirano mjerenje arterijskog krvnog tlaka, tijek pretrage, aparat

• Vrste dijalize; priprema bolesnika za hemodijalizu i peritonejsku dijalizu, komplikacije.

• Arteriovenska fistula

• Stoma (urostoma, nefrostoma) indikacije, komplikacije

• Postupak pripreme bolesnika za transplantaciju i posttransplantacijski tijek

• Poznavanje specifičnih dijeta

• Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakova, izlučina, tjelesne težine, anurije, retencije urina, poliurije, hematurije, disurije i polakisurije.

• Razlikovanje izostenurije od hipostenurije

• Informiranje bolesnika o pravilnom skupljanju diureze.

• Praćenje svijesti i uočavanje napredovanja uremije

• Procjena boli, praćenje učinka analgezije

• Priprema za funkcionalne pretrage i sudjelovanje u izvođenju

• Uzimanje urina za mikrobiološke pretrage, upućivanje na postupak samostalnog uzimanja

• Priprema za radiološke i endoskopske pretrage i dokumentacija, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje komplikacija

• Nadzor bolesnika i uočavanje komplikacija (renalna angiografija – dilatacija)

• Priprema bolesnika za biopsiju bubrega, asistiranje, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje komplikacija (20x)

• Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka, postavljanje uređaja, savjetovanje bolesnika u svrhu praćenja dnevnih aktivnosti, nadzor nad uređajem (20x)

• Savjetovanje bolesnika o vježbama ekstremiteta na kojem je uspostavljena arteriovenska fistula, nadzor nad uspostavom funkcije

• Informiranje bolesnika o tijeku i načinu izvođenja dijalize, mogućim komplikacijama, načinu prevencije infekcija

• Tehnički postupci hemodijalize i peritonejske dijalize

• Zbrinjavanje i nadzor stome, savjetovanje bolesnika

• Savjetovanje bolesnika o načinu prehrane

• Savjetovanje bolesnika o načinu života

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstava za rad

• Informiranje i savjetovanje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu, načinu ostvarivanja prava na pomagala, osiguravanje pisanih uputa i preporuka

Praktični dio provodi se:

• Nefrološki odjel

• Ambulanta – kontinuirano praćenje arterijskog tlaka

• Laboratorij za biopsiju bubrega

• Centar dijalize

f) endokrinologija i metabolizam

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija i patofiziologija endokrinog sustava

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje bolesti i komplikacije (dijabetes melitus, gestacijski dijabetes, intolerancija glukoze, dijabetes insipidus, hipertireoza, hipotireoza, tumor hipofize, osteoporoza, tumori nadbubrežne žlijezde, poremećaji prehrane; adipozitet, anoreksija, bulimija, poremećaj metabolizma CA, K, P, porfirija, Cushingov sindrom, Morbus Adison, PCO, hipopituitarizam, hiperparatireoidizam, uremija panhipoopituitarizam, hirtzutizam)

• Čimbenici rizika za nastanak i pojavu određenih oboljenja (nasljedni rizik, prehrana, debljina, stres, pušenje, hipertenzija, dislipidemija)

• Promjene u izgledu bolesnika (koža i vidljive sluznice, glava, trup, ektremiteti, stanje svijesti, promjene ponešenja, vitalni znakovi, izlučevine, apetit)

• Poznavanje simptoma i znakova hitnih stanja i intervencije koje je potrebno primjeniti: tireotoksična kriza, ketoacidoza, hipoglikemija/koma, hiperosmolarno stanje, hiperglikemija

• Dijagnostički postupci i specifičnosti pripreme bolesnika, moguće kontraindikacije, tijek pretrage, moguće zračenje (MR hipofize, ultrazvuk štitnjače i abdomena, citološka punkcija štitnjače, scintigrafija, MIBI, denzitometrija, vidno polje po Goldmanu)

• Indikacije za punkciju štitnjače, tijek postupka, priprema, moguće komplikacije

• Poznavanje normalnih vrijednosti i odstupanja (lipidogram, hormonski status, markeri koštane pregradnje i razgradnje, postupak provođenja OGTT-a, kontrole šećera i ketona u krvi i urinu), pravilno uzimanja uzorka, pohranjivanje, transport

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova (supstitucijska terapija, inzulin)

• Indikacije za primjenu radiojodne terapije

• Akutne i kronične komplikacija šećerne bolesti i ograničenja koja izazivaju, postupci prevencije (retinopatija, polineuropatija, nefropatija, angiopatija, nekroze dijabetičke etiologije, kardiovaskularne komplikacije lipodistrofija)

• Zbrinjavanje nekroze dijabetičke etiologije

• Prehrana bolesnika koja doprinosi učinkovitom liječenju, dnevne energetske potrebe, podjela namirnica po grupama, BMI, upotreba umjetnih sladila, nuspojave konzumacije alkohola, prilagodba prehrane prema vrsti terapije, važnost nadoknade tekućine, podjela hrane obzirom na glikemijski indeks, terapija inzulinom obzirom na UH

• Osobitosti higijenskih mjera i načina svakodnevnog života kod oboljelih od šećerne bolesti (higijena tijela, održavanje integriteta kože, higijena stopala i noktiju, prevencija ozljeda, pravilan odabir odjeće i obuće)

• Važnost nošenja dijabetičke (identifikacijske) iskaznice, uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal, načini ostvarivanja prava na pomagala

Praktične vještine

• Promjene na koži (turgor kože, crvenilo, bljedilo, venski crtež), očne jabučice, poremećaji svijesti vezani uz određene bolesti, specifični miris izlučevina, zadah

• Hipoglikemija, hiperglikemija (ketoacidoza, hipokalemija, hiperkalemija) tireotoksične krize, primjena propisanih intervencija

• Priprema za pretrage, upoznavanje s tijekom postupka, pozicioniranje za izvođenje denzitometrije (pozicioniranje kuka, LS kralježnice, podlaktice)

• Sudjelovanje u provođenju punkcije štitnjače, priprema bolesnika, praćenje tijekom postupka, zbrinjavanje i praćenje mogućih komplikacija

• Priprema bolesnika za operativni zahvat (tumori hipofize), zbrinjavanje bolesnika u poslijeopracijskom razdoblju

• Provođenje OGTT testa, kontrola šećera u krvi i urinu

• Primjena inzulina, nadzor nad samostalnom primjenom i savjetovanje (glukometar, injektor)

• Priprema za primjenu radiojodne terapije

• Postupak s bolesnikom u pripremi za radiojodnu terapiju, smještaj

• Prepoznavanje simptoma i znakova dijabetičkog stopala, nekroze dijabetičke etiologije, tretman nastalih promjena

• Prepoznavanje lipodistrofiju i način prevencije

• Izračunavanje standardne tjelesne težine, BMI

• Nadzor nad potrebnim dnevnim energetskim unosom, podjela obroka obzirom na kalorijske potrebe bolesnika i propisanu terapiju

• Provođenje planiranih intervencija sukladno osobitostima, savjetovanje bolesnika u vezi higijenskih mjera i načina svakodnevnog života (higijena tijela, održavanje integriteta kože i sluznica, higijena stopala i noktiju, prevencija ozljeda, pravilan odabir odjeće i obuće)

• Informiranje i savjetovanje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu, načinu ostvarivanja prava na pomagala, važnosti nošenja dijabetičke iskaznice, osigurati pisane upute i preporuke

Praktični dio provodi se:

• Odjel za endokrinologiju i bolesti metabolizma

• Centar za bolesti štitnjače

• Centar za osteoporozu

• Endokrinološka ambulanta

• Centar za dijalizu

• Odjel radiojodne terapije

g) reumatologija i imunologija

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija i patofiziologija koštanog, mišićnog, živčanog i kožnog sustava

• Klasifikacija bolesti, definicija bolesti, klinička slika, liječenje, komplikacije; klasične kolagenoze (SLE, PM/DM, SSjö, SSCl, MCTD); reumatoidni artritis, juvenilni kronični artritis, osteoartritis; seronegativne spondilartropatije (AS, PsA, ReA,EA); vaskulitis; osteoporoza

• Čimbenici rizika za nastanak i pojavu bolesti; predispozicije i nasljedni faktori (spol, dob, obitelj); faktori iz okoliša (infekcija, trauma, stres, zanimanje)

• Promjene u izgledu bolesnika (koža i vidljive sluznice, glava, trup i udovi, stanje svijesti, promjene ponašenja, vitalni znakovi, izlučevine, apetit)

• Simptomi i znakovi hitnih stanja i intervencije koje je potrebno primijeniti (vrućica, sepsa, pad tlaka, anafilaksija, epileptički napad)

• Vrste i svrha dijagnostičkih postupaka, specifičnosti pripreme bolesnika, moguće kontraindikacije i komplikacije, tijek pretrage (RTG kosti, scintigrafija skeleta, EMNG, citološka punkcija koštane srži, biopsija/ekstirpacija limfnog čvora, Schirrmerov test, Rose bengal)

• Osnovni laboratorijski parametri, pravilan načina uzimanja uzoraka, pohranjivanje, transport, normalne vrijednosti i odstupanja (SE, KKS, CRP, RF, ANF, komplement, imunoglobulini, PV/APTV)

• Djelovanje specifičnih lijekova, pravilna primjena i moguće nuspojave; nesteroidni antireumatici, analgetici; glukokortikoidi; temeljni antireumatici (MTX, SSZ, LEF, HQ, Au, d-pen, CF, AZA CsA); biološki lijekovi – iv. sc. (mogućnost samostalne primjene); intravenski imunoglobulini; lijekovi za osteoporozu

• Komplikacije bolesti, ograničenja koja izazivaju, postupci prevencije (infekcije, cijepljenje, invaliditet), postupci za osiguravanje minimalne dnevne aktivnosti, sprečavanje kontraktura

• Karakteristike boli u reumatskim bolestima i simptomatsko liječenje s obzirom na etiologiju, razlika između statičke i upalne boli

• Specifičnosti prehrane kod reumatskih bolesti (održavanje tjelesne težine u optimalnim granicama, unos kalcija i vitamina D, unos folata uz MTX)

• Osobitosti higijenskih mjera i načina svakodnevnog života (planiranje obitelji, trudnoća, dojenje, cijepljenje, utjecaj lijekova, korištenje pomagala)

• Uloga udruge oboljelih, dostupni informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Promjene na koži (SLE, PM/DM, SScl, SSjö, jatrogene), promjene na zglobovima (akutne/kronične), promjene svijesti i ponašanja (razlikovati jatrogene), antalgični položaj, kontrakture

• Prepoznavanje hitnih stanja i primjena protokola zbrinjavanja bolesnika

• Pružanje bolesniku osnovnih informacija o dijagnostičkom postupku, priprema bolesnika za dijagnostički postupak i i zbrinjavnje nakon pretrage, uočiti moguće komplikacije

• Primjena lijekova, prepoznavanje nuspojava

• Nadzor nad samostalnom primjenom i savjetovanje (biološki lijekovi sc.)

• Podrška bolesniku na trajnoj supstitucijskoj terapiji

• Prepoznavanje komplikacija bolesti (invaliditet), savjetovanje o postupcima za osiguravanje minimalne dnevne aktivnosti (samozbrinjavanje), zauzimanje položaja u cilju sprečavanja kontraktura

• Prepoznavanje statičke i upalne boli, provođenje planirane intervencije, praćenje i procjena boli, praćenje učinka analgezije, savjetovanje o zauzimanju odgovarajućeg položaja

• Način prehrane prema utvrđenom planu

• Informiranje o postojećim udrugama, grupama za potporu (liga za reumatizam), osiguravanje pisanih uputa i preporuka

• Provođenje postupaka sukladno osobitostima, savjetovanje bolesnika (higijena tijela, održavanje integriteta kože, zaštita sluznica, mogućnost korištenja pomagala)

Praktični dio provodi se:

• Reumatologija – internistička

• Reumatologija – fizikalne medicine (rehabilitacija -lječilište/toplice)

II.1. PROGRAM UŽE SPECIJALIZACIJE ZA MEDICINSKE SESTRE – MEDICINSKE TEHNIČARE U INTERNISTIČKOJ HEMATOLOŠKO-ONKOLOŠKOJ DJELATNOSTI

Uže područje specijalističkih znanja i vještina medicinske sestre koje rade na odjelima hematologije 700 sati provode na hematologiji, a medicinske sestre koje rade na onkološkim odjelima 700 sati provode na onkologiji.

1. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA 160 sati (10%)

2. ZDRAVSTVENA NJEGA INTERNISTIČKIH BOLESNIKA – OPĆI DIO

2.1. INTENZIVNA SKRB, HITNI PRIJEM, PALIJATIVNA SKRB 88 sati (5,5%)

Teorijska znanja

• Poznavanje sadržaja sestrinske dokumentacije.

• Indikacije i mjesta venepunkcije i otvaranja perifernog venskog puta, priprema bolesnika, materijala i redoljed postupka, moguće komplikacije

• Priprema bolesnika, materijala i tijeka postupka prilikom uvođenja centralnog intravaskularnog katetera, moguće komplikacije, previjanje, nadzor i rukovanje

• Pribor i način pripreme i primjene lijekova i infuzijskih otopina, skupine otopina, moguće komplikacije

• Poznavanje načina procjene boli, verbalne i neverbalne manifestacije boli

• Poznavanje indikacija i načina primjene terapije kisikom

• Medicinsko–tehnička oprema, postupak rukovanja i postupak čišćenja i dezinfekcije

• Procjena i zbrinjavanje kronične rane

• Trijaža hitnih bolesnika

• Vrste otrovanja, moguće komplikacije i intervencije

• Znakovi i komplikacije dehidracije

• Mjere za siguran rad i postupci u cilju sprečavanja bolničkih infekcija

• Razumijevanje uloge hospicija i palijativne skrbi

• Etičke dvojbe vezane uz intentivno liječenje

Praktične vještine

• Pravilno dokumentiranje provedenih postupaka

• Izvođenje venepunkcije, otvaranje perifernog venskog puta, previjanje, nadzor, uočavanje mogućih komplikacija

• Priprema, asistiranje, previjanje i nadzor nad centralnim intravaskularnim kateterom, uočavanje mogućih komplikacija

• Priprema i primjena infuzijskih otopina i parenteralne terapije prema odredbi liječnika

• Prepoznavanje i procjena boli i evaluacija učinaka analgezije

• Primjena terapije kisikom prema odredbi liječnika, praćenje

• Rukovanje monitorom, aspiratorom, infuzomatom, perfuzorom, defibrilatorom, oksimetrom, mjerenje CVT-a

• Procjena i zbrinjavanje kronične rane, izbor pomagala i njihova primjena

• Ispiranje želuca

• Pravilna uporaba zaštitnih sredstava

• Pružanje podrške bolesniku i obitelji, poboljšavanje kvalitete skrbi umirućim bolesnicima

2.2. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA SRCA I KRVNIH ŽILA 88 sati (5,5%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija srca i krvnih žila

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije (ishemijske bolesti srca, plućni edem, arterijska hipertenzija, plućna embolija, duboka venska tromboza)

• Poznavanje hitnih stanja u kardiologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Postupak snimanja EKG-a i osnovni poremećaji rada srca

• Poznavanje kardiopulmonalne reanimacije, sadržaj i raspored lijekova i pribora na kolicima za hitne intervencije

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u vanjskom izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakova

• Prepoznavanje hitna stanja u kardiologiji i primjena propisanih intervencija

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Samostalno snimanje EKG-a i prepoznavanje patoloških promjena

• Briga o sadržaju kolica za hitne intervencije

• Sudjelovanje u reanimaciji

2.3. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA DIŠNOG SUSTAVA 40 sati (2,5%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija dišnog sustava

• Definicija bolesti, kliničke slike, liječenje bolesti i komplikacije (pneumonija, bronhalna astma, kronični bronhitis, bronhiektazije, emfizem pluća, kronična opstruktivna bolest, akutna respiratorna insuficijencija i tuberkuloza)

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Indikacije za pleuralnu punkciju dijagnostička/terapijska, tijek postupka, priprema bolesnika, materijala, moguće komplikacije

• Normalne vrijednosti respiracijskih plinova i acidobazne ravnoteže

• Promjene u iskašljaju, metode koje pospješuju iskašljavanje i održavanja prohodnosti dišnih putova

• Uzimanje uzoraka za mikrobiološke pretrage i način pohranjivanja

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u izgledu, inspiratorna i ekspiratorna dispneja, razlikovanje patoloških tipova disanja, acidoza, alkaloza, hipoksija, hiperkapnija, patološke promjene u iskašljaju

• Korištenje mjera za pospješivanje iskašljavanja i prohodnosti dišnih putova

• Aspiracija sekrata (orofaringealna i endotrahealna)

• Uzimanje iskašljaja za pretrage

• Pleuralna punkcija, priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika, postupak s dijagnostičkim materijalom

• Upoznaje bolesnikes načinom primjene terapije kisikom

• Provođenje mjera prevencije tuberkuloze i prevencije širenja infekcije

• Provođenje mjera izolacije i mjera osobne zaštite

2.4. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA MOKRAĆNOG SUSTAVA 48 sati (3%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija mokraćnog sustava

• Definicija bolesti, kliničke slike, liječenje i komplikacije (akutne infekcije mokraćnih putova, glomerulonefritis, nefrotski sindrom, akutno i kronično zatajenja bubrega, kamenci u bubrezima i mokraćnim vodovima)

• Poznavanje karakteristika boli

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Specifične pretrage krvi i mokraće, način izvođenja (kalij, urea, kreatinin)

• Poznavanje RTG, ultrazvučnih i endoskopskih pretraga kod bolesti mokraćnog sustava

• Vrste dijalize; i priprema bolesnika za dijalizu

• Poznavanje specifičnih dijeta

Praktične vještine

• Promjene u izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje; vitalni znakovi i izlučine, tjelesna težina, anurija, retencija, poliurija, hematurija, disurija i polakisurija, razlikovanje izostenurije i hipostenurije, praćenje stanja svijesti, uočavanje napredovanja uremije

• Procjena boli, praćenje učinaka analgezije

• Uzimanje urina za mikrobiološke pretrage, upućivanje na postupak samostalnog uzimanja

• Priprema za RT, ultrazvučne i endoskopske pretraga kod bolesti mokraćnog sustava.

• Informiranje bolesnika o pravilnom skupljanju diureze (kreatinin klirens, bjelančevine u 24 satnom urinu)

• Priprema pribora, osiguravanje sigurne okoline, uvođenje urinarnog katetera kod žena

2.5. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA PROBAVNOG SUSTAVA 88 sati (5,5%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija probavnog sustava

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije (bolesti želuca, jetre, jednjaka, gušterače, bilijarnog trakta, upalne bolesti crijeva)

• Poznavanje mogućih promjena u izlučinama, izgledu bolesnika, promjene stanja svijesti

• Poznavanje karakteristika boli, specifičnosti praćenja i zbrinjavanja

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Poznavanje RTG, endoskopskih i ultrazvučnih pretraga, priprema, način izvođenja i zbrinjavanje nakon zahvata, moguće komplikacije

• Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod abdominalne punkcije

• Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod digitorektalnog pregleda

• Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod uvođenja nazogastrične sonde, kontrola rizika prilikom postupka hranjenja

• Poznavanje specifičnih pretraga krvi, mokraće, stolice

• Parenteralna i enteralna prehrana, indikacije, vrste pripravaka, način primjene

Praktične vještine

• Promjene u izgledu bolesnika, izlučinama, stanje svijesti

• Procjena boli

• Priprema bolesnika i dokumentacije za radiološke, endoskopske, ultrazvučne pretrage, nadzor nakon zahvata, uočavanje komplikacija

• Abdominalna punkcija, priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika, postupak s dijagnostičkim materijalom

• Digitorektalni pregled; priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika

• Nazogastrična sonda; priprema pribora, bolesnika, uvođenje nazogastrične sonde, kontrola položaja sonde, pomatranje i bilježenje sukciju, postupak hranjenja

• Primjena parenteralne i enteralne prehrane

2.6. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA ENDOKRINOG SUSTAVA I METABOLIZMA 48 sati (3%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija endokrinog sustava

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije (šećerne bolesti, dijabetes insipidus, osteoporoza)

• Poznavanje čimbenika rizika za pojavu bolesti (kortikosteroidi, stres)

• Postupci kod bolesnika u hipoglikemiji, hiperglikemiji, ketoacidozi

• Dijagnostički postupci za dokazivanje šećerne bolesti (jednokratno/višekratno određivanje GUK-a, testove opterećenja glukozom, određivanje A1C hemoglobin i laboratorijske pretrage urina); pravilan način uzimanja uzoraka, pohranjivanja i transport; normalne vrijednosti i odstupanja

• Djelovanje, način primjene i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova (inzulin, oralni hipoglikemizantni lijekovi, supstitucijska terapija)

• Prehrana oboljelih, podjela namirnica po grupama i određivanje dnevne energetske potrebe prema BMI

• Edukacija oboljelih od šećerne bolesti (osposobljavanje za samokontrolu, samoliječenje i samopomoć, podučavanje u primjeni terapije, provođenje fizičke aktivnosti, sprječavanje komplikacija

Praktične vještine

• Prepoznavanje simptoma i znakova šećerne bolesti

• Preveniranje akutne komplikacije šećerne bolesti

• Određivanje jednokratno/višekratno GUK, pomoću glukometra, pretrage urina

• Primjena inzulina, nadzor nad samostalnom primjenom i savjetovanje (glukometar, injektor)

• Zbrinjava bolesniku u hipoglikemiji i hiperglikemiji, ketoacidozi

• Razlikovanje kasnih komplikacija šećerne bolesti, prevencija i provođenje propisanog tretmana dijabetičkog stopala

• Savjetovanje bolesnika o provođenju higijenskih mjera i o načinu svakodnevnog života (higijena tijela, njega kože i sluznica, higijena stopala i noktiju, prevencija ozljeda, pravilan odabir obuće i odjeće)

2.7. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S REUMATOLOŠKIM I IMUNOLOŠKIM BOLESTIMA 40 sati (2,5%)

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija i patofiziologija koštanog, mišićnog, živčanog i kožnog sustava.

• Klasifikacija bolesti, definicija bolesti, klinička slika, liječenje, komplikacije; klasične kolagenoze (SLE, PM/DM, SSjö, SSCl, MCTD); vaskulitis; osteoporoza

• Promjene u izgledu bolesnika (koža i vidljive sluznice, glava, trup i udovi, stanje svijesti, promjene ponašenja, vitalni znakovi, izlučevine, apetit)

• Djelovanje specifičnih lijekova, pravilna primjena i moguće nuspojave; nesteroidni antireumatici, analgetici; glukokortikoidi; temeljni antireumatici; biološki lijekovi – iv. sc.; intravenski imunoglobulini; lijekovi za osteoporozu

• Karakteristike boli u reumatskim bolestima i simptomatsko liječenje s obzirom na etiologiju, razlika između statičke i upalne boli

Praktične vještine

• Prepoznavanje osnovnih promjena na koži, na zglobovima (akutne/kronične), promjene svijesti i ponašanja, antalgični položaj, kontrakture

• Primjena lijekova, prepoznavanje nuspojava

• Prepoznavanje statičke i upalne boli, provođenje planirane intervencije, praćenje i procjena boli, praćenje učinaka analgezije, savjetovaje o zauzimanju odgovarajućeg položaja

Zdravstvena njega oboljelih od AIDS-a

Praktični dio provodi se:

• Jedinica intezivnog liječenja

• Odjek kardiologije

• Odjel za endokrinologiju i bolesti metabolizma

• Odjel gastroenterologije

• Odjel nefrologoje

• Odjel za reumatologiju

• Odjel infektologije

3. UŽE PODRUČJE SPECIJALISTIČKIH ZNANJA I VJEŠTINA 1000 sati (62,5%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija krvi i krvotvornih organa.

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije (anemije, bolesti koagulacije; hemofilija A i B, stečene bolesti koagulacije, maligne bolesti krvi i krvotvornih organa; leukemije, limfomi, multipli mijelom, ne-maligne bolesti krvi i krvotvornih organa: bolesti limfocita, bolesti trombocita)

• Promjene u izgledu bolesnika i stanju svijesti, fiziološke vrijednosti i odstupanja vitalnih funkcija, moguće promjene u izlučinama

• Dijagnostički postupci; labaratorijske pretrage, vrijednosti (biokemijske, hematološke, koagulacijske i imunološke), instrumentalne pretrage (radiološke, endoskopske i ultrazvučne) ostale pretrage i zahvati; sternalna punkcija, biopsija kosti; priprema, način izvođenja, zbrinjavanje nakon zahvata, moguće komplikacije

• Postupak uzimanja, transporta, pohrane uzoraka za mikrobiologiju (sputum, urinokultura, koprokultura, hemokultura, brisevi kože, ždrijela, nosa)

• Uzroci krvarenja, vrste krvarenja, znakovi, postupak zbrinjavanja, simptomi hemoragijskog šoka

• Osnovne grupe lijekova i infuzijskih otopina; primjena, djelovanje, nuspojave, zaštita prilikom pripreme i primjene koje se primjenjuju kod hematoloških bolesnika (antiemetici, diuretici, antibiotici, antimikotici, antikoagulansi)

• Citotoksični lijekovi; popratne pojave, pohrana, priprema, primjena, odlaganje otpada, zaštita osoblja, zakonska regulativa

• Liječenje krvnim pripravcima, priprema, primjena i način čuvanja, neželjene reakcije prilikom transfuzije krvnih pripravaka, postupci

• Hitna stanja kao komplikacija maligne bolesti

• Anafilaktički šok, intervencije

• Karakteristike boli kod hematološkog i onkološkog bolesnika, specifičnosti praćenja i zbrinjavanja (maligna bol)

• Poznavanje sestrinske dokumentacije, različitih lista, obrazaca za praćenje i protokola

• Osnovna načela liječenja transplantacijom koštane srži

• Priprema bolesnika za trensplantaciju koštane srži; tehnika uzimanja transplantata (operacijska dvorana, leukofereze), priprema bolesnika za operativni zahvat, asistencija u operacijskoj dvorani, osnove instrumentiranja

• Tehnika ozračenja cijelog tijela u sklopu pripreme za transplantaciju koštane srži, komplikacije, protokol nadzora

• Radioterapija glave, vrata, abdomena, zdjelice, područja dojke i pazušne jame, komplikacije

• Reakcija transplantata protiv primaoca (GvHD akutni/kronični), znakovi odbacivanja transplantata (kožni, crijevni i jetreni oblik)

• Nastanak infekcije kod neutropeničnih bolesnika, simptomi gram negativnih infekcija, septički šok, mjere za sprječavanja infekcija kod neutropeničnog bolesnika, postupci kod pojave simptoma infekcija (mjere izolacije, intestinalna dekontaminacija, sterilna prehrana)

• Diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK); uzroci, simptomi, liječenje, specifičnosti zdravstvene njege

• Mukozitis, stomatitis; patofiziologija, simptomi, mjere prevencije, komplikacije, procjena, praćenje, postupci

• Specifičnosti zdravstvene njege bolesnika kod; anemije, hemofilije A i B, leukemije, limfoma, multiplog mijeloma

• Specifičnosti zdravstvene njege bolesnika kod: malignih oboljenja dojke, gastrointestinalnog trakta, urogenitalnog trakta, dišnog sustava, glave i vrata

• Psihološke reakcije na bolest i liječenje

• Specifičnosti prehrane bolesnika s malignom bolesti, održavanje primjerene tjelesne težine (stoma)

• Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Prepoznavanje kliničke slike, uočavanje osnovnih simptoma i komplikacije

• Promatranje bolesnika, dokumentiranje promjena i provedenih intervencija

• Uzimanje uzoraka za laboratorijske pretrage, prepoznavanje odstupanja od normalnih vrijednosti

• Priprema bolesnika za radiološke, endoskopske i ultrazvučne pretrage, postupak nakon zahvata, uočavanje komplikacija

• Priprema bolesnika, pribor, asistiranje prilikom izvođenja zahvata, nadzor bolesnika nakon zahvata, pohrana i siguran transport materijala

• Primjena terapije prema odredbi liječnika, uočavanje nuspojava

• Priprema krvnih pripravka, nadzor tijekom primjene, uočavanje neželjenih reakcija, postupci u okviru odgovornosti

• Prepoznavanje simptoma hitnih stanja (plućna embolija, pleuralni izljev, opstrukcija dišnih putova, zatajenje jetre, hepatalne encefalopatije, intestinalne opstrukcije, krvarenje iz gornjeg i donjeg dijela gastrointestinalnog trakta, portalna hipertenzija, maligni ascites, perforacije crijeva, epileptiči napad, intracerebralno krvarenje, povišeni intrakranijski tlak, aritmije, krvarenja iz mokraćnog trakta, patološke frakture, prijeteće frakture, sindrom tumorske lize), provođenje propisanih postupaka

• Prepoznavanje anafilaktičkog šoka, primjena propisanih intervencija

• Priprema bolesnika za radioterapiju, upute za ublažavanje nuspojava zračenja u području glave i vrata, abdomena, pazušne jame i područja dojke

• Priprema bolesnika za transplantaciju, operativni zahvat, upoznavanje s načinom uzimanja transplantata, potreban pribor, asistiranje prilikom uzimanja transplantata

• Provođenje zdravstvene njege bolesnika liječenih transplantacijom koštane srži

• Zračenje; priprema bolesnika, nadzor tijekom zračenja, hiperhidracija prema protokolu, uočavanje komplikacija

• Prepoznavanje znakova odbacivanja transplantata, primjena protokola

• Prema planu provođenje zdravstvene njege bolesnika kod; anemije, hemofilije A i B, leukemije, limfoma, multiplog mijeloma, uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstava za rad, prilagođava aktivnosti, sprječavanje padova i ozljeda, mjere sprječavanja krvarenja u zglobove

• Procjena mogućnost pojave infekcije (koža, probavni trakt, usna šupljina, respiratorni trakt, genitourinarni trakt, neurološki status)

• Provođenje mjera za smanjenje mogućnosti infekcija i sprječavanje krvarenja

• Intervencije kod prisutnog krvarenja

• Provođenje planirane zdravstvene njege neutropeničnog bolesnika (izolacija, intestinalna dekontaminacija, sterilna prehrana), postupci prema protokolu kod pojave infekcije

• Provođenje planirane zdravstvene njege bolesnika s DIK-om

• Uočavanje simptoma mukozitisa i stomatitisa, određivanje stupnja prema skali za procjenu, provođenje preventivnih mjera (krio-terapija, prehrana), sprječavanje komplikacije (infekcija, bol)

• Pojave vezane uz primjenu kemoterapije

• Procjena boli, učinci analgezije, korištenje tehnika ublažavanja boli

• Praćenje kvalitete prehrane, teškoća u prehrani, upute o načinu hranjenja, održavanje higijene pribora

• Poticanje samopoštovanja kod bolesnika, ublažavanje žalovanje i depresije, pružanje psihološke podrške bolesniku i njegovoj obitelji

• Savjetovanje bolesnika o rizičnom ponašanju, samopregledu i primjeni terapije u kućnim uvjetima

• Informiranje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu i načinu ostvarivanja prava na pomagala, pisane upute i preporuke

Praktični dio izvodi se:

• Hematološki odjel

• Onkološki odjel

• Dnevna bolnica

• Odjel intezivne kemoterapije

• Odjel transplantacije koštane srži

II.2. PROGRAM UŽE SPECIJALIZACIJE ZA MEDICINSKE SESTRE – MEDICINSKE TEHNIČARE U INTERNISTIČKOJ DJELATNOSTI ZA PROVOĐENJE POSTUPAKA NADOMJEŠTANJA BUBREŽNE FUNKCIJE (DIJALIZA)

1. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA 160 sati (10%)

2. ZDRAVSTVENA NJEGA INTERNISTIČKIH BOLESNIKA – OPĆI DIO

2.1. INTENZIVNA SKRB, HITNI PRIJEM, PALIJATIVNA SKRB 80 sati (5%)

Teorijska znanja

• Poznavanje sadržaja sestrinske dokumentacije

• Indikacije i mjesta venepunkcije i otvaranja perifernog venskog puta, priprema bolesnika, materijala i redoljed postupka, moguće komplikacije

• Priprema bolesnika, materijala i tijeka postupaka prilikom uvođenja centralnog intravaskularnog katetera, moguće komplikacije, previjanje, nadzor i rukovanje

• Pribor i način pripreme i primjene lijekova i infuzijskih otopina, grupe otopina, moguće komplikacije

• Poznavanje načina procjene boli, verbalne i neverbalne manifestacije boli

• Poznavanje indikacija i načina primjene terapije kisikom

• Medicinsko–tehnička oprema, postupak rukovanja i postupak čišćenja i dezinfekcije

• Procjena i zbrinjavanje kronične rane

• Trijaža hitnih bolesnika

• Vrste otrovanja, moguće komplikacije i intervencije

• Znakovi i komplikacije dehidracije

• Mjere za siguran rad i postupci u cilju sprečavanja bolničkih infekcija

• Razumijevanje uloge hospicija i palijativne skrbi

• Etičke dvojbe vezane uz intentivno liječenje

Praktične vještine

• Pravilno dokumentiranje provedenih postupaka

• Izvođenje venepunkcije, otvaranje perifernog venskog puta, previjanje, nadzor, uočavanje mogućih komplikacija

• Priprema, asistiranje, previjanje i nadzor nad centralnim intravaskularnim kateterom, uočavanje mogućih komplikacija

• Priprema i primjena infuzijskih otopina i parenteralne terapije prema odredbi liječnika

• Prepoznavanje i procjena boli i evaluacija učinaka analgezije

• Primjena terapije kisikom prema odredbi liječnika, praćenje

• Rukovanje monitorom, aspiratorom, infuzomatom, perfuzorom, defibrilatorom, oksimetrom, mjerenje CVT-a

• Procjena i zbrinjavanje kronične rane, izbor pomagala i njihova primjena

• Ispiranje želuca

• Pravilna uporaba zaštitnih sredstava

• Pružanje podrške bolesniku i obitelji, poboljšavanje kvalitete skrbi umirućim bolesnicima

2.2. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA SRCA I KRVNIH ŽILA 100 sati (6,25%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija srca i krvnih žila

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije (ishemijske bolesti srca, plućni edem, arterijska hipertenzija, plućna embolija, duboka venska tromboza)

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Postupak snimanja EKG-a i osnovni poremećaji rada srca

• Poznavanje hitnih stanja u kardiologiji

• Osnove invazivne kardiologije

• Karakteristike boli kod kardiološkog bolesnika i specifičnosti praćenja i zbrinjavanja

• Razumijevanje potrebe za promjenom stila života

• Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u vanjskom izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakova, prepoznavanje hitnih stanja u kardiologiji i primjena propisanih intervencija

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Procjena boli i evaluacija učinaka analgezije

• Samostalno snimanje EKG-a i prepoznavanje patoloških promjena

2.3. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA DIŠNOG SUSTAVA 60 sati (3,75%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija dišnog sustava

• Definicija bolesti, kliničke slike, liječenje bolesti i komplikacije (pneumonija, bronhalna astma, kronični bronhitis, bronhiektazije, emfizem pluća, kronične opstruktivne bolesti, akutna respiratorna insuficijencija i tuberkuloza)

• Poznavanje instrumentalnih dijagnostičkih pretraga, pripreme bolesnika, zbrinjavanje nakon zahvata i moguće komplikacije

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Promjene u iskašljaju, metoda koje pospješuju iskašljavanje i održavanje prohodnosti dišnih putova

• Anafilaktički šok, intervencije

• Asmatični napad, intervencije

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u izgledu, uočavanje inspiratorne i ekspiratorne dispneje, razlikovanje patoloških tipova disanja, acidoza, alkaloza, hipoksija, hiperkapnija, patološke promjene u iskašljaju

• Korištenje mjera za pospješivanje iskašljavanja i prohodnosti dišnih putova

• Aspiracija sekrata (orofaringealna i endotrahealna)

• Priprema bolesnika za instrumentalne pretrage, zbrinjavanje nakon zahvata, rano uočavanje mogućih komplikacija

• Pleuralna punkcija, priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika, postupak s dijagnostičkim materijalom

• Prepoznavanje anafilaktičkog šoka i primjena propisanih intervencija

• Pomoć pri astmatičnom napadaju

2.4. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA PROBAVNOG SUSTAVA 60 sati (3,75%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija probavnog sustava

• Definicija bolesti, kliničke slike, liječenje i komplikacije (bolesti želuca, jetre, jednjaka, gušterače, bilijarnog trakta, upalne bolesti crijeva)

• Poznavanje mogućih promjena u izlučinama, izgledu bolesnika, promjene stanja svijesti

• Poznavanje karakteristika boli, specifičnosti praćenja i zbrinjavanja

• Poznavanje hitnih stanja

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Poznavanje radioloških, endoskopskih i ultrazvučnih pretraga, priprema, način izvođenja i zbrinjavanje nakon zahvata, moguće komplikacije

• Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod digitorektalnog pregleda

• Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod uvođenja nazogastrične sonde, kontrola rizika prilikom postupaka hranjenja

• Stoma; indikacije, vrste, postupak nadzora i njege

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u izgledu, izlučinama, praćenje stanja svijesti i uočavanje promjene svijesti

• Prepoznavanje hitnih stanja i sudjelovanje u zbrinjavanju

• Procjena boli

• Priprema bolesnika i dokumentaciju za radiološke, endoskopske, ultrazvučne pretrage, nadzor nakon zahvata, uočavanje komplikacija

• Digitorektalni pregled; priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika

• Nazogastrična sonda; priprema pribora, bolesnika, uvođenje nazogastrične sonde, kontrola položaja sonde, pomatranje i bilježenje sukcije, postupak hranjenja

• Stoma; izbor pomagala i njhova primjena, savjetovanje bolesnika u cilju samozbrinjavanja

2.5. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA ENDOKRINOG SUSTAVA I METABOLIZMA 60 sati (3,75%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija endokrinog sustava

• Definicija bolesti, kliničke slike, liječenje i komplikacije šećerne bolesti, hipertireoze i hipotireoze

• Dijagnostički postupci za dokazivanje šećerne bolesti (jednokratno/višekratno određivanje GUK-a, testovi opterećenja glukozom, određivanje A1C hemoglobin i laboratorijske pretrage urina)

• Djelovanje, način primjene i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova (inzulin, oralni hipoglikemizantni lijekovi, supstitucijska terapija, tireostatici)

• Uzrok akutnih komplikacija šećerne bolesti, kasne komplikacije šećerne bolest

• Postupci kod bolesnika u hipoglikemiji, hiperglikemiji, ketoacidozi, tireotoksičnoj krizi i miksedemu

• Prehrana oboljelih, podjela namirnica po grupama i određivanje dnevne energetske potrebe prema BMI

• Osobitosti higijenskih mjera i načina svakodnevnog života (higijena tijela, njega kože i sluznica, higijena stopala i noktiju, prevencija ozljeda, pravilan odabir obuće i odjeće)

Praktične vještine

• Prepoznavanje simptoma i znakove šećerne bolesti, bolesti štitnjače

• Prevencija akutnih komplikacija šećerne bolesti

• Prepoznavanje niske i visoke vrijednosti glukoze koji upućuju na komplikacije, uvidom u nalaz A1C hemoglobin procjenjuje samokontrolu oboljelih

• Određivanje jednokratno/višekratno GUK ili profil GUK-a pomoću glukometra, pretrage urina

• Prepoznavanje akutnih i kasnih komplikacija šećerne bolesti /hipoglikemija, hiperglikemija, ketoacidoza, tireotoksična kriza i miksedem

• Primjena inzulina, nadzor nad samostalnom primjenom i savjetovanje (glukometar, injektor)

• Zbrinjavanje bolesniku u hipoglikemiji i hiperglikemiji, ketoacidozi, tireotoksičnoj krizi i miksedemu

• Izračunavanje standardne tjelesne težine, određivanje BMI, briga o obrocima i nadziranje konzumiranja hrane

• Razlikovanje kasnih komplikacija šećerne bolesti, prevencija i provođenje propisanog tretmana dijabetičkog stopala

• Savjetovanje bolesnika o provođenju higijenskih mjera i o načinu svakodnevnog života (higijena tijela, njega kože i sluznica, higijena stopala i noktiju, prevencija ozljeda, pravilan odabir obuće i odjeće), sudjelovanje u osposobljavanju za samokontrolu, samoliječenje i samopomoć, podučavanje u primjeni terapije, provođenje fizičke aktivnosti, sprječavanje komplikacija prema planu edukacije

2.6. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA KOD BOLESTI KRVOTVORNIH ORGANA 60 sati (3,75%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija krvi i krvotvornih organa

• Definicije osnovnih bolesti krvi i krvotvornih organa, kliničke slike, liječenje i komplikacije (leukemija, hemofilija, anemija)

• Dijagnostički postupci u oboljelih od bolesti krvi i krvotvornih organa (laboratorijske pretrage, instrumentalne pretrage i ostale pretrage i zahvati; sternalna punkcija, biopsija kosti, lumbalna punkcija)

• Djelovanje citostatske terapije, način primjene, pripreme, moguće nuspojave, zaštita osoblja

• Krvni pripravci, priprema za primjenu transfuzije, praćenje tjekom transfuzije, rane i kasne komplikacije transfuzije, postupci u slučaju ranih komplikacija

• Radioterapija; postupak, nuspojave

Praktične vještine

• Prepoznavanje osnovnih simptoma i znakova bolesti (bljedilo, petehije, ekhimoze, febrilitet, hematemeza, melena, hematurija, epistaksa, hemoptoa, menometroragija, bol u kostima, slabost i malaksavost, mučnina i povraćanje)

• Uzimanje dijagnostičkih materijala za laboratorijske pretrage, osiguravanje transporta materijala i pravilno pohranjivanje materijala

• Sudjelovanje u pripremi pribora, provedbi i zbrinjavanju bolesnika kod biopsije kosti i lumbalne punkcije

• Primjena citostatske terapije uz primjenu mjera osobne zaštite, prepoznavanje nuspojava terapije

• Priprema i nadzor tijekom primjene transfuzije, prepoznavanje neželjenih reakcija transfuzije, provođenje odgovarajućih postupaka zbrinjavanja u okviru svojih odgovornosti

• Priprema bolesnika za radioterapiju, upute za ublažavanje nuspojava zračenja

2.7. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S REUMATOLOŠKIM I IMUNOLOŠKIM BOLESTIMA 60 sati (3,75%)

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija i patofiziologija koštanog, mišićnog, živčanog i kožnog sustava.

• Klasifikacija bolesti, definicija bolesti, klinička slika, liječenje, komplikacije s posebnim osvrtom na kronično zatajenje bubrega; klasične kolagenoze (SLE, PM/DM, SSjö, SSCl, MCTD); reumatoidni artritis, juvenilni kronični artritis, osteoartritis; seronegativne spondilartropatije (AS, PsA, ReA,EA); vaskulitis; osteoporoza

• Promjene u izgledu bolesnika (koža i vidljive sluznice, glava, trup i udovi, stanje svijesti, promjene ponašanja, vitalni znakovi, izlučevine, apetit)

• Osnovne laboratorijske pretrage

• Djelovanje specifičnih lijekova, pravilna primjena i moguće nuspojave; nesteroidni antireumatici, analgetici; glukokortikoidi; temeljni antireumatici; biološki lijekovi – iv. sc.; intravenski imunoglobulini; lijekovi za osteoporozu

• Ograničenja koja izazivaju bolesti, postupci prevencije, osiguravanje minimalne dnevne aktivnosti, sprečavanje kontraktura

• Karakteristike boli u reumatskim bolestima i simptomatsko liječenje s obzirom na etiologiju, razlika između statičke i upalne boli

Praktične vještine

• Prepoznavanje osnovnih promjena na koži, na zglobovima (akutne/kronične), promjene svijesti i ponašanja, antalgični položaj, kontrakture

• Primjena lijekova, prepoznavanje nuspojava

• Prepoznavanje komplikacija bolesti (invaliditet), postupci za osiguravanje minimalne dnevne aktivnosti (samozbrinjavanje), zauzimanje položaja u cilju sprečavanja kontraktura

• Prepoznavnje statičke i upalne boli, provođenje planiranih intervencija, praćenje i procjena boli, praćenje učinaka analgezije, zauzimanje odgovarajućeg položaja

• Provođenje postupaka sukladno osobitostima, savjetovanje bolesnika (higijena tijela, održavanje integriteta kože, zaštita sluznica, mogućnost korištenja pomagala)

3. UŽA PODRUČJA SPECIJALISTIČKIH ZNANJA I VJEŠTINA 1000 sati (62,5%)

3.1. NEFROLOGIJA 160 sati (10%)

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija mokraćnog sustava

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije (akutne infekcije mokraćnih putova, glomerulonefritis, nefrotski sindrom, akutno i kronično zatajenje bubrega, kamenci u bubrezima i mokraćnim vodovima, lupus eritematodes, dijabetička nefropatija, uremija)

• Poznavanje karakteristika boli

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Specifične pretrage krvi i pretrage mokraće, način izvođenja (određivanje renina i aldosterona u krvi i aldosteron u 24 satnoj mokraći i kaptoprilski test, kreatinin klirens, pokus koncentracije po Fishbergu, bjelančevine u 24 satnom urinu)

• Radiološke i endoskopske pretrage mokraćnog sustava, priprema, način izvođenja, zbrinjavanje nakon zahvata, komplikacije (infuzijska urografija, UZV bubrega, mikcijski cistoureterogram /MCUG/, mikcijska cistografija, renalna angiografija)

• Priprema bolesnika, pribora, izvođenje i zbrinjavanje bolesnika nakon biopsije bubrega

• Kontinuirano mjerenje arterijskog krvnog tlaka, tijek pretrage, aparat

• Dvoluminalni centralni intravaskularni kateter, indikacije za uvođenje, moguće komplikacije, nadzor i rukovanje

• Vrste dijalize; priprema bolesnika za hemodijalizu i peritonejsku dijalizu, komplikacije

• Arteriovenska fistula

• Stoma (urostoma, nefrostoma) indikacije, komplikacije

• Postupak pripreme bolesnika za transplantaciju i posttransplantacijski tijek

• Poznavanje specifičnih dijeta

• Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje; vitalni znakovi i izlučine, tjelesna težina, anurija, retencija, poliurija, hematurija, disurija i polakisurija, razlika izostenurija i hipostenurije

• Informira bolesnika o pravilnom skupljanju diureze, praćenje svijesti i uočavanje napredovanja uremije

• Procjena boli, praćenje učinaka analgezije

• Priprema za funkcionalne pretrage i sudjelovanje u izvođenju

• Uzimanje urina za mikrobiološke pretrage, upućivanje na postupak samostalnog uzimanja

• Priprema za radiološke i endoskopske pretrage i dokumentacije, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje komplikacija

• Nadzor bolesnika i uočavanje komplikacija (renalna angiografija – dilatacija)

• Priprema bolesnika za biopsiju bubrega, asistiranje, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje komplikacija (20x)

• Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka, postavljanje uređaja, savjetovanje bolesnika u svrhu praćenja dnevnih aktivnosti, nadzor nad uređajem (20x)

• Savjetovanje bolesnika o vježbama ekstremiteta na kojem je uspostavljena arteriovenska anastomoza (fistula), nadzor nad uspostavom funkcije

• Informiranje bolesnika o tijeku i načinu izvođenja dijalize, mogućim komplikacijama, načinu prevencije infekcija

• Zbrinjavanje i nadzor stome, savjetovanje bolesnika

• Savjetovanje o načinu prehrane

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstava za rad

• Informiranje i savjetovanje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu, načinu ostvarivanja prava na pomagala, osiguravanje pisanih uputa i preporuka

3.2 PERITONEJSKA DIJALIZA 160 sati (10%)

Teorijska znanja

• Indikacije i kontraindikacije za peritonejsku dijalizu (PD), peritonejska membrana, principi peritonejske dijalize (osmoza, difuzija, osmotski tlak)

• Vrste peritonejske dijalize; modaliteti CAPD i APD metode, primjerenost određene metode, ograničenja

• Patofiziologija i komplikacije peritonejske dijalize; peritonitis, infekcija izlazišta, neprotočnosti katetera, krvarenje, pojave fibrina, prisutnosti zraka u peritoneumu, hernia, neadekvatna dijaliza, gastrointestinalne smetnje, hiperglikemija i hipoglikemija

• Značajke i vrste dijaliznih otopina, vrijeme i volumen izmjene

• Uvođenje peritonejskog katetera; postupak, priprema za operativni zahvat, zbrinjavanje nakon zahvata, nadzor katetera nakon zahvata, komplikacije

• PD kateter; održavanje i nadzor nad izlazištem (bez promjena/kod prisutne infekcije), znakovi inficiranog izlazišta, aseptičan pristup

• Indikacije i interakcije u primjeni intraperitonejske (IP) terapije

• Klinička aplikacija i mjerenje uspješnosti peritonejske dijalize (PET test)

• Međukateteri i njihova funkcija

• Uvjeti za provođenje PD kod kuće, opskrba materijalom

• Specifičnosti tretmana i nadzora bolesnika sa šećernom bolesti

• Specifičnosti perotonejske dijalize kod djece

• Prehrana bolesnika na PD koja doprinosi učinkovitom liječenju

• Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal, načina ostvarivanja prava na pomagala

Praktične vještine

• Priprema za uvođenje peritonejskog katetera (operativni zahvat)

• Nadzor i tretiranje uvedenog peritonejskog katetera, održavanje prohodnosti, prepoznavanje mogućeg krvarenja, infekcije okoline, uzimanje brisa (10x)

• Provođenje prema utvrđenom planu postupke kod: peritonitisa, infekcije izlazišta, neprotočnosti katetera, krvarenja, pojave fibrina, prisutnosti zraka u peritoneumu, hernie, neadekvatne dijalize, gastrontestinalnih smetnji, hiperglikemije i hipoglikemije

• IP primjena heparina i antibiotika

• Primjena PET testa

• Izmjena međukatetera (5x)

• Postupak izmjene vrećica (20x)

• Vođeje individualne liste PD terapije

• Savjetovanje bolesnika o načinu prehrane uzimajući u obzir potrebe i mogućnosti

• Prema utvrđenom planu provođenje edukacije bolesnika/članova obitelji za samostalno provođenje CAPD u kućnim uvjetima

• Upoznati bolesnika s načinom opskrbe potrebnim priborom za provođenje PD u kućnim uvjetima

• Prilagođavanje tretmana dječjem uzrastu

• Informiranje i savjetovanje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu, načinu ostvarivanja prava na pomagala, osiguravanje pisanih uputa i preporuka

3.3. HEMODIJALIZA 560 sati (35%)

Teorijska znanja

• Funkcija bubrega i princip rada filtera za hemodijalizu

• Trajna nadoknada bubrežne funkcije (CRRT); acetatna, bikarbonatna, komplikacije

• Metode akutne hemodijalize: polagana kontinuirana ultrafiltracija (SCUF), kontinuirana arteriovenska hemofiltracija (CAVH), kontinuirana venovenska hemofiltracija (CVVH), kontinuirana venovenska visokovolumska hemofiltracija (CVHF), kontinuirana arteriovenska hemodijaliza (CAVHD), kontinuirana venovenska hemodijaliza (CVVHD), kontinuirana arteriovenska hemodijafiltracija (CAVHDF), kontinuirana venovenska hemodijafiltracija (CVVHDF), kontinuirana plazmafereza-izmjena plazme(CPF-CPex), kontinuirana filtracija plazme s apsorpcijom (CPFA), kontinuirana hemoperfuzija-hemodijaliza (CHP-HD), indikacije

• Uređaji za hemodijalizu; postupak pripreme, dezinfekcija, postupak nadzora ispravnosti

• Metoda mjerenja recirkulacije u krvožilnom pristupu za HD i njezin utjecaj na dozu dijalize, mjerenje doze dijalize

• Priprema vode za hemodijalizu, uređaj za pripremu vode, praćenje kvalitete

• Krvožilni pristupi za hemodijalizu; CVK-a, AV fistula, AV graft, postupak priključivanja i isključivanja, komplikacije

• Protokoli praćenja postupka hemodijalize

• Postupci kod hepatitis B i/ili C pozitivnih pacijenta na hemodijalizi

• Tretman ubodnog incidenta, mogućnost prijenosa B i C hepatitisa, zaštita

• Mjere za siguran rad i postupci u cilju sprečavanja bolničkih infekcija

• Prehrana bolesnika na hemodijalizi koja doprinosi učinkovitom liječenju

• Odlagane i postupak s infektivnim otpadom

• Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Samostalno provođenje trajne nadoknade bubrežne funkcije (CRRT) (50x)

• Uočavanje komplikacija, postupci; AV fistule: hematom, upale, CVK-a: nedovoljna protočnost, infekcija ubodnog mjesta; hipotenzija, reakcija na početku dijalize, zgrušavanje izvantjelesnog krvotoka, zamjena AV linija i filtera kod zgrušavanja za vrijeme postupka hemodijalize, zračna embolija, hemoliza

• Sudjelovanje kod provođenja najmanje 10 postupaka akutnog nadomještanja bubrežne funkcije

• Intervencije kod tehničkih odstupanja: krvni protok, protok dijalizata, venski otpor, arterijski otpor, temperatura dijalizata, heparinska pumpa

• Poznavanje uređaja za pripremu vode, prepoznavanje parametara koji odstupaju od normalnih (provodljivost, mikrobiološka ispravnost)

• Prepoznavanje moguće recirkulacije krvožilnog pristupa, mjerenje dostatne doze dijalize Kt/V i URR (Urea Reduction Ratio)

• Postupak priključivanja i isključivanja, CVK, AV fistula, AV graft, nadzor, previjanje

• Postupak uzimanja uzoraka krvi u vrijeme dijalize

• Vođenje protokola praćenja postupka hemodijalize

• Izolacija kod hepatitis B i/ili C pozitivnih pacijenta na hemodijalizi, mjere zaštite i praćenja

• Pravilna uporaba zaštitnih sredstava

• Postupak kod ubodnog incidenta

• Prema utvrđenom planu provođenje edukacije bolesnika/članova obitelji (osobna higijena, kontrola tjelesne težine, kontrola krvožilnog pristupa, mogućnosti transplantacije)

• Savjeti o načinu prehrane uzimajući u obzir potrebe i mogućnosti

• Informiranje i savjetovanje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu, načinu ostvarivanja prava, osiguravanje pisanih uputa i preporuka

3.4. TRANSPLANTACIJA 80 sati (5%)

Teorijska znanja

• Transplantacija organa, kadaverična, živi donor, protokol upisa u transplantacijsku listu, dojavljivanje, način komunikacije s centrom za transplantaciju, neposredna priprema odabranog pacijenta za transplantaciju, posttransplantacijski tijek i praćenje, komplikacije

• Transplantacija bubrega i trudnoća

• Transplantacija kod djece

• Etičko-pravni okvir transplantacije organa u Republici Hrvatskoj

Praktične vještine

• Prema utvrđenom planu upoznati bolesnika s protokolom i postupcima za uvrštenje na transplantacijsku listu, dijagnostičkim programom, protokolom dojavljivanja, predoperativna hemodijaliza

Praktični dio provodi se:

• Odjel nefrologije

• Nefrološka ambulanta

• Ambulanta za peritonejsku dijalizu, preterminalne, hemodijalizirane te transplantirane bolesnike

• Odjel za kroničnu dijalizu

• Odjel za transplantirane bolesnike – centar za transplantaciju

• Intenzivna njega – akutni postupci nadomještanja bubrežne funkcije

• Centar za tipizaciju

• Odjel dječje dijalize i jedinice neonatologije i pedijatrijske intenzivne skrbi

III. PROGRAM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA U DJELATNOSTI INTENZIVNE NJEGE I ANESTEZIJE I REANIMACIJE

Cilj

Cilj programa specijalizacije je kroz teorijsko i praktično usvajanje specifičnih znanja i vještina osposobiti medicinsku sestru-medicinskih tehničara za skrb o bolesnicima koji imaju visok rizik za aktualne ili potencijalne po život opasne zdravstvene probleme i kod kojih su prisutni ili su moguće prisutni patološki procesi koji zahtijevaju stalan nadzor i intervenciju u cilju sprječavanja komplikacija te očuvanja života i zdravlja.

Program je izrađen na principu općeg specijalističkog programa za djelatnost intenzivne skrbi i programa uže specijalističke djelatnosti za djelatnost anestezije i reanimacije.

PROGRAM SPECIJALIZACIJE ZA MEDICINSKE SESTRE – MEDICINSKE TEHNIČARE U DJELATNOSTI INTENZIVNE NJEGE

1. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA 160 sati

2. INTENZIVNA SKRB ODRASLOG BOLESNIKA – OPĆI DIO 140 sati

Teorijska znanja

• Upoznavanje s konceptima intenzivne skrbi

• Poznavanje sadržaja sestrinske dokumentacije

• Asepsa i antisepsa

• Dezinfekcija i sterilizacija

• Indikacije za prijem u jedinice intenzivne skrbi

• Timski rad, podjela odgovornosti i organizaciju rada

• Medicinsko-tehnička oprema, postupak rukovanja, postupak čišćenja i dezinfekcije

• Mjere za siguran rad i postupci u cilju sprečavanja bolničkih infekcija

• Razumijevanje uloge hospicija i palijativne skrbi

• Etičke dvojbe vezane uz intenzivno liječenje

• Opći principi invazivnih i neinvazivnih metoda dijagnostike

• Umjetna ventilacija bolesnika

• Izgled, vrsta i svrha strojeva za umjetnu ventilaciju

• Priključivanje bolesnika na ventilator, postavljanje parametara ventilacije

• Prevencija ventilatorom uzrokovane pneumonije

• Principi umjetne prehrane bolesnika

Praktične vještine

• Komunikacija u interdisciplinarnom timu

• Pravilno dokumentiranje provedenih postupaka

• Provođenje mjera dezinfekcije i sterilizacije

• Rad u skladu sa svim postavkama asepse i antisepse

• Pravilno rukovanje sa svim vrstama otpada/sortiranje

• Priključivanje bolesnika na ventilator

• Pravilno rukovanje medicinsko – tehničkom opremom

• Uvođenje nazogastrične sonde

2.1. HITNI PRIJEM 40 sati

Teorijska znanja

• Trijaža hitnih bolesnika

• Vrste otrovanja, moguće komplikacije i intervencije

• Znakovi i komplikacije dehidracije

• Komplikacije dijabetesa

• Ketoacidoza

• Akutna anemija

• Astmatski status

• ARDS

• DIK

• Alergijske reakcije

• Anafilaktički šok

Praktične vještine

• Ispiranje želuca

• Zbrinjavanje hitnih stanja

• Pravilna uporaba zaštitnih sredstava

2.2. OPĆA INTERNISTIČKA INTENZIVNA SKRB 200 sati

Teorijska znanja

• Indikacije i mjesta venepunkcije i otvaranja perifernog venskog puta, priprema bolesnika, materijala i redoslijed postupka, moguće komplikacije

• Priprema bolesnika, materijala i tijeka postupka prilikom uvođenja centralnog intravaskularnog katetera, moguće komplikacije, previjanje, nadzor i rukovanje

• Pribor i način pripreme i primjene lijekova i infuzijskih otopina, grupe otopina, moguće komplikacije

• Poznavanje načina procjene boli, verbalne i neverbalne manifestacije boli

• Poznavanje indikacija i načina primjene terapije kisikom

• Procjena i zbrinjavanje kronične rane

Praktične vještine

• Izvođenje venepunkcije, otvaranje perifernog venskog puta, previjanje, nadzor, uočavanje mogućih komplikacija

• Priprema, asistiranje, previjanje i nadzor nad centralnim intravaskularnim kateterom, uočavanje mogućih komplikacija

• Priprema i primjena infuzijskih otopina i parenteralne terapije prema odredbi liječnika

• Prepoznavanje i procjena boli i evaluacija učinaka analgezije

• Primjena terapije kisikom prema odredbi liječnika, praćenje

• Rukovanje monitorom, aspiratorom, infuzomatom, perfuzorom, defibrilatorom, oksimetrom, mjerenje CVT-a

• Procjena i zbrinjavanje kronične rane, izbor pomagala i njihova primjena

• Uvođenje urinarnog katetera

• Pružanje podrške bolesniku i obitelji

• Postupci s umrlim

3. KORONARNA/KARDIOLOŠKA INTENZIVNA SKRB 160 sati

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija srca i krvnih žila

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije (ishemijske bolesti srca, plućni edem, dekompenzacija srca)

• Poznavanje hitnih stanja u kardiologiji

• Karakteristike boli kod kardiološkog bolesnika i specifičnosti praćenja i zbrinjavanja

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Postupak snimanja EKG-a i osnovni poremećaji rada srca

• Poznavanje kardiopulmonalne reanimacije, sadržaj i raspored lijekova i pribora na kolicima za hitne intervencije

• Invazivne i neinvazivne metode dijagnostike i liječenja u kardiologiji, priprema bolesnika, zbrinjavanje nakon zahvata, te moguće komplikacije

• Indikacije za provođenje elektrokonverzije

• Indikacije za ugradnju vanjskog i unutarnjeg elektrostimulatora i ograničenja koja postoje za bolesnika nakon ugradnje

• Razumijevanje potrebe za promjenom stila života

• Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjene u vanjskom izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakova, prepoznavanje hitnih stanja u kardiologiji i primjena propisanih intervencija

• Primjena specifične terapije, prepoznavanje nuspojava lijekova

• Procjena boli i evaluacija učinaka analgezije

• Samostalno snimanje EKG-a i prepoznavanje patoloških promjena

• Briga o sadržaju kolica za hitne intervencije

• Sudjelovanje u reanimaciji

• Priprema bolesnika za specifične invazivne i neinvazivne metode pretraga, zbrinjavanje bolesnika nakon zahvata, rano uočavanje mogućih komplikacija

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih nastalih primjenom specifičnih intervencija

4. INTENZIVNA SKRB NEUROLOŠKOG BOLESNIKA 140 sati

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija središnjeg i perifernog živčanog sustava

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije

• Poznavanje hitnih stanja u neurologiji

• Specifičnosti zbrinjavanja neuroloških bolesnika u tzv. „Stroke Unit« jedinicama

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih skupina neuroloških lijekova

• Invazivne i neinvazivne metode dijagnostike i liječenje neuroloških bolesnika priprema bolesnika, zbrinjavanje nakon zahvata te prepoznavanje mogućih komplikacija

• Uloge udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u vanjskom izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakova

• Prepoznavanje hitnih stanja u neurologiji i primjena potrebnih intervencija

• Primjena specifične terapije, prepoznavanje nuspojava

• Prepoznavanje i procjena boli, evaluacija učinaka analgezije

• Priprema bolesnika za invazivne i neinvazivne metode pretraga, zbrinjavanje bolesnika nakon zahvata, rano uočavanje mogućih komplikacija

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih nastalih primjenom planiranih intervencija

5. INTENZIVNA SKRB INFEKTOLOŠKOG BOLESNIKA 160 sati

Teorijska znanja

• Značaj i specifičnosti zaraznih bolesti

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije zaraznih bolesti

• Poznavanje hitnih stanja u infektologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih skupina lijekova specifičnih za zarazne bolesti

• Specifičnosti HIV/AIDS-a kao osnovne bolesti, prepoznavanje komplikacija

• Invazivne i neinvazivne metode dijagnostike i liječenja zaraznih bolesti, zbrinjavanje bolesnika nakon postupka te prepoznavanje mogućih komplikacija

• Bolničke infekcije

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u vanjskom izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakova, prepoznavanje hitnih stanja u infektologiji i primjena potrebnih intervencija

• Primjena specifične terapije, prepoznavanje nuspojava lijekova

• Priprema bolesnika za specifične invazivne i neinvazivne metode pretraga, zbrinjavanje bolesnika nakon zahvata, rano uočavanje mogućih komplikacija

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih nastalih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstva za rad

• Rad po protokolima u cilju prevencije bolničkih infekcija

6. INTENZIVNA SKRB KIRURŠKOG BOLESNIKA 160 sati

Teorijska znanja

• Značaj i specifičnosti kirurškog liječenja bolesti

• Definicija bolesti, klinička slika, operativno liječenje i komplikacije operativnih zahvata

• Poznavanje hitnih stanja u kirurgiji

• Kirurška bolest kao osnovna bolest i komorbiditet

• Invazivne i neinvazivne metode dijagnostike i operativnog liječenja bolesti, zbrinjavanje bolesnika nakon postupka te prepoznavanje mogućih komplikacija

• Priprema bolesnika za operativni zahvat

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u vanjskom izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakova, prepoznavanje hitnih stanja u kirurgiji i primjena potrebnih intervencija

• Primjena specifične terapije, prepoznavanje nuspojava lijekova

• Prepoznavanje i procjena boli i evaluacija učinaka analgetika i antipiretika

• Briga o sadržaju kolica za previjanje

• Previjanje i asistencija pri previjanju operativne rane

• Nadzor nad drenovima i kateterima i njega istih

• Priprema bolesnika za specifične invazivne i neinvazivne metode pretraga, zbrinjavanje bolesnika nakon zahvata, rano uočavanje mogućih komplikacija

• Priprema bolesnika za operativni zahvat

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih nastalih primjenom planiranih intervencija

• Rad po protokolima u cilju prevencije bolničkih infekcija

6.1. INTENZIVNA SKRB NEUROKIRURŠKOG BOLESNIKA 120 sati

Teorijska znanja

• Značaj i specifičnosti neurokirurškog liječenja bolesti

• Definicija bolesti, klinička slika, operativno liječenje i komplikacije operativnih zahvata

• Poznavanje hitnih stanja u neurokirurgiji

• Neurokirurška bolest kao osnovna bolest i komorbiditet

• Specifične invazivne i neinvazivne metode dijagnostike i operativnog liječenja bolesti, zbrinjavanje bolesnika nakon postupka te prepoznavanje mogućih komplikacija

• Priprema bolesnika za operativni zahvat

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u vanjskom izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakova

• Prepoznavanje hitnih stanja u neurokirurgiji i primjena potrebnih intervencija

• Primjena specifične terapije, prepoznavanje nuspojava lijekova

• Prepoznavanje i procjena boli, evaluacija učinaka analgetika i antipiretika

• Previjanje i asistencija pri previjanju operativne rane

• Nadzor nad drenovima i kateterima i njega istih

• Priprema bolesnika za specifične invazivne i neinvazivne metode pretraga, zbrinjavanje bolesnika nakon zahvata, rano uočavanje mogućih komplikacija

• Priprema bolesnika za operativni zahvat

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih nastalih primjenom planiranih intervencija

• Rad po protokolima u cilju prevencije bolničkih infekcija

6.2. INTENZIVNA SKRB KARDIOKIRURŠKOG BOLESNIKA 120 sati

Teorijska znanja

• Značaj i specifičnosti kardiokirurškog liječenja bolesti

• Definicija bolesti, klinička slika, operativno liječenje i komplikacije operativnih zahvata

• Poznavanje hitnih stanja u kardijalnoj kirurgiji

• Kardiokirurška bolest kao osnovna bolest i komorbiditet

• Specifične invazivne i neinvazivne metode dijagnostike i operativnog liječenja bolesti, zbrinjavanje bolesnika nakon postupka te prepoznavanje mogućih komplikacija

• Priprema bolesnika za operativni zahvat

Praktične vještine

• Prepoznavanje promjena u vanjskom izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakove

• Prepoznavanje hitnih stanja u kardijalnoj kirurgiji i primjena potrebnih intervencija

• Primjena specifične terapije, prepoznavanje nuspojava lijekova

• Prepoznavanje i procjena boli, evaluacija učinaka analgetika i antipiretika

• Previjanje i asistencija pri previjanju operativne rane

• Nadzor nad tubusima, drenovima i kateterima i njega istih

• Priprema bolesnika za specifične invazivne i neinvazivne metode pretraga, zbrinjavanje bolesnika nakon zahvata, rano uočavanje mogućih komplikacija

• Priprema bolesnika za operativni zahvat

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih nastalih primjenom planiranih intervencija

7. INTENZIVNA SKRB DJECE 200 sati

Teorijska znanja

• Osnove psihomotornog razvoja djece

• Vrijednosti vitalnih znakova ovisno o dobi djece

• Prijem vitalno ugroženog djeteta i poznavanje načela pristupa životno ugroženom djetetu

• Osnove cjelovitog promatranja i kontinuiranog praćenja stanja vitalno ugroženog djeteta

• Potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod vitalno ugroženog djeteta

• Uspostava IV puta u djece

• Gastrostoma

• Vrste i načini primjene terapije

• Specifičnosti svih oblika prehrane vitalno ugroženog djeteta

• Pristup i zbrinjavanje djeteta u šoku

• Dječja neurologija (epileptički status, konvulzije, poremećaji svijesti, SIDS)

• Dišni sustav (respiratorna insuficijencija, bolesti gornjeg i donjeg respiratornog sustava, astmatski napad)

• Akutna bubrežna insuficijencija

• Dječja gastroenterologija (akutni poremećaj probave, krvarenje u probavni sustav)

• Dječja endokrinologija (dijabetička ketoacidoza, hipoglikemija)

• Hitna kirurška stanja u novorođenčadi, dojenčadi i djece (trauma, politrauma i traumatski šok, kraniocerebralne ozljede, opekline)

• Dječja otorinolaringologija (uho, nos i sinusi, usna šupljina, ždrijelo, jezik, jednjak, larinks, traheja)

• Dječja oftalmologija (upalni procesi, ozljede oka, strana tijela u oku)

• Hitni postupci s akutno otrovanim djetetom (lijekovi, kućne kemikalije, derivati nafte, etilni alkohol, pesticidi, gljive, ugljik-monoksid)

• Nesreće u djece (opće i lokalno pothlađivanje, toplinski udar, udar električne struje, utapljanje, ubodi, ujedi, ugrizi)

• Poslijeoperacijska skrb djece

• Intenzivna skrb djece oboljelih od hematoloških i onkoloških bolesti

• Načela pripreme djeteta, pribora, opreme, osoblja i prijevoznog sredstva za prijevoz i primitak vitalno ugroženog djeteta

• Načela multidisciplinarnog pristupa, timskog oblika rada, holističkog i individualiziranog pristupa vitalno ugroženom djetetu

• Osnove verbalne i neverbalne komunikacije s djecom ovisno o dobi djeteta, bolesti djeteta, komunikacija s roditeljima, komunikacija s članovima tima

• Potrebe umirućeg djeteta i njegove obitelji

• Etički principi u pedijatrijskim jedinicama intenzivne skrbi

Praktične vještine

• Cjelovito promatranje djeteta – procjena stanja vitalno ugroženog djeteta, pravovremeno uočavanje promjena u stanju djeteta

• Sudjelovanje u oživljavanju novorođenčeta

• Sudjelovanje u uznapredovanom oživljavanju djece

• Aspiracija sekreta pomoću aspiratora

• Primjena terapije kisikom

• Postavljanje farinksne cjevčice – »airway«

• Sudjelovanje u postavljanju laringealne maske

• Sudjelovanje kod pripreme i izvođenja endotrahejske intubacije

• Prodisavanje djeteta pomoću resuscitator samoširećeg balona

• Sudjelovanje u pripremi i izvođenju defibrilacije

• Provođenje postupaka zbrinjavanja djeteta na mehaničkoj ventilaciji

• Postavljanje intravenskog puta, priprema i primjena terapije po uputi liječnika

• Primjena lijekova u oživljavanju, intenzivnom liječenju i zdravstvenoj njezi vitalno ugroženog djeteta, prepoznavanje nuspojava

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda kod vitalno ugroženog djeteta

• Primjenjuje skale boli za djecu prema dobi

• Uvođenje nazogastrične sonde i prehrana djeteta

• Prehrana djeteta putem gastrostome

III.1. PROGRAM UŽE SPECIJALIZACIJE ZA MEDICINSKE SESTRE – MEDICINSKE TEHNIČARE U DJELATNOSTI ANESTEZIJE I REANIMACIJE

Cilj:

Cilj programa je kroz predviđenih 15 stručnih cjelina kroz teorijsku i praktičnu nastavu obrazovati medicinske sestre – medicinske tehničare za rad na odjelima anestezije i reanimacije u zdravstvenim ustanovama. Struktura nastavnog plana počiva na uže stručnom području anestezije i reanimacije, uz obavezno područje temeljnih znanosti i dodatnih zdravstvenih sadržaja. Medicinska sestra – medicinski tehničar specijalista će po završetku specijalizacije kvalitetno i sigurno provoditi točno određene postupke specifične za područje rada u anesteziji i reanimaciji, prepoznati novonastale probleme i učinkovito djelovati.

1. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA 160 sati

2. RESPIRATORNI I KARDIOVASKULARNI SUSTAV 60 sati

Anatomija i fiziologija respiratornog i kardiovaskularnog sustava

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija srca i krvnih žila

• Fiziologija disanja

• Patofiziologija srca i krvnih žila

• Patološke promjene na plućima

• Patofiziologija disanja

• Ventilacija

• Mehanička ventilacija

• Umjetni dišni put

• Poznavanje hemodinamskog monitoringa srca i krvnih žila

• Poznavanje osnova poremećaja srčanog ritma

• Cirkulacija i upravljanje cirkulacijom

• Farmakologija srca i krvotoka

• Prepoznavanje šoka i zbrinjavanje bolesnika

• Embolija

• Plućni bolesnici i anestezija

• Srčani bolesnici i anestezija

3. TJELESNE TEKUĆINE I ELEKTROLITI 30 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje anatomije i fiziologije bubrega i jetre

• Elektroliti

• Promet vode i elektrolita u ljudskom organizmu (unos i gubici)

• Patofiziološke promjene u gospodarenju vodom i elektrolitima

• Alkaloza i acidoza

• Mjerenje i praćenje acido-baznog statusa

• Uzimanje uzorka krvi za analizu ABS

• Procjena i tumačenje acido-baznog statusa

• Zgrušavanje i poremećaji zgrušavanja krvi

• Bolesti jetre i bubrega

4. ANESTEZIOLOŠKA OPREMA I PRIBOR 120 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje anestezijskog aparata (tehnički dijelovi, održavanje, čišćenje)

• Opskrba anestezijskog aparata energentima putem centraliziranih dovoda ili lokalnih izvora (kisik, dušični oksidul, zrak)

• Poznavanje anestezijskih sistema

– otvoreni

– poluotvoreni

– poluzatvoreni

– zatvoreni

• Poznavanje osnovnog i proširenog monitoringa anestezijskog aparata

• Poznavanje infuzijskih pumpa i njihova primjena u anesteziji

• Anesteziološki stolić

• Poznavanje anestezijskog pribora i njegova primjena u anesteziji

• Jednokratni anestezijski pribor

• Čišćenje, pranje i sterilizacija anestezijskog pribora

• Odvod anestezijskih plinova

• Vođenje dokumentacije (»checking list«, servisni kartoni)

Praktične vještine

• Rukovanje anestezijskim aparatom, svakodnevna provjera njegove ispravnosti te provjera opskrbe aparata energentima

• Priprema, provjera i uporaba anestezijskog aparata za uvođenje bolesnika u anesteziju, ovisno o vrsti anestezije i dobi bolesnika

• Priprema, provjera i uporaba monitoringa ovisno o vrsti anestezije, težini operativnog zahvata te dobi bolesnika (pulsna oksimetrija, tlakomjer, EKG, kapnograf, krvavo mjerenje tlaka)

• Priprema, provjera i uporaba anesteziološkog stolića

• Priprema, provjera i uporaba anestezijskog pribora i sistema ovisno o vrsti anestezije i težini operativnog zahvata

• Čišćenje, pranje i sterilizacija višekratnog anestezijskog pribora

• Poznavanje i primjena jednokratnog anestezijskog pribora u anesteziji

• Provjera ispravnosti odvoda anestetičkih plinova

• Provjera i rukovanje sistemom za aspiraciju

• Poznavanje i provođenje zaštite od nesreća uzrokovanih djelovanjem električne energije

• Vođenje dokumentacije (checking liste, servisne liste)

5. ANESTEZIJA 160 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje kratke povijesti anestezije u svijetu i u nas

• Prijeoperacijska priprema bolesnika i njena važnost (anamneza, laboratorijski nalazi, klinički pregled i dr.)

• Anesteziološka ambulanta i anesteziološki pregled

• Poznavanje ASA klasifikacije

• Poznavanje i primjena premedikacije

• Poznavanje laringoskopije, endotrahealne oralne i nazalne intubacije te pribora za njihovo izvođenje

• Uloga i zadaci anesteziološkog tehničara pri izvođenju anestezije (uvod u anesteziju, endotrahealna intubacija, nadzor anesteziranog bolesnika, buđenje bolesnika iz anestezije)

• Poznavanje farmakoloških osnova anestezije

• Poznavanje anesteziološke dokumentacije (anestetički list, anesteziološka povijest bolesti, potrošna lista, anesteziološki protokol)

• Vrste centralnih venskih katetera i načini ugradnje

• Set za uvođenje CVK

Praktične vještine

• Priprema bolesnika za premedikaciju i primjena premedikacije (per os, iv, im, rektalna, nazalna)

• Uvođenje bolesnika u operacijsku salu (komunikacija, timski rad)

• Postavljanje bolesnika u posebne položaje ovisno o operativnom zahvatu (sprečavanje ozljeda živaca te nastanka dekubitusa primjenom posebnih pomagala)

• Primjena osnovnog i proširenog monitoringa

• Priprema bolesnika, lijekova i pribora za opću inhalacijsku anesteziju (maska-dječja anestezija)

• Priprema bolesnika, lijekova i pribora za opću endotrahealnu anesteziju

• Priprema bolesnika, lijekova i pribora za opću anesteziju primjenom laringelane maske – LMA

• Priprema bolesnika, lijekova i pribora za totalnu intravensku anesteziju – TIVA

• Postavljanje temperaturne sonde i utopljavanje bolesnika primjenom ''warm touch blanket''-a ili infuzijskih grijača

• Uspostava perifernog venskog puta (njega i održavanje)

• Priprema bolesnika i pribora za postavljanje CVK (njega i održavanje)

• Priprema bolesnika i pribora za postavljanje arterijske kanile (krvavo mjerenje tlaka)

• Priprema bolesnika i pribora za postavljanje gastro-duodenalne sonde

• Nadzor anesteziranog bolesnika

• Asistiranje anesteziologu u fazi buđenja anesteziranog bolesnika (priprema i primjena lijekova, aspiracija, uspostava kontakta s bolesnikom, primjena poslijeoperacijske analgezije)

• Uzimanje uzoraka i slanje na analizu (krv, urin, bris i sl.)

• Pravilo postupanje s infektivnim materijalom tijekom i nakon anestezije

• Pravilno provođenje mjera osobne zaštite i zaštite zdravlja pacijenta pravilnom uporabom propisanih zaštitnih sredstava (zaštitna maska, odjeća, kapa, rukavice, pravilno pranje ruku, redoviti sanitarni pregledi i godišnji sistematski pregledi)

• Provođenje zaštitnih mjera sprečavanja nastanka i širenja bolničkih i drugih infekcija

6. ANESTETICI 50 sati

Teorijska znanja

• Farmakološke osnove anestezije

• Farmakološki učinak

• Doze i djelovanje lijeka

• Ponašanje lijeka u tijelu

• Mehanizam djelovanja anestetika

• Poznavanje parenteralnih anestetika

• Poznavanje inhalacijskih anestetika

• Mišićni relaksansi

• Antagonisti NLA

• Poznavanje ketamin anestezije – posebnosti

• Poznavanje lokalnih anestetika

• Alergijske reakcije (prepoznavanje i rješavanje istih)

Praktične vještine

• Priprema i primjena parenteralnih anestetika

• Priprema inhalacijskih anestetika

• Priprema i primjena mišićnih relaksansa

• Priprema i primjena antagonista NLA

• Priprema lokalnih anestetika

• Priprema i primjena lijekova kod alergijskih reakcija

• Skladištenje lijekova koji se primjenjuju u anesteziji

• Vođenje evidencije narkotika

• Zbrinjavanje uporabljenih lijekova i lijekova kojima je istekao rok trajanja

7. SPECIJALNE ANESTEZIJE 220 sati

Teorijska znanja

• Anestezija u djece

• Anestezija u kardiokirurgiji

• Anestezija u porodiljstvu

– prijenos tvari kroz posteljicu

– komplikacije porodnične anestezije

– anestezija za vaginalni porođaj

– spinalna anestezija

– preeklampsija i eklampsija

• Anestezija u torakalnoj kirurgiji

• Anestezija u abdominalnoj kirurgiji

• Anestezija u neurokirurgiji

– intrakranijski tlak (ICP)

– anestezija kod aneurizme na mozgu

– operacije u stražnjoj lubanjskoj jami

• Anestezija u endokrinologiji

– hipertireoza i hipotireoza

– Diabetes mellitus

– Cushingov Syndrom

– Adisonova bolest

– Feokromocitom

• Anestezija u maksilofacijalnoj kirurgiji

• Anestezija u kirurgiji urogenitalnog trakta

• Anestezija u onkologiji

• Poznavanje posebnosti primjene anestezije u dječjoj dobi

– anesteziranje novorođenčeta (RDS Syndrom)

– anesteziranje dojenčeta

– posebnosti kod nekih operacija u djece (gastroshiza, atrezija ezofagusa i sl.)

• Poznavanje posebnosti primjene anestezije u kardiokirurgiji

– ekstrakorporalni krvotok

• Poznavanje posebnosti primjene anestezije u pojedinim područjima kirurgije

Praktične vještine

• Priprema bolesnika za uvod u anesteziju

• Priprema i primjena lijekova za anesteziju

• Priprema pribora za orotrahealnu ili nazotrahealnu intubaciju

• Postavljanje pacijenta u određeni položaj ovisno o operativnom zahvatu

• Prevencija dekubitusa i oštećenja perifernih živaca kao posljedica dugotrajnih operativnih zahvata

• Nadzor anesteziranog bolesnika

• Primjena monitoringa ovisno o posebnosti anestezije

• Asistiranje anesteziologu u fazi buđenja anesteziranog bolesnika (priprema i primjena lijekova, sukcija, uspostava kontakta s bolesnikom, primjena poslijeperacijske analgezije)

8. KOMPLIKACIJE ANESTEZIJE 80 sati

Teorijska znanja

• Problemi u tijeku anestezije

• Komplikacije anestezije u užem smislu

• Poznavanje simptoma plitke i duboke anestezije

• Prepoznavanje

– cijanoze

– porasta i pada krvnog tlaka

– bronhospazma

– bradikardije i tahikardije

– aritmije

– znojenja

– štucanja

– hipersalivacije

– hipoksije

– regurgitacije

• Maligna hipertermija

• Plućna embolija

• Oštećenja perifernih živaca

• Aspiracija želučanog sadržaja

Praktične vještine

• Pravovremeno prepoznavanje simptoma komplikacija anestezije

• Pomoć u rješavanju istih prema uputama anesteziologa

• Prevencija oštećenja perifernih živaca

• Aspiracija želučanog sadržaja

• Poznavanje monitoringa

9. TRANSFUZIJA KRVI I KRVNIH DERIVATA 80 sati

Teorijska znanja

• Podjela krvnih grupa

• Poznavanje krvnih derivata u transfuzijskom liječenju

– koncentrat eritrocita

– prani eritrociti

– svježe smrznuta plazma

– koncentrat eritrocita

– koncentrat ljudskog albumina

– hiperimuni globulini

• Čuvanje krvi i krvnih derivata

• Prepoznavanje transfuzijskih reakcija

– akutna i kasna hemolitička reakcija

– febrilne reakcije

– alergijsko-anafilaktične reakcije

• Osnovna znanja o prijenosu zaraznih bolesti transfuzijskim liječenjem

• Poznavanje zamjenskih pripravaka krvne plazme

• Provjera i vođenje dokumentacije kod primjene krvi i krvnih derivata

• Dokumentacija (nalaz krvne grupe i Rh faktora, nalaz križne probe, otpremnica)

Praktične vještine

• Priprema krvi i krvnih derivata za primjenu u transfuzijskom liječenju bolesnika (grijanje krvi i krvnih derivata, primjena mikro filtra i transfuzijskih sistema, primjena pumpi)

• Rukovanje s grijačem za grijanje krvi i krvnih derivata

• Uzimanje uzorka krvi bolesnika za KG i križnu probu

• Provjera i usporedba točnosti podataka prije primjene transfuzije

• Vođenje dokumentacije

10. LOKALNA ANESTEZIJA 140 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje lijekova koji se primjenjuju u lokalnoj anesteziji

• Vrste lokalnih anestezija

a) površinska anestezija

b) infiltracijska lokalna anestezija

c) provodna (regionalna anestezija)

d) spinalna anestezija

e) paravertebralna lokalna anestezija

f) blokada živčanih spletova

g) blokada perifernih živaca

h) vegetativna blokada

i) intravenska lokalna anestezija

j) lokalna anestezija hlađenjem

k) komplikacije lokalne anestezije

Praktične vještine

• Priprema pacijenta za lokalnu anesteziju

• Postavljanje pacijenta u položaj prema vrsti lokalne anestezije

• Priprema pribora i lijekova za lokalnu anesteziju

• Poštivanje principa asepse i antisepse pri primjeni lokalne anestezije

• Uspostava i održavanje perifernog venskog puta

11. SOBA ZA POSLIJEOPERACIJSKI NADZOR – »RECOVERY« 100 sati

Teorijska znanja

• Nadzor vitalnih funkcija (disanje, cirkulacija, svijest)

• Prepoznavanje poremećaja u fazi buđenja

• Uzroci poremećaja svijesti u poslijeanestetičkoj fazi

– anestezijski

– centralni

– internistički

• Primjena poslijeoperacijske analgezije

• Vrste analgetika

• Poznavanje lijekova koji se primjenjuju kod komplikacija u fazi buđenja (antidot)

Praktične vještine

• Primopredaja bolesnika iz operacijske sale s relevantnim podacima o bolesniku

• Smještaj bolesnika u krevet te priključivanje na monitoring

• Praćenje vitalnih funkcija i stanja svijesti do primopredaje na odjel

• Poznavanje putova primjene i primjena propisane analgezije

• Kontrola vitalnih funkcija

• Aspiracija

• Uspostava kontakta s pacijentom u fazi buđenja

• Predaja bolesnika na bolnički odjel

• Vođenje sestrinske liste u sobi za oporavak i bilježenje vitalnih funkcija

12. LIJEČENJE BOLI 80 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje farmakologije lijekova koji se primjenjuju u liječenju boli

• Poznavanje vizualno analogne ljestvice boli

• Podjela analgetika

• Načini i putovi primjene analgetika

• Poznavanje i održavanje opreme koja se primjenjuje u liječenju boli (TENS, laser, PCA pumpa)

• Posebnosti liječenja boli u djece

• Posebnosti liječenja boli u onkoloških bolesnika

• Komplikacije primjene analgezije

Praktične vještine

• Priprema i primjena analgetika u poslijeoperacijskom liječenju boli prema uputi liječnika – anesteziologa

• Prepoznavanje, procjena i praćenje intenziteta boli, evaluiranje učinka analgezije

• Priprema pacijenta za primjenu analgetika ovisno o putu primjene

• Kontrola i održavanje opreme

• Provođenje mjera osobne zaštite i zaštite pacijenta kod primjene laserske terapije

• Edukacija pacijenta o pravilnoj primjeni propisanih lijekova za liječenje boli

• Edukacija pacijenata o pravilnoj primjeni transkutanih električnih stimulatora

13. KARDIOPULMONALNA REANIMACIJA 220 sati

Teorijska znanja

• Primarni i sekundarni uzroci zatajenja disanja i cirkulacije

• Znakovi zatajenja disanja i rada srca

• Postavljanje dijagnoze

• Poznavanje lijekova koji se primjenjuju u KPR

• SAFAR, ABC pravilo – primjena

• Orotrahealna intubacija

• KPR odraslog bolesnika

• KPR djeteta

• KPR novorođenčeta

• Umjetno disanje

• Vanjska masaža srca

• Oslobađanje dišnog puta (Haimlichov hvat)

• Monitoring

• Defibrilacija

Praktične vještine

• Prepoznavanje znakova zatajenja disanja i rada srca

• Uspostavljanje perifernog venskog puta

• Nadziranje i briga o rasporedu lijekova i pribora na kolicima za hitne intervencije

• Priprema i primjena lijekova u KPR

• Postavljanje orofaringealnog tubusa (airway)

• Priprema pribora za orotrahealnu intubaciju

• Ventilacija bolesnika primjenom samoširećeg balona

• Izvođenje vanjske masaže srca

• Kontrola i priprema uređaja za defibrilaciju

• Monitoriranje bolesnika u toku i nakon KPR

14. PREZENTACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE, IZRADA STUDIJA I PROJEKATA NA PODRUČJU ANESTEZIJE I REANIMACIJE 40 sati

Teorijska znanja i praktične vještine

• Prezentacijske i komunikacijske vještine

• Komunikacija unutar zdravstvenog tima

• Komunikacija zdravstveni radnik – bolesnik

• Važnost timskog rada u zdravstvenom timu

• Izrada studija i projekata na području anestezije i reanimacije

• Strategija učenja i poučavanja

15. ANESTEZIOLOŠKA DOKUMENTACIJA 20 sati

Teorijska znanja i praktične vještine

• Vrste dokumentacije, načini popunjavanja

16. PRIPREMA ZAVRŠNOG ISPITA 40 sati

U suradnji i pod stručnim nadzorom mentora.

IV. PROGRAM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA U KIRURŠKOJ DJELATNOSTI

Cilj

Cilj programa specijalizacije je kroz teorijsko i praktično usvajanje specifičnih znanja i vještina zdravstvene njege iz područja opće kirurgije, kao i specifičnih područja kirurgije kao što su dječja kirurgija i operacijska djelatnost, osposobiti medicinsku sestru-medicinskih tehničara za samostalno provođenje postupaka zdravstvene njege kirurških bolesnika, temeljenog na suvremenim znanstvenim spoznajama i u skladu s etičkim načelima, na humani način pun poštovanja s dodatnom psihosocijalnom potporom.

1. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA 160 sati

2. OSNOVNA ZNANJA I VJEŠTINE ZDRAVSTVENE NJEGE U KIRURGIJI 140 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje sadržaja sestrinske dokumentacije

• Indikacije i mjesta venepunkcije i otvaranja perifernog venskog puta, priprema bolesnika, materijala i redoslijed postupka, moguće komplikacije

• Priprema bolesnika, materijala i tijeka postupka prilikom uvođenja centralnog intravaskularnog katetera, moguće komplikacije, previjanje, nadzor i rukovanje

• Pribor i način pripreme i primjene lijekova i infuzijskih otopina, grupe otopina, moguće komplikacije

• Vrste sterilizacije, dezinfekcija, asepsa, antisepsa

• Poznavanje načina procjene boli

• Poznavanje indikacija i načina primjene terapije kisikom

• Medicinsko–tehnička oprema, postupak rukovanja i postupak čišćenja i dezinfekcije

• Procjena i zbrinjavanje rane, infekcije kirurške rane, dehiscencija rane

• Trijaža hitnih bolesnika

• Mjere za siguran rad i postupci u cilju sprečavanja bolničkih infekcija

• Poznavanje trajnog nadzora vitalnih funkcija (monitoring)

• Primjena transfuzije, rane i kasne reakcije na transfuziju

• Vrste drenaže i postupak s istim

• Razumijevanje uloge hospicija i palijativne skrbi

• Vrste anestezije, značaj pravovremene premedikacije

• Poznavanje poslijeoperacijskih komplikacija

• Postupak s umirućim bolesnikom, zbrinjavanje umrlog

• Protokol pranja i dezinfekcije ruku, mjere zaštite

• Zbrinjavanje infektivnog otpada

• Protokol kod ubodnog incidenta

• Komplikacije dugotrajnog mirovanja

Praktične vještine

• Pravilno dokumentiranje provedenih postupaka

• Izvođenje venepunkcije, otvaranje perifernog venskog puta, previjanje, nadzor, prepoznavanje mogućih komplikacija

• Priprema, asistiranje, previjanje i nadzor nad centralnim intravaskularnim kateterom, prepoznavanje mogućih komplikacija

• Priprema i primjena infuzijskih otopina i parenteralne terapije, u skladu s odredbama liječnika

• Prepoznavanje i procjenjivanje boli i evaluacija učinka analgezije

• Pripremanje materijala i kirurškog instrumentarija za dezinfekciju i sterilizaciju, postupak sa sterilnim materijalom

• Pranje i dezinfekcija ruku

• Primjena terapije kisikom, postavljanje maske za kisik

• Rukovanje monitorom, aspiratorom, infuzomatom, perfuzorom, defibrilatorom, oksimetrom, mjerenje CVT-a

• Procjena i zbrinjavanje rane, poznavanje vrsta obloga za rane i pravilnu primjenu istih

• Vađenje šavova

• Provođenje prevencije komplikacija dugotrajnog mirovanja

• Priprema i asistiranje kod postavljanja i vađenja svih vrsta drenaže

• Pravilna uporaba zaštitnih sredstava

• Pravilan postupak s umrlim

3. KIRURGIJA PROBAVNOG TRAKTA 120 sati

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija probavnog sustava

• Laboratorijske pretrage

• Poznavanje promjena u izgledu bolesnika i izlučevinama

• Predoperativna priprema abdominalnih bolesnika

• Poslijeoperativna njega i moguće poslijeoperacijske komplikacije

• Poznavanje djelovanja i mogućih nuspojava osnovnih grupa lijekova i interakcije infuzijskih otopina (spazmolitici, digestivi, laksativi, diuretici, analgetici, antipiretici, imunosupresivni lijekovi)

• Poznavanje radioloških, endoskopskih, ultrazvučnih i radionuklidnih pretraga, priprema bolesnika, zbrinjavanje nakon zahvata i moguće komplikacije

• Parenteralna i enteralna prehrana, način primjene, vrste pripravaka

• Stoma; indikacije, vrste, njega, moguće komplikacije (prolaps stome, stenoza stome, nekroza stome)

• Digitorektalni pregled, priprema bolesnika, priprema pribora, asistiranje

• Vrste abdominalnih drenova, asistiranje kod vađenja drenova, priprema pribora

• Poznavanje indikacija, materijala i postupak kod uvođenja nazogastrična sonde

• Prehrana i specifičnosti određenih dijeta

• Specifičnosti previjanja

• Informacijski i edukativni materijali, ostvarivanje prava na pomagala

Praktične vještine

• Provođenje postupaka predoperativne pripreme bolesnika

• Prepoznavanje poslijeoperativne komplikacije (krvarenje, poslijeoperacijski šok)

• Prepoznavanje promjena u izlučevinama (melena, aholična stolica, enteroragija, hematemeza), mjerenje i bilježenje promjena

• Prepoznavanje promjena stanja svijesti (smetenost, delirij, koma)

• Prepoznavanje promjena kod vanjskog izgleda (žutilo kože i sluznice, edemi ekstremiteta, hladna orošena koža kod krvarenja)

• Priprema bolesnika i pribora, prikupljanje materijala za hematološke, biokemijske, koagulacijske, serološke, mikrobiološke, citološke i histološke pretrage

• Priprema bolesnika, pribor i asistencija kod previjanja

• Priprema bolesnika, pribor i asistencija kod vađenja drenova

• Priprema bolesnika, pribora, uvođenje nazogastrične sonde, promatranje i bilježenje količine sadržaja

• Priprema i provođenje postupaka njege i higijene stome, savjetovanje bolesnika i cilju samozbrinjavanja

• Primjena parenteralne i enteralne prehrane

• Gastrostoma

4. NEUROKIRURGIJA 80 sati

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija živčanog sustava i neuromuskularne veze

• Poznavanje neurokirurških dijagnostičkih pretraga (lumbalna punkcija, subokcipitalna punkcija, lateralna cervikalna punkcija i punkcija moždanih klijetki), priprema bolesnika i zbrinjavanje

• Poznavanje neuroradioloških pretraga (kraniograma, cerebralna angiografija, CT mozga, PET, SPET, NMR, ultrasonografija mozga, mijelografija), priprema bolesnika i zbrinjavanje

• Poznavanje elektrodijagnostičkih testova (EEG, EMNG, elektroneurografija)

• Prijeoperacijska priprema bolesnika za kirurški zahvat na glavi

• Poslijeoperacijska njega

• Poslijeoperacijske komplikacije; rane i kasne; poremećaj svijesti, epilepsija, motorna klijenut na suprotnoj strani od operacije, anizokorija, izlaženje likvora na operacijsku ranu, epiduralni i subduralni apsces, trajne mlohave ili spastične kljenuti ekstremiteta

• Specifičnosti previjanja neurokirurške rane

• Poznavanje podjele poremećaja svijesti, Glasgow koma skala

• Poznavanje hitnih stanja i postupaka u neurokirurgiji

Praktične vještine

• Priprema bolesnika za dijagnostičke pretrage

• Priprema bolesnika za lumbalnu punkciju (dijagnostička i terapijska), priprema pribora, asistiranje, poznavanje indikacija za dijagnostičku i terapijsku lumbalnu punkciju

• Priprema bolesnika, pribora i asistiranje kod subokcipitalne punkcije

• Poznavanje i primjena Glasgow skale

• Prepoznavanje poslijeoperacijskih komplikacija

• Priprema bolesnika, pribora i asistiranje kod previjanja

• Kontrola i njega cerebrospinalne drenaže, promatranje stanja katetera i pridržavanje svih pravila asepse

• Kontrola drenaže likvora

• Primjena parenteralne i enteralne prehrane

• Primjena pravilnog položaja bolesnika

• Primjena mjera zaštite bolesnika kod visokog rizika za pad i samoozljeđivanje

• Tehnike mijenjanja položaja bolesnika u krevetu, postavljanje raznih pomagala

5. TRAUMATOLOGIJA S ORTOPEDIJOM 120 sati

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija mišićno koštanog sustava

• Poznavanje vrsta prijeloma, klinička slika

• Poznavanje hitnih stanja i protokola zbrinjavanja politraumatiziranog bolesnika

• Poznavanje općih i lokalnih komplikacija cijeljenja prijeloma (masna embolija, plućna tromboembolija, dekubitus)

• Poznavanje vrsta udlaga za imobilizaciju

• Poznaje konzervativnih načina liječenja i zbrinjavanju bolesnika (ekstenzija)

• Predoperativna priprema bolesnika

• Poslijeoperacijska njega bolesnika

• Poslijeoperacijska fizikalna rehabilitacija (aktivne i pasivne vježbe)

• Previjanje i specifičnosti

• Poznavanje djelovanja i mogućih nuspojava osnovnih grupa lijekova (antikoagulansi, niskomolekularni heparin, analgetici, antipiretici, antibiotici)

• Poznavanje ozljeda kralježnice i postupke zbrinjavanja

Praktične vještine

• Razlikovanje vrsta boli, procjena i praćenje

• Sudjelovanje i provođenje odgovarajućih postupaka u hitnim stanjima

• Provođenje postupaka pripreme bolesnika za operativni zahvat

• Provođenje mjera prevencije nastajanja i zbrinjavanja dekubitusa

• Priprema pribor za ekstenziju, zbrinjavanje kože na mjestu ulaznog i izlaznog mjesta čavla

• Priprema pribora, bolesnika i asistencija kod previjanja

• Priprema bolesnika i pribora, prikupljanje materijala za hematološke, biokemijske, koagulacijske, mikrobiološke pretrage

• Primjena terapije, praćenje vitalnih znakova

• Pozicioniranje bolesnika i postavljanje potrebnih pomagala

6. KARDIOVASKULARNA KIRURGIJA 100 sati

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija srca i krvnih žila

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije (ishemijske bolesti srca, plućni edem, dekompenzacija srca, arterijska hipertenzija, plućna embolija, duboka venska tromboza)

• Poznavanje simptoma i znakova kliničke smrti

• Poznavanje djelovanja i nuspojava osnovnih grupa lijekova za kardiovaskularne bolesti (kardiotonici, diuretici, koronarni vazodilatatori, antihipertenzivi, antiaritmici, antikoagulansi, fibrinolitici), hipolipemici i hipoglikemici

• Poznavanje osnovnih laboratorijskih vrijednosti u serumu, pravilno uzimanja uzoraka, označavanja i transporta

• Poznavanje neinvazivnih metoda pretraga (elektrokardiografija, dinamička elektrokardiografija, ehokardiografija), priprema, način izvođenja i zbrinjavanje nakon zahvata

• Poznavanje normalnog elektrokardiograma i patološkog nalaza (fibrilacija atrija, undulacija atrija, supraventrikulska tahikardija, ventrikulska tahikardija, ventrikulska fibrilacija, bradiasistolija)

• Poznavanje funkcija monitora (prikaza vitalnih funkcija, podešavanja parametara za signalizaciju (»alarm«), monitoriranje invazivnih tlakova – IBP) ostale opreme (defibrilatora, infuzomata, perfuzora, aspiratora, respiratora)

• Poznavanje hitnih stanja u kardiovaskularnoj kirurgiji

• Poznavanje indikacija i postupak provođenja Schellong testa, normalne vrijednosti i patološka odstupanje

• Karakteristike boli kod kardiovaskularnog bolesnika i specifičnosti praćenja i zbrinjavanja

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova

• Poznavanje sestrinske dokumentacije, različitih lista, obrazaca za praćenje i protokola

• Postupak snimanja EKG-a i osnovni poremećaji rada srca

• Poznavanje postupka kardiopulmonalne reanimacije (postavljanje orofaringealnog tubusa, mehaničke ventilacije, vanjske masaže srca, rukovanje defibrilatorom, asistiranje kod endotrahealne intubacije)

• Poznavanje sadržaja i rasporeda lijekova i pribora na kolicima za hitne intervencije

• Poznavanje tehnika perkutane koronarne angiografije i angioplastike, te pripreme bolesnika, zbrinjavanje nakon zahvata, moguće komplikacije (krvarenje, pojava fistule, pseudoaneurizme, izazivanje vazovagalnog refleksa i posljedično pojave sinkope)

• Indikacije za elektrokonverziju, slijed postupaka, moguće komplikacije u vrijeme i nakon provedenog zahvata.

• Indikacije za ugradnju vanjskog i unutarnjeg elektrostimulatora i ograničenja koja postoje za bolesnika nakon ugradnje

• Poznavanje protokola pripreme bolesnika za transplantaciju srca (predoperativna priprema, poslijeoperativni oporavak, rehabilitacija)

• Poznavanje čimbenika rizika za nastanak i pojavu kardiovaskularnih oboljenja (genetska predispozicija, stres, pušenje, pretilost/hiperlipoproteinemija, dijabetes, hipertenzija, dob)

• Poznavanje preporučenih mjera prevencije

Praktične vještine

• Postupci u hitnom prijemu bolesnika na kardiokirurgiju

• Priključivanje bolesnika na telemetriju

• Mjerenje vitalnih znakova i uočavanje svakog odstupanja

• Postavljanje pulsnog oksimetra

• Priprema materijala i asistencija kod drenaže prsišta

• Kontroliranje i izmjena drenažnog sustava

• Vađenje torakalnih drenova

• Poznavanje postupka i asistencija pri vađenju elektroda

• Uključivanje perfuzora i kontrola rada istog

• Priprema bolesnika za angiografiju poznavanje postupka

• Nadzor bolesnika nakon angiografije (kontrola ubodnog mjesta, uočavanje mogućih reakcija na kontrastno sredstvo, primjena određene infuzijske otopine zbog ispiranja kontrasta iz organizma, praćenje diureze, mirovanje 24 sata nakon zahvata)

• Mjerenje krvnog tlaka na obje ruke

• Priprema bolesnika za revaskularizaciju

• Kontrola krvarenja kod bolesnika s operacijskim zahvatom na karotidnim arterijama

• Prepoznavanje promjene u vanjskom izgledu: cijanoza (centralnu i akrocijanozu), batičasti prsti, kardijalni edemi (edemi potkoljenice, ascites, anasarku), kardiogeni šok i duboku vensku trombozu.

• Mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakove, prepoznavanje promjena (pulsa /ritam, frekvencija, punjenost i tvrdoća,/ arterijskog i centralnog venskog tlaka, disanja i temperature)

• Primjena terapije prema odredbi liječnika i pravovremeno uočava nuspojava

• Uzimanje uzoraka za laboratorijske pretrage, prepoznavanje odstupanja od normalnih vrijednosti

• Praćenje i prikaz vitalnih funkcija, podešavanje parametara za signalizaciju («alarm»), praćenje invazivnih tlakova (IBP), uočavanje patoloških odstupanja

• Prepoznavanje, procjena i praćenje intenziteta boli, evaluacija učinaka analgezije

• Izvođenje Schellong testa

• Samostalno snima EKG-a i prepoznavanje patoloških promjena, provođenje propisanih postupaka

• Sudjelovanje u reanimaciji

• Nadzor i briga o rasporedu lijekova i pribora na kolicima za hitne intervencije

• Priprema bolesnika za postavljanje privremenog/ trajnog elektrostimulatora, priprema pribor, asistencija, zbrinjavanje i nadziranje bolesnika nakon zahvata

• Priprema bolesnika, materijala i asistiranje prilikom elektrokonverzije, nadzor nakon provedenog zahvata, uočava mogućih komplikacija

7. TORAKALNA KIRURGIJA 120 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje anatomije grudnog koša

• Poznavanje dijagnostičkih postupaka (ispljuvak, RTG pretrage, bronhografija, scintigrafija pluća, plućna angiografija, pleuralna punkcija, biopsija pleure, medijanoskopija)

• Poznavanje i zbrinjavanje komplikacija kod punkcija prsišta

• Poznavanje vrsta drenaža u torakalnoj kirurgiji (Bűlau, aspiracijska drenaža)

• Predoperativna priprema bolesnika

• Poslijeoperacijska njega

• Poznavanje i zbrinjavanje poslijeoperacijskih komplikacija (pneumotoraks, hematotoraks, bronhopleuralna fistula, empijem pleure)

• Poznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja (torakotomija)

• Poznavanje odgovarajućeg položaja bolesnika nakon operacijskih zahvata na prsnom košu

• Poznavanja dijagnostičkih pretraga dojke (mamografija, galaktografija, citološka analiza)

• Poznavanje operativnih zahvata dojke

Praktične vještine

• Održavanje higijene i prohodnosti torakalne drenaže po protokolu

• Vježbe dubokog disanja i iskašljavanja te vježbe ramena i nadlaktice

• Priprema bolesnika za operacijski zahvat na plućima i zbrinjavanje nakon operativnog zahvata

• Priprema bolesnika za operacijski zahvat na jednjaku, dojci i zbrinjavanje nakon operativnog zahvata

• Priprema pribora i poznavanje postupka torakocenteze, sudjelovanje kod izvođenja

• Priprema pribora i poznavanje algoritama pri postavljanju torakalne drenaže

• Kontrola prohodnosti drenaže

• Pripremanje pribora, bolesnika i asistiranje kod pleuralne punkcije (terapijska/dijagnostička)

• Prepoznati promjene u izgledu, razlikovanje patoloških tipova disanja, hipoksija, hiperkapnija

• Uzimanje iskašljaja za mikrobiološku analizu, priprema bolesnika

• Primjena terapije za liječenje tuberkuloze

• Priprema bolesnika za biopsiju dojke i zbrinjavanje nakon operativnog zahvata

• Psihološka priprema bolesnice za operativni zahvat

• Poslijeoperacijsko zbrinjavanje bolesnica (odgovarajući položaj, kontrola zavoja, vježbe)

• Informiranje i savjetovanje bolesnica o postojećim udrugama

8. PLASTIČNO-REKONSTRUKTIVNA KIRURGIJA I OPEKLINE 120 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje plastično-rekonstruktivnih zahvata (abdominalna plastika, rekonstukcija dojke, rinoplastika)

• Dijagnostički postupci i specifičnosti pripreme bolesnika

• Poznavanje najčešćih mikrokirurških zahvata (replantacija amputiranih dijelova okrajina, prenošenje nožnog prsta na šaku)

• Poznavanje i podjela kožnih transplantata

• Poznavanje svih vrsta režnjeva

• Ozljede šake

• Specifičnost previjanja

• Laboratorijske pretrage, specifičnosti

• Procjena laboratorijskih parametara, balansa tekućine

• Poznavanje pravila devetke i podjela opeklina

• Prva pomoć kod opeklina

• Poznavanje tkivnih ekspandera i silikonskih proteza

• Poznavanje indikacije za replantaciju i postupak s bolesnikom i amputiranim ekstremitetom

Praktične vještine

• Primjena odgovarajućih tehnika previjanja režnjeva i kožnih transplantata

• Pohranjivanje i čuvanje transplantata

• Kontrola drenaže

• Kontrola i procjena režnjeva (toplina, kapilarno punjenje, boja, krvarenje)

• Primjena liječenja metodama izlaganja i metodama zavoja

• Priprema bolesnika i specifičnosti previjanja kod estetskih zahvata

• Asistiranje kod malih kirurških zahvata

• Provođenje vježbi disanja i pokretljivosti ekstremiteta

• Provođenje postupaka i priprema bolesnika

• Priprema bolesnice za rekonstruktivni zahvat dojke (vlastitim tkivom, silikonskim protezama)

• Poslijeoperacijsko zbrinjavanje

• Priprema bolesnika za replantaciju amputiranog ekstremiteta

• Karakteristike boli, specifičnosti praćenja i zbrinjavanja nakon replanatacije

• Pravilno dokumentiranje provedenih postupaka

• Priprema i primjena infuzijskih otopina i parenteralne terapije prema odredbi liječnika

• Prepoznavanje i procjena boli

9. UROLOGIJA 80 sati

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija urogenitalnog sustava

• Dijagnostika i dijagnostičke metode

• Hitna stanja i postupci u urologiji

• Poznavanje poslijeoperacijskih komplikacija, kateterizacija i vrste katetera

• Znanja i postupci poslijeoperacijske skrbi bolesnika s transplantiranim bubregom

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova kod bolesti mokraćnog sustava

• Poznavanje najčešćih kirurških zahvata (Nephrotomia, Pyelotomia, Uretertomia, Pyelolithotomia, Cystostomia, Orchidectomia)

• Komplikacije poslije operativnih zahvata (poslijeoperacijska retencija urina, urinarna infekcija, akutna renalna insuficijencija)

• Specifične pretrage krvi i pretrage mokraće, način izvođenja

• Radiološke i endoskopske pretraga mokraćnog sustava, priprema, način izvođenja, zbrinjavanje nakon zahvata, komplikacije

• Priprema bolesnika, pribora, izvođenje i zbrinjavanje bolesnika nakon biopsije bubrega

• Kateterizacija mokraćnog mjehura kod žena, komplikacije, higijena, nadzor

• Kontinuirano mjerenje krvnog tlaka

• Vrste dijalize i priprema bolesnika za dijalizu

• Arteriovenska fistula

Praktične vještine

• Uzimanje i postupci s uzorcima za kemijske, mikrobiološke, citološke i patohistološke analize

• Toaleta i njega bolesnika s urinarnim kateterom i ureteralnim kateterom, održavanje prohodnosti

• Uzimanje i praćenje diureze, uočavanje odstupanja

• Praćenja sadržaja drenaže i uočavanje odstupanja

• Previjanje i toaleta cistostome, nefrostome i ileostome

• Primjena stečenih znanja u postupcima poslijeoperacijske skrbi bolesnika s transplantiranim bubregom (davanje imunosupresivne terapije, uočavanje znakova krize, odbacivanje organa, precizno praćenje balansa unosa i lučenja tekućina, vođenje specifične sestrinske dokumentacije)

• Prepoznavanje promjena u izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje; vitalni znakovi i izlučine, tjelesna težina, anurija, retencija, poliurija, hematurija, disurija i polakisurija, razlikovanje izostenurije i hipostenurije, praćenje svijesti.

• Informiranje bolesnika o pravilnom skupljanju diureze

• Procjena boli, praćenje učinaka analgezije

• Priprema za funkcionalne pretrage i sudjelovanje u izvođenju

• Uzimanje urina za mikrobiološke pretrage

• Priprema za radiološke i endoskopske pretrage i dokumentacije, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje komplikacija

• Priprema bolesnika za biopsiju bubrega, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje komplikacija

• Priprema pribora i bolesnika za suprapubičnu punkciju i suprapubičnu cistostomiju

• Priprema pribora, osiguravanje sigurne okoline, uvođenje urinarnog katetera kod žena i muškaraca

• Savjetuje o načinu života bolesnike na dijalizi

• Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstva za rad

• Priprema pribora i previjanje, vađenje šavova

10. KIRURŠKA GINEKOLOGIJA 80 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje anatomije i fiziologije ženskih spolnih organa

• Poznavanje ovarijskog ciklusa, menstruacijskog ciklusa, nepravilnog krvarenja, kiretaža, bolesti grlića maternice (konizacija)

• Poznavanje dijagnostičkih pretraga

• Poznavanje protokola ginekoloških pregleda

• Kontracepcijske metode

• Dobroćudni i maligni tumori maternice i jajnika, spontani pobačaj, izvanmaternična trudnoća, rizična trudnoća (»cerclage«)

Praktične vještine

• Priprema pribora, bolesnice i asistencija kod kiretaže

• Priprema pribora, bolesnice i asistiranje kod uzimanja PAPA- testa

• Predoperativna priprema bolesnice za histerektomiju, zbrinjavanje nakon operativnog zahvata

• Priprema pribora i izvođenje irigacije vagine

• Tehnike previjanja

• Savjetovanje bolesnice o kontracepciji

11. MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA I OTORINOLARINGOLOGIJA 80 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje anatomije i fiziologije glave i vrata

• Dijagnostičke pretrage i specifičnosti pripreme bolesnika

• Hitna stanja

• Priprema bolesnika za operacijske zahvate štitnjače, traheje, uha, grla i nosa

• Indikacije za punkciju štitnjače, moguće komplikacije

• Djelovanje i moguće nuspojave grupa lijekova

• Priprema bolesnika za traheostomiju i najčešće komplikacije (infekcija dišnih puteva, opstrukcija)

• Poznavanje načina liječenja štitnjače (medikamentozno, radioaktivni jod, kirurško liječenje)

Praktične vještine

• Postupak aspiracije sekreta iz dišnih putova

• Njega traheostome

• Promjena kanile

• Hranjenje bolesnika s traheostomom i kanilom

• Priprema pribora i asistencija kod ispiranja uha

• Priprema bolesnika i instrumenata za tamponadu nosa

• Asistencija pri izvođenju postupka

• Priprema bolesnika za tireoidektomiju

12. OKULISTIKA 40 sati

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija oka

• Dijagnostičke pretrage i priprema bolesnika

• Hitna stanja u okulistici

• Metode lokalne primjene medikamenata i edukacija bolesnika o istim

• Priprema bolesnika za operacijske zahvate i zbrinjavanje nakon operativnog zahvata

Praktične vještine

• Otvaranje gornje i donje vjeđe oka

• Izvrtanje gornje i donje vjeđe

• Ispiranje spojničke vrećice

• Priprema supkonjuktivnih injekcija, retrobulbarnih i asistencija pri aplikaciji

• Proštrcavanje suzovoda

• Stavljanje i vađenje očne proteze

• Stavljanje i vađenje kontaktnih leća

• Previjanje oka

• Pretraživanje vidnog polja (perimetrija)

• Fluorscenski pokus

• Tonometrija po Schiotcu

13. HITNI KIRURŠKI PRIJEM, IMOBILIZACIJA, TEHNIKE GIPSANJA 160 sati

Teorijska znanja

• Anatomija i fiziologija mišićno-koštanog sustava

• Osnove radiološke dijagnostike prijeloma, hitna stanja u kirurgiji

• Prepoznavanje traumatiziranog bolesnika

• Metode zaustavljanja krvarenja

• Poznavanje svih vrsta prijeloma, uganuća, istegnuća te ostalih zglobova i kostiju, ozljede kralježnice

• Poznavanje karakteristika prijeloma u dječjoj dobi, upalne bolesti koštano-zglobnog sustava

• Vrste imobilizacijskog materijala i vrste imobilizacija

• Funkcionalna stabilizacija prijeloma, komplikacije imobilizacije, poslijetraumatska stanja

• Fizikalna terapija prijeloma

Praktične vještine

• Prepoznavanje šoka, metode zaustavljanja krvarenja

• Postavljanje svih vrsta imobilizacija transportne, privremena, sadrene, plastične

• Postavljanje imobilizacije nakon operacijskih zahvata

• Imobilizacija kod djece

• Postavljanje statičkih i dinamičkih ortoza

• Postavljanje proteza

• Funkcionalna stabilizacija sa sintetskim materijalom

14. UŽA SPECIJALIZACIJA ZA PODRUČJE ZA KOJE SE SPECIJALIZANT SPECIJALIZIRA 160 sati

Specijalizant provodi dodatna 4 tjedna na području kirurgije za koje se osposobljava (ovisno o radnom mjestu) u cilju usavršavanja vještina u provođenju postupaka zdravstvene njege bolesnika određene grane kirurgije.

15. PRIPREMA ZAVRŠNOG ISPITA

U konzultaciji i pod nadzorom mentora.

IV.1. PROGRAM UŽE SPECIJALIZACIJE ZA MEDICINSKE SESTRE – MEDICINSKE TEHNIČARE U DJEČJOJ KIRURŠKOJ DJELATNOSTI

1. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA 160 sati

2. OSNOVNA ZNANJA I VJEŠTINE ZDRAVSTVENE NJEGE U KIRURGIJI 160 sati

Teorijska znanja

• Asepsa i antisepsa, sterilizacija, pravila aseptičkog rada, bolničke infekcije

• Prijem bolesnika na odjel

• Upoznati roditelje i (veće) dijete s organizacijom odjela

• Uzimanje sestrinske anamneze

• Fizikalni pregled djeteta

• Mjerenje vitalnih znakova i težine djeteta, smještaj djeteta u bolesničku sobu i krevet

• Sudjelovanje i provođenje potrebnih pretraga prije operacijskog zahvata i priprema roditelja

• Provođenje psihološke pripreme djeteta – edukacija djeteta o operativnom zahvatu te o životu nakon operacije, saslušati bolesnikova očekivanja i pitanja te na njemu primjeran način objasniti ista

• Primjena propisanih lijekova na adekvatan način

• Priprema probavnog trakta i operativnog polja

• Naučiti važnost pravovremene premedikacije i davanje iste

• Dokumentiranje sveg učinjenog kod bolesnog djeteta

• Priprema bolesnikove dokumentacije za operacijsku salu

• Poštivati djetetovu osobnost u skladu s etičkim normama

• Provođenje mjera u vezi sigurnosti djeteta u bolnici

• Primjena dobre komunikacije i međuljudskih odnosa unutar multidisciplinarnog tima

Praktične vještine

• Prijem bolesnika na kirurški odjel nakon operacijske sale, intenzivne njege ili sobe za buđenje

• Evaluacija zdravstvene njege bolesnika/djeteta u operacijskoj dvorani, JIL-u ili sobi za buđenje kroz liste premještaja

• Procjena djetetovih potreba

• Procjena psihičkog statusa djeteta

• Znati primijeniti propisane lijekove na adekvatan način

• Praćenje stabilnosti vitalnih znakova i evidentiranje istih

• Prepoznavanje simptoma poslijeoperacijskih simptoma: anafilaktički šok, krvarenje, infekcija, dehiscencija operativne rane, respiratorne komplikacije, opstrukcija crijeva

• Prepoznavanje poslijeoperacijskih poteškoća: bol, mučnina i povraćanje, abdominalna distenzija, štucavica

• Kontrola zavoja, katetera, drenova i nazogastrične sonde

• Praćenje i procjena određenih laboratorijskih parametara

• Provođenje njege sluznice nosa i usne šupljine

• Promatranje turgora kože i vlažnosti jezika

• Davanje adekvatne hrane na usta nakon operacije

• Kontrola eliminacije

• Kontrola rane, zavoja – previjanje po principima asepse, vađenje drenova i šavova

• Pravilno rukovanje sterilnim materijalom, pravilno pripremanje materijala i pribora za sterilizaciju

• Naučiti pravilno odlagati i uklanjati infektivni i oštri otpad

• Dokumentiranje učinjenoga

• Provođenje edukacije djeteta/roditelja nakon operativnog zahvata, davanje savjeta za svakodnevne aktivnosti i život nakon operacije

• Sudjelovanje pri planiranju otpusta djeteta iz bolnice (usmene i pismene upute roditeljima)

• Vrste drenaže i postupak s istim

• Komunikacija i razvijanje međuljudskih odnosa

• Razumijevanje procesa planiranja, provođenja i evaluacije

• Korištenje informacijskim sustavima

• Primjena postupaka etičkog rada

3. HITNA STANJA U DJEČJOJ KIRURGIJI, IMOBILIZACIJA I TEHNIKE GIPSANJA 240 sati

Teorijska znanja

• Prepoznavanje znakova životne ugroženosti djeteta, zbrinjavanje djeteta u šoku, respiratorna insufijencija, krvarenja

• Važnost postavljanja pravilne imobilizacije, komplikacije

• Akutni abdomen u djece

• Skrb djeteta s akutnim bubrežnim zatajenjem

Praktične vještine

• Osnovne tehnike oživljavanja djece

• Priprema, prijevoz i primitak vitalno ugroženog djeteta

• Praćenje i procjena određenih laboratorijskih parametara

• Postavljanje imobilizacija, kontrola imobiliziranih dijelova

• Prepoznavanje simptoma i znakova bolesti abdomena, urinarnog sustava, primjena postupaka tijekom pripreme, izvođenja i nakon terapijskih i dijagnostičkih metoda u dječjoj urologiji, sudjelovanje kod kateterizacije djeteta, postupci djece s urinarnim kateterima, nefrostomama, urostomama

Seminarski rad iz područja hitnih stanja u dječjoj kirurgiji 40 sati

4. ANESTEZIJA I REANIMACIJA U DJECE 80 sati

Teorijska znanja

• Vrste anestezije, specifičnosti dječje anestezije

• Komplikacije anestezije

• Pravilan položaj nakon anestezije i način održavanja prohodnosti dišnog puta

• Priprema pribora i poznavanje algoritama pri uspostavljanju centralnog venskog puta

• Napredno oživljavanje novorođenčeta i djece

• Terapija kisikom

• Lijekovi u reanimaciji

• Sudjelovanje u transfuzijskom liječenju: promatranje bolesnika tijekom transfuzije

Praktične vještine

• Uspostava i održavanje prohodnosti perifernog venskog puta

• Postavljanje airway-a, priprema djeteta za intubaciju, monitoring

• Primjena premedikacije, anestetika

• Održavanje prohodnosti dišnog puta

• Primjena terapije kisikom

• Napredno oživljavanje novorođenčeta i djece

• Aspiracija pomoću katetera

• Primjena kisika

• Defibrilacija

• Postavljanje airway-a

• Postupci zbrinjavanja djeteta na mehaničkoj ventilaciji

• Priprema djeteta za intubaciju

• Primjena lijekova u oživljavanju

• Uspostava perifernog venskog puta i nadoknada tekućine

5. NEONATALNA KIRURGIJA 200 sati

Teorijska znanja

• Znanja o posebnosti nedonešenog djeteta, znanja o posebnosti uroloških malformacija u djece

• Protokol primanja nedonoščeta na odjel i sestrinska dokumentacija na neonatalnom kirurškom odjelu

• Poznavanje protokola bolničkih infekcija

Praktične vještine

• Uvođenje i održavanje nazogastrične sonde, hranjenje na sondu, monitoriranje djeteta kod provođenja enteralne i parenteralne prehrane, primjena klizme u svrhu čišćenja ili terapije

• Praćenje i procjena određenih laboratorijskih parametara kod nedonoščeta i novorođenčeta

• Asistencija pri malim kirurškim zahvatima

Seminarski rad iz područja neonatalne kirurgije 40 sati

6. SOLIDNI TUMORI U DJECE 160 sati

Teorijska znanja

• Znanja o skrbi djece oboljelih od onkoloških bolesti

• Poznavanje malignih procesa u djece

• Poznavanje, priprema i primjena citostatske terapije

• Prepoznavanje komplikacija citostatske terapije

Praktične vještine

• Primijeniti postupke tijekom pripreme, izvođenja i nakon terapijskih i dijagnostičkih metoda u dječjoj onkologiji

• Primjena svih postupaka zdravstvene njege djece sa zloćudnim bolestima (suportivne i palijativne mjere)

7. TRAUMA, POLITRAUMA I NEUROTRAUMA U DJECE 120 sati

Teorijska znanja

• Znanja iz područja traume, politraume i traumatskog šoka, vrste prijeloma i imobilizacija

• Anatomija i fiziologija mišićno koštanog sustava

• Anatomija i fiziologija živčanog sustava i neuromuskularne sveze

• Poznavanje općih i lokalnih komplikacija cijeljenja prijeloma (masna embolija, plućna tromboembolija, dekubitus)

• Poznavanje podjele poremećaja svijesti

• Poznavanje vrsta udlaga za imobilizaciju

• Kraniocerebralne ozljede: prepoznati simptome i znakove kraniocerebralnih ozljeda

• Liječenje i komplikacije kraniocerebralnih ozljeda

• Predoperativna priprema bolesnika

• Poslijeoperacijska njega bolesnika

• Poslijeoperacijska fizikalna rehabilitacija (aktivne vježbe, pasivne vježbe)

Praktične vještine

• Postupci zbrinjavanja djeteta s traumom

• Priprema bolesnika za dijagnostičke pretrage

• Postavljanje imobilizacija, kontrola imobiliziranih dijelova

• Sudjelovanje u transfuzijskom liječenju: pravilno uzimanje odgovarajući uzoraka krvi, identificirati podatke o bolesniku i krvnom pripravku, promatrati bolesnika i kontrolirati ga tijekom transfuzije

• Praćenje i procjena određenih laboratorijskih parametara

• Asistencija pri malim kirurškim zahvatima

• Kontrola i njega cerebrospinalne drenaže, održavanje prohodnosti katetera, provođenje pravila asepse

• Primjena pravilnog položaja bolesnika

• Primjena mjera zaštite bolesnika kod visokog rizika za pad i samoozljeđivanje

• Poznavanje i primjena Glasgow skale

• Priprema bolesnika za lumbalnu punkciju (dijagnostička i terapijska), priprema pribora, asistiranje pri izvođenju postupka

• Prepoznavanje indikacija za lumbalnu punkciju

8. OPEKLINE U DJECE 80 sati

Teorijska znanja

• Prva pomoć kod opečenog djeteta

• Protokol zbrinjavanja opečenog djeteta, transport djeteta

• Procjena laboratorijskih parametara i balansa tekućina

• Procjena veličine i dubine opekline, vrste liječenja opeklina

• Poznavanje i podjela kožnih transplantata, način čuvanja istih

• Specifičnosti kirurškog previjanja opeklina

• Sestrinska dokumentacija na odjelu za opekline

Praktične vještine

• Uspostava perifernog venskog puta i nadoknada tekućine, sudjelovanje u transfuzijskom liječenju: pravilno uzimanje odgovarajućih uzoraka krvi, identificirati podatke o bolesniku i krvnom pripravku, promatrati bolesnika i kontrolirati ga tijekom transfuzije

• Praćenje i procjena određenih laboratorijskih parametara

• Provođenja enteralne i parenteralne prehrane

• Prematanje opeklina – primjena principa asepse i sterilizacije

9. SRČANA KIRURGIJA U DJECE 80 sati

Teorijska znanja

• Napredna znanja o njezi kardiokirurškog dječjeg bolesnika, znanja o specifičnim dijagnostičkim metodama: invazivni monitoring, kateterizacija srca

• Poznavanje funkcije monitora, monitoriranje invazivnih tlakova-IBP

• Poznavanje funkcije defibrilatora, infuzomata, perfuzora, aspiratora, respiratora

• Poznavanje normalnog elektrokardiograma i patološkog nalaza

• Poznavanje djelovanja i nuspojava osnovnih grupa lijekova za kardiovaskularne bolesti

• Anatomija i fiziologija srca i krvnih žila

• Sestrinska dokumentacija na dječjem kardiokirurškom odjelu

• Poznavanje protokola pripreme bolesnika za transplantaciju srca

• Poznavanje čimbenika rizika za nastanak i pojavu kardiovaskularnih oboljenja

Praktične vještine

• Postupci u hitnom prijemu djece na kardiokirurgiju

• Primjena kisika, defibrilacija, izvođenje EKG nalaza

• Praćenje i procjena određenih laboratorijskih parametara, vitalnih znakova

• Asistencija pri malim kardio-kirurškim zahvatima

• Poznavanje postupka i asistencija pri vađenju elektroda

• Kontroliranje i izmjena drenažnog sustava

• Postavljanje pulsnog oksimetra

• Mjerenje vitalnih znakova i uočavanje svakog odstupanja

• Sudjelovanje u reanimaciji

10. HUMANIZACIJA BOLNIČKOG LIJEČENJA U DJECE 60 sati

Teorijska znanja

• Novi pristupi djetetu za vrijeme boravka u bolnici

• Učiniti bolničku sredinu što više prijateljskom za dijete

• Učenje o zajedničkom boravku roditelja i djeteta u bolnici

• Zbrinjavanje djeteta u dnevnoj bolnici

• Emocionalne potrebe djeteta u bolnici

Praktične vještine

• Pristupanje djetetu i roditelju u bolnici

• Način davanja informacija roditelju

• Primjena suvremenih medicinskih standarda za boravak djeteta u bolnici

• Edukacija roditelja o sudjelovanju u njezi i liječenju bolesnog djeteta

Zlostavljano dijete

Teorijska znanja

• Zlostavljano dijete, vrste zlostavljanja, postavljanje dijagnoze zlostavljanog djeteta

• Psihološki pristup zlostavljanom djetetu

Praktične vještine

• Prepoznavanje zlostavljanog djeteta

• Zbrinjavanje zlostavljanog djeteta

Seminarski rad iz područja humanizacije bolničkog liječenja na odjelima dječje kirurgije 20 sati

11. TRETMAN BOLI U DJECE 80 sati

Teorijska znanja

• Napredna znanja o vrstama i liječenju boli (akutna i kronična bol)

• Skala procjene boli u djeteta

• Bolna stanja u djece

Praktične vještine

• Procjena boli kod djeteta

• Davanje analgetika: oralno, parenteralno

Seminarski rad iz područja tretmana boli u djece 40 sati

12. PRIPREMA ZAVRŠNOG ISPITA

U suradnji i pod nadzornom mentora.

IV.2. PROGRAM UŽE SPECIJALIZACIJE ZA MEDICINSKE SESTRE – MEDICINSKE TEHNIČARE U OPERACIJSKOJ DJELATNOSTI

1. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA 160 sati

2. OSNOVNA ZNANJA I VJEŠTINE 160 sati

Teorijska znanja

• Uspostava pravilne komunikacije s bolesnikom

• Uspostava pravilne komunikacije s članovima kirurškog tima

• Poznavanje anatomije, fiziologije i patofiziologije

• Pravilno uzimanje i pohranjivanje te evidentiranje svih vrsta biološkog meterijala

• Odgovornost za odvijanje radnog procesa u operacijskoj dvorani

• Kontrola i održavanje čistoće u operacijskoj dvorani

• Principi asepse i antisepse

• Pontrola mikroklimatskih uvjeta u operacijskoj dvorani

• Znanje o rizicima na radnom mjestu, zaštiti i samozaštiti

• Principi sterilizacije i dezinfekcije

• Kirurško i higijensko pranje ruku

• Priprema i dezinfekcija operacijskog polja

• Osnove pripremanja setova za operativne zahvate

• Način pravilnog pripremanja i čišćenja materijala i kirurškog instrumentarija za dezinfekciju i sterilizaciju.

• Način čuvanja sterilnog materijala i njegova uporaba

• Mjerenje vitalnih znakova

• Dokumentiranje učinjenog

• Postupak s preminulim bolesnikom

Praktične vještine

• Pravilno zbrinjavanje operativne rane

• Uspostavljanje prioriteta sestrinskih poslova i organiziranje provođenje istih

• Osiguravanje mirnog i tihog okruženje prilikom početka, tijekom i završetka operativnog zahvata

• Briga za održavanje propisanih mikroklimatskih uvjeta

• Osiguravanje pridržavanja pravila ponašanja u operacijskoj dvorani

• Provođenje mjera asepse i antisepse

• Pranje ruku (higijensko i kirurško)

• Pravilno provođenje dezinfekcije i sterilizacije

• Provođenje postupaka prevencije bolničkih infekcija

• Pravilno odlaganje i uklanjanje infektivnog otpada i oštrih predmeta

3. UVOD U ANESTEZIJU I REANIMACIJU 12 sati

Teorijska znanja

• Vrste anestezije

• Tijek izvođenja anestezije

• Komplikacije nastale prilikom uvođenja, tijekom i nakon različitih vrsta anestezije

• Transfuzija i transfuzijske reakcije

• Uočavanje promjene vitalnih znakova

• Znanje iz osnova lijekova i pribora za izvođenje anestezije

• Postupak reanimacije

Praktične vještine

• Tehnike osnovnog i naprednog oživljavanja bolesnika

• Primjena propisanih lijekova

4. INFORMATIKA I SESTRINSKA DOKUMENTACIJA 14 sati

Teorijska znanja

• Uporaba osnovnih informatičkih programa

• Pravilno provođenje i primjena sestrinske dokumentacije kao i perioperativne dokumenatacije

Praktične vještine

• Sposobnost korištenja računala

• Provođenje učinkovite i odgovarajuće sestrinske dokumentacije

• Kontroliranje sestrinske dokumentacije, potpisivanje i pohranjivanje u arhivu

• Postupak sa svim uzetim uzorcima prema smjernicama (laboratorija, kirurga)

5. PRIPREMA BOLESNIKA I UPORABA APARATA U OPERACIJSKOM BLOKU 14 sati

Teorijska znanja

• Pravilan položaj neutralne elektrode

• Pravilno postavljanje blijede staze

• Pravilna priprema operacijskog polja

• Priprema i korištenje aparata za operacijski zahvat

• Osnova rada s aparatima

Praktične vještine

• Identifikacija pacijenta

• Stavljanje neutralne elektrode ili blijede staze na odgovarajuće mjesto

• Pravilno pokrivanje operacijskog polja

• Bilježenje stanja kože bolesnika prije i nakon operacijskog zahvata

• Uporaba aparata i opreme za operacijski zahvat

• Osiguravanje da su operacijski stol i krevet zaključani prije prijenosa

• Davanje smjernica ostalom osoblju za pravilno pozicioniranje bolesnika u određeni položaj uz dogovar s operaterom

• Stavljanje sigurnosnog remena na bolesnika odmah nakon prijenosa na operacijski stol s posebnom pozornošću na potencijalna mjesta pritiska i kontakt s metalnim površinama

• Osiguravanje da su svi potrebni uređaji/pomagala za određeni zahvat u operacijskoj dvorani

• Dodjela i delegiranje poslova osoblju, shodno njihovim kvalifikacijama i bolesnikovim potrebama

• Priprema za potencijalne hitnosti

• Pohranjivanje opreme na za to određena mjesta

6. UVOD U TEHNIKU INSTRUMENTIRANJA 100 sati

Teorijska znanja

• Priprema opreme, materijala i operacijske dvorane u skladu sa specifičnostima operacijskog zahvata

• Poznavanje kirurškog šivaćeg materijala, ugradbenog i potrošnog te sanitetskog materijala

• Pravilna primjena oblačenja članova kirurškog tima

• Održavanje i skladištenje kirurških instrumenata

• Kontrola i evidencija upotrebljenog instrumentarija i ostalih materijala prije, za vrijeme i poslije operacijskog zahvata

• Tijek i tehnika instrumentiranja operacijskog zahvata

• Znanje iz komplikacija nakon operacijskog zahvata

Praktične vještine

• Priprema instrumentarija i materijala te potrebne kirurške opreme i aparata

• Priprema operacijskog polja

• Priprema operacijske dvorane u skladu s operacijskim programom

• Sterilno oblačenje kirurškog tima

• Kontrola i pravilno rukovanje i održavnje instrumenata

• Pravilna i pravovremena primjena instrumenata

• Pravilno odlaganje i evidencija upotrebljenog instrumentarija i materijala

• Održavanje primjerene udaljenosti od sterilnog polja

• Otvaranje sterilnog materijala koji je potreban tijekom operacije nakon utvrđivanja indikatora sterilnosti i datuma

• Odgovornost za sterilnost tijekom operacijskog zahvata

• Planiranje, nadgledanje i razvijanje aseptičke intraoperacijske skrbi

• Pravilnom tehnikom prihvaćanje sterilne opreme i materijala

• Briga za sigurnost bolesnika i osoblja u operacijskoj dvorani

• Provjera datuma na tekućinama, sterilnom materijalu i ostalom priboru kao i opremi

• Priprema materijala za pokrivanje operativnog polja prema redu korištenja tijekom operacijskog zahvata

• Prevencija kontaminacije površina

• Asistencija operateru ili asistentu prilikom prekrivanja operativnog polja, ovisno o vrsti operacijskog zahvata

• Odabir odgovarajućeg kirurškog seta za pojedini operacijski zahvat

• Priprema potrebnog i predviđenog materijala i implantata koji su potrebni tijekom operacije

• Priprema kompleta instrumenata prema popisu, izrada izmjene u kirurškim setovima i označavanje točnim nazivima ili oznakama

• Obavještavanje glavne sestre o odgodi operacije

• Poznavanje naziva instrumenata kao i sveg materijala potrebnog kod operacijskog zahvata te ih u potrebnom trenutku priprema za korištenje

• Kontroliranje brojnog stanja instrumenata

• Priprema standardne opreme za operacijski zahvat, te raspoređivanje prema rasporedu rada

• Odgovornost je za racionalnu potrošnju materijala

• Predviđanje zahtjeva operatera tijekom operacijskog zahvata

• Odgovornost za čuvanje razne aparature pri zahvatu, prijava kvar ili štetu

• Primjena postupaka u skladu s općim mjerama opreza i korištenje odgovarajuće osobne zaštite

• Oprezno rukovanje oštrim predmetima te njihovo odlaganje na odgovarajuće mjesto

• Izvođenje kirurškog pranja ruku

• Sterilno oblačenje i asistencija drugim članovima tima u oblačenju ogrtača

• Priprema instrumenata i materijala

• Brzo slijed preporučenih smjernica i procedure za brojanje, iniciranje ispravljanja kada broj ne odgovara, održavanje odgovarajućeg broja svih brojivih predmeta na sterilnom polju, ne dozvoljavanje zatvaranje kože ako svi predmeti nisu na broju

• Izvještavanje/dokumentiranje rezultata rada u skladu s bolničkim smjernicama

• Zbrinjava drenaže prema dogovoru s operaterom

7. TEHNIKA INSTRUMENTIRANJA U OFTALMOLOGIJI 80 sati

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija, patofizologija i patologija oka

• Poznavanje operativnih zahvata na oku

• Poznavanje instrumentarija, materijala i aparata potrebnih za izvođenje operativnog zahvata

• Tijek operativnog zahvata

• Poslijeoperacijske komplikacije

Praktične vještine

→ izvođenje instrumentiranja kod svih vrsta operacijskih zahvata na oku

• Operacijski zahvati na vjeđama

• Operacijski zahvati na suznom aparatu

• Operacijski zahvati na spojnici oka

• Operacijski zahvati na rožnici i bjeloočnici

• Operacijski zahvati na šarenici i cilijarnom tijelu, korioideji

• Operacijski zahvati na leći

• Ablacije mrežnice i staklastog tijela

• Operacijski zahvati na očnom mišiću

• Operacijski zahvati na bulbusu

• Operacijski zahvati na orbiti

• Operacijski zahvati intraokularnih stranih tijela

• Laserska i endoskopska kirurgija

• Transplantacije i eksplantacije

8. TEHNIKA INSTRUMENTIRANJA U NEUROKIRURGIJI 120 sati

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija, patofizologija i patologija središnjeg i perifernog živčanog sustava

• Poznavanje svih vrsta šivačeg i ugradbenog materijala i dodatne specijalne opreme potrebnih za izvođenje neurokirurških zahvata

• Tijek operacijskog zahvata kao i operativne tehnike

• Poznavanje instrumentarija, materijala i aparata potrebnih za izvođenje operativnog zahvata

• Zbrinjavanje drenaža

• Poslijeoperacijske komplikacije

Praktične vještine

→ izvođenje instrumentiranja kod svih vrsta zahvata iz područja neurokirurgije

• Operativni zahvati na kralježnici

• Kraniotomija

• Vanjska i unutarnja drenaža

• Transsfenoidalni operativni zahvati

• Trepanacijski otvori za evakuaciju hematoma

• Plastika moždanih ovojnica

• Endoskopija

• Neuronavigacija

• Laserska kirurgija

• Stereotaksija

• Traume

9. TEHNIKA INSTRUMENTIRANJA U ORL I ČELJUSNOJ KIRURGIJI 80 sati

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija, patofizologija i patologija glave i vrata

• Poznavanje instrumentarija, specijalne opreme i aparature za sve vrste zahvata iz ORL i čeljusne kirurgije

• Poznavanje svih vrsta ugradbenog materijala za izvođenje operacija

• Tijek operativnog zahvata

• Operativne tehnike

• Zbrinjavanje drenaža

• Poslijeoperacijske komplikacije

Praktične vještine

→ izvođenje instrumentiranja kod svih vrsta operativnih zahvata

• Tumori maksilofacijalne regije

• Upalne promjene

• Operativni zahvati na štitnjači

• Deformacije i malformacije u čeljusnoj kirurgiji

• Operativni zahvati uha, nosa i paranazalnih sinusa

• Operativi zahvati na grlu, usnoj šupljini, ždrijelu i vratu

• Strano tijelo u ORL

• Endoskopska kirurgija

• Laserska kirurgija

10. TEHNIKA INSTRUMENTIRANJA U URGENTNOJ KIRURGIJI 60 sati

Teorijska znanja

• Pravovremeno reagiranje i priprema potrebnog instrumentarija te ostalih potrebnih materijala kod svakog hitnog stanja u kirurgiji

• Poslijeoperacijske komplikacije

• Zbrinjavanje drenaža

Praktične vještine

→ izvođenje instrumentiranja kod svih urgentnih operativnih zahvata

• Hemoragija

• Gušenje (traheotomija)

• Tamponade (pneumotoraks, tamponada srca, hemotoraks i dr.)

• Traumatske ozljede

• Aerobne i anaerobne infekcije

11. TEHNIKA INSTRUMENTIRANJA U SRČANO-ŽILNOJ KIRURGIJI 120 sati

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija, patofizologija i patologija srčano – žilnog sustava

• Operativne tehnike u kardiokirurgiji

• Odabir odgovarajućeg osnovnog i posebnog instrumentarija

• Aparatura potrebna za izvođenje zahvata

• Poznavanje EKC mašine (mašina srce – pluća), priprema i tehnika rada

• Priprema i korištenje kanila i cijevi za EKC mašinu

• Aparat za hipotermiju, priprema i tehnika rada

• Aparat za monitoriranje, priprema i tehnika rada

• Materijal za šivanje, umjetni ugradbeni materijal

• Priprema i korištenje infuzijskih otopina, antikoagulacijskih lokalnih lijekova

• Zbrinjavanje drenaže

• Reanimacija kardiokirurškog bolesnika (vanjska i unutarnja masaža srca, defibrilalcija srca)

• Ugradnja elektrostimulatora

• Komplikacije za vrijeme operativnog zahvata i u neposrednom poslijeoperativnom tijeku

• Znanje iz eksplantacije i transplantacije srca

• Poslijeoperacijske komplikacije

Praktične vještine

→ izvodi instrumentiranje kod svih vrsta kardiokirurških operativnih zahvata

• Kirurška revaskularizacija srca

• Kirurgija srčanih zalistaka i aorte

• Kirurgija prirođenih srčanih i žilnih grešaka

• Kirurgija ozljede srca i velikih krvnih žila

• Kirurško zbrinjavanje srčanog ritma i frekvencije

• Ostale operacije u kardijalnoj kirurgiji

• Transplantacija i eksplantacija

12. TEHNIKA INSTRUMENTIRANJA U VASKULARNOJ KIRURGIJI 40 sati

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija, patofizologija i patologija krvožilnog sustava

• Operativne tehnike

• Odabir odgovarajućeg osnovnog i posebnog instrumentarija

• Poznavanje ugradbenog i šivačeg materijala

• Aparatura potrebna za izvođenje zahvata

• Poznavanje antikoagulacijskih lijekova za lokalnu primjenu

• Zbrinjavanje drenaža

• Poslijeoperacijske komplikacije

Praktične vještine

→ izvodi instrumentiranje kod svih vrsta krvo-žilnih operativnih zahvata

• Ishemičke promjene krvnih žila ekstremiteta

• Ishemičke promjene na aorti

• Aneurizme krvnih žila

• Traumatske promjene krvnih žila

• Urođene i stećene promjene krvnih žila

• Bolesti vena

• Amputacije

13. TEHNIKA INSTRUMENTIRANJA U TORAKALNOJ KIRURGIJI 80 sati

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija, patofizologija i patologija respiratornog sustava

• Operativne tehnike u torakalnoj kirurgiji

• Odabir odgovarajućeg instrumentarija za operacijski zahvat

• Odabir odgovarajuće aparature za operacijski zahvat

• Poznavanje drenažnog sistema

• Poznavanje šivačeg, ugradbenog i hemostatskog materijala

• Osnove znanja iz eksplantacije i transplantacije pluća

• Poslijeoperacijske komplikacije

• Zbrinjavanje drenaže

Praktične vještine

→ izvođenje instrumentiranja kod svih vrsta operacijskih zahvata

• Bolesti plućnog intersticija

• Profesionalne bolesti plućnog intersticija

• Vaskularne plućne bolesti

• Tumorozne tvorbe jednjaka, traheje, bronha i pluća

• Bolesti pleure

• Bolesti medijastinuma

• Bolesti dijafragme

• Akutne aspiracijske bolesti

• Traume prsišta

• Malformacije

• Endoskopska kirurgija

14. TEHNIKA INSTRUMENTIRANJA U UROLOGIJI 100 sati

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija, patofizologija i patologija urogenitalnog sustava

• Operativne tehnike na urogenitalnom sustavu

• Tijek operacijskog zahvata

• Poznavanje potrebnih općih i specijalnih instrumenata za obavljanje kirurškog zahvata

• Svladavanje znanja iz svih vrsta endoskopskih aparata i instrumenata

• Poslijeoperacijske komplikacije

• Zbrinjavanje drenaže

• Transplantacija i eksplantacija

Praktične vještine

→ izvođenje instrumentiranja kod svih vrsta operativnih zahvata

• Operativni zahvati na bubrezima

• Operativni zahvati na ureteri

• Operativni zahvati na mokraćnom mjehuru

• Operativni zahvati na prostati

• Operativni zahvati hipospadije i epispadije

• Operativni zahvati penisa i skrotuma

• Endoskopija

• Transplantacije i eksplantacije

15. TEHNIKA INSTRUMENTIRANJA U GINEKOLOGIJI I PORODNIŠTVU 100 sati

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija, patofizologija i patologija u ginekologiji

• Operativne tehnike u ginekologiji

• Osnove znanja iz porodništva

• Adekvatan izbor osnovnog i posebnog instrumentiranja kao i ostalog materijala

• Znanja iz endoskopskih aparata i instrumenata

• Poslijeoperacijske komplikacije

• Zbrinjavanje drenaže

Praktične vještine

→ izvođenje instrumentiranja kod svih vrsta ginekoloških operacija

• Ginekološka laparatomija

• Abdominalne ekstirpacije maternice

• Operativni zahvati na adneksima

• Vaginalni operativni zahvati

• Operativni zahvati descensusa i prolapsa

• Operativni zahvati na vagini i maternici

• Operativni zahvati na vulvi

• Mali ginekološki zahvati

• Endoskopija

16. TEHNIKA INSTRUMENTIRANJA U TRAUMATOLOGIJI I ORTOPEDIJI 120 sati

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija, patofizologija i patologija koštanog i mišićnog sustava

• Operativne tehnike u traumatologiji i ortopediji

• Metode liječenja prijeloma

• Vrste prijeloma

• Konzervativno liječenje prijeloma

• Znanja iz osnova instrumentiranja

• Znanja iz instrumentiranja kod operacije gornjih i donjih ekstremiteta i kralježnice

• Instrumentiranja u maloj koštanoj kirurgiji

• Svladavanje znanja iz posebnog ugradbenog materijala

• Propisi i zakonske odredbe u svezi profesionalnog ozračenja medicinskog osoblja

• Zaštita od radiološkog zračenja

• Pravilno postavljanje bolesnika na trakcijski stol

• Upotreba endoskopije i endoskopskog instrumentarija

• Upoznavanje sa stečenim i urođenim anomalijama u ortopediji

• Znanje o povredama ligamentarnog aparata zglobova, meniska, rupture zglobnih kapsula, luksacije

• Poslijeoperacijske komplikacije

• Zbrinjavanje drenaže

• Autotransplantacije

Praktične vještine

→ izvodi instrumentiranje kod svih operativnih zahvata u:

TRAUMATOLOGIJA I ORTOPEDIJA

• Prijelom lopatice

• Prijelom ključne kosti

• Prijelom nadlaktične kosti

• Prijelom podlaktične kosti

• Prijelom ručnog zgloba i šake

• Prijelom natkoljenice

• Prijelom potkoljenice

• Prijelom kostiju stopala

OZLJEDE ZGLOBOVA

• Kontuzije

• Uganuća

• Išćašenja

• Prijelom sakruma i trtične kosti

• Korektivne operacije na kralježnici

• Prijelomi kralježnice

17. TEHNIKA INSTRUMENTIRANJA U PLASTIČNOJ I REKONSTRUKTIVNOJ KIRURGIJI 100 sati

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija, patofizologija i patologija kože i potkožnog tkiva

• Principi mikrokirurgije

• Principi estetske kirurgije

• Principi rekonstruktivne kirurgije

• Principi transplantacije u plastičnoj kirurgiji

• Operativne tehnike

• Poslijeoperacijske komplikacije

• Adekvatan izbor instrumentarija i mikroinstrumenata kao i ostalog materijala te ugradbenog materijala

• Zbrinjavanje drenaža

Praktične vještine

→ izvodi instrumentiranje kod svih vrsta operativnih zahvata u plastičnoj i rekonstruktivnoj kirurgiji

• Tumori kože

• Estetska plastična kirurgija

• Operativni zahvati dojke

• Kirurgija šake

• Mikrokirurgija – režnjevi

• Operativni zahvati mišića, tkiva i fascije

• Transplantacija u plastičnoj kirurgiji

• Rekonstrukcija u plastičnoj kirurgiji

• Zbrinjavanja opekotina

• Autotransplantacija

18. TEHNIKA INSTRUMENTIRANJA U DJEČJOJ KIRURGIJI 120 sati

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija, patofizologija i patologija u djece

• Tijek operativnog zahvata

• Operativne tehnike u dječjoj kirurgiji

• Adekvatan izbor instrumentiranja s obzirom na dob djeteta

• Znanja o šivaćem, ugradbenom i hemostatskom materijalu u dječjoj kirurgiji

• Zbrinjavanje drenaža

• Poslijeoperacijske komplikacije

Praktične vještine

→ izvođenje instrumentiranja kod svih vrsta operativnog zahvata

• Prirođene malformacije novorođenčeta

• Neurokirurgija

• Otorinolaringologija

• Torakalna kirurgija

• Abdominalna kirurgija

• Urologija

• Kardijalna kirurgija

• Onkologija

• Traumatologija

• Plastična i rekonstruktivna kirurgija

• Kožni tumori

• Dječja ortopedija

19. TEHNIKA INSTRUMENTIRANJA U ABDOMINALNOJ KIRURGIJI 100 sati

Teorijska znanja

• Anatomija, fiziologija, patofizologija i patologija gastrointestinalnog trakta

• Principi operativnih zahvata koji se izvode u abdominalnoj kirurgiji

• Principi rada endoskopskih aparata i poznavanje instrumentarija

• Adekvatan izbor instrumentarija i ostalog materijala

• Tijek zahvata

• Zbrinjavanje drenaže

• Transplantacije i eksplantacije

• Poslijeoperacijske komplikacije

Praktične vještine

→ izvođenje instrumentiranja kod svih vrsta abdominalnih operativnih zahvata

• Operativni zahvati želuca

• Operativni zahvati na tankom i debelom crijevu

• Operativni zahvati na rektumu i anusu

• Operativni zahvati jetre

• Operativni zahvati žučnog mjehura i žučnih vodova

• Operativni zahvati gušterače

• Operativni zahvati na slezeni

• Operativni zahvati kile

• Endoskopija

• Transplantacije i eksplantacije

20. PRIPREMA ZAVRŠNOG ISPITA 40 sati

U konzultaciji i pod nadzorom mentora.

V. PROGRAM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA U PEDIJATRIJSKOJ DJELATNOSTI

Cilj

Cilj programa specijalizacije je kroz teorijsko i praktično usvajanje znanja i vještina osposobiti medicinsku sestru-medicinskih tehničara za samostalno pružanje skrbi u pedijatrijskoj djelatnosti. Sadržaj programa proizlazi iz definicije pedijatrijske medicinske sestre u skladu s međunarodno prihvaćenom definicijom pedijatrijske medicinske sestre kao osobe koja je uspješno završila zakonom propisano temeljno školovanje za medicinsku sestru, te posjeduje znanja i vještine potrebne u skrbi novorođenčadi, djece i adolescenata/mladih ljudi, s posebnim naglaskom na poštivanje prava djece i holističkog pristupa u zdravstvenoj njezi djeteta.

1. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA 160 sati

2. OSNOVNA ZNANJA I VJEŠTINE ZDRAVSTVENE NJEGE DJECE 160 sati

Teorijska znanja

• Promatranje djeteta: vanjski izgled, ponašanje, stanje svijesti, vitalni znakovi, izlučevine

• Sigurnost djeteta u bolnici

• Bolničke infekcije i njihovo sprječavanje

• Posljedice dugotrajnog mirovanja i neadekvatne njege

• Prehrana u djece

Praktične vještine

• Prijem djeteta u bolnicu

• Otpust djeteta iz bolnice

• Tjelesna mjerenja

• Pregled i promatranje djeteta: pokretljivost i položaj, stanje svijesti, tjelesna temperatura, puls (na periferiji i centralno), disanje, krvni tlak

• Rad s izlučevinama

o mokraća: promatranje osobitosti mokraće, uzimanje urina za laboratorijske pretrage, mjerenje unesene i izmokrene količine tekućine, kateterizacija mokraćnog mjehura

o stolica: promatranje osobitosti stolice, uzimanje stolice za laboratorijske pretrage, priprema i davanje klizme

o kašalj i iskašljaj

o povraćanje

o znojenje

• Osobna higijena djeteta

• Priprema i provođenje prehrane (peroralna, enteralna, parenteralna, uvođenje nazogastrične i orogastrične sonde, tehnika hranjenja putem sonde)

• Priprema i provođenje medikamentozne terapije (podjela terapije na usta, priprema i podjela subkutanih injekcija, priprema i podjela im. injekcija, priprema i podjela ic. injekcija, priprema infuzija, promjena infuzija, isključivanje infuzija)

• Terapijska primjena kisika

• Fizikalne metode terapije

• Sestrinske intervencije u dijagnostičkim postupcima (uzimanje uzoraka krvi za propisane pretrage, uzimanje materijala za mikrobiološke pretrage, uzimanje materijala biokemijske, serološke i hematološke pretrage, priprema djeteta te postupci tijekom i nakon instrumentalnih pretraga, priprema djeteta te postupci tijekom i nakon RTG pretraga, priprema djeteta te postupci tijekom i nakon endoskopskih pretraga, priprema djeteta te postupci tijekom i nakon biopsija)

3. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE S BOLESTIMA NEUROLOŠKOG SUSTAVA 80 sati

Teorijska znanja

• Osnove anatomije i fiziologije živčanog sustava i neuromuskularne veze

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti neurološkog sustava

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj neurologiji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj neurologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj neurologiji

• Specifičnosti prehrane u dječjoj neurologiji

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s bolestima neurološkog sustava

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod bolesti neurološkog sustava, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinskih intervencija tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj neurologiji, prepoznavanje komplikacija

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Primjena sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta i roditelja/skrbnika

3. ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA S BOLESTIMA SRCA I KRVNIH ŽILA 80 sati

Teorijska znanja

• Osnove anatomije i fiziologije srčano-žilnog sustava (fetalni i normalan krvotok – topografski položaj, osobitosti)

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti srca i krvnih žila

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj kardiologiji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj kardiologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj kardiologiji (antiaritmici, diuretici, antihipertenzivi, kardiotonici, koronarni vazodilatatori, antikoagulansi, fibrinolitici)

• Specifičnosti prehrane u dječjoj kardiologiji

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s bolestima srčano-žilnog sustava

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod bolesti srca i krvnih žila, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj kardiologiji, prepoznaje komplikacije

• Snimanje EKG i prepoznavanje promjena

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Sudjelovanje u reanimaciji djeteta

• Primjena sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta i roditelja/skrbnika

5. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE S BOLESTIMA DIŠNOG SUSTAVA I ALERGOLOGIJA 80 sati

Teorijska znanja

• Osnove anatomije i fiziologije dišnog sustava

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti dišnog sustava

• Osnove alergijskih bolesti u djece

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj pulmologiji i alergologiji

• Načini uzimanja uzorka za mikrobiološke pretrage, pohrana i transport

• Kožni testovi i načini pripreme djeteta

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj pulmologiji i alergologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj pulmologiji i alergologiji

• Specifičnosti prehrane u dječjoj pulmologiji i alergologiji

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s bolestima dišnog sustava i alergijskim bolestima

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod bolesti dišnog sustava i alergijskih reakcija, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj pulmologiji i alergologiji, prepoznaje komplikacije

• Priprema djeteta za kožno testiranje, prepoznavanje pozitivne reakcije na mjestu unesenog alergena

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Pravilno korištenje pomagala pri primjeni inhalacijske terapije i provjera ispravnosti inhaliranja

• Korištenje mjera za pospješivanje iskašljavanja i prohodnosti dišnih putova

• Aspiracija sekreta (orofaringealna i endotrahealna)

• Uzima materijal za laboratorijsku obradu

• Primjena sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta te roditelja/skrbnika

6. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE S BOLESTIMA ENDOKRINOG SUSTAVA 80 sati

Teorijska znanja

• Osnove anatomije i fiziologije endokrinog sustava

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti endokrinog sustava

• Poznaje čimbenike rizika za nastanak i pojavu određenih oboljenja

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj endokrinologiji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj endokrinologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj endokrinologiji

• Važnost pravilno regulirane prehrane djeteta (Diabetes mellitus, debljina)

• Dnevne energetske potrebe, grupe namirnica dijabetičkog jelovnika i umjetna sladila

• Tablice Američkog dijabetološkog društva (ADA tablice)

• Poznaje značaj edukacije djeteta i njegove obitelji, značaj edukacije edukatora, multidisciplinarni pristup i timski rad

• Osobitosti higijenskih mjera i načina svakodnevnog života kod oboljelih od dijabetesa

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s bolestima endokrinog sustava

• Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod bolesti endokrinog sustava, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj endokrinologiji, prepoznaje komplikacije

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Zbrinjavanje djeteta nakon neinvazivnih i invazivnih terapijskih postupaka u dječjoj endokrinologiji

• Provođenje pravilnog postupka primjene inzulina

• Provođenje nadzora nad samostalnom (djeca/roditelji) primjenom inzulina i davanje potrebnih savjeta

• Provođenje pravilnog postupka davanja glukagona

• Primjena planirane sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta i roditelja/skrbnika

• Praćenje rasta i razvoja djece

• Priprema djeteta i provođenje antropoloških mjerenja

• Pokazivanje vrijednosti na centilnim krivuljama, podjela namirnica po grupama i pravilno provođenje reguliran prehrane

• Savjetovanje bolesnika u vezi higijenskih mjera i načina svakodnevnog života

7. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE S BOLESTIMA MOKRAĆNOG SUSTAVA 80 sati

Teorijska znanja

• Osnove anatomije i fiziologije mokraćnog sustava

• Poznavanje osobitosti urina u zdrave djece

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti mokraćnog sustava

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj nefrologiji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj nefrologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj nefrologiji

• Poznavanje specifičnosti prehrane kod pojedinih bolesti bubrega

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s bolestima mokraćnog sustava

• Osnove zdravstvene njege djeteta s urinarnim kateterom, nefrostomom, urostomom, djeteta na hemodijalizi, peritonejskoj dijalizi

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod bolesti mokraćnog sustava, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj nefrologiji, prepoznavanje komplikacija

• Provođenje sestrinske intervencije pri svim načinima i metodama uzimanju urina

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Sudjelovanje u podjeli hrane djetetu na nefrološkom odjelu

• Primjena sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta te roditelja/skrbnika

8. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE KOD INFEKTOLOŠKIH BOLESTI 80 sati

Teorijska znanja

• Osnove anatomije, fiziologije i razvoja imunološkog sustava u djece

• Osnovni pojmovi i definicije iz područja opće infektologije

• Prevencija zaraznih bolesti – aktivna i pasivna imunoprofilaksa

• Zakonski obvezatna cijepljenja u Republici Hrvatskoj (kalendar cijepljenja)

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije infektoloških bolesti

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj infektologiji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj infektologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj infektologiji

• Specifičnosti prehrane u dječjoj infektologiji

• Opće i specifične mjere i postupci izolacije djeteta

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s infektološkim bolestima

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod infektoloških bolesti, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj infektologiji, prepoznavnje komplikacija

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Pravilan pristup infektivnom bolesniku

• Primjena općih i specifičnih mjera i postupaka izolacije

• Primjena postupaka sprječavanja zaraznih bolesti

• Primjena planirane sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta i roditelja/skrbnika

9. ZDRAVSTVENA NJEGA NOVOROĐENČETA (INTENZIVNA SKRB) 80 sati

Teorijska znanja

• Osnove anatomije i fiziologije novorođenčeta

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti u dječjoj neonatologiji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj neonatologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj neonatologiji

• Parenteralna i totalna parentalna prehrana

• Suzbijanje boli

• Poznavanje tehnike pristupa djetetu u inkubatoru

• Terapija kisikom u inkubatoru

• Specifičnosti prehrane u dječjoj neonatologiji

• Kalorijske potrebe novorođenčeta, dnevni prosječni prirast težine u prvom mjesecu, dnevne potrebe novorođenčeta za energijom i tekućinom, prednosti prehrane majčinim mlijekom, kemijski sastav majčinog mlijeka, tehniku dojenja, zapreke dojenja koje potječu od majke, zapreke dojenja koje potječu od djeteta

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod novorođenčeta

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje promjena

• Prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova bolesti te promjene u vanjskom izgledu novorođenčeta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj neurologiji, prepoznavanje komplikacija

• Priprema i sudjelovanje u eksangvinotransfuziji, te nadzor nakon zahvata

• Primjena termoregulacije novorođenčeta (hipotermija, hipertermija)

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Zbrinjava novorođenče neposredno nakon poroda

• Primjena tehnike pristupa djetetu u inkubatoru

• Provođenje postupaka zdravstvene njege novorođenčeta ekstremno male porodne težine

• Prijem i zbrinjavanje vitalno ugroženog novorođenčeta

• Provođenje njege kože novorođenčeta i njege pupka

• Hranjenje novorođenče putem bočice, uvođenje nazogastrične sonde i hranjenje putem sonde

• Primjena tehnike prehrane novorođenčeta porodne težine manje od 1500 g

• Priprema novorođenčeta za transport

• Dezinfekcija inkubatora s i bez djeteta

• Primjena planirane sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema novorođenčeta i roditelja/skrbnika

10. HITNA STANJA U PEDIJATRIJI I INTENZIVNA SKRB 80 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje načela pristupa životno ugroženom djetetu i cjelovitog promatranja

• Pristup i zbrinjavanje djeteta u stanju šoka

• Dječja neurologija (epileptički status, konvulzije, poremećaji svijesti, SIDS)

• Dišni sustav (respiratorna insuficijencija, bolesti gornjeg i donjeg respiratornog sustava, astmatični napad)

• Akutna bubrežna insuficijencija

• Dječja gastroenterologija (akutni poremećaj probave, krvarenje u probavni sustav)

• Dječja endokrinologija (dijabetička ketoacidoza, hipoglikemija)

• Hitna kirurška stanja u novorođenčadi, dojenčadi i starije djece (trauma, politrauma i traumatski šok, kraniocerebralne ozljede, opekline)

• Dječja otorinolaringologija (uho, nos i sinusi, usna šupljina, ždrijelo, jezik, jednjak, larinks, traheja)

• Dječja oftalmologija (upalni procesi, ozljede oka, strana tijela u oku)

• Hitni postupci s akutno otrovanim djetetom (lijekovi, kućne kemikalije, derivati nafte, etilni alkohol, pesticidi, gljive, ugljik-monoksid)

• Nesreće u djece (opće i lokalno pothlađivanje, toplinski udar, udar električne struje, utapanje, ubodi, ujedi, ugrizi)

• Vrste i načini primjene terapije u hitnim stanjima i intenzivnoj pedijatriji

• Pripreme djeteta, pribora, opreme, osoblja i prijevoznog sredstva za prijevoz i primitak vitalno ugroženog djeteta

• Načela multidisciplinarnog pristupa, timskog oblika rada, cjelovitog i individualiziranog pristupa vitalno ugroženom djetetu

Praktične vještine

• Cjelovito promatranje djeteta – procjena stanja vitalno ugroženog djeteta (respiracija, cirkulacija, neurološka procjena, položaj tijela, procjena zjenica, pravovremeno uočavanje promjena u stanju djeteta, boja kože, sluznica, vlažnost, miris)

• Oživljavanju novorođenčeta

• Aspiracija sekreta pomoću aspiratora

• Primjena terapije kisikom

• Postavljanje farinksne cjevčice – »airway«

• Postavljanje laringealne maske

• Sudjelovanje kod pripreme i izvođenja endotrahejske intubacije

• Prodisavanje djeteta pomoću resuscitator samoširećeg balona

• Sudjelovanje u pripremi i izvođenju defibrilacije

• Provođenje postupaka zbrinjavanja djeteta na mehaničkoj ventilaciji (endotrahejski tubus/ kanila)

• Primjena lijekova u oživljavanju, intenzivnom liječenju i zdravstvenoj njezi vitalno ugroženog djeteta

11. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE S BOLESTIMA METABOLIZMA I GENETIKA 80 sati

Teorijska znanja

• Klasifikacija nasljednih bolesti, kromosomi i kromosomske anomalije

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti metabolizma

• Osobitosti anamneze nasljednih metaboličkih bolesti

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u genetici i kod bolesti metabolizma

• Novorođenački skrining

• Osobitosti laboratorijskih nalaza koji upućuju na nasljedne metaboličke bolesti

• Vrste i načini primjene terapije

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova (enzimsko nadomjesno liječenje, intravenska nadoknada tekućine, transfuzije, krioprecipitat, antihemofilni globulini, kortikosteroidi, supstitucijska terapija, genska terapija, inzulin, vitamini, antibiotici, simptomatska terapija)

• Specifičnosti prehrane djece s metaboličkim bolestima

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s metaboličkim bolestima

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod metaboličkih bolesti, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda kod bolesti metabolizma, prepoznavanje komplikacija

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Primjena planirane sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta i roditelja/skrbnika

12. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE S BOLESTIMA MIŠIĆA, ZGLOBOVA I IMUNOLOŠKOG SUSTAVA 80 sati

Teorijska znanja

• Osnove anatomije i fiziologije lokomotornog sustava u djece

• Podjela i ustrojstvo imunološkog sustava, sudionici imunološke reakcije, temeljna obilježja imunološke reakcije

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti mišića, zglobova i imunološkog sustava

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj imunologiji i reumatologiji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj imunologiji i reumatologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj imunologiji i reumatologiji

• Specifičnosti prehrane djece s bolestima mišića, zglobova i imunološkog sustava

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s bolestima srčano-žilnog sustava

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod bolesti mišića, zglobova i imunološkog sustava, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj imunologiji i reumatologiji, prepoznavanje komplikacija

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Primjena planirane sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta i roditelja/skrbnika

13. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE KOD ONKOLOŠKIH BOLESTI, BOLESTI KRVI I KRVOTVORNIH ORGANA 80 sati

Teorijska znanja

• Osnove anatomskih tvorbi krvi i krvotvornih organa (plazma i stanice), stanice koštane srži, stanice limfnog sustava, stanice monocitno-fagocitnog sustava

• Fiziološka funkcija krvi i krvotvornih organa

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti u dječjoj onkologiji i hematologiji

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj hematologiji i onkologiji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj hematologiji i onkologiji (transplantacija koštane srži, kemoterapija, liječenje zračenjem i kirurškim zahvatom, protokoli liječenja kod malignih bolesti)

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj hematologiji i onkologiji (krioprecipitat, citostatici, antibiotici, krv i krvni pripravci, antimikotici, kortikosteroidi)

• Specifičnosti prehrane u dječjoj hematologiji i onkologiji

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s bolestima srčano-žilnog sustava

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod onkoloških bolesti, bolesti krvi i krvotvornih organa, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj hematologiji i onkologiji, prepoznavanje komplikacija

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Provođenje sestrinskih postupaka kod pripreme i davanja lijekova intratekalno te praćenje stanje djeteta nakon aplikacije

• Središnji venski kateteri (vrste, postupak uvođenja, njega, održavanje prohodnosti)

• Pravilno odlaganje medicinskog otpada nakon davanja kemoterapije

• Primjena principa rada u sterilnoj jedinici, primjena postupaka »obrnute izolacije«

• Mjerenje visine i težine, površine tijela i »body mass« index

• Osiguravanje kalorične, lako probavljive, vlaknaste hrane

• Primjena hranjenja putem gastrične ili jejunalne sonde

• Provođenje sestrinske intervencije kod potpune parenteralne prehrane

• Provođenje aktivnih ili pasivnih vježbi (ovisno o stanju djeteta) uz pomoć fizioterapeuta

• Primjena planirane sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta i roditelja/skrbnik

14. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE S BOLESTIMA PROBAVNOG SUSTAVA 80 sati

Teorijska znanja

• Osnove anatomije i fiziologije probavnog sustava

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti probavnog sustava

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj gastroenterologiji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj gastroenterologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj gastroenterologiji (specifična terapija kod kroničnih upalnih bolesti crijeva, ulkusne bolesti, kortikosteroidna terapija, analgetici i spazmolitici, lijekovi za bolje pražnjenje crijeva, specifična terapija kod kroničnih formi hepatitisa)

• Specifičnosti prehrane u dječjoj gastroenterologiji

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s bolestima srčano-žilnog sustava

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod bolesti probavnog sustava, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Praćenje izlučevina i uočavanje promjena

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj gastroenterologiji, prepoznavanje komplikacija

• Uvođenje i održavanje funkcionalnosti nazogastrične sonde

• Hranjenje putem sonde, u bolusima i kontinuirano

• Hranjenje putem gastrostome, jejunostome, ileostome

• Primjena stoma vrečica i pomagala, provođenje zaštite kože oko stoma

• Uvođenje darmrora i bužira u svrhu lakšeg ispražnjavanja, primjena klizme u svrhu čišćenja i terapije

• Provođenje sestrinske intervencije oko centralnog venskog katetera

• Primjena postupaka u provođenju enteralne i parenteralne prehrane

• Osiguravanje dovoljnog unosa hrane – ovisno o dobi i vrsti bolesti

• Propisno kontroliranje tjelesne mase djeteta

• Kontroliranje unosa hrane i tekućine (količina i sastav)

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Primjena planirane sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta i roditelja/skrbnika

15. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE KOD KIRURŠKIH BOLESTI 80 sati

Teorijska znanja

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti u dječjoj kirurgiji

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj gastroenterologiji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj kirurgiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj kirurgiji (specifična terapija kod kroničnih upalnih bolesti crijeva, antibiotici, antimikotici, anestetici, antipiretici, kortikosteroidna terapija, analgetici i spazmolitici, lijekovi za bolje pražnjenje crijeva)

• Specifičnosti prehrane u dječjoj kirurgiji

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s bolestima srčano-žilnog sustava

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod kirurških bolesti, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj kardiologiji, prepoznavanje komplikacija

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Primjena postupaka prve pomoći kod zaustavljanja krvarenja

• Priprema prostora, djeteta i pribora za zbrinjava rane

• Previjanje rane i provođenje sestrinske intervencije kod vađenja šavova

• Provođenje postupaka imobilizacije ekstremiteta – postavlja sadrene udlage

• Priprema instrumenata i drugih materijala za sterilizaciju

• Provođenje mjera antisepse i dezinfekcije na kirurškim odjelima

• Provođenje prijeoperativne pripreme djeteta

• Poslijeoperativno zbrinjavanje djeteta

• Primjena planirane sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta i roditelja/skrbnika

16. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE KOD PSIHIJATRIJSKIH POREMEĆAJA I BOLESTI 40 sati

Teorijska znanja

• Definicija bolesti, klinička slika, psihoterapijske metode i farmakoterapija kod psihijatrijskih poremećaja i bolesti

• Hitna stanja u dječjoj psihijatriji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj psihijatriji

• Poteškoće ADHD (sindrom deficita pažnje i hiperaktivnost)

• Reakcija djeteta na bolest

• Problemi djeteta u bolnici

• Psihosocijalni problemi zlostavljanog djeteta

• Psihosocijalni problemi hendikepiranog i mentalno retardiranog djeteta

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s bolestima srčano-žilnog sustava

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod psihijatrijskih poremećaja i bolesti, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj psihijatriji, prepoznavanje komplikacija

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Primjena vještina (opservacije i prikupljanja podataka, komunikacijske vještine, vještine slušanja, savjetovanja, sugestije, zaštite, socijalizacije, motiviranja djeteta za aktivno sudjelovanje u liječenju)

• Primjena planirane sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta i roditelja/skrbnika

17. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE KOD ORTOPEDSKIH BOLESTI 40 sati

Teorijska znanja

• Osnove anatomskih tvorbi i fiziologije osteomuskularnog sustava

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti u dječjoj ortopediji

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj ortopediji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj ortopediji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj ortopediji (antipiretici, analgetici, anestetici, infuzije)

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s ortopedskim bolestima

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod ortopedskih bolesti, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj ortopediji, prepoznaje komplikacije

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Priprema instrumenata i drugih materijala za sterilizaciju

• Provođenje mjera antisepse i dezinfekcije na ortopedskim odjelima

• Provođenje prijeoperativnog i poslijeoperativnog zbrinjavanja djece

• Primjena planirane sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta i roditelja/skrbnika

18. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE S BOLESTIMA OKA 40 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje osnova anatomskih tvorbi i fiziologije organa vida (optički aparat,

• zaštitni aparat, aparat za pokretanje oka)

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti oka

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj oftalmologiji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj oftalmologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj oftalmologiji

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s bolestima oka

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod bolesti oka, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj oftalmologiji, prepoznaje komplikacije

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Primjena planirane sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta i roditelja/skrbnika

19. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE S BOLESTIMA UHA, GRLA I NOSA 40 sati

Teorijska znanja

• Osnove anatomije i fiziologije uha, grla i nosa u djece

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti uha, grla i nosa

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj otorinolaringologiji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj otorinolaringologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj otorinolaringologiji (antibiotici, analgetici, kortikosteroidi, anestetici, antiviroici, antipiretici)

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s bolestima uha, grla i nosa

• Zaštita od gluhoće i genetsko savjetovalište

• Ustanove za specijalnu skrb djece s oštećenjem sluha

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod bolesti uha, grla i nosa, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih i terapijskih metoda u dječjoj otorinolaringologiji, prepoznavanje komplikacija

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Primjena planirane sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljavanju potreba i problema djeteta i roditelja/skrbnika

20. ZDRAVSTVENA NJEGA DJECE S BOLESTIMA KOŽE 40 sati

Teorijska znanja

• Osnove anatomije i fiziologije kože, dlaka i noktiju

• Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije bolesti kože, dlaka i noktiju

• Neinvazivne i invazivne metode dijagnostike u dječjoj dermatovenerologiji

• Vrste i načini primjene terapije u dječjoj dermatovenerologiji

• Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova u dječjoj dermatovenerologiji

• Osnovne potrebe i problemi iz područja zdravstvene njege kod djece s bolestima kože, dlaka i noktiju

Praktične vještine

• Mjerenje, praćenje i evidentiranje vitalnih znakova, prepoznavanje specifičnih simptoma i znakova kod bolesti kože, dlaka i noktiju, te promjene u vanjskom izgledu djeteta

• Primjena sestrinske intervencije tijekom pripreme, izvođenja i nakon dijagnostičkih (Testovi in vivo i Test in vitro) i terapijskih metoda u dječjoj dermatovenerologiji), prepoznavanje komplikacija

• Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava

• Primjena planirane sestrinske intervencije u svrhu pružanja fizičke, psihološke i edukacijske pomoći u zadovoljrnju potreba i problema djece i roditelja/skrbnika

VI. PROGRAM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA U PSIHIJATRIJSKOJ DJELATNOSTI

Cilj:

Cilj programa specijalizacije je kroz teorijsko i praktično usvajanje znanja i vještina osposobiti medicinsku sestru-medicinskih tehničara, za cjelovitu brigu i rad s duševnim bolesnicima. Specijalizacija osigurava mogućnosti upoznavanja suvremenih metoda liječenja te psihološke, socijalne i kulturalne čimbenike koji utječu na čovjekovo ponašanje.

Specijalizanti će naučiti osnovne i napredne principe psihijatrijske zdravstvene njege i razviti vještine rada s duševnim bolesnicima.

1. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA 160 sati

2. UVOD U PSIHIJATRIJSKU ZDRAVSTVENU NJEGU 40 sati

Teorijska znanja

• Povijest psihijatrije i njezin utjecaj na razvoj psihijatrijske zdravstvene njege

• Doprinos znanstvenih istraživanja za bolje razumijevanje nastanka mentalne bolesti

• Utjecaj otkrića psihofarmaka na razvoj psihijatrijske njege

• Vrste institucija koje se bave mentalnim poremećajima

• Organizacija i rad psihijatrijskih ustanova

• Pojavnost mentalnih poremećaja u populaciji

• Osnovna načela zdravstvene njege psihijatrijskih bolesnika

• Prava i obveze bolesnika

• Zakonske norme kod prisilnih i ograničavajućih medicinskih intervencija

• Etičke norme i kaznene mjere u odnosu na čuvanje profesionalne tajne, poštivanja privatnosti, očuvanja dostojanstva

3. OSNOVNA ZNANJA I VJEŠTINE ZDRAVSTVENE NJEGE PSIHIJATRIJSKOG BOLESNIKA 80 sati

PREGLED I OPSERVACIJA BOLESNIKA

• Prijam, boravak i otpust

• Intervju i procjena bolesnika

Teorijska znanja

• Poznavanje osnovnih načela njege psihijatrijskih bolesnika

• Poznavanje procjene općeg stanja bolesnika (vanjski izgled, ponašanje, stanje svijesti, vitalni znakovi, izlučevine)

Praktične vještine

• Provođenje postupaka kod prijema bolesnika

• Promatranje bolesnika, uočavanje i evidentiranje promjena u vanjskom izgledu (prinudni položaj, pokretljivost, higijena, izgled kože i vidljivih sluznica i dr.)

• Uočavanje i evidentiranje promjena u ponašanju

• Uočavanje i evidentiranje kvalitativne i/ili kvantitativne poremećaje svijesti

• Mjerenje i evidentiranje vitalnih znakova i uočavanje promjena

• Provođenje postupaka s izlučevinama (promatranje i evidentiranje; urin, stolica, povraćene mase, znojenje, kašalj i iskašljavanje)

OSNOVNE POTREBE BOLESNIKA

Teorijska znanja

• Poznavanje teorijskih osnova vezanih za osnovne bolesnikove potrebe disanja, prehrane, eliminacije, odmora i spavanja, odijevanja, temperature tijela, održavanja osobne higijene, sigurnosti i dr.

Praktične vještine

• Provođenje postupaka zdravstvene njege usmjerene zadovoljavanju osnovnih potreba

• Provođenje postupaka za olakšavanje disanja

• Provođenje postupaka koji pomažu pacijentu pri održavaju osobne higijene

• Provođenje postupaka za održavanje normalne tjelesne temperature

• Provođenje postupaka koji pomažu pacijentu pri uzimanju hrane i tekućine

• Provođenje postupaka usmjerene pojačavanju bolesnikove sigurnosti

• Provođenje postupaka koji pomažu pacijentu pri komunikaciji sa drugima

• Provođenje postupaka koji pomažu pacijentu pri eliminaciji

• Provođenje postupaka koji pomažu pacijentu pri odmoru i spavanju

• Provođenje postupaka koji pomažu pacijentu pri prakticiranju religije

POSLJEDICE DUGOTRAJNOG MIROVANJA

Teorijska znanja

• Poznavanje komplikacija smanjene pokretljivosti i neučinkovite zdravstvene njege (dekubitus, opstipacija, infekcija, ozljede, kontrakture, tromboza i dr.)

Praktične vještine

• Provođenje postupaka prevencije komplikacija dugotrajnog ležanja

• Provođenje postupaka prevencije komplikacija neučinkovite zdravstvene njege te uočava i zbrinjava već nastale promjene

BOLNIČKE INFEKCIJE

Teorijska znanja

• Poznavanje svih rizika za nastanak bolničkih infekcija i mjera za njegovo sprječavanje

Praktične vještine

• Pravilno korištenje zaštitnih sredsatva i postupaka u cilju prevencije bolničkih infekcija

DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI U PSIHIJATRIJI

Teorijska znanja

• Poznavanje osnovnih dijagnostičkih postupaka u psihijatriji (laboratorijski, radiološki, ultrazvučni i dr.)

Praktične vještine

• Venepunkcija, uzimanje uzoraka krvi za propisane pretrage

• Uzimanje materijala za mikrobiološke pretrage

• Uzimanje materijala za biokemijske, serološke i hematološke pretrage

• Priprema bolesnika te postupci tijekom i nakon laboratorijskih pretraga

• Priprema bolesnika te postupci tijekom i nakon RTG pretraga

• Priprema bolesnika te postupci tijekom i nakon endoskopskih pretraga

• Priprema bolesnika te postupci tijekom i nakon biopsija

• Vođenje evidencije o učinjenim i planiranim dijagnostičkim postupcima

TERAPIJA U PSIHIJATRIJI

Teorijska znanja

• Poznavanje vrsta i načina primjene terapije u psihijatriji

• Poznavanje djelovanja i mogućih nuspojava osnovnih grupa lijekova

Praktične vještine

• Priprema i primjena peroralne i parenteralne terapije

• Priprema, promjena i isključenje intravenskih infuzija

• Sudjelovanje u svim aspektima terapijskih odnosa

• Primjena terapije kisikom

• Fizikalne metode terapije (kupke i dr.)

• Praćenje učinka lijekova i prepoznavanje eventualnih nuspojava

SESTRINSKA DOKUMENTACIJA U PSIHIJATRIJI

Teorijska znanja

• Poznavanje sadržaja i važnosti cjelovite, kvalitetne sestrinske dokumentacije

Praktične vještine

• Dokumentiranje planiranih i provedenih intervencija u za to predviđenu listu sestrinske dokumentacije

SPECIFIČNA ZNANJA I VJEŠTINE

4. TERAPIJSKI PRISTUPI U LIJEČENJU I ZBRINJAVANJU PSIHIČKIH POREMEĆAJA 240 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje terapijskih pristupa u liječenju i zbrinjavanju psihičkih poremećaja

• Poznavanje komunikacije i interakcije u grupi

• Poznavanje metoda socioterapije

• Poznavanje osnovnih karakteristika terapijske zajednice

• Poznavanje temeljnih načela terapijske zajednice

• Poznavanje područja ciljeva radno okupacijske terapije

• Poznavanje grupe psihofarmaka i procjena terapijskog učinka

• Definiranje uloge psihofarmaka u procesu liječenja

• Poznavanje farmakodinamike i farmakokinetike psihotropnih lijekova

• Poznavanje neželjenih efekata psihofarmaka

• Opisivanje funkcije i inaktivacije neurotransmitera

• Opisivanje funkcije krvno-žilne barijere

• Identificiranje sestrinske odgovornosti u administraciji psihotropnih lijekova

Psihoterapija

• Osnovne komunikacijske vještine

• Individualna i grupna terapija

• Poznavanje procesa prijenosa i protuprijenosa

Socioterapija

• Terapijska zajednica

• Rekreacija

• Glazbena terapija

• Okupacijska i radna terapija

• Igre i ples

Psihofarmakoterapija

• Antidepresivi

• Stabilizatori raspoloženja

• Anksiolitici

• Antipsihotici

• Antiparkinsonici

EST-elektrostimulativna terapija

• Poznavanje protokola o EST-i

Praktične vještine

• Planiranje i provođenje socioterapijskih postupaka

• Organizacija terapijskog okruženja

• Sudjelovanje u maloj grupi

• Sudjelovanje na sastanku terapijske zajednice

• Sudjelovanje i organiziranje sadržaja rekreacije

• Sudjelovanje i organiziranje sadržaja okupacijske terapije

• Definiranje grupa psihofarmaka

• Poznavanje vrsta i terapijskih doza lijekova

• Primjena peroralne i parenteralne terapije i poznavanje djelovanja

• Promatranje i procjena terapijskih učinaka i nuspojava

• Nadzor bolesnika u vrijeme podjele terapije

• Podučavanje bolesnika i obitelji o primjeni lijeka

• Prenošenje informacija o utjecaju, i reakcijama na lijek članovima tima

• Dokumentiranje provedenih postupaka o primjeni psihofarmakoterapije

• Poznavanje standarda za čuvanja lijekova

• Priprema bolesnika za EST

• Priprema pribora za EST

• Sestrinske intervencije prije, za vrijeme i nakon elektrostimulativne terapije

• Prepoznavanje i bilježenje eventualnih nuspojava i komplikacija.

NUSPOJAVE PSIHOFARMAKOTERAPIJE

Teorijska znanja

• Poznavanje djelovanja psihofarmaka i nuspojave

• Poznavanje razlike tipičnih i atipičnih antipsihotika

• Poznavanje nuspojava antipsihotika

• Poznavanje nuspojava i interakcije antidepresiva

• Poznavanje sestrinske implikacije kod terapijskih/toksičnih koncentracija lijeka u krvi

• Poznavanje grupe antidepresiva

• Poznavanje mehanizama djelovanja stabilizatora raspoloženja

• Opisivanje nuspojava i potencijalne interakcije stabilizatora raspoloženja

• Razumijevanje razlika između benzodiazepina i ostalih anksiolitika

• Poznavanje nuspojava anksiolitika i specifičan antidot kod predoziranja

• Poznavanje potencijalne interakcije –benzodiazepini i alkohol

antidepresivi

■ Periferne nuspojave

■ Centralne nuspojave

■ Suicid

■ Kardiovaskularni i hipotenzivni učinci

■ Hematološki učinci

anksiolitici

■ Ovisnost

■ Oštećenja psihomotorike

■ Anterogradna amnezija

■ Alergijske reakcije

■ Depresija disanja

■ Hipotenzija

■ Agitacija i agresivnost

■ Intoksikacija

■ Maligni neuroleptički sindrom

antipsihotici

■ Poremećaji pokreta – ekstrapiramidne nuspojave (parkinsonizam distonija, akatizija i tardivna diskinezija)

■ Antiadrenergički utjecaj

■ Kardiovaskularne nuspojave

■ Endokrinološke nuspojave

antiparkinsonici

■ Ovisnost

■ Delirij

Praktične vještine

• Promatranje i procjena terapijskog učinka psihofarmaka

• Opisati i razumjeti razliku između tri najveće grupe antidepresiva

• Opisati razliku između tipičnih i atipičnih vrsta antipsihotika

• Opisati i razumjeti djelovanje anksiolitika

• Razumjeti djelovanje antiparkinsonika

• Prepoznati i evidentirati nuspojave psihofarmaka

• Prepoznati znakove i simptome ekstrapiramidnih nuspojava

• Nabrojati potencijalne interakcije psihofarmaka

• Prepoznati trovanje benzodiozepinima, primjena specifičnog antidota

• Opservacije i sestrinske intervencije kod nuspojava lijekova

• Uzimanje uzoraka krvi za toksikološke analize

• Kontrola krvne slike

5. TERAPIJSKI ODNOS SESTRA – PACIJENT 160 sati

Teorijska znanja

Komunikacija

• Vrste komunikacije

• Dinamika terapijske komunikacije

• Interpretacije komunikacije

• Utjecaj okruženja na komunikaciju (buka, rasvjeta, privatnost, temperatura, namještaj)

• Terapijska komunikacija

• Tehnike terapijske komunikacije

• Komunikacijski problemi

• Stvaranje terapijskog odnosa

Odnos sestra – pacijent

• Terapijski odnosi

• Razvoj terapijskih odnosa

• Interakcije kod specifičnih vrsta ponašanja

Anksioznost i kriza

• Stresori – reakcije na stres

Rad s agresivnim pacijentima

• Vrste agresije, etiologija

• Sestrinske intervencije – u radu sa agresivnim pacijentima

• Osoblje žrtve napada – vrste pomoći

Rad s grupama pacijenata

• Tipovi grupa

• Grupe podrške

• Radno okupacijske grupe

• Edukacijske grupe

• Terapijske grupe

• Grupe samopomoći

• Vođenje grupe

• Formalne grupe

• Intervencije

Rad s obitelji

Praktične vještine

• Stvaranje terapijskog odnosa

• Opservacija i prikupljanje informacija

• Stilovi komuniciranja

• Slušanja

• Savjetovanja

• Sugestije

• Socijalizacije

• Vođenja grupe

• Davanje informacija

• Prepoznavanje razlika između ljutnje, agresije, pasivne agresivnosti i asertivnost

• Sestrinske intervencije kroz pet faza agresivnog ispada

• Zaštita agresivnih, suicidalnih bolesnika

• Pregovaranje i tehnike ugovora

• Odabiranje prikladnih postupaka komunikacije

• Vještina njegovanja

• Vještina davanja terapije

• Uvažavati principe timskog rada i podržavati otvorenu komunikaciju sa svim članovima tima

PSIHOPATOLOGIJA

6. ORGANSKI PSIHIČKI POREMEĆAJI 80 sati

Teorijska znanja

• Vaskularna demencija

• Alzheimerova bolest

• Pickova atrofija

• Deliriji

• Etiologija organski uvjetovanih psihičkih poremećaja

• Poznavati razliku između delirija i demencije

• Poznavati pojavnost dementnih poremećaja u populaciji

• Poznavanje terapijskih pristupa u liječenju

Praktične vještine

• Osiguravanje terapijskog okruženja

• Procjena stanja svijesti (orijentiranost)

• Razumijevanje i definiranje dementnih poremećaja

• Prepoznavanja simptoma demencija

• Promatranje učinaka terapije i bilježenje nuspojava

• Kontrola vitalnih znakova

• Nadzor unosa tekućine i hranjenja

• Imobilizacija agitiranih bolesnika

• Provođenje općih mjera njege i zaštite

• Prevencija ozljede i pada

• Sestrinske intervencije kod prehrane, odijevanja, eliminacije, održavanje higijene

• Sestrinske intervencije za sprečavanja rizika komplikacija ležanja

7. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI 120 sati

Teorijska znanja

Alkoholizam:

• Poznavanje apsorpcije, distribucije i metabolizma alkohola

• Poznavanje ranih znakova alkoholizma

• Poznavanje poremećaja u alkoholičara

– tjelesna oštećenja

– oštećenja živčanog sustava

• Psihički poremećaji kao komplikacije alkoholizma

• Amnestički sindrom

• Dipsomanija

• Patološko opito stanje

• Delirium tremens

• Alkoholna halucinoza

• Psihoza ljubomornosti

• Korsakovljeva psihoza

• Alkoholna demencija

• Samoubojstvo i depresija

• Alkoholna epilepsija

• »Antabus« psihoza

Ovisnost o psihoaktivnim tvarima:

• Etiologija ovisnosti

• Vrste ovisnosti

o fizička

o psihička

o tolerancija

o akutno predoziranje

• Poznavanje faza liječenja ovisnosti

• Terapijski pristupi liječenju

o farmakoterapija

o socioterapija

Praktične vještine

• Prijam i smještaj etiliziranih bolesnika

• Utopljavanje, praćenje stanja svijesti, uspostava kontakta i smirivanje

• Mjerenje vitalnih funkcija i makroskopski pregled izlučevina

• Određivanje koncentracije alkohola u krvi, urinu i izdahnutom zraku – pretraga venske krvi, urina i korištenje alkometra

• Davanje detoksikacijske terapije parenteralno

• Procjena i evidentiranje gubitka tekućine

• Procjena respiratornog statusa

• Omogućavanje neometanog disanja

• Zaštita od pada i samoozljeđivanja

• Mjere sputavanja nemirnih bolesnika

• Sprječavanje komplikacija dugotrajnog mirovanja

• Provoditi opće mjere njege i zaštite

• Trajni nadzor bolesnika

• Prepoznavanje znakova i simptoma ovisnosti

• Provedba detoksikacijskog programa kod ovisnika o drogama

• Primjena terapije za ublažavanje apstinencijske krize

• Prepoznavanje znakova depresije

• Smanjivanje rizika za agresiju

8. SHIZOFRENIJA I DRUGI SUMANUTI POREMEĆAJI 160 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje i definiranje psihotičnih poremećaja

• Poznavanje epidemiologije etiologije i specifičnih simptoma shizofrenije

• Poznavanje kliničkih oblika shizofrenije

• Poznavanje psihopatoloških procesa (iskrivljeno doživljavanje stvarnosti, povlačenje, dezintegracija, osiromašenje psihičkih funkcija)

• Poznavanje pojavnosti suicida kod shizofrenih bolesnika

• Terapijski pristupi liječenju i zbrinjavanju

Praktične vještine

• Vještine procjene bolesnikovog stanja kod prijema

• Primijeniti specifične postupke zbrinjavanja psihijatrijskog bolesnika kod prijama na odjel

• Procjena rizika od agresivnog i /ili suicidalnog ponašanja

• Vještine zbrinjavanja bolesnika u stanju psihomotornog uzbuđenja

• Vještine zbrinjavanja bolesnika sa osiromašenjem psihomotorike

• Procjena sposobnosti samozbrinjavanja

• Kontrola i nadzor unosa hrane i tekućine

• Kontrola i nadzor uzimanja lijekova

• Promatranje i uočavanje nuspojava

• Vještina davanja terapije peroralno i parenteralno

• Trening vještina samozbrinjavanja

• Provođenje dnevnog programa aktivnosti: radno okupacijska terapija, rekreacija, učenje socijalnih vještina

• Primjena specifične postupke zbrinjavanja bolesnika kod premještaja ili otpusta

9. POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA 120 sati

Teorijska znanja

• Depresija

• Manija

• Bipolarni afektivni poremećaj

• Poznavanje simptoma i vrste poremećaja raspoloženja

• Poznavanje ključnih simptoma depresije

• Poznavanje razlike između tugovanja i depresije kao poremećaja

• Poznavanje rizika od suicida

• Poznavanje simptoma manije

Praktične vještine

• Uspostava terapijske komunikacije

• Osiguravanje terapijskog okruženja

• Stvaranje terapijskog odnosa

• Individualan pristup i stvaranje odnosa suradnje i povjerenja

• Kontrola uzimanja hrane i lijekova

• Otklanjanje rizika suicidalnosti –promatranje ponašanja, kontrola, praćenje, zaštita od samoubilačkih poriva

• Vještine usmjerene ka smanjenju simptoma manije

• Pomoć bolesniku u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba

• Zaštita okoline bolesnika i postavljanje ograničenja

• Uključivanje bolesnika u grupnu terapiju

• Kontrola i smanjivanje hiperaktivnosti kod maničnih bolesnika

• Primjena lijekova – poznavanje djelovanja lijekova i nuspojava

• Kontrola koncentracije litija u krvi

• Važnost brige za uzimanje hrane, tekućine i korištenje odmora

10. ANKSIOZNI POREMEĆAJI 40 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje specifičnih simptoma anksioznih poremećaja (psiholoških i tjelesnih)

• Poznavanje vrsta anksioznih poremećaja

• Poznavanje psiholoških tehnika u radu i sestrinske intervencije za smanjenje anksioznosti

• Poznavanje psiholoških tehnika u radu bolesnika oboljelih od PTSP-a

Praktične vještine

• Opservacija i sposobnost prepoznavanja anksioznih poremećaja

• Primjena specifičnih komunikacijskih vještina (aktivno slušanje, prisutnost, empatija)

• Korištenje psiholoških tehnika u radu (opservacijske grupe, radna i socio terapija)

• Trening socijalnih vještina (razvijanje socijalnih i komunikacijskih vještina)

• Prepoznavanje promjena u ponašanju (agresivnost, bijes)

• Prepoznavanje nezdravstvenog ponašanje (alkoholizam, ovisnosti)

• Primjena specifičnih komunikacijskih vještina –aktivno slušanje, prisutnost, empatija

11. POREMEĆAJI HRANJENJA 40 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje vrste poremećaja prehrane: anoreksija, bulimija, pretilost

• Poznavanje razlike anoreksije i bulimije

• Poznavanje terapijskih postupaka i uloga sestre u liječenju

Praktične vještine

• Prepoznavanje simptoma poremećaja prehrane

• Primjena određenih programa u zbrinjavanju osoba s poremećajem prehrane

• Sestrinske intervencije za osiguravanje prehrane, sprečavanje čišćenja, praćenje težine, provjere hrane, bilježiti unos i eliminaciju

• Primjenjivanje teorijskog znanja za hranjenje nazogastričnom sondom

• Sestrinske intervencije kod prisilne hospitalizacije vitalno ugroženih bolesnika

• Savjetovanje bolesnika i obitelj o važnosti normalne težine

• Dokumentiranje primjenjenih protokola o tretmanu bolesnika, bilježiti napredovanje i registrirati njegu bolesnika

12. POREMEĆAJI OSOBNOSTI 40 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje specifičnih poremećaja i ponašanja odraslih

• Poznavanje etiologije i kliničke slike poremećaja osobnosti

• Poznavanje terapijskih pristupa u liječenju

Praktične vještine

• Primjenjivanje specifičnih tehnika zbrinjavanja

• Sudjelovanje u grupnoj i obiteljskoj terapiji

• Sprječavanje zloupotrebe lijekova

• Ograničavanje negativnog ponašanja postavljanjem granica

• Prepoznavanje rizika od suicida

13. HITNA STANJA U PSIHIJATRIJI 80 sati

Teorijska znanja

• Suicidalni bolesnik

• Agresivni i nasilni bolesnik

• Panika

• Manija

• Shizofrenija; katatoni i paranoidni bolesnici

• Akutno opito stanje

• Patološko opito stanje

• Delirij

• Sotikolinergičke intoksikacije

• Intoksikacije psihoaktivnim tvarima

• Smetnje sustezanja

• Maligni neuroleptički sindrom

• Epileptički napad – veliki

• Epileptički status

Praktične vještine

• Procjena razine stanja svijesti

• Procjena vitalnih funkcija pacijenta

• Opservacija vanjskog izgleda (ožiljci, hematomi, frakture, rane, krvarenja i ostala oštećenja)

• Procjena rizika od aspiracije, omogućiti optimalno disanje

• Prepoznavanje pojave suicidnih misli i nakana

• Osiguravanje sigurnosti postavljanjem granica u ponašanju

• Definiranje različitih oblika agresivnog ponašanja i prepoznavanje čimbenika koji uzrokuju agresivno ponašanje

• Vještine komunikacije s agresivnim bolesnikom

• Demonstriranje modela smirivanja bolesnika

• Primjena fizičke sile u zaštiti bolesnika

• Prepoznavanje znakova akutne alkoholne intoksikacije te provođenje standardnih terapijskih postupaka

• Standardni postupci za akutno i patološko opito stanje

• Sestrinske intervencije kod delirantnog bolesnika

• Standardni postupci za antikolinergičke intoksikacije

• Standardni postupci za intoksikacije psihoaktivnim tvarima

• Standardni postupci za maligni neuroleptički sindrom

14. DJECA I ADOLESCENTI 80 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje poremećaja u ponašanju koji se pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji

• Poznavanje razvojnih poremećaja (autizam, tikovi)

• Poznavanje psihičkih poremećaja u dječjoj i adolescentnoj dobi

• Poznavanje terapijskih pristupa i intervencije

Praktične vještine

• Opservacija stanja svijesti, stupnja anksioznosti, orijentacije, promjena raspoloženja, prisutnost halucinacija, odnos prema lijekovima

• Primjenjivanje odgovarajućih oblika individualne njege

• Uspostavljanje terapijskog odnosa

• Primjenjivati tehnike savjetovanja

• Prepoznavanje simptoma uznemirenosti i anksioznosti

• Nadziranje uzimanja psihofarmaka i prepoznavanja mogućih nuspojava

• Registriranje promjena u bolesnika, zadovoljavanje potreba u higijenskim navikama i vođenje nadzora nad tjelesnim funkcijama

15. FORENZIČNA PSIHIJATRIJA 80 sati

Teorijska znanja

• Poznavavanje zakonskih aspekata u liječenju forenzičnog bolesnika

• Poznavanje postupaka prisilne hospitalizacije

• Poznavanje specifičnosti rada medicinske sestre na forenzičnom odjelu

• Poznavanje terapijskih pristupa u zbrinjavanju i liječenju forenzičnih bolesnika

• Poznavanje provođenja forenzičnog tretmana i odgojnih mjera

Praktične vještine

• Sudjelovanje u dijagnostičkim postupcima psihijatrijskih vještačenja

• Provođenje forenzične skrbi u liječenju

• Sestrinske intervencije kod primjene prehrane i terapije

• Kreiranje i provođenje okupacijske terapije

• Sudjelovanje u timskom radu

• Poticanje na terapijske aktivnosti – terapijska zajednica, rad u grupi

• Opservacija, registracija i neutralizacija potencijalnog rizičnog ponašanja

16. PSHIJATRIJA U ZAJEDNICI 40 sati

Teorijska znanja

• Poznavanje vrste institucija za prevenciju psihičkih poremećaja

• Poznavanje djelokruga rada u centrima za mentalno zdravlje (prevencija, strategija razvoja, epidemiologija)

• Poznavanje djelokruga rada u centrima za prevenciju ovisnosti

• Poznavanje mogućnosti rada u klubovima i udrugama

• Poznavanje primarne, sekundarne i tercijarne prevencije

Praktične vještine

• Primjena stečenih znanja i otvorenost za suradnju sa institucijama i izvaninstitucijskim organizacijama koje rade na podizanju kvalitete mentalnog zdravlja

• Provedba edukativnih seminara za djelatnike odgojno obrazovnog sustava

• Zdravstvena edukacija u obitelji

• Organizacija predavanja po školama

• Sudjelovanje u predavanjima

• Izrada i distribucija propagandnog materijala

• Prevencija HIV-a i Hepatitisa

• Testiranje bolesnika na droge

• Rad u maloj grupi s ovisnicima

• Rad s obitelji

• Suradnja sa Centrima za socijalnu skrb

• Administrativni rad – vođenje arhive, kartoteke, statistika

17. PRIPREMA ZAVRŠNOG ISPITA 40 sati

U suradnji i pod patronatom mentora.

PRILOG II.

PRILOG III.

PRILOG IV.

PRILOG V.

Popis teorijskih znanja koje je potrebno usvojiti i praktičnih vještina koje je potrebno obaviti kao preduvjet za pristupanje specijalističkom ispitu za djelatnost hitne medicinske pomoći za kandidate kojima se radni staž priznaje kao specijalistički.

Plan i program je podijeljen na teorijsku nastavu i praktične vještine koje se odvijaju u kabinetima županijskih zavoda za hitnu medicinu u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, te praktičnu nastavu koju je potrebno obaviti u zdravstvenim ustanovama (klinički bolnički centri, kliničke bolnice, klinike).

Predavače za teorijsku nastavu kao i provođenje praktične nastave imenuje ministar nadležan za zdravstvo (medicinske sestre- medicinski tehničari i liječnici).

Broj polaznika u skupini za vježbe u kabinetima je maksimalno 10 po timu.

Od početka edukacije do pristupanja specijalističkom ispitu ne smije proći više od 3 mjeseca, osim zbog opravdanih razloga (bolest/bolest djeteta).

TEORIJSKA NASTAVA 80 sati

• farmakologija u hitnoj medicini

• auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja

• ABCDE procjena

• ocjenske ljestvice (GCS)

• mehanička ventilacija

• oksigenoterapija

• otvaranje dišnog puta

• održavanje prohodnosti dišnog puta

• brza intubacija u slijedu

• osnovni principi nadoknade tekućine

• šok – patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje

• venski put – periferni, centralni (otvaranje, održavanje, specifičnosti)

• krvarenja – vanjska i unutarnja (procjena i obrada)

• postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija («monitoring»)

• utvrđivanje smrti

• osnovni poremećaji srčanog ritma

• akutni infarkt miokarda

• akutni koronarni sindrom

• srčani zastoj i zastoj disanja

• plućna embolija

• hipertenzivna kriza

• sinkopa

• tamponada srca

• disekcija aorte

• krvarenja iz gastrointestinalnog trakta

• akutni pankreatitis

• akutno zatajenje jetre

• abdominalna bol

• akutno zatajenje bubrega

• renalna bol

• akutna respiratorna insuficijencija

• astmatski status

• ARDS (akutni respiratorni distres sindrom)

• strano tijelo u dišnom putu

• akutne komplikacije Diabetes mellitusa

• DIK

• akutna otrovanja

• opekline i ozebline

• ozljede uzrokovane kemijskim agensima i električnom energijom

• postupak s amputiranim dijelom tijela

• Crash i Blast sindrom

• trauma trudnice

• vrste ozljeda – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremiteta

• primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe

• ubodi i ugrizi otrovnih životinja

• hitna stanja u ginekologiji i porodiljstvu

• porod

• zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje

• transport trudnice

• oživljavanje trudnice

• temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčeta

• načela inicijalnog zbrinjavanja nedonoščeta

• konvulzije novorođenčeta

• hitna stanja u pedijatriji

• procjena kritičnog djeteta

• temeljni i napredni postupci održavanja života djece

• šok kod djece

• primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta

• hitna stanja u neurologiji

• neurološka procjena pacijenta

• hitna stanja u psihijatriji

• zlostavljana odrasla osoba i dijete

• akutne zarazne bolesti

• postupci i procedure osobne zaštite kod zbrinjavanja infektoloških pacijenata

• mjere zaštite od infektivnih bolesti i korištenje zaštitne opreme

• ozljede oka

• hitna stanja u otorinolaringologiji

• epistaksa

• dokumentacija medicinske sestre- medicinskog tehničara

• temeljni i napredni postupci održavanja života odraslih

• načini primjene lijekova

• mehanizmi nastanka ozlijede

• trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama

• kemijske katastrofe i masovne nesreće

• akcidentalna stanja ili stanja uzrokovana fizičkim čimbenicima

• načini transporta, transportni položaji i nadzor bolesnika tijekom transporta

• osnove rada u helikopterskom hitnom medicinskom zbrinjavanju

• priprema pacijenta za prijevoz helikopterom

• prijavno dojavna jedinica

PRAKTIČNA NASTAVA 120 sati

• ABCDE pristup

• metode održavanje dišnog puta

• orofaringealna intubacija

• nazofaringealna intubacija

• laringealna maska (LMA)

• endotrahealna intubacija

• konikotomija

• čišćenje dišnog puta (aspiracija)

• primjena kisika

• metode umjetne ventilacije

• tehnike primjene lijekova

• postupci otvaranja i održavanja perifernog venskog puta

• ocjenske ljestvice

• postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija («monitoring»)

• uporaba kapnometra

• uporaba glukometra

• uporaba perfuzora

• primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe (odrasli i djeca)

• zbrinjavanje opeklina i ozeblina (odrasli i djeca)

• određivanje postotka opečene površine tijela (odrasli i djeca)

• metode zaustavljanja krvarenja

• zavojni materijal i najčešći zavoji

• temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi

• procjena kritičnog djeteta (ABCD)

• intraosealni pristup

• temeljni i napredni postupci održavanja života djece

• temeljni i napredni postupci održavanja života odraslih

• snimanje EKG-a

• prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma

• automatska vanjska defibrilacija (AED)

• defibrilacija

• sinkronizirana kardioverzija (asistencija)

• transkutana elektrostimulacija srca (asistencija)

• imobilizacija i deimobilizacija

• skidanje kacige

• tehnike izvlačenja

• trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama

• prijavno dojavna jedinica u županijskim zavodima za hitnu medicinu (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb) javljanje na telefonske pozive, zaprimanje i spremanje poziva, predavanje poziva ekipi na terenu 8 sati

• standardna oprema u vozilu i njezino održavanje

PRAKTIČNA NASTAVA KOJU JE POTREBNO OBAVITI U STACIONARNIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA