NN 29/2022 (8.3.2022.), Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. – 2027.

HRVATSKI SABOR

366

Na temelju članka 31. stavka 1. Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 25/20.) Hrvatski sabor na sjednici 25. veljače 2022. donio je

PROGRAM

STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2021. – 2027.

UVOD

Na temelju Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, broj 25/20.), Državni zavod za statistiku, u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izrađuje Nacrt prijedloga programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program).

U skladu s odredbama članaka 9. Zakona o službenoj statistici nositelji službene statistike jesu:

– Državni zavod za statistiku, kao središnje tijelo

– Hrvatska narodna banka

– druga ovlaštena tijela službene statistike određena Programom.

Na temelju članka 9. stavka 2. točke 3. Zakona o službenoj statistici, ovim Programom kao nositelji službene statistike utvrđuju se sljedeća ovlaštena tijela:

– Ministarstvo financija

– Ministarstvo poljoprivrede

– Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

– Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Sva navedena tijela čine nacionalni sustav službene statistike Republike Hrvatske. Strateški i programski dokumenti sustava službene statistike Republike Hrvatske, koje donosi Hrvatski sabor, obuhvaćaju aktivnosti koje sustav provodi za europske i nacionalne potrebe te se redovito usklađuju s relevantnim europskim zakonodavstvom i standardima.

Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske donosi se za razdoblje koje je istovjetno razdoblju trajanja Europskoga statističkog programa iz članka 13. Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici. U tijeku sljedećega višegodišnjega financijskog okvira (u daljnjem tekstu: VFO) za razdoblje 2021. – 2027. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093, kontinuitet proizvodnje i diseminacije europske statistike osiguran je u okviru novog programa te je donesena Uredba (EU) 2021/690 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi programa za unutarnje tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, područje bilja, životinja, hrane i hrane za životinje te europsku statistiku (Program jedinstvenog tržišta), u daljnjem tekstu: Program jedinstvenog tržišta. Ukratko, u programskom razdoblju 2021. – 2027. Europski statistički program dio je Programa jedinstvenog tržišta. Njime se uspostavlja financijski okvir za pružanje visokokvalitetne, usporedive i pouzdane europske statistike kako bi se potaknulo osmišljavanje, praćenje i vrednovanje svih politika Europske unije, a čini 14% proračuna navedenog Programa, točnije 552 000 000 EUR. Financijska sredstva pružat će se i nacionalnim uredima za statistiku u svrhu izrade i diseminacije visokokvalitetnih statističkih podataka namijenjenih praćenju gospodarskoga, socijalnoga, okolišnoga i teritorijalnog stanja.

Europski statistički program predstavlja okvir za planiranje aktivnosti nacionalnog statističkog sustava. Nacionalni planski dokumenti novoga programskog ciklusa 2021. – 2027. jesu Program statističkih aktivnosti 2021. – 2027. te Godišnji provedbeni planovi statističkih aktivnosti za pojedinu godinu, a usklađuju se i sa Strategijom razvitka službene statistike 2021. – 2030. (u daljnjem tekstu: Strategija). Točnije, Program je srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja službene statistike Republike Hrvatske koji se odnosi na sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027. te detaljnije određuje razvojne ciljeve i načine ostvarenja pojedinih strateških ciljeva definiranih Strategijom, dok se za svaku godinu trajanja Programa donosi Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske.

Program obuhvaća prioritetna područja, aktivnosti koje hrvatski statistički sustav treba obuhvatiti u razdoblju na koje se odnosi, pregled razvojnih ciljeva službene statistike po statističkim područjima, glavne rezultate koje treba proizvesti i diseminirati, odgovorne nositelje službene statistike te osnovnu namjenu i glavne korisnike statističkih podataka.

Pri izradi Programa statističkih aktivnosti krenulo se od potreba korisnika, ali i obveza koje proizlaze iz članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji koji su navedeni u dokumentu Statistical Requirements Compendium[7](Izdanje 2021. Statistical Requirements Compendium — 2021 edition - Products Manuals and Guidelines – Eurostat (europa.eu)) (izdanje 2021.), stoga je razrada aktivnosti i razvojnih ciljeva Programa strukturirana upravo prema statističkim područjima u skladu s međunarodnom klasifikacijom statističkih aktivnosti.

Budući da se Program izrađuje u skladu s potrebama korisnika, moguće ga je mijenjati i dopunjivati kako bi se uključili naknadni zahtjevi korisnika i obveze dostave statističkih podataka Europske komisije definirane novim zakonodavstvom. Također postoji mogućnost naknadnih izmjena sadržaja Programa, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima. Izmjene i dopune Programa provode se u skladu s odredbama Zakona o službenoj statistici.

1. ULOGA SLUŽBENE STATISTIKE I TEMELJNA STATISTIČKA NAČELA

Temeljna uloga službene statistike očituje se u kontinuiranu razvoju statistike te proizvodnji i diseminaciji statističkih podataka u skladu s temeljnim načelima službene statistike. Jedan od glavnih zadataka statističkog sustava jest učinkovita i pravodobna priprema i diseminacija kvalitetnih statističkih pokazatelja koji prikazuju ekonomske i društvene pojave i procese te osiguravaju korisnicima pouzdan izvor za analizu postojećeg stanja i donošenje odluka. Službena statistika osigurava pružanje visokokvalitetnih, usporedivih i pouzdanih statističkih podataka koji podupiru oblik, praćenje i ocjenu svih politika te pomažu društvu u cjelini u donošenju odluka temeljenih na podacima i aktivnom sudjelovanju u demokratskim procesima.

Raspoloživi statistički podaci moraju imati zadovoljavajuću kvalitetu te udovoljiti potrebama različitih korisnika (Vlade Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, istraživačkih ustanova, gospodarstva i šire javnosti). Kvaliteta službene statistike mjeri se s obzirom na njezinu relevantnost, točnost, pouzdanost, pravodobnost, usklađenost, međunarodnu i regionalnu usporedivost te laku dostupnost korisnicima. Usmjerenost na kvalitetu službene statistike zajamčena je Zakonom o službenoj statistici, koji propisuje temeljna načela službene statistike, i Kodeksom prakse europske statistike. Uspostavljeni okvir za razvoj sustava kvalitete osnažuje koordinaciju aktivnosti vezanih za kvalitetu sustava službene statistike. Definirana je organizacijska struktura za upravljanje kvalitetom te instrumenti i alati radi unaprjeđivanja kvalitete statističkih procesa i proizvoda u skladu s preporukama EU.

U budućem razdoblju potrebno je ojačati sustav upravljanja kvalitetom na provedbenoj razini i proširivati obuhvat kontrole kvalitete statističkih proizvoda. Trajna usmjerenost na zadovoljstvo korisnika i daljnji rad na unaprjeđivanju diseminacije službene statistike ključna su područja u budućem razvoju službene statistike.

Obzirom da Državni zavod za statistiku nacionalnoj razini ima specifičnu horizontalnu ulogu proizvođača službene statistike, u kontekstu provedbe Zakona o strateškom planiranju i upravljanju razvojem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 123/17.; u daljnjem tekstu: Zakon o strateškom planiranju) pruža podršku i osigurava širok raspon pouzdanih statističkih podataka koje koriste tijela državne uprave i tijela javne vlasti prilikom planiranja, oblikovanja i provedbe javnih politika te praćenja njihovih učinaka u budućem periodu. Državni zavod za statistiku i Eurostat predstavljaju značajan izvor podataka koji se koriste kao pokazatelji u mjerenju uspješnosti javnih politika, a koji su navedeni u Biblioteci pokazatelja, registru svih pokazatelja korištenih u nacionalnim aktima strateškog planiranja kojeg je ustrojilo i održava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, kao Koordinacijsko tijelo u provedbi Zakona o strateškom planiranju.

Službena statistika važna je ne samo u nacionalnim nego i u međunarodnim okvirima jer omogućuje usporedbu pojedinih aspekata društvenoga i ekonomskog razvitka s drugim zemljama. S obzirom na članstvo Republike Hrvatske u EU, poseban naglasak stavlja se na ulogu statističkog sustava Republike Hrvatske u Europskome statističkom sustavu (ESS) te omogućivanje usporedivosti statističkih podataka Republike Hrvatske s podacima država članica EU-a.

Proizvodnja službene statistike uređena je strogim pravnim okvirom[8](Ugovor o funkcioniranju EU: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:C:2016:202:FULL&from=EN i Uredba (EZ) br.223/2009 o europskoj statistici kako je izmijenjena Uredbom (EU 2015/759 http://eur-lex.europa.eu/legalcontent/hr/TXT/PDF/?uri=CELEX:02009R0223-20150608&from=HR 2) i dopunjena snažnim autonomnim okvirom kvalitete, čija je okosnica Kodeks prakse europske statistike[9](Kodeks prakse europske statistike:http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3859598/5922169/10425-HR-HR.PDF, https://www.dzs.hr/Hrv/international/code_of_practice_hr.pdf) i Okvir za osiguranje kvalitete Europskoga statističkog sustava[10](Okvir za osiguranje kvalitete Europskoga statističkog sustava: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/64157/4392716/ESS-QAF-V1-2final.pdf/bbf5970c-1adf-46c8-afc3-58ce177a0646 3https://www.dzs.hr/Hrv/international/Quality_Report/Quality_Report_Documents/Okvir%20za%20osiguranje%20kvalitete%20Europskoga%20statistickog%20sustava.pdf).

Nositelji službene statistike u svojem radu profesionalno su neovisni, nepristrani prema svim korisnicima, objektivni i pouzdani te poštuju načela statističke povjerljivosti i troškovne učinkovitosti. Razvoj, proizvodnja i diseminacija službenih statističkih podataka temelje se na propisanim metodologijama, najboljim međunarodnim standardima i transparentno dokumentiranim odgovarajućim postupcima te na sljedećim kriterijima kvalitete: relevantnost, točnost, pravodobnost i poštivanje rokova objavljivanja, usklađenost i usporedivost, dostupnost i jasnoća podataka.

Temeljna statistička načela

Službena statistika razvija se, proizvodi i diseminira na osnovi temeljnih statističkih načela koja su definirana Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici.

U nastavku se navode temeljna načela službene statistike.

(a) Stručna neovisnost znači da se službena statistika razvija, proizvodi i diseminira neovisno o političkim ili interesnim skupinama, posebno u vezi s odabirom tehnika, definicija, metodologija i izvora podataka te rasporeda i sadržaja svih oblika diseminacije.

(b) Nepristranost znači da se službena statistika razvija, proizvodi i diseminira na transparentan način te da se svim korisnicima pristupa jednako.

(c) Objektivnost znači da se službena statistika razvija, proizvodi i diseminira na sustavnoj, pouzdanoj i nepristranoj osnovi te da se pritom primjenjuju profesionalni i etički standardi.

(d) Pouzdanost znači da službena statistika mora što vjernije, što točnije i što dosljednije prikazivati promatrane pojave, pri čemu se za odabir izvora, metoda i postupaka primjenjuju znanstveni kriteriji.

(e) Statistička povjerljivost znači da se osigurava zaštita povjerljivih podataka koji su prikupljeni izravno za statističke svrhe ili neizravno iz administrativnih ili drugih izvora te uključuje zabranu korištenja prikupljenih statističkih podataka za nestatističke svrhe i njihovo nezakonito otkrivanje.

(f) Troškovna učinkovitost (isplativost) znači da troškovi proizvodnje službene statistike moraju biti razmjerni važnosti ciljanog rezultata i koristi te da se resursi moraju optimalno iskoristiti i da se opterećenje odgovora izvještajnih jedinica mora svesti na najmanju moguću mjeru. Kad god je to moguće, tražene podatke potrebno je proizvesti na temelju već postojećih izvora podataka.

U razvoju, proizvodnji i diseminaciji službene statistike, osim temeljnih statističkih načela, primjenjuju se i načela Kodeksa prakse europske statistike, koja upućuju na učinkovito institucijsko okružje, optimalne statističke procese i kvalitetne statističke rezultate.

2. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA SLUŽBENE STATISTIKE REPUBLIKE HRVATSKE

Vizija razvoja hrvatskoga statističkog sustava kao suvremene, relevantne i inovativne statistike koja vjerodostojno prikazuje stanje društvenih i ekonomskih pojava, ostvarit će se sinergijskim djelovanjem strateških ciljeva definiranih unutar tri prioritetna područja.

Prioritet 1.     Daljnje jačanje nacionalnoga statističkog sustava te uspješna suradnja s Europskim statističkim sustavom

Prioritet 2.     Modernizacija i razvoj statističkih procesa

Prioritet 3.     Osiguravanje kvalitetnih, usporedivih i pravodobnih službenih statističkih podataka te njihovo unaprjeđi­vanje

Strateški ciljevi određeni Strategijom razvitka službene statistike 2021. – 2030. Republike Hrvatske detaljnije su razrađeni nizom razvojnih ciljeva koji su predstavljeni unutar statističkih poglavlja, tema i modula ovog Programa.

Radi što uspješnijeg ostvarenja postavljenih strateških ciljeva proces strateškog planiranja pomno je razrađen i usklađen logičkim okvirom koji povezuje dugoročno, srednjoročno i kratkoročno planiranje s ekvivalentnim razinama ciljeva te pokazatelja uspješnosti s ciljnim vrijednostima.

U 4. poglavlju, pod naslovom Pregled strateških ciljeva po razvojnim ciljevima i pokazateljima, daje se prikaz razvojnih ciljeva ovog Programa koji pridonose ostvarenju strateških ciljeva određenih u Strategiji.

U nastavku se daje pregled strateških ciljeva definiranih Strategijom razvitka službene statistike 2021. – 2030.

Prioritet 1.     Daljnje jačanje nacionalnoga statističkog sustava te uspješna suradnja s Europskim statističkim sustavom

Razvoj sustava službene statistike složen je proces koji zahtijeva stalnu suradnju s korisnicima, nositeljima službene statistike te izvještajnim jedinicama sustavnim praćenjem i primjenom međunarodnih standarda. Održivost i razvoj sustava službene statistike Republike Hrvatske postiže se pravodobnim i kontinuiranim razvojem ljudskih potencijala stručnom izobrazbom, uspostavljanjem pozitivne organizacijske strukture te učinkovitom organizacijom cjelovitog sustava službene statistike u skladu s korisničkim potrebama i zahtjevima. Polazeći od načela financijske racionalnosti, uvažavat će se ograničenja vezana za raspoloživost financijskih sredstava osiguranih u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se u skladu s mogućnostima uvodila nova statistička istraživanja.

Radi daljnjeg jačanja i unaprjeđivanja institucijske koordinacije i komunikacije na provedbenoj razini ostvarenje definiranog prioriteta osigurat će se realizacijom sljedećih strateških ciljeva:

Strateški cilj 1.1.     Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

Dobra i učinkovita koordinacija i komunikacija između nositelja službene statistike doprinosi jačanju i unaprjeđivanju kvalitete sustava i, u konačnici, kvaliteti statističkih podataka. Na provedbenoj razini podrazumijeva rad na međusobnom usklađivanju metodologija između nositelja službene statistike, razmjenu podataka unutar sustava, usuglašavanje stavova u zahtjevima prema administrativnim izvorima podataka, unaprjeđenje postojećih i uspostava novih javnih registara u komunikaciji s Eurostatom i ostalim vanjskim institucijama, održavanje koordinacijskih sastanaka u upravljačkom tijelu (Odbor za sustav službene statistike Republike Hrvatske) te u različitim radnim skupinama, kao i praćenje primjene Kodeksa prakse europske statistike. Cilj integracije statističkih podataka u nacionalni statistički sustav jest racionalno korištenje resursa različitih institucija te smanjivanje opterećenja davatelja podataka. Cilj svega navedenog jest osigurati bolju komunikaciju i unaprijediti kvalitetu statističkih proizvoda te osigurati bolju konzistentnost u podacima koji se prikupljaju, objavljuju ili koriste unutar statističkog sustava.

Strateški cilj 1.2.     Aktivna suradnja s ESS-om u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

Sustav službene statistike Republike Hrvatske sastavni je dio ESS-a te partnerskim odnosom sudjeluje u razvoju, proizvodnji i diseminaciji europskih statistika. Ima obvezu sustavno sudjelovati u definiranju međunarodnih standarda i pravnih okvira te njihovoj primjeni na nacionalnoj razini. Kao dio širega ESS-a, hrvatski statistički sustav osigurava usklađene i usporedive službene statističke podatke koji omogućuju usporedbu pojedinih aspekata društvenoga i ekonomskog napretka na međunarodnoj razini.

Strateški cilj 1.3.     Razvoj ljudskih potencijala kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđivanjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

Razina stručnosti raspoloživih ljudskih potencijala utječe na kvalitetu službene statistike. Proširivanje znanja i vještina, razvoj kompetencija ljudskih potencijala, planski sustav upravljanja ljudskim potencijalima, kontinuirana izobrazba i sustav motiviranja koji su usmjereni na osiguravanje primjerenih resursa jamče razvoj, proizvodnju i diseminaciju službene statistike i dugoročnu održivost sustava službene statistike.

Prioritet 2.     Modernizacija i razvoj statističkih procesa

Strateški cilj 2.1.     Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

Učinkovitost se postiže uvođenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija u statističke procese, standardizacijom statističkih procesa i međusobnom razmjenom i prihvaćanjem standarda unutar sustava, uspostavom sustavnog praćenja upotrebe resursa unutar sustava te jačanjem potencijala administrativnih i drugih izvora podataka koji zamjenjuju provedbu istraživanja na temelju neposrednog prikupljanja podataka.

Usmjeravanje raspoloživih resursa statističkog sustava u optimizaciju statističkih procesa i inovacijske aktivnosti koje moderniziraju i unaprjeđuju statističke procese te razvoj automatiziranih tehnika koje se temelje na zajedničkim standardima primjenjivima za veći broj statističkih proizvoda provodi se primjenom novih informacijsko-komunikacijskih rješenja. Razvoj inovativnih metoda i alata te njihova primjena u statističkim procesima usmjereni su na povećanje relevantnosti i ukupne vrijednosti statističkih rezultata.

Strateški cilj 2.2.     Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

Opterećenje izvještajnih jedinica razmjerno je korisničkim potrebama za statističkim podacima te je predmet kontinuiranog praćenja i kontrole unutar statističkog sustava. Primjena odgovarajućih metoda uzorkovanja i odgovarajućih metoda prikupljanja podataka, uvođenje administrativnih i ostalih izvora podataka u statistička istraživanja, povezivanje podataka iz različitih izvora pri proizvodnji službenih statističkih podataka, uspostavljanje i korištenje statističkih registara te razmjena statističkih podataka unutar sustava aktivnosti su usmjerene na smanjenje opterećenosti izvještajnih jedinica i povećanje učinkovitosti statističkog sustava.

Prioritet 3.     Osiguravanje kvalitetnih, usporedivih i pravodobnih službenih statističkih podataka te njihovo unaprjeđivanje

U skladu s Kodeksom prakse europske statistike, raspoložive statistike moraju zadovoljavati potrebe korisnika. Statistike udovoljavaju europskim standardima kvalitete i služe potrebama europskih institucija, vlada, istraživačkih ustanova, poduzeća i šire javnosti. Kvaliteta rezultata mjeri se s obzirom na opseg u kojem su oni relevantni, točni i pouzdani, pravodobni, usklađeni, usporedivi na razini regija i zemalja te lako dostupni korisnicima.

Proizvodnjom i diseminacijom kvalitetnih, usporedivih i pravodobnih službenih statističkih podataka osigurava se raspoloživost nepristranih statističkih podataka hrvatskom društvu i gospodarstvu. Kontinuirano će se provoditi usklađivanje sa zahtjevima statističkog sustava Europske unije u pogledu brojnosti statističkih pokazatelja, rokova za objavljivanje i primijenjene metodologije.

Službena statistika temelji se na načelima stručne neovisnosti, nepristranosti, objektivnosti, pouzdanosti, statističke povjerljivosti i isplativosti. Dosljednom primjenom temeljnih načela službene statistike povećat će se kvaliteta statističkih podataka i usklađenost hrvatskoga statističkog sustava s europskim zahtjevima.

Strateški cilj 3.1.     Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

Radi povećanih potreba korisnika za službenim statističkim podacima na detaljnijim razinama te rastućih potreba za dodatnim pokazateljima koji će koristiti donositeljima odluka pri kreiranju politika statistički sustav unaprjeđuje obuhvat i kvalitetu statističkih proizvoda postupcima kojima se analiziraju i povećavaju skupovi podataka koji se prikupljaju od izvještajnih jedinica, povećava obuhvat izvještajnih jedinica na kojima se provode istraživanja te uvode alternativni izvori podataka. Sustavno praćenje i upravljanje kvalitetom statističkih proizvoda provodi se u svim segmentima statističkog sustava, slijedeći načela definirana Kodeksom prakse europske statistike.

Strateški cilj 3.2.     Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

Razvoj novih metodologija i standarda te sudjelovanje u razvoju standarda poput SIMS 2.0 (engl. Single Integrated Metadata Structure) za izvještavanje o kvaliteti te sudjelovanje u razvoju ekonomskih, društvenih, geografskih i drugih klasifikacija (NACE, CPA, ISCO, NACE engl. Statistical Classification of Economic Activities in the European Community, CPA engl. Statistical Classification of Products by Activity in the European Union, ISCO International Standard Classification of Occupations) i metodologija na međunarodnoj razini i u okviru ESS-a kontinuiran je proces u razvoju službene statistike. Sveukupni metodološki okvir koji se primjenjuje za razvoj, proizvodnju i diseminaciju službene statistike slijedi europske i ostale međunarodne standarde, smjernice i dobru praksu, ali istodobno je usmjeren na inovacije, kao što je eksperimentalna statistika, koja se koristi novim izvorima podataka i metodama kako bi što bolje odgovorila na potrebe korisnika. U razvoju metodologija i standarda uspostavlja se suradnja sa znanstvenom zajednicom radi poboljšanja metodologije, učinkovitosti primijenjenih metoda te promicanja upotrebe novih alata. Razvoj i unaprjeđivanje statističkih registara koji služe kao izvor podataka u različitim statističkim područjima doprinosi boljoj integraciji administrativnih i drugih izvora podataka za statističke svrhe.

Strateški cilj 3.3.     Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

Jedan od glavnih zadataka Državnog zavoda za statistiku jest učinkovita i pravodobna priprema te diseminacija kvalitetnih statističkih podataka koji su korisnicima pouzdan izvor za donošenje odluka i usklađivanje njihovih stajališta na temelju činjenica. Dosad je naglasak bio na usklađivanju proizvodnje službene statistike s europskim standardima koja je u velikoj mjeri ispunjena te su se time stvorili preduvjeti za usmjeravanje pozornosti na unaprjeđivanje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima.

Budući da su potrebe korisnika najvažnije za daljnji razvoj statističkog sustava, aktivnosti moraju biti usmjerene na zadovoljavanje tih potreba, što se ostvaruje zajedničkim suradnjom korisnika i nositelja službene statistike te izgradnjom kvalitetnog odnosa s korisnicima.

Unaprjeđivanje diseminacije i kvalitete odnosa s korisnicima obuhvaća širok spektar mogućnosti koje se primjenjuju u državama članicama Europske unije. Kako bismo se u bliskoj budućnosti približili dobroj praksi europskih zemalja, potrebno je stvoriti kvalitetne temelje s mogućnošću sustavne nadogradnje. Načini ostvarenja ciljeva za navedeno razdoblje obuhvaćaju razvoj sustava praćenja upotrebe službene statistike te dobivenih rezultata. Tako će se osigurati podaci o obilježjima korisnika, intenzitetu/učestalosti korištenja pojedinih statistika, kvaliteti usluga koje se pružaju korisnicima te njihovu zadovoljstvu tim uslugama. Kvalitetan odnos s korisnicima postiže se i njihovom izobrazbom te povećanjem obujma i kvalitete usluga koje će im biti stavljene na raspolaganje.

Pristup mikropodacima određen je pravilima i protokolima koji jasno određuju sve uvjete pristupa. Pritom se provode odgovarajuće mjere zaštite povjerljivih statističkih podataka i koriste nove tehnologije koje omogućuju troškovnu učinkovitost. Razvoj novih metoda zaštite povjerljivih statističkih podataka, uvođenje novih načina pristupa mikropodacima koji podrazumijevaju korištenje suvremenih tehnologija te proširenje skupa podataka za koji se može omogućiti pristup, doprinijet će jačanju uloge službene statistike.

Strateški cilj 3.4.     Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

Sustavno praćenje i prepoznavanje potreba korisnika za statističkim podacima, uzimajući u obzir mogućnosti i ograničenja službene statistike, rezultiraju razvojem i uvođenjem novih statističkih aktivnosti u sustav službene statistike. Pri razvoju i uvođenju novih istraživanja uzimaju se u obzir međunarodne obveze i obveze unutar ESS-a, utvrđuju se nacionalne potrebe, definiraju se prioriteti u programima rada, prate se strateški smjerovi određeni u strateškim dokumentima te se analiziraju raspoloživi resursi i dobrobiti od novih statističkih proizvoda. Novim statističkim aktivnostima povećava se relevantnost službene statistike.

Strateški cilj 3.5.     Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka

Službena statistika treba pravodobno odgovoriti na potrebe korisnika te, radi povećanja relevantnosti, podaci moraju biti dostupni u skladu s planiranim i objavljenim rokovima koji su poznati široj javnosti (Kalendar objavljivanja statističkih podataka dostupan je na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr). Rokovi za objavljivanje podataka usuglašeni su s Eurostatovim kalendarom objavljivanja podataka te su relevantni i za druge države članice Europske unije. Skraćivanje rokova za objavljivanje podataka ograničeno je u dijelu obrade podataka, i to tek nakon što su svi inputi dostatni i spremni za daljnju obradu u skladu sa zadanom metodologijom službene statistike, prema kojoj se obavljaju kontrola i validacija podataka.

Aktivnosti usmjerene na unaprjeđivanje pravodobnosti i skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka odnose se uglavnom na modernizaciju u prikupljanju i obradi podataka, što rezultira skraćivanjem pojedinih faza obrade i time doprinosi ukupnom povećanju pravodobnosti konačna objavljivanja statističkih rezultata.

Indikativni financijski okvir

Financijski okvir za provedbu ovog Programa sadržan je u državnom proračunu Republike Hrvatske odnosno proračunima nositelja službene statistike te u drugim izvorima u skladu sa zakonom. Drugi izvor sredstava, posebno onih aktivnosti koje se odnose na razvoj i unaprjeđenje sustava, najčešće su Eurostatove darovnice te Strukturni fondovi EU.

U sklopu Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova) Državni zavod za statistiku namjerava provesti projekt Uvođenje sustava procjenjivanja troškova statističkih procesa i proizvoda. Cilj projekta jest usklađivanje s Kodeksom prakse europske statistike, odnosno određivanje mjere djelotvornosti u kojoj se raspoloživi resursi koriste te uspostavljanje sustava učinkovitog upravljanja resursima.

Europski statistički program

U skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, Europski statistički program predviđa okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike, kojim se utvrđuju glavna područja i ciljevi aktivnosti planiranih za razdoblje koje odgovara razdoblju višegodišnjega financijskog okvira (VFO[11](Višegodišnji financijski okvir postao je Ugovorom iz Lisabona pravno obvezujući akt. Osim što se njime utvrđuju »godišnje gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za preuzimanje obveza po kategorijama izdataka i godišnje gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za plaćanja«, u članku 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navodi se da se VFO-om »utvrđuju i sve druge odredbe koje su potrebne da bi godišnji proračunski postupak neometano tekao«. Uredbu o VFO-u prati međuinstitucijski sporazum kojim su obuhvaćena područja proračunske discipline, suradnje u proračunskim pitanjima i dobroga financijskog upravljanja. Peti, aktualni VFO, kojim je obuhvaćeno razdoblje od 2014. do 2020., donesen je 2. prosinca 2013. U pokušaju da se ublaži konflikt, pojača proračunska disciplina i poboljša izvršenje proračuna boljim planiranjem, razvijen je koncept višegodišnje financijske perspektive.)). U programskom razdoblju 2021. – 2027. Europski statistički program dio je Programa jedinstvenog tržišta. Cilj Europskoga statističkog programa je usmjerenost europske statistike na informacije potrebne za planiranje, provedbu, nadgledanje i ocjenjivanje politika EU-a te da ujedno statističke informacije budu usklađene, usporedive, pouzdane, prilagođene korisniku i dostupne. Njime se također uspostavlja financijski okvir za pružanje visokokvalitetne, usporedive i pouzdane europske statistike kako bi se poduprlo planiranje, praćenje i evaluacija svih politika EU-a. Za sljedeći proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. predviđa se okvirno 500 milijuna eura za provedbu Europskog statističkog programa. Financijska sredstva omogućit će razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike odnosno djelovanje Eurostata kao statističkog ureda EU-a i provedbu razvojnih aktivnosti i aktivnosti prilagodbe nacionalnih statističkih sustava novim zahtjevima za podacima i unaprjeđenju kvalitete europske statistike namijenjene praćenju gospodarskoga, socijalnoga, okolišnoga i teritorijalnog stanja u EU.

U skladu s Programom za jedinstveno tržište, Europska komisija priprema godišnje programe rada, kojim planira, među ostalim, dodjeljivanje financijskih sredstava nacionalnim statističkim uredima, koji potom provode razvojne aktivnosti i inicijative.

U nastavku dokumenta daje se prikaz statističkih područja i razvojnih ciljeva službene statistike Republike Hrvatske. Radi izvršavanja Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske donosi se Godišnji provedbeni plan (GPP) kao kratkoročni akt strateškog planiranja statističkih aktivnosti za svaku godinu na koju se odnosi Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Njime se određuju konkretne statističke aktivnosti, način i rokovi prikupljanja podataka te je zakonska osnova za provedbu statističkih aktivnosti iz koje proizlazi obveza nositelja službene statistike, ali i izvještajnih jedinica, da sudjeluju u provedbi statističkih istraživanja i proizvodnji službenih statističkih podataka.

3. PREGLED STATISTIČKIH PODRUČJA I RAZVOJNIH CILJEVA SLUŽBENE STATISTIKE REPUBLIKE HRVATSKE

POGLAVLJE I. – DEMOGRAFSKE I DRUŠTVENE STATISTIKE

Tema 1.1. Stanovništvo

MODUL 1.1.1. Demografija, migracije stanovništva i projekcije

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo unutarnjih poslova (podaci o preseljenju stanovništva)

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Godišnji demografski statistički podaci ključni su za proučavanje i definiranje širokog spektra politika, a posebno za provedbu socijalnih i gospodarskih mjera na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Vitalna statistika temelji se na sustavnom prikupljanju informacija vezanih za evidencije vitalnih događaja u državnim maticama te obuhvaća prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o rođenima i umrlima te o sklopljenim i razvedenim brakovima.

Statistika migracije stanovništva temelji se na podacima Ministarstva unutarnjih poslova, a obuhvaća prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo te o preseljenim osobama unutar granica Republike Hrvatske.

Rezultati statističkih istraživanja iz ovog područja osiguravaju podatke za izradu procjena i projekcija stanovništva.

Statistički podaci o stanovništvu nužni su za izradu cijelog niza političkih pokazatelja, važna su podloga nositeljima društvene i gospodarske aktivnosti pri kreiranju makroekonomskih politika te čine temeljnu odrednicu sadašnjega i budućega društvenoga, gospodarskoga i demografskog razvoja.

Sva istraživanja provode se u skladu s međunarodnim statističkim standardima i propisima EU.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Apsolutni i relativni pokazatelji za rođene i umrle osobe te sklopljene i razvedene brakove, i to prema geografskim, demografskim, ekonomskim i obrazovnim obilježjima (statistika rođenih, statistika umrlih, statistika sklopljenih brakova i statistika razvedenih brakova). Umrle osobe prema uzroku smrti, vrsti i uzroku nasilne smrti, podaci o majci umrlog dojenčeta. Opće i specifične stope vitalnih događaja.

Broj i strukture doseljenih iz inozemstva i odseljenih u inozemstvo (statistika vanjske migracije stanovništva) te preseljenih osoba unutar granica Republike Hrvatske (statistika unutarnje migracije stanovništva). Opće stope migracije i specifične stope migracije prema dobi i spolu.

Procjena stanovništva prema dobi i spolu.

Konačni podaci vitalne statistike, statistike migracija i procjena stanovništva izrađuju se u godišnjoj periodici.

Tablice mortaliteta, nacionalne i regionalne projekcije stanovništva prema dobi i spolu (višegodišnja periodika).

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o europskoj demografskoj statistici (SL L 330, 10. prosinca 2013.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 205/2014 od 4. ožujka 2014. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj demografskoj statistici, u pogledu raščlanjivanja podataka, rokova i revizija podataka (SL L 65, 5. ožujka 2014.)

– Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (SL L 354, 31. prosinca 2008.)

– Uredba Komisije (EU) br. 328/2011 od 5. travnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu u pogledu statističkih podataka o uzrocima smrti (SL L 90, 6. travnja 2011.)

– Uredba (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 311/76 o izradi statistike o stranim radnicima (SL L 199, 31. srpnja 2007.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka korištenjem administrativnih izvora podataka za statističke svrhe

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• redovito učinkovito praćenje demografskih promjena i mogućih demografskih izazova u budućnosti

• stvaranje podloge za donošenje mjera demografskih i migracijskih politika te praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• mediji

• Europska komisija, Svjetska zdravstvena organizacija i Ujedinjeni narodi

• nacionalni statistički uredi drugih država

MODUL 1.1.2. Popis stanovništva, statistika azila i migracija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo unutarnjih poslova

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Popis stanovništva, kućanstava i stanova najopsežnije je i najsloženije statističko istraživanje s obzirom na brojnost obuhvaćenih jedinica te najbogatiji izvor podataka o stanovništvu neke zemlje. Cilj je Popisa pribaviti podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima te o obilježjima kućanstava i stanova. U Republici Hrvatskoj Popis se provodi svakih deset godina, a popisuju se sljedeće tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanovi. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. provodi se u skladu s uredbama EU, odredbama Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (»Narodne novine«, broj 25/20) te u skladu s međunarodnim statističkim standardima.

U suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova obavlja se međunarodna razmjena podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti radi ispunjavanja propisanih obveza EU. Razvoj i proizvodnja visokokvalitetnih i međunarodno usporedivih podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti rezultat su povećanog interesa te fokusa političkog odlučivanja na socioekonomski utjecaj migracija, razvoj zajedničke imigracijske politike te zajedničkoga europskog sustava azila. Statistika o migracijama i međunarodnoj zaštiti presudna je za dobivanje pregleda migracijskih kretanja u EU i kako bi države članice mogle ispravno primjenjivati zakonodavstvo EU-a poštujući pritom temeljna prava.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Popisom stanovništva, kućanstava i stanova dobiva se broj i prostorni razmještaj stanovništva prema demografskim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i drugim obilježjima te podaci o kućanstvima, obiteljima i stanovima. Podaci koji se prikupljaju definirani su Zakonom o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (»Narodne novine«, broj 25/20). Popis se provodi svake desete godine radi dobivanja osnovnih podataka o stanovništvu, kućanstvima i stanovima.

Podaci Popisa dostupni su na razini Republike Hrvatske, regija, županija, gradova/općina, naselja, mjesne samouprave te statističkih i popisnih krugova.

Radi zaštite statističke povjerljivosti podaci na nižim teritorijalnim razinama zaštićeni su u skladu s odlukom o diseminaciji podataka Popisa.

Podaci o stanovništvu objavljuju se prema starosti, spolu, bračnom stanju, vrsti zajednice u kojoj osoba živi, najvišemu postignutom obrazovanju, pohađanju škole, državljanstvu, narodnosti, materinskom jeziku, vjeri, migracijskim obilježjima, ekonomskoj aktivnosti, zanimanju, djelatnosti, položaju u zaposlenju, mjestu rada/školovanja, sredstvu putovanja na posao/školu i glavnim izvorima sredstava za život.

Podaci o kućanstvima objavljuju se prema tipu kućanstva, broju njegovih članova, obiteljskom sastavu i tipu obitelji.

Podaci o stanovima objavljuju se prema načinu upotrebe, osnovi upotrebe, vlasništvu, površini, broju soba, opremljenosti (kuhinja; kupaonica; zahod; instalacije: vodovod, kanalizacija, električna energija, plin), načinu grijanja, vrsti energenta, klimatizaciji, vrsti zgrade, položaju stana u zgradi te prema godini gradnje.

Pravni okvir za europsku statistiku o migracijama i međunarodnoj zaštiti utvrđuje zajednička pravila za prikupljanje i izradu usporedivih statistika koje se odnose na imigraciju, odobrenja boravka, državljanstvo, azil i druge oblike međunarodne zaštite, nezakonit ulazak i boravak te na vraćanja (u mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj periodici).

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva i stanova (SL L 218, 13. kolovoza 2008.)

– Uredba Komisije (EU) 2017/712 od 20. travnja 2017. o utvrđivanju referentne godine i usvajanju programa statističkih podataka i metapodataka za popis stanovništva i stanova predviđenih Uredbom (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 105, 21. travnja 2017.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/543 od 22. ožujka 2017. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o popisu stanovništva i stanova u pogledu tehničkih specifikacija obilježja i njihovih raščlanjivanja (SL L 78, 23. ožujka 2017.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/881 od 23. svibnja 2017. o provedbi Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o popisu stanovništva i stanova u pogledu načina i strukture izvješća o kvaliteti i tehničkog formata za slanje podataka te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1151/2010 (SL L 135, 24. svibnja 2017.)

– Uredba (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 311/76 o izradi statistike o stranim radnicima (SL L 199, 31. srpnja 2007.)

– Uredba (EU) br. 2020/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 862/2007 o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti (SL L 198/1, 22. lipnja 2020.)

– Uredba Komisije (EU) br. 351/2010 od 23. travnja 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća statistici Zajednice o migraciji i međunarodnoj zaštiti u pogledu definiranja kategorija skupina zemalja rođenja, skupina zemalja prethodnoga uobičajenog boravišta, skupina zemalja sljedećeg uobičajenoga boravišta i skupina državljanstva (SL L 104, 24. travnja 2010.)

– Uredba Komisije (EU) br. 216/2010 od 15. ožujka 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice o migraciji i međunarodnoj zaštiti, u pogledu definiranja kategorija razloga za izdavanje boravišnih dozvola (SL L 66, 16. ožujka 2010.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Integriranje administrativnih izvora podataka u statističku proizvodnju radi stvaranja preduvjeta za uspostavu statističkog registra stanovništva

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• podaci koji se prikupljaju Popisom nužni su za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika te znanstvenih istraživanja

• statistika o migracijama i međunarodnoj zaštiti ključna je za analizu, oblikovanje i evaluaciju čitavog niza politika, posebno u pogledu odgovora na dolazak osoba koje traže zaštitu u Europi, u cilju utvrđivanja i primjene najboljih politika.

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• mediji

• Europska komisija i Ujedinjeni narodi

Tema 1.2. Tržište rada i trošak rada

MODUL 1.2.1. Zaposlenost i nezaposlenost

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo financija – Porezna uprava – za popunjena radna mjesta

Hrvatski zavod za zapošljavanje – za slobodna radna mjesta

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Anketa o radnoj snazi jest istraživanje o obilježjima tržišta rada koje se provodi na uzorku privatnih kućanstava u Republici Hrvatskoj, u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada (MOR) i metodološkim preporukama Eurostata. Svrha Ankete o radnoj snazi jest pružiti usporedive podatke i pokazatelje o tržištu rada u tromjesečnoj i godišnjoj periodici na razini EU-a. Svake se godine u Anketu o radnoj snazi, u sklopu višegodišnjega ponavljajućeg planiranja donesena za sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027., uvodi dodatni modul sa specifičnom temom vezanom za tržište rada, kao što su sljedeće teme planirane za to razdoblje.

Položaj migranata i njihovih izravnih potomaka na tržištu rada (2021.)

Ad hoc tema o stručnim vještinama – Položaj migranata i njihovih izravnih potomaka na tržištu rada (2022.)

Sudjelovanje u mirovinskom sustavu i na tržištu rada (2023.)

Mladi na tržištu rada i Obrazovno postignuće – pojedinosti, uključujući prekid ili napuštanje obrazovanja (2024.)

Usklađivanje poslovnoga i obiteljskog života (2025.)

Ad hoc tema (još nije definirana) (2026.)

Organizacija rada i odredbe o radnom vremenu (2027.)

Istraživanjem o slobodnim radnim mjestima osiguravaju se podaci o potražnji na tržištu rada u tromjesečnoj periodici na temelju EU-ovih uredaba. Podaci o popunjenim i slobodnim radnim mjestima dostupni su po djelatnostima, a zbog racionalizacije u prikupljanju podataka te smanjenja opterećenja izvještajnih jedinica preuzimaju se od administrativnih izvora.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Anketom o radnoj snazi prikupljaju se podaci o ekonomski aktivnim osobama (zaposlene i nezaposlene osobe) i ekonomski neaktivnim osobama (osobe izvan radne snage) te njihovim demografskim, obrazovnim, socioekonomskim i drugim karakteristikama uključujući obilježja glavnog posla, sate rada, dodatno zaposlenje, podzaposlenost, traženje posla, spremnost i raspoloživost za rad, prethodno radno iskustvo, razina postignutog obrazovanja, pohađanje obrazovanja, osposobljavanje/usavršavanje i sl. Najvažniji su pokazatelji iz Ankete o radnoj snazi stopa zaposlenosti, stopa nezaposlenosti i stopa aktivnosti. Na temelju podataka iz Ankete o radnoj snazi i podataka o broju nezaposlenih osoba registriranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Eurostat izračunava i objavljuje mjesečnu stopu nezaposlenosti kao jedan od najvažnijih pokazatelja iz područja statistike tržišta rada. Prikupljeni podaci važni su za potrebe praćenja, mjerenja i ocjenjivanja gospodarskih i društvenih trendova u Republici Hrvatskoj.

Za istraživanje o slobodnim radnim mjestima osnovni pokazatelj jest stopa slobodnih radnih mjesta u tromjesečnoj periodici po područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. te broj slobodnih i popunjenih radnih mjesta.

PRAVNA OSNOVA

Relevantni nacionalni standardi

– Zakon o radu (»Narodne novine«, br. 93/14, 127/17 i 98/19)

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

– Zakon o doprinosima (»Narodne novine«, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18)

– Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/2020 i 138/20)

– Pravilnik o porezu na dohodak (10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20 i 1/21)

– Zakon o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/215, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19)

Pravna osnova EU

– Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 261/1)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2240 оd 16. prosinca 2019. o utvrđivanju tehničkih stavki skupa podataka, tehničkih formata za dostavu informacija te detaljnih postupaka i sadržaja izvješćâ o kvaliteti za organizaciju ankete na uzorku u području radne snage u skladu s Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 336/59)

– Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/256 оd 16. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća uspostavom višegodišnjeg ponavljajućeg planiranja (SL L 54/1)

– Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/257 оd 16. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem broja i naziva varijabli za područje radne snage (SL L 54/9)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2180 оd 16. prosinca 2019. o utvrđivanju detaljnih postupaka i sadržaja izvješćâ o kvaliteti u skladu s Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 330/8)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2181 оd 16. prosinca 2019. o utvrđivanju tehničkih značajki za stavke koje su zajedničke za više skupova podataka u skladu s Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 330/16)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2241 оd 16. prosinca 2019. o opisu varijabli i duljine, zahtjeva kvalitete i razine detalja vremenskih nizova za dostavu mjesečnih podataka o nezaposlenosti u skladu s Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća

– Uredba (EZ) br. 453/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o tromjesečnim statističkim podacima o slobodnim radnim mjestima u Zajednici (SL L 145, 4. lipnja 2008.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1062/2008 od 28. listopada 2008. o provedbi Uredbe (EZ) br. 453/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o tromjesečnim statističkim podacima o slobodnim radnim mjestima u Zajednici, u vezi s postupcima za desezoniranje i izvješćima o kvaliteti (SL L 285, 29. travnja 2008.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 19/2009 od 13. siječnja 2009. o provedbi Uredbe (EZ) br. 453/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o tromjesečnim statističkim podacima o slobodnim radnim mjestima u Zajednici, u vezi s definicijom slobodnog radnog mjesta, referentnim datumima za prikupljanje podataka, specifikacijama prijenosa podataka i studijama izvedivosti (SL L 9, 14. siječnja 2009.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Povećanje broja administrativnih izvora podataka te uspostava baze podataka koja se upotrebljava u procesu statističke proizvodnje za područje tržišta rada

2. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka

3. Usklađivanje metodologije istraživanja s metodologijom koju propisuje Eurostat

4. Unaprjeđenje načina prikupljanja i obrade podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

5. Unaprjeđenje načina diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

6. Skraćivanje rokova objavljivanja podataka

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

3.5. Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području politike tržišta rada

• donošenje mjera politike zapošljavanja

• provedba mjera politike zapošljavanja mladih osoba na tržištu rada

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• akademska zajednica i znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica i sindikati

• mediji

• Europska komisija

• međunarodne organizacije (Međunarodna organizacija rada, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka)

MODUL 1.2.2. Zarade i trošak rada

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

ADMINISTRATIVNI IZVOR PODATAKA

Ministarstvo financija – Porezna uprava

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Ovim modulom obuhvaćena su četverogodišnja istraživanja o strukturi zarada i troškovima rada te kratkoročni pokazatelji kretanja troškova rada.

Anketom o trošku rada prikupljaju se podaci o visini i strukturi troška rada (plaće i nadnice, socijalni doprinosi, troškovi obrazovanja, ostali troškovi, minus subvencije), zaposleni koji su primili plaću, izvršeni sati rada te plaćeni sati rada.

Istraživanjem o strukturi zarada prikupljaju se podaci o strukturi bruto zarada (bruto plaća i obvezna izdvajanja iz plaće), zaposlenicima i satima rada.

Indeks troška rada jest kratkoročni pokazatelj koji se izračunava na temelju raspoloživih administrativnih izvora podataka.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Visina i struktura troškova rada u četverogodišnjoj periodici.

Prosječni troškovi rada po zaposlenome i izvršenom satu rada. Podaci su raspoloživi prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007.

Prosječne zarade prema dobi, spolu, zanimanju, završenoj školi, duljini staža, vrsti radnog odnosa. Osnovni izvor podataka za izračun međunarodno usporediva jaza u plaćama između muškaraca i žena.

PRAVNA OSNOVA

Relevantni nacionalni standardi

– Zakon o radu (»Narodne novine«, br. 93/14. i 127/17. i 98/19)

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07. i 72/07.)

– Zakon o doprinosima (»Narodne novine«, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18)

– Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20)

– Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 01/20, 74/20 i 1/21)

– Zakon o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19)

Pravna osnova EU

– Uredba Vijeća (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka 1999. o strukturnoj statistici zarada i troškovima rada (SL L 63, 12. ožujka 1999.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1726/1999 od 27. srpnja 1999. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 530/1999 o strukturnoj statistici zarada i troškovima rada u pogledu definiranja i prijenosa informacija o troškovima rada (SL L 203, 3. kolovoza 1999.)

– Uredba Komisije br. 1737/2005 od 21. listopada 2005. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1726/1999. u pogledu definiranja i prijenosa informacija o troškovima rada (SL L 279/11, 22. listopada 2005.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka 1999. o strukturnoj statistici zarada i troškovima rada (SL L 63, 12. ožujka 1999.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1916/2000 od 8. rujna 2000. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 530/1999 u vezi sa strukturnim statistikama o plaćama i troškovima rada s obzirom na definiranje i prijenos informacija o strukturi dohotka (SL L 229/3, 9. rujna 2000.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1738/2005 od 21. listopada o izmjenama i dopunama Uredbe Komisije (EZ) br. 1916/2000 u vezi s definicijama i prijenosom informacija o strukturi zarada (SL L 279/32, 22. listopada 2005.)

– Uredba (EZ) 450/2003 o indeksu troškova rada (SL L 69/01, 13. ožujka 2003.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka povećanjem broja administrativnih izvora podataka te uspostava baze podataka koja se upotrebljava u procesu statističke proizvodnje za područje tržišta rada

2. Unaprjeđenje prikupljanja i obrade podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3. Unaprjeđenje diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

4. Integriranje administrativnih izvora podataka u statističku proizvodnju te usklađivanje metodologije istraživanja s metodologijom koju propisuje Eurostat

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području politike tržišta rada i gospodarske politike

• provođenje mjera socijalne politike

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• ostale državne institucije i javnopravna tijela

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• mediji

• akademska zajednica

• poslovna zajednica i sindikati

• znanstvenoistraživački instituti

• Europska komisija

MODUL 1.2.3.N Zaposlenost i plaće za nacionalne potrebe

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

ADMINISTRATIVNI IZVOR PODATAKA

Ministarstvo financija – Porezna uprava

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Ovaj modul obuhvaća statistiku zaposlenosti prema administrativnim izvorima u mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj periodici na razini Republike Hrvatske i nižih teritorijalnih razina.

Također obuhvaća statistiku plaća u mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj periodici na razini Republike Hrvatske i nižih teritorijalnih razina.

Mjesečnim istraživanjem o zaposlenima i plaći (RAD-1) osiguravaju se podaci o broju zaposlenih prema spolu i djelatnostima, prosječnim neto i bruto plaćama, plaćenim i izvršenim satima rada. Također, ono je osnovni izvor podataka za izračun tromjesečnog indeksa troška rada, popunjena radna mjesta, STS indikatore kratkoročnih poslovnih statistika (zaposlenost, plaće i sati rada).

Podaci se preuzimaju od Porezne uprave s obrasca JOPPD.

Godišnjim istraživanjem o zaposlenima i plaći (RAD-1G) osiguravaju se podaci o broju zaposlenih prema sociodemografskim obilježjima i prema djelatnostima, podaci o neto i bruto plaćama prema stupnju stručne spreme i spolu te podaci o satima rada.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

U mjesečnoj periodici: prosječne mjesečne bruto i neto plaće po zaposlenome i po satu rada, prosječni plaćeni i izvršeni sati rada, prema odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007.

Zaposleni prema spolu prema odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007.

Aktivno stanovništvo i stopa registrirane nezaposlenosti.

U godišnjoj periodici: zaposleni prema spolu, starosti, obrazovanju, vrsti radnog odnosa i vrsti radnog vremena, prosječne bruto i neto plaće prema spolu. Podaci su raspoloživi na razini županija i prema gradovima/općinama.

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o radu (»Narodne novine«, br. 93/14, 127/17 i 98/19)

– Kolektivni ugovori između zaposlenika i poslodavca

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

– Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20)

– Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20 i 1/21)

– Zakon o doprinosima (»Narodne novine«, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18)

– Zakon o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19)

– Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (»Narodne novine«, broj 73/17)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

3.5. Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području politike tržišta rada

• provođenje mjera socijalne politike

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• ostale državne institucije i javnopravna tijela

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• mediji

• akademska zajednica

• poslovna zajednica i sindikati

• znanstvenoistraživački instituti

• Europska komisija

Tema 1.3. Obrazovanje i osposobljavanje

MODUL 1.3.1. Obrazovanje

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj statistike obrazovanja jest proizvesti usporedive podatke i pokazatelje o svim razinama i područjima obrazovanja.

U sklopu ovog modula prikupljaju se podaci o dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, visokim učilištima te učeničkim i studentskim domovima. Također se za potrebe ispunjavanja sveobuhvatnog upitnika o obrazovanju UOE-a (UNESCO-ov Institut za statistiku, OECD i Eurostat) preuzimaju financijski podaci iz administrativnog izvora, odnosno iz evidencija Ministarstva obrazovanja. Za definiranje obrazovnih razina i područja primjenjuje se Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (engl. International Standard Classification of Education – ISCED).

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Podaci o dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama i visokim učilištima, učeničkim i studentskim domovima, prema vrsti i načinu rada; demografski podaci i podaci o školovanju za polaznike, učenike i studente; podaci o odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima prema spolu i stupnju obrazovanja, duljini radnog vremena i dr.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba Komisije (EU) br. 912/2013 od 23. rujna 2013. o provedbi Uredbe (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o izradi i razvoju statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju u pogledu statistike o sustavima obrazovanja i osposobljavanja (SL L 252/5, 24. rujna 2013.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje kvalitete statistike obrazovanja unaprjeđenjem prikupljanja i obrade podataka statistike obrazovanja primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje mjera u području obrazovnih aktivnosti

• podloga za donošenje mjera obrazovnih politika i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• ostale državne institucije i javnopravna tijela

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• mediji

• Europska komisija

MODUL 1.3.2. Strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Modul obuhvaća statistike o sudjelovanju u cjeloživotnom učenju i strukovnom osposobljavanju te podatke o ishodima obrazovanja.

Istraživanjem o obrazovanju odraslih prikupljaju se podaci o sudjelovanju odraslih u aktivnostima cjeloživotnog učenja. Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o sudjelovanju odraslih osoba u obrazovanju i učenju. Cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva sudjelovanje u formalnome i neformalnom obrazovanju.

Aktivnosti se provode na temelju Uredbe (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća.

Istraživanjem o strukovnom osposobljavanju u poduzećima prikupljaju se podaci o profesionalnom osposobljavanju i usavršavanju koje poduzeća organiziraju za svoje zaposlenike u kontekstu razvoja vještina i znanja stručnim i strukovnim obrazovanjem. Strukovno osposobljavanje i usavršavanje proizlazi iz primjene strategije cjeloživotnog učenja. Ulaganje poduzeća u obrazovanje zaposlenika pokazatelj je želje i spremnosti poduzeća da odgovori na rastuće zahtjeve globalnog tržišta te stupanj općega ekonomskog napretka neke zemlje.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Podaci o sudjelovanju odraslih u obrazovanju. Podaci o nositeljima i polaznicima različitih programa osposobljavanja i usavršavanja za zanimanja u poduzećima izvan redovitog sustava obrazovanja.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) Europskog parlamenta i Vijeća br. 1552/2005 od 7. rujna 2005. o statističkim podacima u odnosu na strukovno osposobljavanje u poduzećima (SL L 255, 30. rujna 2005.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje načina prikupljanja i obrade podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2. Unaprjeđenje načina diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statistike obrazovanja

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelji sudjelovanja u obrazovnim aktivnostima i cjeloživotnom učenju

• podloga za donošenje mjera obrazovnih politika i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• mediji

• Europska komisija

Tema 1.4. Zdravstvo

MODUL 1.4.1. Javno zdravstvo

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest pružiti usklađene i usporedive skupove podataka u području javnog zdravstva koji se odnose na zdravlje, odnosno zdravstveno stanje, morbiditet, korištenje zdravstvene zaštite, invaliditet, uzroke smrti, odrednice zdravlja, zdravstvenu skrb, financijske, ljudske i druge resurse u zdravstvu te raspodjelu tih resursa unutar zdravstvenog sustava.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Podaci o uzrocima smrti, rezultati Europske zdravstvene ankete (engl. European Health Interview Survey – EHIS), podaci Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite, rezultati istraživanja zdravstvenih resursa tehnološki napredne medicinske opreme, medicinskih postupaka i operacijskih dvorana, zdravstvena potrošnja prema udruzi SHA, pobol bolnički ispisanih pacijenata prema popisu ISHMT (International Shortlist for Hospital Morbidity Tabulation), podaci o radu, organizaciji i utvrđenim bolestima i stanjima u stacionarnim zdravstvenim ustanova, podaci o radu, organizaciji te utvrđenim bolestima i stanjima u zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini i specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti.

Istraživanja o ljudskim i materijalnim resursima u zdravstvu provode se kontinuirano. Sustav zdravstvenih računa – izvješće i anketa o strukturi izdataka za zdravstvene usluge, istraživanje o radu, utvrđenim bolestima i stanjima u zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini i u ordinacijama specijalističko-konzilijarne djelatnosti (bez obzira na vrstu vlasništva i ugovor s HZZO-om) – provode se godišnje. Istraživanje o radu i organizaciji, utvrđenim bolestima i stanjima u stacionarnim zdravstvenim ustanovama te javnozdravstvena statistika o umrlima provode se mjesečno.

Europska zdravstvena anketa provodi se u šestogodišnjim razdobljima (sljedeća je 2025.).

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (SL L 354/70, 31. prosinca 2008.)

– Uredba Komisije (EU) br. 328/2011 od 5. travnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu u pogledu statističkih podataka o uzrocima smrti (SL L 90/22, 6. travnja 2011.)

Relevantni nacionalni standardi

– Zakon o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br.100/18 i 125/19)

– Zakon o državnim maticama (»Narodne novine«, br. 96/93, 76/13 i 98/19)

– Pravilnik o načinu pregleda umrlih te utvrđivanja vremena i uzroka smrti (»Narodne novine«, br. 46/11, 6/13 i 63/14)

– Pravilnik o obrascu potvrde smrti (»Narodne novine«, broj 46/11)

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

– Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10. (»Narodne novine«, br. 147/10 i 14/11)

– Popis dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima prema šifrarniku koji objavljuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Ostali međunarodni standardi

– Definitions for common variables related to Health Employment and Education from OECD/Eurostat/WHO-Europe Joint Data Collection on Non-Monetary Health Care Statistics

– Definitions for Eurostat additional variables related to Health Employment and Physical Resources from OECD/Eurostat/WHO-Europe Joint Data Collection on Non-Monetary Health Care Statistics

– Definitions for common variables related to Physical and Tecnical Resources from OECD/Eurostat/WHO-Europe Joint Data Collection on Non-Monetary Health Care Statistics

– Međunarodna klasifikacija medicinske opreme – GMDN (Global Medical Device Nomenclature); Eurostat Global medical device nomenclature (GMDN), Eurostat (Međunarodna klasifikacija medicinske opreme, Eurostat); Definitions for common variables related to Health Care Activities from OECD/Eurostat/WHO-Europe Joint Data Collection on Non-Monetary Health Care Statistics

– A System of Health Accounts (SHA) 2011-OECD, WHO, Eurostat (Sustav zdravstvenih računa 2011 OECD, Svjetska zdravstvena organizacija, Eurostat)

– ICD-10-International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems, Tenth Revision, Volume 1, 2008 Edition, WHO 2009 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, MKB-10, Deseta revizija, Svezak 1., Drugo izdanje, 2012., Svjetska zdravstvena organizacija, 2009.)

– Principles and Recommendations for a Vital Statistics System, Revision 2, UN, New York, 2001. (Načela i preporuke za sustav vitalnih statistika, revizija 2, Ujedinjeni narodi, New York, 2001.)

– Handbook of Vital Statistics Systems and Methods, Studies and Methods, Series F No. 35, Volume I, UN, New York, 1991 (Priručnik za sustave vitalnih statistika, Studije i metode, Serija F br. 35, Svezak I, Ujedinjeni narodi, New York, 1991.)

– Definitions and Methods of Collecting Demographic Statistics in the European Community Countries, Eurostat, ECSC-EEC-EAEC, Luxembourg, 1994 ISBN 92-826-7125-9 (Definicije i metode prikupljanja podataka demografske statistike u zemljama Europske zajednice, Eurostat, ECSC-EEC-EAEC, Luxembourg, 1994.; ISBN 92-826-7125-9)

– ISO 3166-1:1997-Codes for the representation of names of countries and their subdivisions-Part 1:Country codes (ISO 3166-1:1997 – Šifre s imenima država i njihova podjela – Dio 1: Šifre država)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje obrade i diseminacije podataka u istraživanjima predviđenima ovim modulom, u skladu s metodološkim uputama te pravnim, procesnim i drugim standardima EU

2. Razvoj elektroničke potvrde o smrti u javnozdravstvenoj statistici o umrlima (e-Potvrda o smrti)

3. Promjena načina prikupljanja i obrade podataka iz primarne zdravstvene zaštite u istraživanjima predviđenima ovim modulom

4. Modernizacija sustava prikupljanja podataka u Istraživanju o ljudskim resursima u zdravstvu povezivanjem HZJZ-ova Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite (NRPZZ) s Registrom zaposlenih u javnom sektoru / Centraliziranim obračunom plaća

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenja, analize i ocjena zdravstvenog stanja stanovništva te organizacije i rada zdravstvenih službi

• zdravstveno planiranje i donošenje odluka u području zdravstva

• praćenje provođenja mjera zdravstvene zaštite

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave, ostale državne institucije, javnopravna tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Europska komisija

• poslovna zajednica

• akademska zajednica

• mediji

MODUL 1.4.2. Zdravstvo i sigurnost na radu

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest omogućiti prikupljanje ujednačenih podataka u području obrazovanja, profesionalne orijentacije, radne sposobnosti te zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koji se odnose na očuvanje zdravlja svih dobnih skupina, prevenciju i zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na radu, podataka o radno aktivnoj populaciji privremeno nesposobnoj za rad ili nezaposlenima koji su radno sposobni, a posebno podataka vezanih za ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom te izloženost povećanim rizicima na radnome mjestu.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Podaci o osobama ozlijeđenima na radu i oboljelima od profesionalnih bolesti, bolestima vezanima za rad, podaci o rizicima na radu i štetnostima na radnim mjestima, podaci o zdravlju te podaci o ocjenama radne sposobnosti (i profesionalne orijentacije) radno sposobne populacije adolescentne i starije dobi. Podaci se prikupljaju na mjesečnoj razini.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (SL L 354, 31. prosinca 2008.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 349/2011 od 11. travnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radu glede statističkih podataka o nesrećama na radu

Relevantni nacionalni standardi

– Zakon o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 100/18 i 125/19)

– Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 80/13, 137/13 i 98/19)

– Zakon o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19)

– Zakon o Listi profesionalnih bolesti (»Narodne novine«, br. 162/98 i 107/07)

– Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10. (»Narodne novine«, br. 147/10 i 14/11)

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

Ostali međunarodni standardi

– ICD-10-International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems, Tenth Revision, Volume 1, 2008 Edition, WHO 2009 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, MKB-10, Deseta revizija, Svezak 1., Drugo izdanje, 2012., Svjetska zdravstvena organizacija, 2009.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Modernizacija sustava prikupljanja podataka o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te bolestima u vezi s radom

2. Uspostavljanje praćenja podataka o rizicima na radnome mjestu

3. Uspostavljanje praćenja podataka o bolestima vezanima za rad

4. Proširenje obuhvata prikupljanja podataka o radnoj sposobnosti za radno sposobnu populaciju

5. Modernizacija načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka javnozdravstvenih baza i registara te baza i registara u zdravstvenome i mirovinskom osiguranju uz povećanje interoperabilnosti u rutinskoj razmjeni javnozdravstvenih i drugih podataka definiranjem procesnih i semantičkih standarda u Katalogu informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske te uspostavljanjem mogućnosti pribavljanja preddefiniranih setova podataka

6. Unaprjeđivanje kvalitete podataka koji se odnose na ozljede na radu i profesionalne bolesti te bolesti u vezi s radom, unaprjeđivanje kvalitete podataka u praćenju u zdravstvenim ustanovama ozljeda oštrim predmetima te unaprjeđivanje kvalitete podataka o ocjenama radne sposobnosti radno aktivne populacije

7. Unaprjeđivanje kvalitete podataka o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima

8. Unaprjeđivanje kvalitete podataka o ocjenama radne sposobnosti (i profesionalne orijentacije) radno sposobne populacije adolescentne i starije dobi

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje pobola radnika zbog povećanih rizika na radnome mjestu i utjecaja zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti na radnu sposobnost promatrane populacije (od adolescentne do starije životne dobi)

• predlaganje i donošenje planova, programa, odluka, zakonskih i podzakonskih akata i mjera u području obrazovanja radi očuvanja zdravlja u svim životnim dobima te zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

• praćenje provedbe planova i programa te učinka zakonskih i podzakonskih akata i uvedenih mjera u području obrazovanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave, a posebice Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

• javne ustanove (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, centri za profesionalnu orijentaciju, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Agencija za znanost i visoko obrazovanje)

• Europska komisija

• akademska zajednica

• zdravstveni stručnjaci iz različitih područja

• stručnjaci u ostalim strukama komplementarnima medicini rada

• poslodavci i sindikati

• mediji

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

MODUL 1.4.3.N Zdravstvena statistika

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest pružiti podatke o prijavama oboljelih i umrlih od zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Listi zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku. Dodatno se prikupljaju epidemiološki podaci o oboljelima od tuberkuloze, o oboljelima od HIV/AIDS-a, testiranima na HIV i HIV seropozitivnim osobama, o oboljelima od legionarske bolesti, o broju oboljelih i umrlih od malarije, o broju oboljelih i umrlih od ospica i rubeole, o broju oboljelih i umrlih od meningokokne bolesti te o broju i vrsti epidemija zaraznih bolesti. Zbirna izvješća za gripu omogućuju praćenje aktivnosti gripe, a istraživanjima u ovome modulu pribavljaju se i podaci o izvršenim obveznim imunizacijama protiv zaraznih bolesti. Mikrobiološkim istraživanjem pribavljaju se podaci o radu mikrobiološkoga i parazitološkog laboratorija, radu laboratorija za dijagnostiku tuberkuloze te o rezistenciji mikroorganizama na antimikrobna sredstva. Istraživanja u ovom modulu osiguravaju i podatke koji omogućuju praćenje pokazatelja morbiditeta i mortaliteta o ozljedama i posljedicama ozljeda, o bolestima srca i krvnih žila, kroničnoj bubrežnoj bolesti, moždanom udaru i kroničnim bolestima dišnog sustava. Podaci dobiveni ovim modulom omogućuju praćenje provedbe nacionalnih programa ranog otkrivanja određenih javnozdravstvenih prioriteta (nekih tumora te kroničnih zaraznih i nezaraznih bolesti), praćenje izvršenja u provedbi Nacionalnoga preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti, praćenje izvršenja u provedbi Nacionalnog programa »Živjeti zdravo« te praćenje statistike o radu službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika. Istraživanja iz ovog modula osiguravaju i podatke o radu i korištenju savjetovališta Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, Mentalno zdravlje i Spolno zdravlje. Istraživanja u ovome modulu omogućuju praćenje rizičnih čimbenika za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti prema indikatorima vezanima za zdravstvene rizike za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti, a prate se i zdravstvene potrebe starijih osoba.

Istraživanja s područja zdravstvene ekologije osiguravaju podatke o zdravstvenoj ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe te ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Rad mikrobioloških i parazitoloških laboratorija u Hrvatskoj; rad laboratorija za dijagnostiku tuberkuloze u Republici Hrvatskoj; rezistencija mikroorganizama na antimikrobna sredstva; prijavljeni slučajevi i epidemije zaraznih bolesti; izvršene obvezatne imunizacije protiv zaraznih bolesti; osobe testirane na HIV (virus humane imunodeficijencije) i HIV pozitivne osobe; zabilježene nepoželjne nuspojave cijepljenja; oboljenja ili smrti od malarije; tjedna prijava gripe.

Statistika o ozljedama i posljedicama ozljeda; o bolestima srca i krvnih žila; praćenje provedbe nacionalnih programa ranog otkrivanja određenih javnozdravstvenih prioriteta; podaci o radu službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika; podaci o radu i korištenju usluga savjetovališta Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, Mentalno zdravlje i Spolno zdravlje; podaci o provedbi Nacionalnog programa »Živjeti zdravo«; istraživanje rizičnih čimbenika za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti; podaci o zdravstvenim potrebama starijih osoba.

Podaci o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe; podaci o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene ljudskoj potrošnji te stolnih, mineralnih i izvorskih voda.

Podaci o provedbi Nacionalnoga preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti, analiza zapisa u Registru ranog otkrivanja slabovidnosti koja obuhvaća podatke o osobama (djeci) pregledanoj programima skrininga te o obilježjima i ishodima preventivnih pregleda na slabovidnost. Izvješće o provedbi programa na temelju zapisa u registru objavljuje se jedanput na godinu za prethodnu godinu provedbe.

Istraživanja s područja zarazne epidemiologije, mikrobiološka istraživanja te istraživanja zdravstvenih potreba starijih osoba provode se kontinuirano, a istraživanja s područja nezarazne epidemiologije i istraživanja s područja zdravstvene ekologije provode se godišnje.

PRAVNA OSNOVA

Relevantni nacionalni standardi

– Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (»Narodne novine«, br. 79/07, 113/08, 43/09, 130/17 i 47/20)

– Zakon o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 100/18 i 125/19)

– Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (»Narodne novine«, br. 56/13, 64/15, 104/17, 115/18 i 16/20)

– Zakon o hrani (»Narodne novine«, br. 81/13, 14/214, 30/15 i 115/18)

– Zakon o predmetima opće uporabe (»Narodne novine«, br. 39/13, 47/14 i 114/18)

– Pravilnik o parametrima sukladnosti i metodama analiza vode za ljudsku potrošnju (»Narodne novine«, br. 125/13, 141/13 i 128/15)

– Pravilnik o načinu provođenja/imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se podvrgavaju toj obvezi (»Narodne novine«, broj 103/13)

– Pravilnik o Registru prostornih jedinica (»Narodne novine«, broj 37/20)

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

– Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10. (»Narodne novine«, br. 147/10 i 14/11)

– Hrvatske norme: HRN EN ISO/IEC 17025:2017 i HRN EN ISO 15189

– Program obveznih cijepljenja u Republici Hrvatskoj koji donosi ministar nadležan za zdravstvo a na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (»Narodne novine«, br. 79/07, 113/08, 43/09, 130/17 i 47/20)

– Definicije zaraznih bolesti koje se prijavljuju, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, na temelju uloge HZJZ-a kao koordinatora mreže epidemiološkog informacijskog sustava, a na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakona o zdravstvenoj zaštiti

– Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti 2018. – 2028.

Ostali međunarodni standardi

– ICD-10-International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems, Tenth Revision, Volume 1, 2008 Edition, WHO 2009 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, MKB-10, Deseta revizija, Svezak 1., Drugo izdanje, 2012., Svjetska zdravstvena organizacija, 2009.)

– EPI-Expanded program of immunization, WHO, 1974 (Prošireni program imunizacije, Svjetska zdravstvena organizacija, 1974.)

– Definitions of vaccination side effects, WHO (Definicije nuspojava cijepljenja, Svjetska zdravstvena organizacija)

– Definitions of malaria by location and infection conditions, WHO (Definicije malarije s obzirom na mjesto i uvjete zaražavanja, Svjetska zdravstvena organizacija)

– Definitions of infectious diseases reported to the European Commission, WHO (Definicije zaraznih bolesti koje se prijavljuju Europskoj komisiji, Svjetska zdravstvena organizacija)

– Zahtjevi Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti (ECDC) i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) za prijavljivanje zaraznih bolesti

– A mannual of methods and procedures International Union Against Tuberculosis and Lung Disease: Tuberculosis Programs, Review, Planning, Technical Support (Priručnik metoda i postupaka – Međunarodna unija za borbu protiv tuberkuloze i plućnih bolesti: Programi za tuberkulozu, pregled, planiranje i tehnička potpora)

– International Union Against Tuberculosis and Lung Disease: Reference Laboratory and the National Laboratory Network, Minimum Requirements, Role and Operation in a Low-Income Country (Međunarodna unija za borbu protiv tuberkuloze i plućnih bolesti: referentni laboratorij i nacionalna mreža laboratorija; minimalni zahtjevi, uloga i funkcioniranje u zemljama s niskim bruto nacionalnim dohotkom)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka javnozdravstvenih baza i registara uz povećanje interoperabilnosti zdravstvenih ustanova u rutinskoj razmjeni javnozdravstvenih podataka definiranjem procesnih i semantičkih standarda u Katalogu informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske te uspostavljanje mogućnosti pribavljanja preddefiniranih setova podataka umjesto dosadašnjeg zaprimanja podataka obveznika prijavljivanja

2. Modernizacija praćenje provedbe nacionalnih preventivnih programa

3. Razvoj i revizija specifičnih pokazatelja u javnozdravstvenom području radi unaprjeđenja obuhvata i kvalitete zdravstvenih statistika

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje zdravstvenog stanja populacije vezano za pojedinačne slučajeve zaraznih bolesti te pojavu epidemija zaraznih bolesti

• praćenje zdravstvenog stanja populacije vezano za bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti, ozljeda, bolesti dišnog sustava, kronične bubrežne bolesti i slabovidnosti te praćenje provedbe nacionalnih preventivnih programa

• izvješćivanje o stanjima povezanim sa bolestima srca i krvnih žila, zloćudnim bolestima, ozljedama i slabovidnošću te o provedbi nacionalnih preventivnih programa u Hrvatskoj

• prikaz trendova smrtnosti kroz vrijeme radi planiranja preventivnih akcija, upozoravanje na moguće grupiranje neke bolesti na nekome geografskom području, planiranje mreže zdravstvene skrbi i evaluacija preventivnih programa

• planiranje i unaprjeđenje mjera zdravstvene zaštite, planiranje resursa i evaluacija zdravstvenih programa i preventivnih programa

GLAVNI KORISNICI

• javne službe

• zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici

• akademska zajednica

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• mediji

• šira javnost

MODUL 1.4.4.N Ostali državni javnozdravstveni registri

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Ovaj modul pruža podatke o oboljelima ili umrlima od zloćudnih bolesti, oboljelima od šećerne bolesti, statistiku o osobama s invaliditetom, podatke o osobama oboljelima od shizofrenije ili shizoafektivnih poremećaja koje su liječene u stacionarnim ustanovama, podatke o izvršenim samoubojstvima te podatke o liječenim ovisnicima o psihoaktivnim drogama.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Statistika o raku s Registrom za rak Republike Hrvatske; statistika osoba s invaliditetom s Hrvatskim registrom o osobama s invaliditetom; statistika o psihozama i izvršenim samoubojstvima s Registrom za psihoze i Registrom izvršenih samoubojstava; prijava osoba sa šećernom bolešću u CroDiab registar, statistika o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih droga.

Statistika o raku s Registrom za rak, statistika osoba s invaliditetom s Hrvatskim registrom o osobama s invaliditetom, statistika o psihozama i izvršenim samoubojstvima s Registrom za psihoze i Registrom izvršenih samoubojstava te istraživanja Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga provode se mjesečno. Prijava osoba sa šećernom bolešću u CroDiab registar osoba sa šećernom bolešću provodi se godišnje.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (SL L 354/70, 31. prosinca 2008.).

Relevantni nacionalni standardi

– Zakon o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 100/18 i 125/19)

– Pravilnik o Registru prostornih jedinica (»Narodne novine«, broj 37/20),

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

– Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10. (»Narodne novine«, br. 147/10 i 14/11)

– Mreža javne zdravstvene službe (»Narodne novine«, br. 101/12, 31/213, 113/15, 20/18 i 106/19)

Ostali međunarodni standardi

– ICD-10-International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems, Tenth Revision, Volume 1, 2008 Edition, WHO 2009 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, MKB-10, Deseta revizija, Svezak 1., Drugo izdanje, 2012., Svjetska zdravstvena organizacija, 2009.)

– International Classification of Functioning, Disability and Health (ICF), WHO, 2001 (Međunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja (MKF), Zagreb, 2010.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje sustava prikupljanja i obrade podataka za statistike o raku Registra za rak prelaskom na moderna informacijsko-komunikacijska rješenja

2. Usklađivanje standarda za prikupljanje podataka s novim izdanjima međunarodnih klasifikacija bolesti

3. Unaprjeđenje interoperabilnosti, načina prikupljanja i obrade podataka Registra za psihoze i Registra izvršenih samoubojstava prelaskom na moderna informacijsko-komunikacijska rješenja te povezivanje s Nacionalnim javnozdravstvenim informacijskim sustavom i drugim registrima

4. Unaprjeđenje interoperabilnosti, načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka u CroDiab registru (Registar osoba sa šećernom bolešću) primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja uz potpuni prelazak s CroDiab registra na elektronički način izvješćivanja

5. Unaprjeđenje podataka u CroDiab registru i poboljšanje praćenja ishoda u skrbi osoba sa šećernom bolešću revizijom pokazatelja u standardiziranom skupu podataka za praćenje dijabetesa

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izvješćivanje o stanju u Hrvatskoj povezanu sa zloćudnim bolestima, izvješćivanje o veličini problema psihotičnih poremećaja i izvršenih samoubojstava, liječenih ovisnika o psihoaktivnim drogama, oboljelima od šećerne bolesti te o osobama s invaliditetom

• prikaz trendova pojavnosti i smrtnosti kroz vrijeme radi planiranja preventivnih akcija, upozoravanje na moguće grupiranje neke bolesti na nekome geografskom području, planiranje mreže onkološke skrbi te evaluacija programa ranog otkrivanja raka

• planiranje mjera zdravstvene zaštite, planiranje resursa i evaluacija zdravstvenih programa

• planiranje i unaprjeđenje zdravstvene zaštite u području šećerne bolesti te evaluacija Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću, praćenje trendova pojavnosti i smrtnosti kroz vrijeme

GLAVNI KORISNICI

• akademska zajednica

• Vlada Republike Hrvatske

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• mediji

• šira javnost

Tema 1.5. Dohodak i potrošnja

MODUL 1.5.1. Anketa o potrošnji kućanstava i Anketa o raspolaganju vremenom

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Anketa o potrošnji kućanstava (APK) jest istraživanje koje pruža osnovne podatke o obilježjima anketiranih kućanstava, visini i strukturi prosječnih godišnjih izdataka za potrošnju, utrošenim količinama prehrambenih proizvoda i pića te podatke o opremljenosti kućanstava trajnim dobrima. Struktura izdataka za potrošnju kućanstava prati se prema međunarodnoj klasifikaciji COICOP. Anketni podaci prikupljaju se 12 mjeseci, u dvotjednim intervalima cijele godine, a to se razdoblje poklapa s kalendarskom godinom. APK se provodi do 2011. godine kao godišnje istraživanje, a nakon toga se periodika provođenja promijenila u višegodišnju.

Anketa o raspolaganju vremenom osigurava podatke koji omogućuju sveobuhvatni uvid u strukturu aktivnosti na koje ispitanici troše svoje vrijeme, s kim ga troše, strukturu radnog vremena i druge varijable od interesa (primjerice neplaćeni rad, usklađivanje obiteljskog života i posla), a sve prema različitim kategorijama ispitanika i kućanstava kojima pripadaju.

U pravilu se Anketa o raspolaganju vremenom provodi svakih deset godina (određene države provode ga svakih pet godina), a u Republici Hrvatskoj do sada nije provedena na nacionalno reprezentativnom uzorku.

Anketa se provodi na temelju metodoloških uputa Eurostata Harmonized European Time Use Surveys, izdanje 2019.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

APK daje sliku visine i strukture izdataka za potrošnju prema namjeni te različitim socioekonomskim obilježjima kućanstva. Podaci iz ovog istraživanja služe i za izračun pondera za praćenje indeksa potrošačkih cijena te izračun finalne potrošnje kućanstava (dio sustava nacionalnih računa). Osim toga, APK daje podatke i o uvjetima stanovanja, opremljenosti trajnim dobrima i slično.

Anketa o raspolaganju vremenom osigurava podatke o vremenu utrošenu na pojedine aktivnosti prema sociodemografskim karakteristikama stanovništva.

PRAVNA OSNOVA

Anketa o potrošnji kućanstva (APK) provodi se na temelju dogovora država (Gentlemen's Agreement). Taj je dogovor postignut na Odboru za statistički program na sastanku iz 1989. godine. Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 261 14. listopada 2019.) definiran je obvezan datum početka primjene APK od 1. siječnja 2025.

Anketa o raspolaganju vremenom (ARV) trenutačno se provodi na temelju dogovora država koje sudjeluju u provedbi ove ankete i Eurostata (Gentlemen's Agreement).

Nova Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 261, 14. listopada 2019.) (Tekst značajan za EGP), primjenjivat će se na Anketu o raspolaganju vremenom od 2025. godine.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

2. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

3. Modernizacija i unaprjeđenje sustava prikupljanja i obrade podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

4. Unaprjeđenje diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• davanje slike visine i strukture izdataka za potrošnju kućanstava prema različitim obilježjima kućanstava

• izračun pondera za praćenje indeksa potrošačkih cijena, izračun finalne potrošnje kućanstava (dio sustava nacionalnih računa)

• izrada pokazatelja o tome kako stanovništvo raspolaže vremenom, općenito i prema pojedinim aktivnostima ili grupama aktivnosti, prema različitim sociodemografskim karakteristikama i prema strukturi kućanstva.

• donošenje mjera u području socijalnih politika

• korištenje tih informacija u kontekstu politike zaštite potrošača na razini EU-a

GLAVNI KORISNICI

• poslovna zajednica

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• Europska komisija

MODUL 1.5.2. Dohodak, socijalna uključenost i životni uvjeti

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Anketa o dohotku obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti za sve zemlje članice EU. Ovo istraživanje provodi se redovito u godišnjoj periodici te omogućuju praćenje politika i donošenje odluka u kontekstu Europskog statističkog programa.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Podaci o dohotku, različitim monetarnim i nemonetarnim primanjima kućanstava i članova kućanstava, demografskim obilježjima, ekonomskoj aktivnosti i obrazovnom statusu članova kućanstava, brizi o vlastitom zdravlju i o djeci, financijskim i materijalnim uvjetima u kućanstvima te o ostalim aspektima životnog standarda.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 261, 14. listopada 2019.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2019/2242 od 16. prosinca 2019. o utvrđivanju tehničkih stavki skupova podataka, tehničkih formata te detaljnih postupaka i sadržaja izvješća o kvaliteti za organizaciju ankete na uzorku u području dohotka i životnih uvjeta u skladu s Uredbom (EU) br. 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 336, 20. prosinca 2019.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2019/2180 od 16. prosinca 2019. o utvrđivanju detaljnih postupaka i sadržaja izvješća o kvaliteti u skladu s Uredbom (EU) br. 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 330, 20. prosinca 2019.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2019/2181 od 16. prosinca 2019. o utvrđivanju tehničkih značajki za stavke koje su zajedničke za više skupova podataka u skladu s Uredbom (EU) br. 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 330, 20. prosinca 2019.)

– Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2020/256 od 16. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) br. 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća uspostavom višegodišnjeg ponavljajućeg planiranja (SL L 54, 26. veljače 2020.)

– Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 2020/258 od 16. prosinca 2019 o dopuni Uredbe (EU) br. 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem broja i naziva varijabli za područje dohotka i životnih uvjeta (SL L 54, 26. veljače 2020.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

3.5. Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području socijalne politike

• provođenje mjera socijalne politike

• praćenje stanja socijalnog napretka, odnosno smanjenja siromaštva

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• poslovna zajednica

• akademska zajednica i znanstvenoistraživački instituti

• Europska komisija

• mediji

• međunarodne organizacije (UN, OECD, Svjetska banka)

MODUL 1.5.3. Kvaliteta života

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Mjerenje blagostanja i razvoj pokazatelja kojima se mjeri blagostanje postali su jedan od prioriteta službene statistike. Unutar Europskoga statističkog sustava razvijen je popis pokazatelja s pomoću kojih se može mjeriti blagostanje stanovništva, a za njihov se izračun upotrebljava nekoliko izvora podataka kao što su Anketa o dohotku stanovništva (ADS), Anketa o radnoj snazi (ARS) te Europska zdravstvena anketa (EHIS).

Anketa o radnoj snazi jest istraživanje o obilježjima tržišta rada koje se provodi na uzorku privatnih kućanstava u Republici Hrvatskoj, u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada (MOR) i metodološkim preporukama Europskoga statističkog ureda (Eurostat). Svrha Ankete o radnoj snazi jest pružiti usporedive podatke i pokazatelje o tržištu rada u tromjesečnoj i godišnjoj periodici na razini EU-a.

Anketa o dohotku stanovništva obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti za sve zemlje članice EU. To istraživanje provodi se redovito u godišnjoj periodici i omogućuje praćenje politika i donošenje odluka u kontekstu Europskoga statističkog programa.

Europska zdravstvena anketa (EHIS) jedan je od glavnih izvora informacija o zdravlju stanovništva. Provođenjem te ankete na reprezentativnom uzorku dobiva se uvid u zdravstveno stanje, korištenje zdravstvene zaštite i odrednice zdravlja stanovništva.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Anketom o radnoj snazi prikupljaju se podaci o ekonomski aktivnim osobama (zaposlene i nezaposlene osobe) i ekonomski neaktivnim osobama (osobe izvan radne snage) te njihovim demografskim, obrazovnim, socioekonomskim i drugim karakteristikama uključujući obilježja glavnog posla, sate rada, dodatno zaposlenje, podzaposlenost, traženje posla, spremnost i raspoloživost za rad, prethodno radno iskustvo, razina postignutog obrazovanja, pohađanje obrazovanja, osposobljavanje/usavršavanje i sl. Najvažniji pokazatelji iz Ankete o radnoj snazi su stopa zaposlenosti, stopa nezaposlenosti i stopa aktivnosti.

Anketom o dohotku stanovništva prikupljaju se podaci o dohotku, različitim monetarnim i nemonetarnim primanjima kućanstava i članova kućanstava, demografskim obilježjima, ekonomskoj aktivnosti i obrazovnom statusu članova kućanstava, brizi o vlastitom zdravlju i o djeci, financijskim i materijalnim uvjetima u kućanstvima te o ostalim aspektima životnog standarda. Na rezultatima Ankete o dohotku stanovništva temelji se izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku

Rezultati Europske zdravstvene ankete upotrebljavaju se za planiranje i evaluaciju aktivnosti na području promicanja zdravlja, prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti i organizaciju zdravstvene zaštite. Podaci su usporedivi s obzirom na dob, spol, demografska i socioekonomska obilježja. Na temelju rezultata mogu se prepoznati prioritetni zdravstveni problemi za koje postoji potreba za preventivnim aktivnostima.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 261, 14. listopada 2019.)

RAZVOJNI CILJ

Državni zavod za statistiku doprinosit će i dalje razvoju indikatora kojima Eurostat statistički pokriva mjerenje kvalitete života, naročito razvoju Ankete o dohotku koja čini temeljni izvor ovih indikatora.

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području politike tržišta rada

• donošenje mjera politike zapošljavanja

• provedba mjera politike zapošljavanja mladih osoba na tržištu rada

• donošenje odluka u području socijalne politike

• provođenje mjera socijalne politike

• praćenje stanja socijalnog napretka, odnosno smanjenja siromaštva

• praćenja, analize i ocjena zdravstvenog stanja stanovništva

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• poslovna zajednica

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• Europska komisija

• mediji

• međunarodne organizacije (UN, OECD, Svjetska banka)

Tema 1.6. Socijalna zaštita

MODUL 1.6.1. Socijalna zaštita (ESSPROS)

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

NAZIV POSJEDNIKA ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,

Hrvatski zavod za zapošljavanje

ministarstvo nadležno za socijalnu politiku

ministarstvo nadležno za hrvatske branitelje

Središnji registar osiguranika

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

ESSPROS je harmonizirani sustav koji je sredstvo analize i usporedbe financijskih tijekova socijalne zaštite. Ciljevi ESSPROS-a su pružanje sveobuhvatna i smislena opisa socijalne zaštite u zemljama članicama EU-a i zemljama kandidatima, financiranje socijalnih naknada te stvaranje sustava pogodna za međunarodnu usporedivost i usklađenost s drugim statistikama.

ESSPROS se sastoji od Središnjeg sustava te dvaju modula. Središnji sustav čine stabilni skupovi podataka o primicima i izdacima socijalne zaštite koji se prikupljaju na godišnjoj razini, dok moduli sadržavaju dodatne statističke informacije o pojedinim oblicima socijalne zaštite.

Središnji sustav, na godišnjoj osnovi, prikuplja podatke o socijalnoj zaštiti u bruto iznosima, odnosno prije nego što primatelj naknade socijalne zaštite na njih eventualno plati bilo kakav oblik poreza, doprinosa ili bilo kakva drugoga obveznog davanja.

Modul o korisnicima mirovina prikuplja podatke o korisnicima mirovina za sve programe ESSPROS-a koji sadržavaju mirovinske naknade, u skladu sa standardnom klasifikacijom mirovinskih primanja ESSPROS-a, vodeći pri tome računa o izbjegavanju dvostrukog izračunavanja.

Modul o naknadama socijalne zaštite u neto iznosu – ograničeni pristup prikuplja podatke o naknadama socijalne zaštite nakon njihova tretiranja fiskalnim mjerama. Sustav ESSPROS različito tretira umanjenje socijalnih naknada ovisno o tome opterećuje li ono korisnika ili neki drugi subjekt.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

• iznos socijalne zaštite u bruto i neto iznosu

• udio socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu

• udio socijalne zaštite prema pojedinim funkcijama socijalne zaštite

• udio različitih vrsta naknada socijalne zaštite (nenovčane i novčane, temeljene na provjeri materijalnog stanja i one koje se ne temelje na toj provjeri)

• udio doprinosa u ukupnim prihodima socijalne zaštite

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. travnja 2007. o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) (SL L 113, 30. travnja 2007.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1322/2007 od 12. studenoga 2007. o provedbi Uredbe (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) u odnosu na odgovarajuće formate za slanje, rezultata koji se šalju te kriterija za mjerenje kvalitete u odnosu na osnovni sustav ESSPROS-a i modul korisnika mirovina (SL L 294, 13. studenoga 2007.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 10/2008 od 8. siječnja 2008. o provedbi Uredbe (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) u vezi s definicijama, detaljnim klasifikacijama i pravilima za diseminaciju za središnji sustav ESSPROS-a i modul za korisnike mirovina (SL L 5, 9. siječnja 2008.)

– Uredba Komisije (EU) br. 110/2011 od 8. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 485/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) u odnosu na odgovarajuće formate za slanje podataka, rezultatima koje treba poslati i kriterijima za mjerenje kvalitete za ESSPROS-ov modul za neto davanja u okviru socijalne zaštite (SL L 34, 09. veljače 2011.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 263/2011 od 17. ožujka 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 485/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) u odnosu na početak cjelovitog prikupljanja podataka za ESSPROS-ov modul za neto davanja u okviru socijalne zaštite (SL L 71, 18. ožujka 2011.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. uvođenje novoga administrativnog izvora podataka u istraživanje ESSPROS

2. usklađivanje metodologije istraživanja ESSPROS s Eurostatom

3. uvođenje novih statističkih aktivnosti

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području socijalne politike

• provođenje i nadzor mjera socijalne politike

• pružanje informacija o socijalnom učinku fiskalnih mjera

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• akademska zajednica

• poslovna zajednica

• mediji

• Europska komisija, OECD

Tema 1.7. Statistika kriminala i kaznenog pravosuđa

MODUL 1.7.1. Sigurnost i kriminal

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

NAZIV POSJEDNIKA ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo unutarnjih poslova

Državno odvjetništvo

Ministarstvo pravosuđa i uprave

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Modul obuhvaća godišnje podatke o počiniteljima kaznenih djela (punoljetnim, maloljetnim i pravnim osobama). Cilj ove statistike jest izrada detaljnih statističkih pokazatelja o rasprostranjenosti kriminala i odlukama tijela kaznenog postupka.

Navedena statistika obuhvaća skup pokazatelja iz administrativnih izvora i redovitih statističkih istraživanja koji se, na godišnjoj razini, dostavljaju Eurostatu i Uredu Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (Upitnik o trendovima u kriminalu i funkcioniranju kaznenog pravosuđa). Pokazatelji se odnose na statistiku prijavljenih kaznenih djela policiji (statistika počinjenih kaznenih djela i osumnjičenih počinitelja), statistiku državnog odvjetništva (broj prijavljenih osoba prema pojedinim kaznenim djelima i prema glavnim sociodemografskim obilježjima), sudova (broj osoba za koje je iniciran kazneni postupak i izrečena presuda prema pojedinim kaznenim djelima), zatvorskog sustava (statistika osoba lišenih slobode prema različitim kategorijama), Ministarstva pravosuđa (statistika iniciranih i zaključenih predmeta prema različitim kategorijama), te na viktimološka istraživanja.

Upitnik o trendovima u kriminalu i funkcioniranju kaznenog pravosuđa ispunjava se na temelju međunarodno usklađenih definicija. Eurostat i Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal razvili su sveobuhvatnu Međunarodnu klasifikaciju delikata za statističke svrhe (International Classification of Crime for Statistical Purposes), koja će se primjenjivati kao standard u budućim prikupljanjima statističkih podataka o statistici kriminaliteta.

Anketa o sigurnosti, koju će u formi darovnice financirati Eurostat, bit će provedena u razdoblju 2020. – 2023. u državama EU i državama kandidatima, a obuhvaćat će različite pokazatelje nasilja i naknadnog društvenog tretiranja viktimizacije. Provedba Ankete za Republiku Hrvatsku predviđena je u 2021. i dobrovoljna je.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

• počinitelji kaznenih djela prema počinjenim kaznenim djelima

• počinitelji kaznenih djela prema izrečenim kaznama i drugim mjerama

• počinitelji kaznenih djela prema socioekonomskim varijablama (primjerice, državljanstvo)

• stope viktimizacije stanovništva različitim oblicima delikata

PRAVNA OSNOVA

– Dogovor država (Gentlemen’s Agreement) postignut na Radnoj skupini Eurostata za statistiku kriminala i kaznenog pravosuđa

– Za Anketu o sigurnosti: Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Uvođenje novih istraživačkih aktivnosti – provođenje Ankete o sigurnosti na nacionalno reprezentativnu uzorku

2. osiguravanje metodološki ujednačena klasificiranja kaznenih djela iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske u Međunarodnu klasifikaciju delikata za statističke svrhe, na razini svih tijela u sustavu kaznenog pravosuđa

3. Povećanje učinkovitosti i unaprjeđenje prikupljanja podataka o počiniteljima kaznenih djela tako da se podaci prikupljeni mrežnim upitnikom nadomjeste korištenjem baza podataka posjednika administrativnih podataka

4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti: izrada statističke analize za odabrane indikatore o počiniteljima kaznenih djela

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje mjera u području kaznene fenomenologije

• detaljni prikaz i analiza pojedinih aktualnih oblika kriminala

• davanje prikaza i analiza odluka tijela koja provode kazneni progon i kazneni postupak

• podloga za donošenje mjera kazneno-pravnih politika i praćenje učinaka tih mjera

• izrada anketnih, nacionalno reprezentativnih pokazatelja viktimizacije stanovništva prema određenim oblicima kriminala

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• organizacije civilnog društva specijalizirane za borbu protiv nasilja (primjerice, obiteljskog nasilja)

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• akademska zajednica

• mediji

• Europska komisija, Europski institut za ravnopravnost spolova i Agencija EU za temeljna prava

Tema 1.8. Kultura

MODUL 1.8.1. Kultura i sport

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

U sklopu predmetnog modula donesen je plan razvoja i diseminacije redovitih europskih podataka o kulturi koji se temelji na konceptualnom okviru i preporukama koje su sadržane u konačnom izvješću Mreže za kulturu Europskoga statističkog sustava.

Posljednjih godina kultura također postaje sve važniji u nizu europskih strategija te samim time i dio šireg plana politika EU-a. Usvajanjem strategije Europa 2020. te u skladu s rastućim interesom kreatora politika o ulozi kulture u društvenom razvitku, uloga statistike kulture ogleda se u podupiranju tih politika traženim podacima.

U sklopu ovog modula prikupljaju se podaci o umjetničkom stvaralaštvu i reproduktivnom izvođenju, medijima, kinematografiji, arhivima, muzejima, galerijama i zbirkama te knjižnicama u godišnjoj i višegodišnjoj periodici. Podaci se koriste za nacionalne potrebe te za izvješćivanje Eurostata i UNESCO-a.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Podaci o umjetničkom stvaralaštvu i reproduktivnom izvođenju, medijima, kinematografiji, knjigama i brošurama, časopisima i novinama, arhivima, muzejima, galerijama i zbirkama, knjižnicama, udrugama kulturno-umjetničkog amaterizma, udrugama tehničke kulture, pučkim otvorenim učilištima i domovima kulture, zoološkom i botaničkim vrtovima, nacionalnim i parkovima prirode i sl. Podaci o sportskim, šahovskim i lovačkim udrugama te sportskim centrima, članovima, zaposlenima

PRAVNA OSNOVA

Nacionalno zakonodavstvo

– Zakon o ustanovama (»Narodne novine«, br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08 i 127/19)

– Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (»Narodne novine«, br. 96/01 i 98/19)

– Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine«, br. 61/18 i 98/19)

– ISO 11799:2015 Informacije i dokumentacija – Pohrana arhivske i knjižnične građe

– Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 17/19 i 98/19)

– ISO 2789:2007. Informacije i dokumentacija – Međunarodna knjižnična statistika (ISO 2789:2006)

– Indikatori uspješnosti knjižnične djelatnosti (ISO 11620)

– Zakon o muzejima (»Narodne novine«, br. 61/18 i 98/19)

– ISO 18461:2016 Međunarodna muzejska statistika

– Zakon o kazalištima (»Narodne novine«, br. 71/06, 121/13, 26/14 i 98/19)

– Zakon o audiovizualnim djelatnostima (»Narodne novine«, br. 61/18)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđivanje načina prikupljanja i obrade podataka u skladu s europskom praksom primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2. Unaprjeđivanje diseminacije podataka uvođenjem modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3. Povećanje učinkovitosti u svim fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje mjera u politici planiranja razvitka kulture

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• mediji

• Europska komisija

• UNESCO – UIS

POGLAVLJE II. – EKONOMSKE STATISTIKE

Tema 2.1. Makroekonomske statistike

MODUL 2.1.1. Euroindikatori

Pružaju opće gospodarske informacije o Europskoj uniji i pojedinačnim državama članicama.

Cilj euroindikatora (glavnih europskih ekonomskih pokazatelja, engl. Principal European Economic Indicators, PEEIs; Euroindicators) jest dati uvid u stanje ekonomije i tržišta rada te kretanje cijena, pokazatelja koji su posebnog važni za ekonomsku i monetarnu politiku. Ta zbirka pokazatelja cilja na jačanje vidljivosti i promicanje njihove uporabe za kreiranje politika i analizu poslovnog ciklusa. Euroindikatori su dostupni na mrežnome mjestu Euroindicators / PEEIs koji pokrivaju tablicu pokazatelja, mjesečna izvješća o makroekonomskoj situaciji, bazu podataka europskih i nacionalnih pokazatelja za kratkoročne analize (euroind) te razne informacije o euroindikatorima i njihovim statističkim osnovama.

Cilj statističkih podataka jest opisati gospodarsku situaciju i stanje na tržištu rada te kretanja cijena, koji su posebno važni za ekonomsku i monetarnu politiku. Pokazatelji koji se uzimaju u obzir generiraju se na temelju proizvodnje niza podataka službene statistike, a obuhvaćaju sljedeće teme: Platna bilanca, Istraživanje poslovanja i potrošača, Industrija i usluge (industrijska proizvodnja, trgovina na malo), Međunarodna trgovina, Tržište rada (nezaposlenost), Monetarni i financijski pokazatelji (kamatne stope, tečajevi), Nacionalni računi (BDP, dug i deficit, ulaganja, štednja, potrošnja), Cijene (stopa inflacije).

PRAVNA OSNOVA

– Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o statistikama eurozone prema poboljšanim metodologijama za statistiku i pokazatelje eurozone (COM / 2002/0661 final)

MODUL 2.1.2. Postupak makroekonomske neravnoteže (MIP)

Postupak makroekonomske neravnoteže (MIP) mehanizam je nadzora kojemu je cilj rano prepoznati potencijalne makroekonomske rizike, spriječiti nastanak štetnih makroekonomskih neravnoteža i ispraviti postojeće neravnoteže. To je, dakle, sustav za praćenje ekonomskih politika i otkrivanje potencijalne štete pravilnom funkcioniranju ekonomije države članice, Ekonomske i monetarne unije i EU u cjelini.

MIP je dio Europskog semestra, godišnjeg ciklusa koordinacije i nadzora ekonomskih politika EU-a koji omogućuje zemljama članicama EU-a da koordiniraju svoje ekonomske politike tijekom cijele godine i rješava ekonomske izazove s kojima se suočava EU. Kako bi se otkrili potencijalno štetne neravnoteže i gubici konkurentnosti u ranoj fazi njihova nastanka, uvedena je tablica 11 pokazatelja (engl. Scoreboard). Riječ je o graničnim vrijednostima ključnih makroekonomskih pokazatelja (ne)ravnoteža. Sastoji se od kombinacije pokazatelja zaliha i protoka koji mogu zabilježiti i kratkotrajna brza pogoršanja te dugoročno postupno nakupljanje neravnoteže. MIP-ova tablica sastoji se od četrnaest pokazatelja tablice koji mjere unutarnje i vanjske neravnoteže te društvena kretanja i razvoj tržišta rada. Svaki indikator tablice ima indikativne pragove koji služe kao razine alarma bez mehaničke interpretacije.

Zaključci o stupnju uzbune zbog makroekonomskih neravnoteža ovise i o slobodnim ekonomskim prosudbama Europske komisije. Ekonomsko čitanje nadopunjuje se analizom šireg skupa pomoćnih pokazatelja bez pragova.

Glavna svrha procedure jest osigurati usklađenost gospodarstva svake države članice s temeljnim načelima stabilnih cijena, održivih proračunskih i monetarnih uvjeta te stabilne bilance plaćanja.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) br. 1176/2011 od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23. studenoga 2011.)

– Uredba (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju (SL L 306, 23. studenoga 2011.).

MODUL 2.1.3. Europski sustav računa

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo financija, Porezna uprava

Istraživačke aktivnosti Državnog zavoda za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ove aktivnosti jest uvođenje novoga Europskog sustava računa (ESA 2010). ESA 2010 adekvatna je i sveobuhvatna metodologija kvalitetnih obračuna nacionalnih računa potrebnih za vođenje ekonomske politike EU (npr. procedura prekomjernog deficita, strukturni fondovi i sl.) te za detaljne ekonomske analize.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Rezultati dobiveni izračunavanjem kategorija nacionalnih računa, koje su propisane transmisijskim programom i metodološkim smjernicama ESA 2010, objavljuju se i šalju u Eurostat na mjesečnoj (npr. CPI i HICP), tromjesečnoj (BDP, indeks cijena stambenih nekretnina, zaposlenost u nacionalnim računima, sektorski računi), polugodišnjoj (statistika državnih financija) i godišnjoj razini (input-output tablice, BDP, regionalni računi, sektorski računi). Glavni rezultati odnose se na praćenje makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske kao što su bruto domaći proizvod, razina zaposlenosti, indeks potrošačkih cijena, prekomjerni proračunski manjak, razina duga opće države.

PRAVNA OSNOVA

– Podaci se proizvode i diseminiraju u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 174, 26. lipnja 2013.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Razvoj i poboljšanje metodologije kompilacije nacionalnih računa radi proširenja obuhvata i unaprjeđenje kvalitete statistike nacionalnih računa radi osiguravanja podatkovne osnovice potrebne za praćenje gospodarskih trendova i vođenje ekonomske politike

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• podloga su za donošenje ekonomske politike EU (procedure prekomjernog deficita zemalja članica, strukturni fondovi i sl.)

• omogućuju izradu ekonomskih prognoza i projekcije

GLAVNI KORISNICI

• nositelji ekonomske politike Hrvatske: Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka

• nositelji europske ekonomske politike i Europskoga statističkog sustava: Eurostat i Europska komisija

• međuvladine ekonomske organizacije

• istraživački instituti unutar institucija EU

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• financijske institucije

• analitičari

• mediji i šira zainteresirana javnost

MODUL 2.1.4. Godišnji sektorski računi

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

• Hrvatska narodna banka

• Središnji registar osiguranika (Regos)

• Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa)

• Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD)

• Središnje klirinško depozitno društvo (SKDD)

• Financijska agencija (Fina)

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Izračun godišnjih nefinancijskih računa po institucionalnim sektorima obuhvaća izračun računa proizvodnje, račun primarne raspodjele dohotka, račun sekundarne raspodjele dohotka, račun uporabe dohotka i kapitalni račun po institucionalnim sektorima te usklađuje nefinancijske i financijske račune institucionalnih sektora.

GLAVNI REZULTAT AKTIVNOSTI

Rezultat izračuna jesu izravnavajuće stavke koje predstavljaju mjere ekonomskog uspjeha kao što su: dodana vrijednost, poslovni višak, raspoloživi dohodak, štednja i neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 174, 26. lipnja 2013.)

– Uredba (EZ) br. 1392/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u vezi s transmisijom podataka nacionalnih računa (Tekst značajan za EGP) (SL L 324, 10. prosinca 2007.)

– Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 400/2009 od 23. travnja 2009. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici u pogledu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 126, 21. svibnja 2009.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Razvoj i poboljšanje metodologije izrade sektorskih računa te aktivno sudjelovanje u radnoj skupini Eurostata i Europske središnje banke o sektorskim računima po institucionalnim jedinicama

2. Modernizacija sustava prikupljanja podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3. Institucionalna koordinacija i komunikacija radi omogućivanja konzistentnosti podataka svih institucija u statističkom sustavu Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se njima koriste makroekonomske statistike

4. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete podataka statistike sektorskih nefinancijskih računa radi osiguranja podatkovne osnovice potrebne za praćenje gospodarskih trendova i vođenje ekonomske politike.

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izrada pokazatelja za analizu produktivnosti i statistike ekonomskog rasta koji omogućuju izradu pokazatelja za niz strateških dokumenata Komisije o konkurentnosti, makroekonomskog nadzora (EDP notifikacije – procedura u slučaju prekomjernog deficita, Postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža – MIP, Europski semestar)

• podloga za donošenje ekonomske politike

• omogućuje izradu ekonomskih prognoza i projekcije

GLAVNI KORISNICI

• Eurostat i Europska središnja banka

• Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka

• Europska komisija, ustrojstvena jedinica za proračun EU-a (DG BUDG)

• akademska zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

MODUL 2.1.5. Tromjesečni sektorski računi

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Hrvatska narodna banka

Središnji registar osiguranika (Regos)

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa)

Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD)

Središnje klirinško depozitno društvo (SKDD)

Financijska agencija (Fina)

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Izračun tromjesečnih nefinancijskih računa po institucionalnim sektorima obuhvaća izračun računa proizvodnje, račun primarne raspodjele dohotka, račun sekundarne raspodjele dohotka, račun uporabe dohotka i kapitalni račun po institucionalnim sektorima te usklađuje nefinancijske i financijske račune institucionalnih sektora.

GLAVNI REZULTAT AKTIVNOSTI

Rezultat izračuna jesu izravnavajuće stavke koje predstavljaju mjere ekonomskog uspjeha kao što su: dodana vrijednost, poslovni višak, raspoloživi dohodak, štednja i neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 174/1, 26. lipnja 2013.)

– Uredba (EZ) br. 1221/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. lipnja 2002. o tromjesečnim nefinancijskim računima ukupne države (SL L 179, 9. srpnja 2002.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (SL L 310, 30. studenoga 1996.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Razvoj i poboljšanje metodologije izrade sektorskih računa aktivnim sudjelovanjem u radnoj skupini Eurostata i Europske središnje banke o tromjesečnim europskim računima po institucionalnim jedinicama

2. Institucionalna koordinacija i komunikacija radi omogućivanja konzistentnosti podataka svih institucija u statističkom sustavu Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se njima koriste makroekonomske statistike

3. Unaprjeđenje obuhvata te kvalitete podataka statistike sektorskih nefinancijskih računa

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izrada pokazatelja za analizu produktivnosti i statistike ekonomskog rasta koji omogućuju izradu pokazatelja za niz strateških dokumenata Komisije o konkurentnosti, makroekonomskog nadzora (EDP notifikacije – procedura u slučaju prekomjernog deficita, Postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža – MIP, Europski semestar)

• podloga za donošenje ekonomske politike

• izrada ekonomskih prognoza i projekcije

GLAVNI KORISNICI

• Eurostat i Europska središnja banka

• Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka

• Europska komisija, ustrojstvena jedinica za proračun EU-a (DG BUDG)

• akademska zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

MODUL 2.1.6. Tromjesečni i godišnji nacionalni računi – osnovni agregati

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

• Fina

• Ministarstvo financija

• Hrvatska narodna banka

• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

• Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Godišnji nacionalni računi osnovni agregati: bruto domaći proizvod

Prema proizvodnoj metodi u tekućim i stalnim cijenama: bruto vrijednost proizvodnje, intermedijarna potrošnja, dodana vrijednost, agregati raščlanjeni po djelatnostima. Prema rashodnoj metodi u tekućim i stalnim cijenama: izdaci za konačnu potrošnju kućanstava, države i neprofitnih ustanova koja služe kućanstvima (NPUSK), bruto investicije u fiksni kapital, promjena zaliha, izvoz i uvoz roba i usluga. Prema dohodovnoj metodi u tekućim cijenama: sredstva zaposlenih, porezi i subvencije na proizvodnju i uvoz te bruto poslovni višak i mješoviti dohodak.

Godišnji nacionalni računi imaju važnu ulogu za ekonomske analize te vođenje ekonomskih i monetarnih politika. Podaci godišnjih nacionalnih računa koriste se pri izradi brojnih pokazatelja poput strukturnih pokazatelja, indeksa održivog razvoja i analiza produktivnosti.

Tromjesečni nacionalni računi osnovni agregati: bruto domaći proizvod

Tromjesečni bruto domaći proizvod po osnovnim kategorijama izdataka i područjima djelatnosti NKD-a 2007.

Tromjesečni bruto domaći proizvod upućuje na kratkoročna gospodarska kretanja, dok je osnovna svrha izračun realne stope rasta.

Tromjesečni nacionalni računi imaju važnu ulogu za ekonomske analize te vođenje ekonomskih i monetarnih politika.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

• godišnji bruto domaći proizvod prema proizvodnoj, dohodovnoj i potrošnoj metodi obračuna

• tromjesečni bruto domaći proizvod prema proizvodnoj, dohodovnoj i potrošnoj metodi obračuna

• stope rasta bruto domaćeg proizvoda

PRAVNA OSNOVA

– Provedbena odluka Komisije od 26. lipnja 2014. o odobravanju državama članicama odstupanja povezanog s dostavom statistike u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 195, 2. srpnja 2014.)

– Odluka Komisije od 30. studenoga 1998. o pojašnjenju Priloga A Uredbi Vijeća (EZ) br. 2223/96 o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici u pogledu načela za mjerenje cijena i obujma (SL L 340, 16. prosinca 1998.)

– Uredba Komisije (EU) br. 715/2010 od 10. kolovoza 2010. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u pogledu prilagodbi nakon revizije statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 i statističke klasifikacije proizvoda prema djelatnosti (KPD) u nacionalnim računima (SL L 210, 11. kolovoza 2010.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Proširenje obuhvata i unaprjeđenje kvalitete statistike nacionalnih računa radi osiguranja podatkovne osnovice potrebne za praćenje gospodarskih trendova i vođenje ekonomske politike

2. Unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućivanja konzistentnosti podataka svih institucija uključenih u hrvatski statistički sustav koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste podacima iz područja makroekonomskih statistika

3. Povećanje financijske učinkovitosti statističkog sustava i smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica prilagodbom administrativnih izvora podataka u skladu s novim metodologijom iz područja makroekonomskih statistika

4. Unaprjeđenje sustava prikupljanja i obrade podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

5. Unaprjeđenje sustava diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

6. Unaprjeđenje kvalitete rada

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelj kretanja gospodarske aktivnosti

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje učinaka tih mjera

• izrada makroekonomskih modela za analizu različitih aspekata proizvodnje, potrošnje, produktivnosti i drugih obilježja ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske i pojedinih djelatnosti

• omogućivanje izrade ekonomskih prognoza

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Hrvatska narodna banka

• europske institucije, npr. Europska komisija i Europska središnja banka

• poslovna zajednica

• akademska zajednica

• financijska tržišta

• mediji

MODUL 2.1.7. Tablice ponude i uporabe te input-output tablice

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Tablice ponude i uporabe te iz njih izvedene input-output tablice pružaju jedinstveni okvir koji spaja tri metode izračuna bruto domaćeg proizvoda: proizvodnu, dohodovnu i rashodovnu. Koristeći raznovrsne izvore podataka klasificirane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007.) te prema Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima (KPD 2015.), sustav tablica ponude i uporabe osigurava uzajamnu konzistentnost spomenutih metoda izračuna bruto domaćeg proizvoda.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Tablice ponude i uporabe pružaju godišnje podatke o strukturama proizvodnje, intermedijarne potrošnje i dohodaka ostvarenima u nacionalnom gospodarstvu te konačnim upotrebama proizvedenih i uvezenih proizvoda. Kompilacija tablica ponude i uporabe se provodi prema konceptima tekućih i stalnih cijena. Tablice se izračunavaju na godišnjoj frekvenciji s pomakom od t + 3, pri čemu je t referentna godina.

PRAVNA OSNOVA

Obveza kompilacije tablice ponude i uporabe i input-output tablice proizlazi iz Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26. lipnja 2013.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje i razvoj sustava prikupljanja i obrade podataka te kvalitete izvora podataka

2. Jačanje suradnje i institucionalne koordinacije svih dionika hrvatskoga statističkog sustava

3. Razvoj sustava praćenja tijekova dobara u nacionalnom gospodarstvu

4. Poboljšanje statističkog praćenja transakcija povezanih s procesima ekonomske globalizacije radi poboljšanja kvalitete sustava tablica ponude i uporabe

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• uvid u strukturna obilježja nacionalnoga gospodarstva:

– sastav proizvodnje i intermedijarne potrošnje

– domaćih proizvođača

– raspodjela dohotka prema funkcionalnim obilježjima te sastav konačnih upotreba

– domaćih i uvezenih proizvoda

• uvid u veličinu uvozne komponente ukupne ponude i upotrebe u nacionalnom gospodarstvu

• na temelju izvedenih input-output tablica izrada matrice potpunih zahtjeva koja čini temeljnu komponentu ekonomskih modela opće ravnoteže

• podloga za donošenje mjera industrijske politike i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• nositelji ekonomske politike Hrvatske: Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka

• nositelji europske ekonomske politike i Europskoga statističkog sustava: Eurostat i Europska komisija

• međuvladine ekonomske organizacije

• istraživački instituti unutar institucija EU

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• financijske institucije

• analitičari

• mediji i šira zainteresirana javnost

MODUL 2.1.8. Regionalni računi

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

• Fina

• Ministarstvo financija

• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

• Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Regionalni računi pružaju godišnje informacije o bruto domaćem proizvodu i bruto dodanoj vrijednosti u tekućim cijenama prema HR NUTS 2021. 2. i 3. razine. Također prikazuju podatke o regionalnim bruto investicijama u fiksni kapital i regionalnim računima kućanstava. Bruto investicije u fiksni kapital mjere investicije rezidentnih proizvodnih jedinica u regiji. Regionalni računi kućanstava predstavljaju regionalnu raščlambu odgovarajućih računa na nacionalnoj razini. Cilj im je mjerenje primarnoga i raspoloživog dohotka kućanstava koji nastaje nakon transakcija sekundarne raspodjele u određenoj regiji.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

• godišnji bruto domaći proizvod prema HR NUTS 2021. 2. i 3. razine

• regionalne bruto investicije u dugotrajnu imovinu

• regionalni računi kućanstava

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26. lipnja 2013.)

– Provedbena odluka Komisije od 26. lipnja 2014. o odobravanju državama članicama odstupanja povezanog s dostavom statistike u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 195, 2. srpnja 2014.)

– Uredba Komisije (EU) br. 715/2010 od 10. kolovoza 2010. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u pogledu prilagodbi nakon revizije statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 i statističke klasifikacije proizvoda prema djelatnosti (KPD) u nacionalnim računima (SL L 210, 11. kolovoza 2010.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje kvalitete statistike regionalnih računa uvođenjem novih izvora podataka

2. Jačanje suradnje i institucionalne koordinacije svih dionika hrvatskoga statističkog sustava

3. Proširenje obuhvata i unaprjeđenje kvalitete statistike nacionalnih računa uvođenjem Eurostatova transmisijskog programa koji uključuje i razvoj novih proizvoda

4. Skraćivanje rokova objavljivanja podataka u Republici Hrvatskoj

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.5. Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• pokazatelj proizvodnje i gospodarskog razvoja regije i županije

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje učinaka tih mjera

• za potrebe izračuna bruto domaćeg proizvoda po paritetu kupovne moći kojim je omogućena usporedba po regijama država članica EU-a koje se koriste drugim valutama i u kojima su cjenovne razine drukčije

• osnova za dodjelu sredstava u skladu s kohezijskom politikom EU-a

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• europske institucije, npr. Europska komisija i Europska središnja banka

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• poslovna zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• akademska zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

• mediji

• šira zainteresirana javnost

MODUL 2.1.9. Određivanje vlastitih sredstava iz bruto nacionalnog dohotka

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

• Fina

• Ministarstvo financija

• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

• Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Svrha je osigurati analizu usporedivosti, pouzdanosti i obuhvatnosti BND-a zemalja članica radi određivanja vlastitih sredstava EU-a prema Uredbi Vijeća broj 1287/2003. Dostava opisa izvora i metoda primijenjenih pri kompilaciji bruto nacionalnog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda, čiji se podaci redovito šalju u Eurostat. Verifikacija opisa Eurostatovih i DG Budget-ovih izvora i metoda.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Izračun bruto nacionalnog dohotka za Republike Hrvatske prema ESA 95 za razdoblje 2010. – 2013. i prema ESA 2010 za razdoblje 2014. – 2027. koji zajedno s izračunom ponderirane stope PDV-a čini statističku osnovicu za određivanje iznosa uplate sredstava u proračun EU-a.

PRAVNA OSNOVA

– Odluka Komisije od 22. veljače 1994. o mjerama koje treba poduzeti za provedbu Direktive Vijeća 89/130/EEZ, Euratom o usklađivanju obračunavanja bruto nacionalnog proizvoda po tržišnim cijenama (SL L 77, 19. ožujka 1994.)

– Odluka Komisije od 24. srpnja 1998. od određenim posebnim transakcijama koje su identificirane u okviru rada na Protokolu o postupku u slučaju prekomjernog deficita u vezi s primjenom članka 1. Direktive Vijeća 89/130/EEZ, Euratom o usklađivanju načina obračunavanja bruto nacionalnog proizvoda po tržišnim cijenama (SL L 225, 12. kolovoza 1998.)

– Odluka Komisije od 24. srpnja 1998. o tretmanu prijevare kod plaćanja PDV-a u nacionalnim evidencijama (odstupanja između teoretskih primitaka PDV-a i stvarnih primitaka PDV-a (SL L 234, 21. kolovoza 1998.)

– Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 608/2014 od 26. svibnja 2014. o utvrđivanju provedbenih mjera za sustav vlastitih sredstava EU (SL L 168, 7. lipnja 2014.)

– Odluka Vijeća od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava EU (2014/335/EU, Euratom) (SL L 168, 7. lipnja 2014.)

– Uredba Komisije (EZ, Euratom) br. 116/2005 od 26. siječnja 2005. o postupku povratka PDV-a osobama koje nisu porezni obveznici i poreznim obveznicima za njihove djelatnosti koje su izuzete od oporezivanja, za potrebe Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama (SL L 24, 27. siječnja 2005.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1722/2005 od 20.listopada 2005. o načelima za procjenu stambenih usluga za potrebe Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama (SL L 276, 21. listopada 2005.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Proširenje obuhvata i podizanje kvalitete statistike nacionalnih računa kao podloge za prikaz statističkih podataka o bruto domaćem proizvodu i bruto nacionalnom dohotku

2. Povećanje učinkovitosti statističkog sustava i smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica prilagodbom administrativnih izvora podataka u skladu s novom metodologijom iz područja makroekonomskih statistika

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelj kretanja gospodarske aktivnosti

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje učinaka tih mjera

• omogućivanje izrade ekonomskih prognoza

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• Ministarstvo financija

• Hrvatska narodna banka

• Europske institucije, npr. Europska komisija i Europska središnja banka

• analitičari

• financijska tržišta

MODUL 2.1.10. Određivanje vlastitih sredstava od poreza na dodanu vrijednost

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Za potrebe izračuna doprinosa Republike Hrvatske proračunu EU po osnovi poreza na dodanu vrijednost, utvrđuje se osnovica za vlastita sredstva od poreza za dodanu vrijednost. Kako države članice EU nemaju ujednačene stope poreza na dodanu vrijednost i obuhvat proizvoda te kako sve ne primjenjuju harmonizirane propise EU o porezu na dodanu vrijednost, sastavljaju svake godine izvješće u kojemu se na temelju nacionalnih računa izračunava nekoliko faktora prilagodbe. Eurostat podrobno verificira iznose i izračune. U Republici Hrvatskoj izračun osnovice za vlastita sredstva na temelju nacionalnih računa vrši Državni zavod za statistiku, a Ministarstvo financija – Porezna uprava izrađuje Izvješće o osnovici za vlastita sredstva od poreza na dodanu vrijednost na temelju kojega Ministarstvo financija provodi uplate u proračun EU. Opće uprave Europske komisije DG BUDG i DG TAXUD provjeravaju te podatke i koriste se njima za fiskalne svrhe.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Izvješće o osnovici za vlastita sredstva od poreza na dodanu vrijednost

PRAVNA OSNOVA

Nacionalni standardi

– Zakon o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19 i 138/20)

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

– Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske 2015. – KPD 2015. (»Narodne novine«, broj 157/14)

– Odluka o određivanju državnih tijela koja će osiguravati ispravno funkcioniranje sustava vlastitih sredstava EU u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 12/13)

– Sustav nacionalnih računa prema metodologiji ESA 2010

Pravna osnova EU:

– Uredba Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1553/89 od 29. svibnja 1989. o konačnom jedinstvenom režimu ubiranja vlastitih sredstava koja proizlaze iz poreza na dodanu vrijednost (SL L 155/9, 7. lipnja 1989.)

– Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 174/1, 26. lipnja 2013.)

– Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/1342 оd 22. travnja 2015. o izmjeni metodologije za klasifikaciju proizvoda po djelatnostima navedene u Prilogu A Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 207/35, 4. kolovoza 2015.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 448/98 od 16. veljače 1998. o dopuni i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2223/96 s obzirom na alociranje Usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM) unutar Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) (SL L 58, 27. veljače 1998.)

– Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 608/2014 od 26. svibnja 2014. o utvrđivanju provedbenih mjera za sustav vlastitih sredstava EU (SL L 168/29 7. lipnja 2014.)

– Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 od 26. svibnja 2014. o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom (SL L 168739, 7. lipnja 2014.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2016/804 od 17. svibnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom (SL L 168/39, 7. lipnja 2014)

– Uredba (EZ) br. 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. studenoga 2000. o izmjeni zajedničkih načela Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (ESA) 95 u pogledu poreza i socijalnih doprinosa i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 (SL L 290, 17. studenoga 2000.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 113/2002 od 23. siječnja 2002. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u pogledu revidirane klasifikacije izdataka prema namjeni (Tekst značajan za EGP) (SL L 21, 24. siječnja 2002.)

– Uredba (EZ) br. 359/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2002. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u pogledu korištenja ESA 95 u određivanju uplata država članica u vlastita sredstva od PDV-a (SL L 58/1, 28. veljače 2002.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1889/2002 od 23. listopada 2002. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 448/98 o dopuni i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2223/96 s obzirom na alociranje usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM) unutar Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) (Tekst značajan za EGP) (SL L 286, 24. listopada 2002.)

– Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 400/2009 od 23. travnja 2009. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici u pogledu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 126, 12. svibnja 2009.)

– Uredba Komisije (EU) br. 715/2010 od 10. kolovoza 2010. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u pogledu prilagodbi nakon revizije statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 i statističke klasifikacije proizvoda prema djelatnosti (KPD) u nacionalnim računima (SL L 210/1, 11. kolovoza 2010.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1500/2000 od 10.srpnja 2000. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 s obzirom na izdatke i prihode ukupne države (SL L 172/3, 12. srpnja 2000.)

– Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 282/2011 od 15. ožujka 2011. o utvrđivanju provedbenih mjera za Direktivu 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (preinaka) (SL L 77/1, 23. ožujka 2011.)

– 2014/335/EU, Euratom: Odluka Vijeća od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava EU (SL L 168/105, 7. lipnja 2014.)

– 2010/196/EU, Euratom: Odluka Vijeća od 16. ožujka 2010. o alociranju usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM-a), radi utvrđivanja bruto nacionalnog dohotka (BND-a), koji se koristi za proračun EU i njezina vlastita sredstva (SL L 87/31, 7. travnja 2010.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje praćenja vlastitih sredstava iz PDV-a u suradnji s Eurostatom i Europskom komisijom

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• za potrebe izračuna doprinosa Republike Hrvatske proračunu EU po osnovi poreza na dodanu vrijednost, s pomoću utvrđivanja prosječne ponderirane stope PDV-a i osnovice za vlastita sredstva od PDV-a

• pružanje uvida u strukturna obilježja prihoda od PDV-a prema raznim razinama agregacije Klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD 2015.) za svrhu utvrđivanja stopa PDV-a primijenjenih na kupnju proizvoda i usluga u nacionalnom gospodarstvu

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo financija

• Europska komisija

MODUL 2.1.11. Naknade i mirovine osoblja EU-a

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo nadležno za upravu

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest pružiti EK informacije u skladu s kadrovskim pravilima za službenike Europske zajednice i uvjetima zaposlenja ostalih službenika EU-a za svrhu godišnjeg usklađivanja plaća, koeficijenata korekcije i godišnjih stopa doprinosa za mirovinu, koje su primjenjive na zaposlenike svih institucija i agencija EU. To uključuje popunjavanje jednog upitnika na godinu te njegovo slanje u Eurostat.

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o radu (»Narodne novine«, br. 93/14, 127/17 i 98/19)

– Zakon o državnim službenicima (»Narodne novine«, br. 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/2007, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 1/15, 138/15, 61/17, 70/19 i 98/19)

– Zakon o doprinosima (»Narodne novine«, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18)

– Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20)

– Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (»Narodne novine«, br. 112/17, 3/18, 9/18, 12/18, 66/18, 2/19, 48/19, 89/19, 119/19, 54/20, 66/20 i 68/20)

– Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (»Narodne novine«, br. 71/18 i 73/19)

– Uredba (EU) br. 423/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju s učinkom od 1. srpnja 2012. primitaka od rada i mirovina dužnosnika i ostalih službenika EU te o koeficijentima ispravka koji se na njih primjenjuju (SL L 129, 30. travnja 2014.)

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Slanje upitnika o plaćama službenika EU-a u Eurostat

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Razvoj i unaprjeđenje podataka u skladu s najnovijim naputcima i smjernicama Eurostata

2. Osiguranje institucionalne suradnje Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva uprave da se podaci dostavljaju u skladu s metodologijom i prema zadanim rokovima

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda, s naglaskom na iskorak u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• pružanje informacija Europskoj komisiji u skladu s kadrovskim pravilima za službenike u RH

GLAVNI KORISNICI

• europske institucije, tj. Europska komisija

Tema 2.2. Postupak prekomjernog deficita i statistika javnih financija – financijska statistika

MODUL 2.2.1. Financijski računi – metodologija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Razvoj i primjena metodologije financijskih računa svih institucionalnih sektora prema financijskim instrumentima.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Metodološka usklađenost s međunarodnim standardima.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26. lipnja 2013.)

– Priručnici i drugi zakonski okviri EU-a (Priručnik o izvorima i metodama za sastavljanje financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama za tromjesečne financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i dugu 2019.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Usklađivanje metodologije statistike financijskih računa s uredbama iz pravne osnove

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

MODUL 2.2.2. Financijski računi – podaci

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Hrvatska narodna banka

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Hrvatska narodna banka

Državni zavod za statistiku i ostali nositelji službene statistike

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Financijski računi prikazuju stanja, transakcije, cjenovne i tečajne promjene te ostale promjene u obujmu imovine po pojedinim financijskim instrumentima između sektora nacionalne ekonomije te nacionalne ekonomije i ostatka svijeta. Godišnji financijski računi imaju značajnu ulogu za ekonomske analize i analize financijske stabilnosti, vođenje ekonomskih i monetarnih politika, kao i provedbu ostalih mjera i procedura na razini EU. Postupak izrade godišnjih financijskih računa i tromjesečnih financijskih računa svih sektora za ESB sastoji se od prikupljanja i kontrole ulaznih podataka, kompilacije te objave podataka.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Podaci o financijskim stanjima i transakcijama po pojedinim financijskim instrumentima i institucionalnim sektorima.

Periodičnost istraživanja: godišnje.

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/08, 54/13 i 47/20)

– Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26. lipnja 2013.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 724/2014 od 26. lipnja 2014. o standardu za razmjenu za dostavu podataka u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 192, 1. srpnja 2014.)

– 2014/403/EU Provedbena odluka Komisije od 26. lipnja 2014. o odobravanju državama članicama odstupanja povezanog s dostavom statistike u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 195, 2. srpnja 2014.)

– Priručnici i drugi zakonski okviri EU-a (Priručnik o izvorima i metodama za sastavljanje financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama za tromjesečne financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i dugu 2019.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje kvalitete statistike godišnjih financijskih računa i tromjesečnih financijskih računa svih sektora za ESB

2. Unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućivanja konzistentnosti podataka svih institucija nositelja službene statistike Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste podacima koji su potrebni pri izradi godišnjih financijskih računa

3. Povećanje učinkovitosti statističkog sustava i smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• službeni pokazatelj stanja i transakcija financijskom imovinom i obvezama, neto bogatstva i neto pozajmljivanja/zaduživanja po institucionalnim sektorima

• izrada makroekonomskih modela i ekonomskih prognoza

• analiza financijske stabilnosti Republike Hrvatske

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje njihovih učinaka

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• Hrvatska narodna banka

• Europska komisija, Europska središnja banka i ostale europske institucije

• znanstvena zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

• mediji

• šira zainteresirana javnost

MODUL 2.2.3. Mirovine u sustavu osiguranja

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (za aktuarski dio izračuna)

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ove aktivnosti jest provedba novorazvijenog okvira izračuna o akumuliranim mirovinskim pravima koji je posebno važan u kontekstu, ne samo ekonomske nego i demografske politike, u kojoj su sveobuhvatne informacije o mirovinama nužne. Obračunana akumulirana mirovinska prava se izračunavaju na temelju Eurostatovih metodoloških smjernica, a transmisija se provodi preko tzv. tablice 29. Riječ je o zbirnoj tablici o mirovinama u kojoj se prikazuju sva akumulirana mirovinska prava unutar socijalnog osiguranja, uključujući mirovine koje se isplaćuju iz sustava kapitalizacije dobiti (programi definiranih doprinosa) i mirovine koje se isplaćuju iz sustava međugeneracijske solidarnosti (sustav mirovinskog osiguranja). Tablica 29. izračunava se svake tri godine.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Mirovinska prava prikazuju se u strukturiranoj tablici za obračunana mirovinska prava do određenog datuma u socijalnom osiguranju (tablica 29.), u kojoj se iskazuju početno i završno stanje mirovinskih prava unutar određenog razdoblja, zajedno s njihovim tokovima. Rezultati se odnose na mirovine koje se isplaćuju iz sustava kapitalizacije dobiti (programi definiranih doprinosa) i mirovine koje se isplaćuju iz sustava međugeneracijske solidarnosti (sustav mirovinskog osiguranja). Sve transakcije su izražene u bruto iznosima, odnosno uključuju poreze i naknade za usluge. Rezultati aktuarskog izračuna mirovinskog osiguranja u velikoj mjeri ovise o temeljnim pretpostavkama, ponajprije o tri diskontne stope; 4%, 5% i 6%. Ovdje je zapravo riječ o analizi osjetljivosti, pri čemu je stopa od 5% osnovni scenarij.

PRAVNA OSNOVA

Obračunana akumulirana mirovinska prava uređena su Uredbom (EU) br. 549/2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26. lipnja 2013.) (Ispravak SL L 308, 16. studenoga 2016).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Razvoj i poboljšanje metodologije kompilacije izračuna mirovinskih prava aktivnim sudjelovanjem u radnim skupinama Eurostata za navedeno područje

2. Osiguranje institucionalne koordinacije i komunikacije radi unaprjeđenja kvalitete podataka

3. Modernizacija tehničkih metoda statističkih izračuna radi skraćivanja rokova

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• podloga za donošenje ekonomske i demografske politike Republike Hrvatske i EU

• upućivanje na određenu razinu štednje i standard kućanstava jer su mirovinska prava sadašnja vrijednost mirovina koje će se isplatiti u budućnosti na temelju stečenih prava do danas

GLAVNI KORISNICI

• nositelji ekonomske politike Hrvatske (Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka)

• nositelji europske ekonomske politike i Europskoga statističkog sustava (Eurostat, Europska komisija)

• međuvladine ekonomske organizacije

• istraživački instituti unutar institucija EU

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• financijske institucije

• analitičari

• mediji i šira zainteresirana javnost.

MODUL 2.2.4. Monetarni i financijski pokazatelji

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE:

Hrvatska narodna banka

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Hrvatska narodna banka

Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD)

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Monetarna i financijska statistika bavi se prikupljanjem, obradom i objavom statističkih pokazatelja kamatnih stopa, tečajeva, monetarnih agregata, krivulja prinosa, bilančnih informacija i sl. Podaci se redovito učitavaju na Eurostatove mrežne stranice i koriste se za izradu različitih statističkih publikacija Eurostata. Počevši od 2016., obveznik izvješćivanja Eurostata jest Europska središnja banka (ESB). HNB će dostavljati ESB-u predmetne podatke u skladu s izvještajnim zahtjevima ESB-a, čime će ujedno biti ispunjen izvještajni zahtjev Eurostata.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Podaci o kamatnim stopama, tečajevima, monetarnim agregatima, bilančnim informacijama i sl.

Periodičnost istraživanja: mjesečno.

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/08, 54/13, 47/20)

– Zakon o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/13, 19/15, 102/15, 15/18, 70/19 i 47/20)

– Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (»Narodne novine«, br. 140/05 i 12/12)

– Odluka o statističkom i nadzornom (»Narodne novine«, br. 85/18, 47/19, 14/20 i 53/20)

– Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja statistike vrijednosnih papira (»Narodne novine«, broj 71/13)

– Odluka o obvezi dostavljanja podataka o platnom prometu i elektroničkom novcu (»Narodne novine«, br. 147/13 i 16/17)

– Uputa za sastavljanje mjesečnog Statističkog izvješća investicijskog fonda (HANFA, prosinac 2014.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27. studenoga 1998.)

– Uredba (EU) br. 1071/2013 ESB od 24. rujna 2013. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (preinačeno) (ESB/2013/33) (SL L 297, 7. studenoga 2013.)

– Uredba ESB-a (EU) br. 1375/2014 od 10. prosinca 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1071/2013 o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2013/33) (ESB/2014/51) (SL L 366, 20. prosinca 2014.)

– Uredba (EU) br. 1072/2013 ESB od 24. rujna 2013. o statistici kamatnih stopa koje primjenjuju monetarne financijske institucije (preinačeno) (ESB/2013/34) (SL L 297, 7. studenoga 2013.)

– Uredba ESB od 8. srpnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) o statistici kamatnih stopa koje primjenjuju monetarne financijske institucije (ESB/2014/30) (SL L 205, 12. srpnja 2014.)

– Uredba (EU) br. 1073/2013 ESB od 18. listopada 2013. o statistici imovine i obveza investicijskih fondova (preinačeno) (ESB/2013/38) (SL L 297, 7. studenoga 2013.)

– Uredba (EU) br. 1409/2013 ESB od 28. studenoga 2013. o statistici platnog prometa (ESB/2013/43) (SL L 352, 17. prosinca 2013.)

– Priručnik o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija, ESB, 2019. (Manual on MFI balance sheet statistics, ECB, 2019)

– Priručnik o statistici kamatnih stopa koje primjenjuju monetarne financijske institucije, ESB, 2017. (Manual on MFI interest rate statistics, ECB, 2017)

– Smjernica ESB-a od 4. travnja 2014. o monetarnoj i financijskoj statistici (preinačena) (ESB/2014/15) (SL L 340, 26. studenoga 2014.)

– Smjernica (EU) 2015/571 ESB od 6. studenoga 2014. o izmjeni Smjernice ESB/2014/15 o monetarnoj i financijskoj statistici (ESB/2014/43) (SL L 93, 9. travnja 2015.)

– Smjernica (EU) 2016/450 ESB od 4. prosinca 2015. o izmjeni Smjernice ESB/2014/15 o monetarnoj i financijskoj statistici (ESB/2015/44) (SL L 86, 1. travnja 2016.)

– Smjernica (EU) 2017/148 ESB od 16. prosinca 2016. o izmjeni Smjernice ESB/2014/15 o monetarnoj i financijskoj statistici (ESB/2016/45) (SL L 26, 31. siječnja 2017.)

– Smjernica ESB od 26. rujna 2012. o okviru za upravljanje kvalitetom podataka u centraliziranoj bazi podataka o vrijednosnim papirima (ESB/2012/21) (SL L 307, 7. studenoga 2012.)

– Priručnik za monetarnu i financijsku statistiku, MMF, 2016. (Monetary and Financial Statistics Manual, IMF, Washington, 2016)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Kontinuirano praćenje izvještajnih zahtjeva Europske središnje banke (ESB-a) u području monetarne i financijske statistike te daljnji razvoj izvještajnih sustava u skladu s promjenama i nadopunama zahtjeva ESB-a

2. Unaprjeđenje kvalitete podataka radi izrade dodatnih pokazatelja za potrebe praćenja stabilnosti financijskog sustava, analize kretanja iz područja monetarne politike te supervizije poslovanja kreditnih institucija

3. Unaprjeđenje postojećih informacijsko-komunikacijskih sustava radi njihove integracije, daljnjeg razvoja baza podataka te automatizacije poslovnih procesa

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• pokazatelji kretanja aktivnosti financijskog sustava

• podloga za praćenje stabilnosti financijskog sustava

• podloga za donošenje mjera monetarne politike i praćenje učinaka tih mjera

• omogućivanje izrade ekonomskih prognoza

• podloga za obavljanje supervizije poslovanja kreditnih institucija

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave npr. Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka

• europske i međunarodne institucije, npr. Europska središnja banka, Europska komisija i Međunarodni monetarni fond

• analitičari financijskih institucija i financijskih tržišta

• znanstvena zajednica

• mediji

• šira zainteresirana javnost

MODUL 2.2.5. Statistika javnih financija – metodologija I.

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest uvesti metodološki okvir za statistiku javnih financija u skladu s Eurostatovim priručnicima, smjernicama i uputama te sudjelovanje u metodološkim raspravama na radnim sastancima i radnim skupinama koje organizira Eurostat. Kontinuirano unaprjeđenje metoda i načina izračuna prema propisanoj metodologiji. Pravna osnova za provedbu istraživanja jest Uredba Europskog parlamenta (EU) br. 549/2013, Uredba (EZ) br. 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 2558/2001.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Proizvodnja metodološki usklađenih podataka statistike javnih financija u skladu s trenutačnim metodološkim priručnicima i smjernicama. Tumačenje i analiza metodoloških priručnika i smjernica te njihova primjena u svim segmentima računa statistike javnih financija.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba Europskog parlamenta (EU) br. 549/2013 od 21. svibnja 2013., o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (ESA 2010), SL L 174/1, 26. lipnja 2013. EU (SL L 174, 26. lipnja 2013.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 264/2000 od 3. veljače 2000. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u vezi s kratkoročnom statistikom o javnim financijama (SL L 29, 4. veljače 2000.)

– Uredba (EZ) br. 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. studenoga 2000. kojom se modificiraju zajednička načela europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (ESA) 95 u vezi s porezima i socijalnim doprinosima te mijenja i dopunjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. (SL L 290, 17. studenoga 2000.)

– Uredba Komisije (EZ) broj 995/2001 od 22. svibnja 2001. koja primjenjuje Uredbu (EZ) broj 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni zajedničkih načela Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (ESA 95) vezanih za poreze i doprinose (SL L 139, 23. svibnja 2001.)

– Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 2558/2001 od 3. prosinca 2001. kojom se dopunjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 u svezi s reklasifikacijom nagodbi prema dogovorima o zamjeni i prema dogovorima o terminskom tečaju (SL L 344, 28. prosinca 2001.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 113/2002 od 23. siječnja 2002. kojom se mijenja Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 s obzirom na revidiranu klasifikaciju troškova prema namjeni (SL L 336, 12. prosinca 2002.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1889/2002 od 23. listopada 2002. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 448/98 kojom se upotpunjava i mijenja Uredba (EZ) br. 2223/96 u smislu raspodjele usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM) unutar Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) (SL L 286, 24. listopada 2002.)

– Uredba (EZ) br. 400/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009 o izmjenama i dopunama Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u vezi s provedbom nadležnosti povjerenih Komisiji (SL L 126, 21. svibnja 2009.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita koji je priložen Ugovoru o osnivanju EU (kodificirana verzija) (SL L 145, 10. lipnja 2009.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 679/2010 od 26. srpnja 2010. kojom se mijenja i dopunjuje Uredba (EZ) br. 479/2009 u smislu kvalitete statističkih podataka u kontekstu postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L 198, 30. srpnja 2010.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Proširenje obuhvata i kvalitete statistike nacionalnih računa koja je podloga podacima za prikaz ekonomskih aktivnosti države i statističkih podataka o javnim financijama

2. Povećanje učinkovitosti statističkog sustava i postizanje optimalne razine kvalitete izvješćivanja jedinica

3. Institucionalna koordinacija i komunikacija radi omogućavanja konzistentnosti podataka svih institucija u statističkom sustavu Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste statističkim podacima o javnim financijama

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• prikaz metodološki usklađenih proračunskih agregata države i odnosa između neto zaduživanja i pozajmljivanja

• prikaz metodološki usklađenih kretanja glavnih agregata opće države i njenih pod sektora

• prikaz metodološki usklađena detaljnog popisa poreza i socijalnih doprinosa

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• tijela državne uprave

• europske institucije, npr. Europska komisija i Europska središnja banka

• znanstvena zajednica, analitičari

• mediji i šira zainteresirana javnost

MODUL 2.2.6. Statistika javnih financija – podaci

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

Ministarstvo financija

Hrvatska narodna banka

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Državni zavod za statistiku

Ministarstvo financija

Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Državni zavod za statistiku

Prijam i kontrola ulaznih podataka, njihova obrada i izračun te objavljivanje godišnje i tromjesečne statistike nefinancijskih i financijskih računa države uključujući detaljnu razradu poreza i socijalnih doprinosa te raspodjelu rashoda države prema klasifikaciji COFOG.

Integrirane tablice godišnje statistike državnih financija obračunavaju se, proizvode te šalju u Eurostat dva puta na godinu. Tromjesečni nefinancijski i financijski računi šalju se svakog tromjesečja dok se detaljna razrada poreza i socijalnih doprinosa te raspodjela rashoda države prema klasifikaciji COFOG šalju jedanput na godinu. Praćenje i objavljivanje podataka na godišnjoj razini u vezi s proračunskim okvirom država članica, o potencijalnim obvezama države (državna jamstava, nenaplativi zajmovi), o obvezama iz djelovanja javnih poduzeća i o udjelu države u kapitalu poduzeća, kao i dodatno podataka o javno-privatnim partnerstvima koje zahtijeva Eurostat, na način koji je utvrdio Eurostat i Glavna uprava za gospodarske i financijske poslove (DG ECFIN); dio objavljuje i Eurostat.

Ministarstvo financija

Fiskalni podaci u vezi s proračunskim okvirom država članica, na način koji je utvrdio Eurostat i Glavna uprava za gospodarske i financijske poslove (DG ECFIN), najmanje o ukupnom rezultatu, ukupnim prihodima i ukupnim rashodima (mjesečno za podsektore središnje države i socijalnih fondova, tromjesečno za podsektor lokalne države) i vezna tablica tih podataka prema standardu ESA 2010 – objavljuje se na jedinstvenoj mrežnoj stranici.

Hrvatska narodna banka

Tromjesečni financijski računi opće države te mjesečni i tromjesečni dug opće države imaju važnu ulogu za ekonomske analize, vođenje ekonomskih i monetarnih politika, kao i provedbu ostalih mjera i procedura na razini EU-a. Postupak izrade financijskih računa i pokazatelja te duga opće države sastoji se od prikupljanja i kontrole ulaznih podataka, kompilacije te objave podataka.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Državni zavod za statistiku

Proizvodnja metodološki usklađenih podataka statistike javnih financija u skladu s trenutačnim metodološkim priručnicima i smjernicama. Tumačenje i analiza metodoloških priručnika i smjernica te njihova primjena u svim segmentima računa statistike javnih financija. Godišnji podaci o potencijalnim obvezama države i sličnim činiteljima relevantnima za proračunski okvir.

Ministarstvo financija

U propisanim rokovima objavljeni osnovni fiskalni podaci relevantni za proračunski okvir s visokom učestalošću objavljivanja.

Hrvatska narodna banka

Mjesečna i tromjesečna statistika duga konsolidirane opće države prema kriteriju iz Maastrichta.

Tromjesečna statistika financijskih računa za sektor konsolidirane opće države.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba Europskog parlamenta (EU) br. 549/2013 od 21. svibnja 2013., o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (ESA 2010), SL L 174/1, 26. lipnja 2013. EU (SL L 174, 26. lipnja 2013.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 264/2000 od 3. veljače 2000. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u vezi s kratkoročnom statistikom o javnim financijama (SL L 29, 4. veljače 2000.)

– Uredba (EZ) br. 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. studenoga 2000. kojom se modificiraju zajednička načela europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (ESA) 95 u vezi s porezima i socijalnim doprinosima te mijenja i dopunjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. (SL L 290, 17. studenoga 2000.)

– Uredba Komisije (EZ) broj 995/2001 od 22. svibnja 2001. koja primjenjuje Uredbu (EZ) broj 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni zajedničkih načela Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (ESA 95) vezanih za poreze i doprinose (SL L 139, 23. svibnja 2001.)

– Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 2558/2001 od 3. prosinca 2001. kojom se dopunjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 u svezi s reklasifikacijom nagodbi prema dogovorima o zamjeni i prema dogovorima o terminskom tečaju (SL L 344, 28. prosinca 2001.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 113/2002 od 23. siječnja 2002. kojom se mijenja Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 s obzirom na revidiranu klasifikaciju troškova prema namjeni (SL L 336, 12. prosinca 2002.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1889/2002 od 23. listopada 2002. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 448/98 kojom se upotpunjava i mijenja Uredba (EZ) br. 2223/96 u smislu raspodjele usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM) unutar Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) (SL L 286, 24. listopada 2002.)

– Uredba(EZ) br. 400/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009 o izmjenama i dopunama Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u vezi s provedbom nadležnosti povjerenih Komisiji (SL L 126, 21. svibnja 2009.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita koji je priložen Ugovoru o osnivanju EU (kodificirana verzija) (SL L 145, 10. lipnja 2009.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 679/2010 od 26. srpnja 2010. kojom se mijenja i dopunjuje Uredba (EZ) br. 479/2009 u smislu kvalitete statističkih podataka u kontekstu postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L 198, 30. srpnja 2010.)

– Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/08, 54/13 i 47/20)

– svi domaći standardi (usklađeni s odgovarajućim međunarodnima) koji se odnose na sustav nacionalnih računa, poslovnih registara i mikrostatistika

– Sporazum o suradnji na području statistike nacionalnih računa opće države i s njom povezanih statistika (od 31. srpnja 2013., potpisnici: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija)

– Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26. lipnja 2013.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 724/2014 od 26. lipnja 2014. o standardu za razmjenu za dostavu podataka u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji

– Provedbena odluka Komisije 2014/403/EU od 26. lipnja 2014. o odobravanju državama članicama odstupanja povezanog s dostavom statistike u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 195, 2. srpnja 2014.)

– Priručnici i drugi zakonski okviri EU-a (Priručnik o izvorima i metodama za sastavljanje financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama za tromjesečne financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i dugu 2019.)

– Konačno izvješće Radne grupe o implikacijama Direktive Vijeća 2011/85 o prikupljanju i objavi fiskalnih podataka, Eurostat, Direktorat D: Statistika državnih financija, Jedinica D-1: Statistika državnih financija – metodologija, prikupljanje podataka i objava, ožujak 2013.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Proširenje obuhvata i podizanje kvalitete statistike nacionalnih računa kao podloge podacima za prikaz ekonomskih aktivnosti države i statističkih podataka o javnim financijama

2. Unaprjeđenje kvalitete statistike tromjesečnih financijskih računa te mjesečnoga i tromjesečnog duga opće države

3. Povećanje učinkovitosti statističkog sustava i postizanje optimalne razine kvalitete izvješćivanja i opterećenja izvještajnih jedinica prilagodbom administrativnih izvora podataka u skladu s relevantnom metodologijom iz područja javnih financija te uvođenjem jedinstvenoga statističkog izvještaja za sve jedinice unutar sektora opće države

4. Institucionalna koordinacija i komunikacija radi omogućivanja konzistentnosti podataka svih institucija u statističkom sustavu Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste statističkim podacima o javnim financijama

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• osiguranje javne dostupnosti osnovnih fiskalnih podataka uz visoku učestalost objave

• osiguranje javne dostupnosti podataka o potencijalnim obvezama države i sličnim činiteljima relevantnima za proračunski okvir

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje učinaka tih mjera

• omogućivanje izrade ekonomskih prognoza

• glavni pokazatelji ekonomske aktivnosti opće države – prihoda i izdataka, manjkova ili viškova, financiranja, ostalih ekonomskih tokova i bilance stanja

• prikaz statističkih podataka o javnim financijama kao podloga ostalim kompilatorima nacionalnih računa i drugim korisnicima

• prikaz temeljnih agregata opće države kao podloga i ulazni podatak ostalim kompilatorima nacionalnih računa i drugim korisnicima

• detaljna razrada poreza i socijalnih doprinosa prema vrsti kao podloga i ulazni podatak ostalim kompilatorima nacionalnih računa i drugim korisnicima

• prikaz ukupnih rashoda države prema funkcijskoj klasifikaciji kao podloga i ulazni podatak ostalim kompilatorima nacionalnih računa i drugim korisnicima

• službeni pokazatelj tromjesečnog deficita i duga opće države

• izrada makroekonomskih modela i ekonomskih prognoza

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje njihovih učinaka

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• tijela državne uprave

• europske institucije, npr. Europska komisija i Europska središnja banka

• znanstvena zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

• mediji i šira zainteresirana javnost

MODUL 2.2.7. Statistika javnih financija – metodologija II.

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest uvesti metodološki okvir za statistiku javnih financija – područje izrade fiskalnog izvješća u skladu s Eurostatovim priručnicima, smjernicama i uputama u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom uključujući davanje mišljenja na pojedine specifične metodološke slučajeve koje inicira Eurostat.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Proizvodnja metodološki usklađenih podataka statistike javnih financija u skladu s trenutačnim metodološkim priručnicima i smjernicama. Tumačenje i analiza metodoloških priručnika i smjernica te njihova primjena u svim segmentima računa statistike javnih financija.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba Europskog parlamenta (EU) br. 549/2013 od 21. svibnja 2013., o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (ESA 2010), SL L 174/1, 26. lipnja 2013. EU (SL L 174, 26. lipnja 2013.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 264/2000 od 3. veljače 2000. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u vezi s kratkoročnom statistikom o javnim financijama (SL L 29, 4. veljače 2000.)

– Uredba (EZ) br. 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. studenoga 2000. kojom se modificiraju zajednička načela europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (ESA) 95 u vezi s porezima i socijalnim doprinosima te mijenja i dopunjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. (SL L 290, 17. studenoga 2000.)

– Uredba Komisije (EZ) broj 995/2001 od 22. svibnja 2001. koja primjenjuje Uredbu (EZ) broj 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni zajedničkih načela Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (ESA 95) vezanih za poreze i doprinose (SL L 139, 23. svibnja 2001.)

– Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 2558/2001 od 3. prosinca 2001. kojom se dopunjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 u svezi s reklasifikacijom nagodbi prema dogovorima o zamjeni i prema dogovorima o terminskom tečaju (SL L 344, 28. prosinca 2001.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 113/2002 od 23. siječnja 2002. kojom se mijenja Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 s obzirom na revidiranu klasifikaciju troškova prema namjeni (SL L 336, 12. prosinca 2002.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1889/2002 od 23. listopada 2002. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 448/98 kojom se upotpunjava i mijenja Uredba (EZ) br. 2223/96 u smislu raspodjele usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM) unutar Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) (SL L 286, 24. listopada 2002.)

– Uredba (EZ) br. 400/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009 o izmjenama i dopunama Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u vezi s provedbom nadležnosti povjerenih Komisiji (SL L 126, 21. svibnja 2009.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita koji je priložen Ugovoru o osnivanju EU (kodificirana verzija) (SL L 145, 10. lipnja 2009.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 679/2010 od 26. srpnja 2010. kojom se mijenja i dopunjuje Uredba (EZ) br. 479/2009 u smislu kvalitete statističkih podataka u kontekstu postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L 198, 30. srpnja 2010.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Potpuno uvođenje Eurostatova transmisijskog programa radi usporedbe pokazatelja javnih financija i podataka iz fiskalnog izvješća s ostalim zemljama članicama EU-a i njihova pravodobnog objavljivanja

2. Proširenje obuhvata i podizanje kvalitete statistike nacionalnih računa kao podloge podacima za prikaz ekonomskih aktivnosti države i statističkih podataka o javnim financijama te izrade fiskalnog izvješća

3. Povećanje učinkovitosti statističkog sustava i postizanje optimalne razine kvalitete izvješćivanja i opterećenja izvještajnih jedinica

4. Institucionalna koordinacija i komunikacija radi omogućivanja konzistentnosti podataka svih institucija u statističkom sustavu Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste statističkim podacima o javnim financijama i iz fiskalnog izvješćivanja

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• prikaz proračunskih agregata države i odnosa između neto zaduživanja i pozajmljivanja

• prikaz kretanja javnog duga

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• tijela državne uprave

• europske institucije, npr. Europska komisija i Europska središnja banka

• znanstvena zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

• mediji i šira zainteresirana javnost

MODUL 2.2.8.N Financijski izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika, neprofitnih organizacija te izvještaji o prihodima i primicima

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Ministarstvo financija

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Na temelju Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08, 136/12 i 15/15), Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (»Narodne novine«, br. 3/15, 93/15, 135/15, 2/17, 28/17, 112/18 i 126/19) reguliran je sustav financijskog izvješćivanja za proračune te proračunske i izvanproračunske korisnike. Baza ovih podataka, koji se prikupljaju u ime i za račun Ministarstva financija, osim za administrativne svrhe, upotrebljava se i kao izvor podataka za nacionalne račune, objavu i dostavu podataka u vezi s proračunskim okvirom i druge namjene u službenoj statistici, o transakcijama i stanjima za glavninu sektora opće države u smislu definicije sektora po metodologiji ESA 2010.

Na temelju Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (»Narodne novine«, broj 121/14), Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (»Narodne novine«, br. 31/15, 67/17 i 115/18) reguliran je sustav financijskog izvješćivanja za neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo, kao i za neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo. Baza ovih podataka, koji se prikupljaju u ime i za račun Ministarstva financija, osim što se koristi za administrativne svrhe, služi također i kao izvor podataka za nacionalne račune, objavljivanje i dostavu podataka u vezi s proračunskim okvirom i druge namjene u službenoj statistici te kao izvor podataka o transakcijama i stanjima za sektor neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima i za dio sektora opće države, u smislu definicije sektora prema metodologiji ESA 2010.

Podaci iz platnog prometa o naplaćenim prihodima, u skladu s Naputkom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba važećim za određenu godinu, iskazuju se u skupu izvještaja s mjesečnom učestalošću, među kojima su najznačajniji izvještaji o vlastitim prihodima i primicima državnoga, županijskih i gradskih/općinskih proračuna (Izvještaj P-l) te o uplati i rasporedu zajedničkih prihoda proračuna, određenih ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske te prihoda za druge javne potrebe (Izvještaji P-2 i P-3).

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Sadržaj istraživanja obuhvaća podatke o financijskom stanju, imovini, obvezama i izvorima sredstava, o ostvarenim financijskim rezultatima (prihodima i rashodima, primicima i izdacima te konačnome financijskom rezultatu)

Za tekuće razdoblje i odgovarajuće razdoblje protekle godine: određeni podaci o prihodima, rashodima, ulaganjima, plaćama, zaposlenicima itd. Podaci o financijskom stanju (imovini, obvezama i izvorima financiranja), ostvarenim financijskim rezultatima (prihodima i rashodima, višku odnosno manjku prihoda), ulaganjima, zaposlenicima itd.

Naplata vlastitih prihoda i primitaka državnoga, županijskih i gradskih/općinskih proračuna (P-l) te uplata i raspored zajedničkih prihoda proračuna, određenih ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske te prihoda za druge javne potrebe (P-2 i P-3).

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08, 136/12 i 15/15)

– Zakon o službenoj statistici (»Narodne novine«, broj 25/20)

– Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (»Narodne novine«, br. 3/15, 93/15, 135/15, 2/17, 28/17, 112/18, 126/19, 145/20 i 32/21)

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

– Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (»Narodne novine«, broj 121/14)

– Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (»Narodne novine«, br. 31/15, 67/17, 115/18 i 21/21)

– Naputak o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba (donosi se za svaku kalendarsku godinu)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje sustava prikupljanja i analiziranja financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

Izvor podataka o transakcijama i stanjima za nacionalne račune (prvenstveno za glavninu sektora opće države, te za sektor neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima, kako su definirani u smislu metodologije ESA 2010), za objavu i dostavu podataka u vezi s proračunskim okvirom i druge namjene u službenoj statistici.

Izvor podataka o prihodima za izradu nacionalnih računa koji osigurava podrobnu analitičku razradu po vrstama prihoda i informacije o mjesečnoj dinamici prihoda za izračun vremenske prilagodbe novčanoga tijeka.

GLAVNI KORISNICI

• Državni zavod za statistiku

• Hrvatska narodna banka

• Ministarstvo financija

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

MODUL 2.2.9.N Ankete i eksperimentalni pokazatelji za nacionalne potrebe

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Hrvatska narodna banka

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Hrvatska narodna banka

Državni zavod za statistiku

Ministarstvo financija

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Izrade anketa i eksperimentalnih pokazatelja za potrebe ESB-a upotrebom metodoloških okvira iz istraživanja, preporuka i radnih materijala ESB-a. Za potrebe izrade eksperimentalnih pokazatelja po potrebi se koriste podaci Državnog zavoda za statistiku i ostalih nositelja službene statistike te raspoloživi podaci iz raznih administrativnih izvora.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Provedene ankete i izrađeni eksperimentalni pokazatelji za potrebe ESB-a.

Preporuke i radni materijali.

PRAVNA OSNOVA

– Preporuke i radni materijali ESB-a i ESRB-a

– Istraživanje ESB-a o financijama i potrošnji kućanstva u državama europodručja (Household Finance and Consumption Survey – HFCS)

– Istraživanje ESB-a o uvjetima financiranja malih i srednjih poduzeća u europodručju (Survey on the access to finance of SMEs in the euro area – SAFE)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Izrada eksperimentalnog pokazatelja kretanja plaća obuhvaćenih režimom kolektivnih ugovora na razini Republike Hrvatske na temelju promjena jedinične cijene sata rada

2. Pokusna izrada i testiranje kvalitete pokazatelja indeksa cijena poslovnih nekretnina

3. Metodološke pripreme i provođenje novoga kruga Ankete o uvjetima financiranja malih i srednjih poduzeća (povremenu provedbu inicira Europska središnja banka prema nacionalnim središnjim bankama)

4. Metodološke pripreme i provođenje Ankete o financijama i potrošnji kućanstava u skladu s dinamikom koju je utvrdila ESB-ova Mreža za financije i potrošnju kućanstava (Household Finance and Consumption Network – HFCN)

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• za potrebe makroekonomskih i mikroekonomskih analiza u HNB-u

• za potrebe dostave u ESB i sudjelovanja u razvoju budućeg metodološkog okvira statistike EU

GLAVNI KORISNICI

• Europska središnja banka

• statističke i analitičke službe HNB-a

Tema 2.3. Poslovne statistike

MODUL 2.3.1. Proizvodnja strukturnih poslovnih statistika

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Financijska agencija (Godišnji financijski izvještaj poduzetnika)

Ministarstvo financija – Porezna uprava

Hrvatska narodna banka

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

REGOS Središnji registar osiguranika (JOPPD)

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Strukturne poslovne statistike opisuju strukturu, izvođenje i učinak gospodarskih djelatnosti, vrednovan u tržišnim cijenama, promatranjem jedinica koje te djelatnosti obavljaju; osiguravaju informacije o prihodima i rashodima, zaposlenosti, produktivnosti, nacionalnoj i regionalnoj specijalizaciji, veličini poduzeća, investicijama, poslovnoj demografiji itd. Svrha istraživanja o strukturnim statistikama poduzeća jest praćenje poslovanja i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim propisima i standardima strukturnih poslovnih statistika (Uredba (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća), odnosno novom Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 2019/2152 o europskim poslovnim statistikama. Dobiveni pokazatelji omogućuju analizu poslovanja i strukturnih promjena poslovne populacije te uvid u tendencije poslovne demografije; osnova su za izradu tržišnih analiza i donošenje poslovnih odluka te za izračun bruto domaćeg proizvoda i ocjenu osnovnih makroekonomskih kategorija.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Godišnji podaci o strukturi gospodarstva, poslovanju i preživljavanju poduzeća (poslovna demografija, financijski pokazatelji poduzeća, podaci o zaposlenima) za tržišne proizvođače u područjima djelatnosti B do N i P do R, te odjeljcima S95 i S96, NKD 2007. Raščlamba podataka prema klasifikaciji djelatnosti NKD 2007. u kombinaciji sa raščlambom prema razredima veličine poduzeća i raščlambom prema statističkim regijama (NUTS 2). Detaljna raščlamba prometa za odabrane dijelove uslužnog sektora prema vrstama proizvoda i usluga te prema rezidentnosti kupaca.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o strukturnim poslovnim statistikama (preinaka) (SL L 97, 9. travnja 2008.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 446/2014 od 2. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim poslovnim statistikama i uredbi Komisije (EZ) br. 251/2009 i (EU) br. 275/2010 u pogledu serija podataka koji se prikupljaju i mjerila za ocjenu kvalitete strukturnih poslovnih statistika (SL L 132, 3. svibnja 2014.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 250/2009 od 11. ožujka 2009. o provedbi Uredbe (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu definicija obilježja, tehničkog formata za slanje podataka, zahtjeva dvostrukoga slanja podataka za NACE Rev. 1.1. i NACE Rev. 2. i dopuštenih odstupanja za strukturne poslovne statistike (SL L 86, 31. ožujka 2009.) kako je posljednji put izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 439/2014 od 29. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 250/2009 o provedbi Uredbe (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim poslovnim statistikama u pogledu definicija obilježja i tehničkog formata za slanje podataka (SL L 128, 30. travnja 2014.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 251/2009 od 11. ožujka 2009. o provedbi i izmjeni Uredbe (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu serija podataka koji se prikupljaju za potrebe strukturne poslovne statistike te potrebnih prilagodbi nakon revizije statističke klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD) (SL L 86, 31. ožujka 2009.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 446/2014 od 2. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim poslovnim statistikama i uredbi Komisije (EZ) br. 251/2009 i (EU) br. 275/2010 u pogledu serija podataka koji se prikupljaju i mjerila za ocjenu kvalitete strukturnih poslovnih statistika (SL L 132, 3.5.2014.) te Uredbom Komisije (EU) br. 2112/2015 od 23. studenoga 2015. o izmjeni aneksa i Uredbe Komisije (EZ) br. 251/2009 o provedbi Uredbe (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim poslovnim statistikama u pogledu prilagodbe serija podataka nakon revizije klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD) (SL L 306, 24. studenoga 2015.)

– Uredba Komisije (EU) br. 275/2010 od 30. ožujka 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu mjerila za ocjenu kvalitete strukturnih poslovnih statistika (SL L 86, 1. travnja 2010.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 446/2014 od 2. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim poslovnim statistikama i uredbi Komisije (EZ) br. 251/2009 i (EU) br. 275/2010 u pogledu serija podataka koji se prikupljaju i mjerila za ocjenu kvalitete strukturnih poslovnih statistika (SL L 132, 3. svibnja 2014.)

– Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (SL L 327, 17. prosinca 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2019/2152)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 оd 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (Tekst značajan za EGP) (SL L 271, 18. kolovoza 2020.); (u daljnjem tekstu: Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1197)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Uvođenje statističke jedinice »poduzeće« u područje strukturnih poslovnih statistika poduzeća prema Uredbi Vijeća (EEZ) br. 696/93

2. Usklađivanje istraživanja strukturnih poslovnih statistika poduzeća prema novoj Uredbi (EU) br. 2019/2152 o europskim poslovnim statistikama. Predmetni razvojni cilj planira se realizirati u višegodišnjoj periodici kroz razvojnu aktivnost u GPP-u 2.3.1-III-1 »Razvoj strukturnih poslovnih statistika prema smjernicama EU-a«. Implementacija EBS Uredbe (EU) br. 2019/2152 u 2021. uključuje: a) razvoj tehnološke i metodološke podloge za proširenje kompilacije strukturno-poslovnih statistika na tržišne subjekte NKD područja P, Q, R i odjeljak S96; b) razvoj tehnološke i metodološke podloge za proširenje kompilacije strukturno-poslovnih statistika na odjeljak K (Financijske usluge). Detaljno će se definirati faze implementacije sa konačnim ciljem proširenja obuhvata strukturno poslovnih statistika na tržišne subjekte NKD područja P, Q, R i odjeljak S96, te na sve odjeljke područja K.

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda, s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• analiza poslovanja i strukturnih promjena poslovne populacije

• izrada tržišnih analiza i donošenje poslovnih odluka

• podloga za izračun bruto domaćeg proizvoda i ocjenu osnovnih makroekonomskih kategorija

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• Europska komisija

• međunarodne institucije (UN, OECD i dr.)

• Vlada Republike Hrvatske

• poslovna zajednica

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• znanstvenoistraživački instituti

• mediji

• šira zainteresirana javnost

MODUL 2.3.2. PRODCOM

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Osnovni cilj PRODCOM statistika jest osiguravanje relevantnih, ažurnih, pouzdanih i usporedivih statističkih informacija o proizvedenim industrijskim proizvodima u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3924/91, provedbenim propisima Vijeća EU-a i nacionalnim standardima. PRODCOM statistike sadržavaju podatke o vrijednosti i obujmu industrijske proizvodnje za oko 3800 industrijskih proizvoda koje je moguće povezati s podacima robne razmjene s inozemstvom na razini proizvoda te osiguravanje usporedbe nacionalne proizvodnje s europskom i drugom međunarodnom proizvodnjom na razini proizvoda. Podaci se objavljuju na godišnjoj razini za sve proizvode zajedno s povezanim podacima robne razmjene s inozemstvom (izvoz/uvoz) za nacionalno najvažnije proizvode za koje se izračunava raspoloživa potrošnja u Republici Hrvatskoj. Eurostat također objavljuje nacionalne podatke za sve države članice, izračunava i objavljuje ukupne podatke za EU, zajedno s povezanim podacima robne razmjene s inozemstvom (izvoz/uvoz) za sve proizvode. Osim statističkih podataka o količinama i vrijednostima proizvedenih industrijskih proizvoda za donošenje mjera za posebne politike industrije i praćenje razvoja tržišta industrijskih proizvoda i njihovog položaja na međunarodnim tržištima potrebno je osigurati njihovo kontinuirano usklađivanje, što je propisano uredbama EU-a za PRODCOM statistike.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Ukupna godišnja industrijska proizvodnja (za vlastiti račun i prema ugovoru s naručiteljem), interna potrošnja u izvještajnoj godini u količinama te prodaja industrijskih proizvoda u količinama i vrijednosno – ukupno i od toga za izvoz, sve prema Nomenklaturi industrijskih proizvoda – NIP – za područja djelatnosti B, C, D i E prema NKD-u 2007., a temelji se na Popisu PRODCOM EU-a.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba Vijeća (EEZ) br. 3924/91 od 19. prosinca 1991. o uspostavi istraživanja Zajednice o industrijskoj proizvodnji (SL L 374, 31. prosinca 1991.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 912/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3924/91 o uspostavi istraživanja Zajednice o industrijskoj proizvodnji (SL L 163, 30. travnja 2004.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 973/2007 od 20. kolovoza 2007. o izmjeni određenih uredaba EZ-a o specifičnim statističkim područjima kojima se provodi statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 (SL L 216, 21. kolovoza 2007.)

– Uredba Komisije (EU) br. 2016/1872 od 6. listopada 2016. o utvrđivanju »popisa Prodcom« industrijskih proizvoda za 2016. predviđenog Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3924/91 (SL L 290, 25. listopada 2016.)

– Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (SL L 327, 17. prosinca 2019.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 оd 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (Tekst značajan za EGP) (SL L 271, 18. kolovoza 2020.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Usklađivanje Nomenklature industrijskih proizvoda prema relevantnom Popisu PRODCOM EU-a

2. Usklađivanje PRODCOM statistike s Uredbom (EU) br. 2019/2152 o europskim poslovnim statistikama

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda, s naglaskom na iskorak u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje strateških odluka u području posebnih industrijskih politika vezanih uz industrijsku proizvodnju

• provođenje mjera u području posebnih industrijskih politika vezanih uz industrijsku proizvodnju

• donošenje poslovnih planova poduzeća o plasiranju njihove proizvodnje na nacionalnom i međunarodnom tržištu

GLAVNI KORISNICI

• Europska komisija

• međunarodne institucije (UN, OECD i dr.)

• Vlada Republike Hrvatske

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• mediji

• znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

MODUL 2.3.3. Kratkoročne poslovne statistike

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo financija – Porezna uprava

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Osnovni cilj kratkoročnih poslovnih statistika jest osiguravanje relevantnih, ažurnih, pouzdanih i usporedivih statističkih pokazatelja o najnovijim kretanjima u različitim nacionalnim gospodarskim područjima i njihovu usporedbu s europskim i drugim međunarodnim gospodarstvima za svrhu donošenja odluka tekuće ekonomske politike u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Kratkoročne poslovne statistike (STS) pokrivaju četiri glavna ekonomska područja: industriju, građevinarstvo, trgovinu na malo i ostale usluge (npr. prijevoz, informacije i komunikacije te poslovne usluge, ali ne i financijske usluge). Područja i djelatnosti STS-a definirani su u odnosu na Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti − NKD 2007., koja je identična statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti EU NACE Rev. 2. Razvoj u različitim gospodarskim područjima opisan je serijom pokazatelja (STS pokazatelja), kao što su proizvodnja, promet, proizvođačke cijene, broj zaposlenih, bruto plaće i ostali pokazatelji u skladu s Uredbom (EU) br. 2019/2152 i nacionalnim metodologijama za pojedine pokazatelje. Informacije o gospodarskim kratkoročnim kretanjima prikupljaju se poslovnim istraživanjima, a za neke pokazatelje koriste se administrativni i drugi raspoloživi izvori. Osim konstantnog zahtjeva da se osiguraju brzo dostupni kratkoročni poslovni pokazatelji visoke kvalitete, potrebno je osigurati njihovo kontinuirano unaprjeđivanje i tekuće usklađivanje sa standardima EU-a, pritom vodeći računa o smanjenju opterećenja davatelja podataka povećanim korištenjem raspoloživih administrativnih izvora podataka te povećanju učinkovitosti u svim fazama provedbe istraživanja. Posljednjih godina glavni je izazov razvoj i konsolidacija kratkoročnih podataka o uslužnim aktivnostima. Najnoviji dokumenti o pravnom temelju i metodologijama za kratkoročne poslovne pokazatelje mogu se naći na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku i Eurostata.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

STS pokazatelji objavljuju se kao indeksi kao što su indeks industrijske proizvodnje (obujam), indeks prometa industrije, indeks proizvođačkih cijena, indeks građevinskih radova, indeks prometa u trgovini na malo, indeks prometa uslužnih djelatnosti, indeks cijena uslužnih djelatnosti pri pružateljima usluga i drugi pokazatelji, koji pokazuju promjene u odnosu na fiksnu baznu godinu ili na prethodnu godinu (lančani indeksi). Pokazatelji ne predstavljaju apsolutne iznose ili novčane vrijednosti. STS indeksi objavljuju se kao kalendarski prilagođene vremenske serije i sezonski i kalendarski prilagođene vremenske serije. Te prilagodbe olakšavaju mjesečne i tromjesečne usporedbe pokazatelja.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba Vijeća (EZ) br. 1165/98 od 19. svibnja 1998.o kratkoročnim statistikama (SL L 162, 5. lipnja 1998.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 461/2012 od 31. svibnja 2012. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama i uredaba Komisije (EZ) br. 1503/2006, (EZ) br. 657/2007 i (EZ) br. 1178/2008 u pogledu prilagodbi povezanih s uklanjanjem varijabli novih narudžbi industrije (SL L 142, 1. lipnja 2012.)

– Uredba (EZ) br. 1158/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama (SL L 191, 22. srpnja 2005.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 656/2007 od 14. lipnja 2007. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 586/2001 o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama u vezi s definicijom Glavnih industrijskih grupacija (GIG) (SL L 155, 15. lipnja 2007.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 329/2009 od 22. travnja 2009. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama u pogledu ažuriranja popisa varijabli, učestalosti izrade statistika i razina raščlanjenosti i agregacije koje se primjenjuju na varijable (SL L 103, 23. travnja 2009.)

– Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (SL L 327, 17. prosinca 2019.).

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 оd 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (Tekst značajan za EGP) (SL L 271, 18. kolovoza 2020.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Kontinuirano usklađivanje kratkoročnih poslovnih statistika i izrada novih kratkoročnih poslovnih pokazatelja u skladu s Uredbom (EU) br. 2019/2152 o europskim poslovnim statistikama, novim europskim zakonodavnim okvirom iz područja poslovnih statistika

2. Provedba analize mogućeg smanjenja opterećenja izvještajnih jedinica u mjesečnom istraživanju trgovine na malo korištenjem administrativnih izvora (podaci fiskalizacije)

3. Priprema metodoloških i tehničkih osnova za novo mjesečno istraživanje za izračun novog indikatora – indeksa obujma uslužnih djelatnosti (ISP)

4. Daljnji razvoj metodologija za nova istraživanja cijena uslužnih djelatnosti pri pružateljima usluga (SPPI)

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje i donošenje kratkoročnih odluka u području tekuće ekonomske politike vezanih za posebna gospodarska područja čija kretanja pokazuju kratkoročni poslovni pokazatelji

• provođenje mjera tekuće ekonomske politike vezanih za gospodarska područja čija kretanja pokazuju kratkoročni poslovni pokazatelji

• za formuliranje i praćenje ekonomske i monetarne politike Republike Hrvatske i EU u kombinaciji s drugim gospodarskim skupovima podataka, kao što su nacionalni računi

GLAVNI KORISNICI

• Europska komisija

• međunarodne institucije (UN, OECD i dr.)

• Vlada Republike Hrvatske

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Hrvatska narodna banka, Europska središnja banka

• ekonomski analitičari

• mediji

• znanstvenoistraživački instituti

MODUL 2.3.4. Poslovni registri i statističke jedinice

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

Ministarstvo financija

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

1. Državni zavod za statistiku – Administrativni poslovni registar i podaci prikupljeni drugim statističkim aktivnostima

2. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – Središnji obrtni registar

3. Ministarstvo financija – Porezna uprava (Registar poreznih obveznika)

4. Središnje klirinško i depozitarno društvo d. d. (depozitorij vrijednosnih papira)

5. Ministarstvo pravosuđa i uprave – Sudski registar i Registar udruga

6. Financijska agencija – Godišnji financijski izvještaj poduzetnika

7. Hrvatska narodna banka – Inozemna izravna ulaganja

8. Hrvatska odvjetnička komora

9. Hrvatska javnobilježnička komora

10. Drugi posjednici administrativnih podataka koji vode registre i evidencije određenih kategorija poslovnih subjekata

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Predmetni modul obuhvaća proizvodnju sljedećih aktivnosti: Statistički poslovni registar, Profiliranje – analizu poslovanja poslovnih subjekata i grupa poduzeća, Administrativni poslovni registar, Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika (MFIN) te Registar neprofitnih organizacija (MFIN)

Registar poslovnih subjekata (Administrativni poslovni registar, APR) je baza podataka koja sadržava sljedeće podatke o poslovnim subjektima: matični broj, osobni identifikacijski broj (OIB), naziv ili tvrtka, adresa sjedišta i opći podaci, podaci o registraciji, pravno ustrojbeni oblik, oblik vlasništva, podrijetlo kapitala, glavna djelatnost te podaci o promjeni. Također, sadržava i podatke o dijelovima poslovnih subjekata kao što su: matični broj (sastoji se od matičnog broja poslovnog subjekta i rednog broja dijela), naziv ili tvrtka, adresa sjedišta i opći podaci, glavna djelatnost te podaci o promjeni. Registar se odnosi na pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, tijela javne vlasti (tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se na temelju posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja i sl.), kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo, razvrstane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007., u potpunosti usklađenoj s EU-ovim standardom NACE Rev. 2 – Statistical Classification of Economic Activities in the European Community.

Statistički poslovni registar (SPR) jest potpuna, opsežna, strukturirana i redovito ažurirana baza podataka o administrativnim i statističkim jedinicama koje su uključene u proizvodnju roba i usluga.

Sadržava podatke o pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju neku djelatnost i doprinose BDP-u. Podaci se preuzimaju iz administrativnih izvora, a za ažuriranje se koriste i podaci statističkih istraživanja poslovnih statistika te izravni kontakti s izvještajnim jedinicama. Podaci se ažuriraju najmanje jedanput na godinu.

Jedinice koje se registriraju u SPR-u jesu: pravne jedinice, poduzeća, lokalne jedinice, grupe poduzeća te nerezidentne jedinice koje su vlasnički povezane s rezidentnim jedinicama.

SPR osigurava okvir za provedbu statističkih istraživanja, statističkih analiza populacije poslovnih subjekata, izradu statistike poslovne demografije, uspostavu veza s administrativnim izvorima podataka te za identifikaciju i kreiranje statističkih jedinica.

U sklopu SPR-a i u suradnji s drugim statističarima, provodi se aktivnost profiliranja. Ono se temelji na analizi poslovanja poslovnih subjekata i grupa poduzeća radi stvaranja statističkih jedinica »poduzeća«. Analizira se pravna, operativna i računovodstvena struktura grupa poduzeća kako bi se utvrdilo koje je poslovne subjekte potrebno grupirati radi dobivanja najmanje kombinacije poslovnih subjekata koje čine organizacijsku jedinicu za proizvodnju dobara i usluga, a koja ima određeni stupanj samostalnosti pri odlučivanju.

Statističke jedinice »poduzeća« pohranjuju se u Statističkome poslovnom registru te se koriste za potrebe prikupljanja podataka u skladu s metodologijom Eurostata.

Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika predstavlja popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji ustrojava i vodi Ministarstvo financija za potrebe utvrđivanja obuhvata proračunskih i izvanproračunskih korisnika općeg proračuna. Registar sadržava osnovne matične podatke o proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od čega se dio podataka objavljuje. Registar se, osim za administrativne svrhe, upotrebljava i za u izradu službene statistike.

Registar se vodi na temelju Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08, 136/12 i 15/15), prema Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (»Narodne novine«, br. 128/09, 142/14 i 23/19).

Registar neprofitnih organizacija u elektroničkom obliku vodi Ministarstvo financija kao popis neprofitnih organizacija, što je na temelju Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (»Narodne novine«, broj 121/14) regulirano Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (»Narodne novine«, br. 31/15, 67/17 i 115/18). Registar sadržava osnovne matične podatke o neprofitnim organizacijama. Podaci iz Registra javni su i dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva financija. Osim za navedenu administrativnu svrhu, Registar se upotrebljava i za potrebe službene statistike.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Registar poslovnih subjekata (Administrativni poslovni registar, APR) je sveobuhvatna baza podataka o svim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju određenu djelatnost u skladu s propisima. On je jedan od izvora podataka za Statistički poslovni registar.

Statistički poslovni registar (SPR) Potpun obuhvat pravnih i statističkih jedinica te ažurni podaci o njihovim obilježjima i međusobnim vezama koji omogućuju pripremu populacija za statistička istraživanja, pripremu podataka poslovne demografije te analize populacije poslovnih subjekata. U okviru poslovne demografije objavljuju se podaci o broju aktivnih, rođenih i umrlih poduzeća, broj zaposlenih u pojedinim kategorijama poduzeća te stopa preživljavanja od 1 do 5 godina nakon godine rođenja.

Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika – Ažurirani podaci o proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave: naziv korisnika, osobni identifikacijski broj, matični broj, adresa sjedišta, poštanski broj, mjesto, šifra djelatnosti, račun, statistička oznaka grada/općine i županije, osoba za kontakt, telefon, telefaks, adresa elektroničke pošte, mrežne stranice, razina nadležnosti, podaci o osnivačima/vlasnicima i izvorima financiranja, podaci o osobama ovlaštenima za zastupanje.

Registar neprofitnih organizacija – Ažurirani podaci o neprofitnim organizacijama: naziv neprofitne organizacije, matični broj, osobni identifikacijski broj, registarski broj upisa u matični registar, račun, adresa sjedišta, statistička oznaka grada/općine i županije, šifra djelatnosti, osoba za kontakt, telefon/telefaks, adresa elektroničke pošte, mrežne stranice, podaci o zakonskom zastupniku/osobama ovlaštenima za zastupanje, podaci za bazu financijskih izvještaja

PRAVNA OSNOVA

Registar poslovnih subjekata (Administrativni poslovni registar, APR)

– Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi (»Narodne novine«, broj 92/14)

– Uredba o uspostavljanju javnog Registra za koordinaciju projekata izgradnje državne informacijske infrastrukture (»Narodne novine«, broj 134/14)

– Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (»Narodne novine«, broj 98/94)

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

– Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 55/16 i 35/18)

Statistički poslovni registar (SPR)

– Uredba (EZ) br. 177/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o uspostavi zajedničkog okvira za poslovne registre u statističke svrhe i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2186/93 (SL L 61, 5. ožujka 2008.)

– Uredba Vijeća (EEZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993. o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava unutar Zajednice (SL L 76, 30. ožujka 1993.)

– Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30. prosinca 2006.), a koju je izmijenila Uredba (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. (SL L 97, 9. travnja 2008.) i Uredba (EU) 2019/1243 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. (SL L 198, 25. srpnja 2019)

– Uredba Komisije (EZ) br. 192/2009 od 11. ožujka 2009. o provedbi Uredbe (EZ) br. 177/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog okvira za poslovne registre u statističke svrhe s obzirom na razmjenu povjerljivih podataka između Komisije (Eurostata) i država članica (SL L 67, 12. ožujka 2009.)

– Uredba Komisije (EU) br. 1097/2010 od 26. studenoga 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 177/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog okvira za poslovne registre u statističke svrhe u pogledu razmjene povjerljivih podataka između Komisije (Eurostata) i središnjih banaka (SL L 312, 27. studenoga 2010.)

– Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (SL L 327, 17. prosinca 2019.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 оd 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (Tekst značajan za EGP) (SL L 271, 18. kolovoza 2020)

Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika

– Zakon o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08, 136/12 i 15/15)

– Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (»Narodne novine«, br. 128/09, 142/14 i 23/19)

Registar neprofitnih organizacija

– Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (»Narodne novine«, broj 121/14)

– Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (»Narodne novine«, br. 31/15, 67/17, 115/18 i 21/21)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

Registar poslovnih subjekata (Administrativni poslovni registar, APR)

1. Unaprjeđenje funkcionalnosti Registra poslovnih subjekata (Administrativnog poslovnog registra) u suradnji sa Sudskim registrom

Statistički poslovni registar (SPR)

2. Uvođenje statističke jedinice »poduzeće« u punom obuhvatu u Statistički poslovni registar u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 696/93

3. Usklađivanje sadržaja Statističkoga poslovnog registra s odredbama nove Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 2019/2152 o europskim poslovnim statistikama

4. Unaprjeđenje korištenja administrativnih podataka te osiguravanje bržega i učinkovitijeg ažuriranja podataka Statističkoga poslovnog registra

Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika

5. Trajno održavanje potpune ažurnosti Registra i usklađenost sa sektorskom klasifikacijom jedinica po metodologiji ESA 2010 u smislu kako je obuhvat izvanproračunskih korisnika reguliran Zakonom o proračunu

Registar neprofitnih organizacija

6. Trajno održavanje potpune ažurnosti Registra

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

Registar poslovnih subjekata (Administrativni poslovni registar, APR)

• prikupljanje podataka o gospodarskim obilježjima subjekata te djelatnostima prema NKD-u i drugim pokazateljima koji se mogu mjeriti statističkim metodama

• korištenje, javno objavljivanje i diseminacija svih podataka za statističke i druge svrhe

Statistički poslovni registar

• priprema populacije za statistička istraživanja

• provođenje analiza populacije poslovnih subjekata

• pretvaranje administrativnih podataka i kategorija u međunarodno usporedive statističke koncepte

• praćenje kretanja u populaciji poslovnih subjekata i priprema statistike poslovne demografije

• dostava nacionalnih podataka u Europski registar grupa poduzeća

• u sklopu službene statistike, jedan od izvora podataka za sektorsku klasifikaciju jedinica opće države po metodologiji ESA 2010, prvenstveno za utvrđivanje obuhvata pod-podsektora proračunske središnje države

Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika

• Popis jedinica za koje će biti raspoloživi financijski podaci koji se koriste za obradu po metodologiji ESA 2010.

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• tijela državne uprave

• proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a, tijela JLP(R)S-a

• neprofitne organizacije

• statistički odjeli Državnog zavoda za statistiku

• Hrvatska narodna banka

• Europska komisija (Eurostat)

• Međunarodne institucije (UN, OECD i dr.)

• poslovna zajednica

• Hrvatska gospodarska komora

• znanstvenoistraživački instituti

• akademska zajednica

• mediji

• šira zainteresirana javnost

* Napomena: nisu svi korisnici primjenjivi za svaki registar

MODUL 2.3.5. Kratkoročne poslovne statistike građevinarstva za nacionalne potrebe

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Osim podataka koji se prikupljaju, obrađuju i diseminiraju u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama, za nacionalne potrebe potrebno je osigurati i raspoloživost mjesečnih agregata koji uključuju podatke o izdanim građevinskim dozvolama za sve vrste građevina (a ne samo za zgrade), tromjesečnih agregata koji uključuju podatke o vrijednostima narudžbi i vrijednostima izvršenih radova te tromjesečne agregate koji uključuju podatke o cijenama prodanih novih stanova.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Vrijednost izvršenih građevinskih radova (tromjesečno)

Vrijednost novih narudžbi (tromjesečno)

Broj izdanih građevinskih dozvola, predviđena vrijednost radova – za sve vrste građevina i sve vrste radova; površina zgrada, korisna površina stanova (mjesečno)

Cijene prodanih novih stanova, struktura cijene prodanih stanova (tromjesečno)

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19)

– Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (»Narodne novine«, broj 98/94)

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

– Nacionalna klasifikacija vrsta građevina – NKVG, Metodološke upute br. 41/02.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Modernizacija načina prikupljanja podataka

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• predviđanje dinamike kretanja građevinske djelatnosti; budućih radova i strukture investicija na razini države i na razini lokalne samouprave

• poduzimanje mjera u području stambene gradnje, za planiranje proizvodnje građevinskih materijala i gotovih građevinskih elemenata za ugradnju te drugih industrijskih proizvoda za opremu zgrada i stanova, za donošenje odluka o razvijanju građevinskog poduzetništva i različitih usluga vezanih za stanovanje i slično

• analiza stanja te utvrđivanje dinamike i strukturnih promjena u građevinskim radovima u tijeku vremena

• utvrđivanje razine i dinamike prodanih novih stanova te informiranje sudionika koji kreiraju stambenu i financijsku politiku, grade i prodaju stanove i procjenjuju nekretnine

GLAVNI KORISNICI

• Europska komisija i međunarodne institucije (UN, OECD i dr.)

• Vlada Republike Hrvatske

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• mediji

• znanstvenoistraživački instituti

• stručno-poslovne organizacije

• neprofitne organizacije

MODUL 2.3.6.N Godišnje statistike građevinarstva za nacionalne potrebe

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Svrha ovog modula jest osigurati raspoloživost godišnjih agregata koji uključuju podatke o završenim zgradama i stanovima, vrijednostima izvršenih radova na građevinama, o utrošenoj električnoj energiji i gorivima u građevinskoj djelatnosti te o broju i površini porušenih stanova.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Vrijednost izvršenih građevinskih radova prema vrsti građevina, vrsti radova i lokaciji građevine (godišnje)

Utrošena električna energija i goriva (godišnje)

Broj i površina završenih zgrada prema vrsti zgrada i radova, broj i površina završenih stanova, opremljenost stanova instalacijama i pomoćnim prostorijama (godišnje)

Broj i površina porušenih stanova (godišnje)

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (SL L 304, 14.11.2008.)

– Zakon o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19)

– Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (»Narodne novine«, broj 98/94)

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

– Nacionalna klasifikacija vrsta građevina – NKVG, Metodološke upute br. 41/02.

– Pravilnik o Registru prostornih jedinica (»Narodne novine«, broj 37/08)

– Programme of Current Housing and Building Statistics for Countries in the UN/ECE Region (No. 43, ISBN 92-1-116584-9) – Program statistike stanovanja i izgradnje zgrada na području UN/ECE

– Conference of European Statisticians Recommendations for the 2010 Censuses of Population and Housing, UNECE/Eurostat, UN, New York and Geneva, 2006 (Preporuke Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2010. godine, UNECE/Eurostat, Ujedinjeni narodi, New York i Ženeva, 2006.)

– Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (SL L 327, 17. prosinca 2019.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 оd 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (Tekst značajan za EGP) (SL L 271, 18. kolovoza 2020).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Modernizacija načina prikupljanja podataka

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• analiza stanja te utvrđivanje dinamike i strukturnih promjena u građevinskim radovima u tijeku vremena

• poduzimanje mjera u području stambene gradnje, planiranje proizvodnje građevinskih materijala i gotovih građevinskih elemenata za ugradnju te drugih industrijskih proizvoda za opremu zgrada i stanova te donošenje odluka o razvijanju građevinskog poduzetništva i različitih usluga vezanih za stanovanje i slično

• izrada pokazatelja za unaprjeđenje energetske politike Republike Hrvatske u Ministarstvu gospodarstva te za sastavljanje Statističke energetske bilance Republike Hrvatske za građevinsku djelatnost.

GLAVNI KORISNICI

• Europska komisija

• međunarodne institucije (UN, OECD i dr.)

• Vlada Republike Hrvatske

• tijela državne uprave

• mediji

• znanstvenoistraživački instituti

• stručno-poslovne organizacije

• neprofitne organizacije

Tema 2.4. Međunarodna razmjena i platna bilanca

MODUL 2.4.1. Platna bilanca

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Hrvatska narodna banka

NAZIV POSJEDNIKA ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Hrvatska narodna banka i ostali nositelji službene statistike

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Platna bilanca Republike Hrvatske sistematičan je prikaz vrijednosti ekonomskih transakcija hrvatskih rezidenata s nerezidentima u određenom razdoblju (najčešće godina, tromjesečje ili mjesec). Platna bilanca se sastavlja korištenjem statističkih istraživanja koja provodi Hrvatska narodna banka, administrativnih izvora podataka te izvješća o robnoj razmjeni s inozemstvom i statističkih registara Državnog zavoda za statistiku.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Mjesečni i tromjesečni podaci o platnobilančnim transakcijama rezidenata Republike Hrvatske s nerezidentima.

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/08, 54/13 i 47/20)

– Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (»Narodne novine«, br. 103/12, 10/14, 45/15 i 13/17)

– Uredba (EU) 2016/1013 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima (SL L 171, 29. lipnja 2016)

– Uredba Komisije (EU) br. 555/2012 od 22. lipnja 2012. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i inozemnim izravnim ulaganjima s obzirom na ažurirane zahtjeve za podacima i definicije (SL L 166, 27. lipnja 2012.)

– Uredba Komisije (EU) br. 1227/2010 od 20. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1055/2008 o provedbi Uredbe (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, u pogledu mjerila kakvoće i izvješća o kakvoći statistike bilance plaćanja (SL L 336, 21. prosinca 2010.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1055/2008 od 27. listopada 2008. o provedbi Uredbe (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu mjerila kakvoće i izvješća o kakvoći statistike platne bilance (SL L 283, 28. listopada 2008.)

– Uredba (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima (SL L 35, 8. veljače 2005.)

– Priručnik za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja, 6. izdanje, MMF, 2009 (Balance of Payments and International Investment Position Manual, 6th edition, IMF, Washington, 2009)

– BOP Vademecum, Eurostat, 2017

– Smjernica (EU) 2016/231 Europske središnje banke od 26. studenoga 2015. o izmjeni Smjernice ESB/2011/23 o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (ESB/2015/39) (SL L 41, 18. veljače 2016.)

– 2013/458/EU: Smjernica Europske središnje banke od 30. srpnja 2013. o izmjeni Smjernice ESB/2011/23 o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (ESB/2013/25) (SL L 247, 18. rujna 2013.)

– 2012/120/EU: Smjernica Europske središnje banke od 9. prosinca 2011. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (ESB/2011/23) (SL L 65, 3. ožujka 2012)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje primjene međunarodno propisane metodologije radi poboljšanja kvalitete sastavljanja pojedinih pozicija platne bilance

2. Unaprjeđenje suradnje i koordinacije između HNB-a i drugih nositelja službene statistike radi pravodobne dostave metodološki usklađenih podataka

3. Razvoj anketnih istraživanja iz domene platne bilance

4. Usklađivanje metodologije radi postizanja međusobne konzistentnosti podataka platne bilance i statistike nacionalnih računa

5. Praćenje i usklađivanje s izvještajnim zahtjevima Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnoga monetarnog fonda

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelji gospodarske aktivnosti u odnosima s inozemstvom

• izrada makroekonomskih modela i pokazatelja

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje njihovih učinaka

• izrade makroekonomskih prognoza

GLAVNI KORISNICI

• Državni zavod za statistiku

• tijela državne uprave

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• Hrvatska narodna banka

• znanstvena zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

• mediji

• šira zainteresirana javnost

• europske institucije, npr. Europska komisija i Europska središnja banka

• ostale međunarodne institucije, npr. Banka za međunarodna poravnanja (BIS) i MMF

MODUL 2.4.2. Statistika stranih podružnica (FATS)

a) Statistika iFATS

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Hrvatska narodna banka (FDI lista)

Eurostat (EGR)

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika stranih podružnica opisuje strukturu i poslovanje stranih podružnica. Državni zavod za statistiku prikuplja, obrađuje i objavljuje podatke o stranim podružnicama, tj. o domaćim poduzećima pod inozemnom kontrolom u Republici Hrvatskoj (iFATS), dok HNB vodi statistiku o aktivnosti stranih povezanih subjekata koje kontroliraju institucionalne jedinice rezidentne u Republici Hrvatskoj (oFATS). Statistika iFATS uključuje podatke prema načelu »'krajnje institucionalne jedinice kontrole inozemne podružnice«' (KJK), koju ne kontrolira druga institucionalna jedinica koja bi se nalazila iznad nje u kontrolnom lancu inozemnih povezanih poduzeća. U istraživanjima Državnog zavoda za statistiku KJK se preuzima iz Europskog registra grupa poduzeća (EGR), a za sve subjekte koji nisu evidentirani u EGR-u, KJK je i dalje određen zamjenskim kriterijem prema sjedištu prvoga inozemnog vlasnika.

Svrha istraživanja o stranim podružnicama jest praćenje poslovanja i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim propisima i standardima statistike stranih podružnica (Uredba (EZ) br. 716/2007), odnosno novom Uredbom (EU) br. 2019/2152 o europskim poslovnim statistikama. Dobiveni pokazatelji omogućuju analizu poslovanja i strukturnih promjena poslovne populacije stranih podružnica; osnova su za pripremu politika iz područja gospodarstva, tržišnog natjecanja, poduzetništva, istraživanja, tehničkog razvoja i zapošljavanja u kontekstu procesa liberalizacije kako bi se izmjerili izravni i neizravni učinci strane kontrole na zaposlenost, plaće i produktivnost u određenim državama i sektorima.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Skup pokazatelja o domaćim poduzećima pod inozemnom kontrolom. Godišnji podaci o strukturi i poslovanju poduzeća pod inozemnom kontrolom (financijski pokazatelji poduzeća, podaci o zaposlenima) za tržišne proizvođače u područjima djelatnosti B do N i P do R te odjeljcima S95 i S96, NKD 2007. Raščlamba prema klasifikaciji NKD 2007. djelatnosti u kombinaciji s geografskom raščlambom prema državama u kojima je sjedište KJK.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o statistici Zajednice o strukturi i djelovanju stranih podružnica (SL L 171, 29. lipnja 2007.) kako je posljednji put izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EZ) br. 747/2008 od 30. srpnja 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi sa strukturom i aktivnostima stranih povezanih poduzeća u pogledu definicija karakteristika i provedbe NACE Rev.2 (SL L 202, 31. srpnja 2008.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 364/2008 od 23. travnja 2008. kojom se provodi Uredba (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu tehničkog formata za prijenos podataka statistika tuzemnih podružnica te dopuštenih odstupanja država članica (SL L 112, 24. travnja 2008.)

– Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (SL L 327, 17. prosinca 2019.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 оd 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (Tekst značajan za EGP) (SL L 271, 18. kolovoza 2020.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1470 оd 12. listopada 2020. o nomenklaturi zemalja i područja za europske statistike o međunarodnoj trgovini robom te o geografskoj raščlambi za druge poslovne statistike (SL L 334, 13. listopada 2020.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Uvođenje statističke jedinice »poduzeće« u područje statistike stranih podružnica prema Uredbi Vijeća (EEZ) br. 696/93

2. Usklađivanje istraživanja strukturnih poslovnih statistika poduzeća s Uredbom (EU) br. 2019/2152 o europskim poslovnim statistikama

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• analiza poslovanja i strukturnih promjena stranih podružnica

• analiza učinaka strane kontrole na zaposlenost, plaće i produktivnost u određenim državama i sektorima

• priprema politika iz područja gospodarstva, tržišnog natjecanja, poduzetništva, istraživanja, tehničkog razvoja i zapošljavanja u kontekstu procesa liberalizacije

• izrada tržišnih analiza i donošenje poslovnih odluka

• podloga za ocjenu osnovnih makroekonomskih kategorija

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• Europska komisija i druge europske institucije

• međunarodne institucije (UN, OECD i dr.)

• Vlada Republike Hrvatske

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• poslovni subjekti

• znanstvenoistraživački instituti

• mediji

• šira zainteresirana javnost

b) Statistika oFATS

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Hrvatska narodna banka

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika FATS prati ekonomske aktivnosti inozemnih podružnica domaćih poduzeća i domaćih podružnica inozemnih poduzeća. U skladu s Uredbom (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o statistici Zajednice u vezi sa strukturom i aktivnostima stranih povezanih poduzeća, inozemne statistike FATS na nacionalnoj razini prate aktivnosti poduzeća u inozemstvu pod kontrolom domaće izvještajne jedinice, koja je ujedno pod kontrolom rezidenata (nije u pretežitom inozemnom vlasništvu). Varijable koje obuhvaća statistika FATS jesu: broj zaposlenika, prodaja, troškovi zaposlenika, dodana vrijednost, bruto investicije u materijalnu imovinu, izvoz proizvoda i usluga, uvoz proizvoda i usluga u nerezidentnim jedinicama obuhvaćenim istraživanjem. Tako daju ideju o ekonomskom utjecaju ulaganja rezidentnog poduzeća u inozemstvu. Podaci se prikupljaju jedanput na godinu za prethodnu godinu.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Prikaz skupa godišnjih pokazatelja o poslovanju i strukturi inozemnih podružnica domaćih poduzeća koja posluju u inozemstvu u skladu s Uredbom (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi sa strukturom i aktivnostima stranih povezanih poduzeća u dijelu koji se odnosi na inozemne statistike FATS

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/08, 54/13 i 47/20)

– Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (»Narodne novine«, br. 103/12, 10/14, 45/15 i 13/17)

– Uredba (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o statistici Zajednice u vezi sa strukturom i aktivnostima stranih povezanih poduzeća (SL L 171, 29.6.2007.)

– Eurostatov priručnik s preporukama za FATS za 2011. godinu

– BOP Vademecum, Eurostat, 2017.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućivanja konzistentnosti podataka svih institucija.

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

1.1. Učinkovita institucionalna koordinacija i komunikacija statističkog sustava

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• sastavljanje agregatnih pokazatelja na razini EU-a

• analiza obujma ekonomske aktivnosti inozemnih ulaganja

GLAVNI KORISNICI

• Državni zavod za statistiku

• Hrvatska narodna banka

• Eurostat

• ekonomski analitičari

MODUL 2.4.3. Statistika inozemnih izravnih ulaganja

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Hrvatska narodna banka

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika inozemnih izravnih ulaganja sastavni je dio statistike platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja. Podaci o inozemnim izravnim ulaganjima prikazuju se prema komponentama ulaganja (vlasnička ulaganja, zadržana dobit, dužnički instrumenti), zemljama ulagača/ulaganja i djelatnostima rezidenata te podataka o portfeljnim ulaganjima (ulaganja u vlasnički kapital koja se ne mogu klasificirati kao izravna ulaganja i ulaganja u dužničke vrijednosne papire).

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Podaci o inozemnim izravnim ulaganjima prema komponentama ulaganja (vlasnička ulaganja, zadržana dobit, dužnički instrumenti), zemljama ulagača/ulaganja i djelatnostima rezidenata te podaci o portfeljnim ulaganjima (ulaganja u vlasnički kapital koja se ne mogu klasificirati kao izravna ulaganja i ulaganja u dužničke vrijednosne papire).

Periodičnost istraživanja: mjesečno.

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/08, 54/13 i 47/20)

– Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (»Narodne novine«, br. 103/12, 10/14, 45/15 i 13/17)

– Uredba (EU) 2016/1013 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima (SL L 171, 29. lipnja 2016.)

– Uredba Komisije (EU) br. 555/2012 od 22. lipnja 2012. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i inozemnim izravnim ulaganjima s obzirom na ažurirane zahtjeve za podacima i definicije (SL L 166, 27. lipnja 2012.)

– Uredba Komisije (EU) br. 1227/2010 od 20. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1055/2008 o provedbi Uredbe (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, u pogledu mjerila kakvoće i izvješća o kakvoći statistike bilance plaćanja (SL L 336, 21. prosinca 2010.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1055/2008 od 27. listopada 2008. o provedbi Uredbe (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu mjerila kakvoće i izvješća o kakvoći statistike platne bilance (SL L 283, 28. listopada 2008.)

– Uredba (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima (SL L 35, 8. veljače 2005.)

– Priručnik za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja, 6. izdanje, MMF, 2009 (Balance of Payments and International Investment Position Manual, 6th edition, IMF, Washington, 2009)

– OECD-ova referentna definicija inozemnih izravnih ulaganja, 4. izdanje, OECD, Pariz, 2008. (OECD Benchmark Definition of Foreign Direct Investment, 4th edition, OECD, Paris, 2008)

– BOP Vademecum, Eurostat, 2017.

– Smjernica (EU) 2016/231 Europske središnje banke od 26. studenoga 2015. o izmjeni Smjernice ESB/2011/23 o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (ESB/2015/39) (SL L 41, 18. veljače 2016.)

– 2013/458/EU: Smjernica Europske središnje banke od 30. srpnja 2013. o izmjeni Smjernice ESB/2011/23 o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (ESB/2013/25) (SL L 247, 18. rujna 2013.)

– 2012/120/EU: Smjernica Europske središnje banke od 9. prosinca 2011. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje kvalitete statistike inozemnih izravnih ulaganja radi osiguranja podatkovne osnove potrebne za praćenje gospodarskih trendova i vođenje ekonomske politike Republike Hrvatske te za agregiranje podataka na razini EU

2. Smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• sastavljanje pozicija platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja

• izvješćivanje Europske komisije (Eurostat) o inozemnim izravnim ulaganjima po zemljama i djelatnostima u skladu s Uredbom 184/2005

• izrada makroekonomskih modela i pokazatelja

• podloga za donošenje mjera promicanja inozemnih ulaganja i praćenje njihovih učinaka

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje njihovih učinaka

GLAVNI KORISNICI

• europske institucije, npr. Europska komisija i Europska središnja banka

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Hrvatska narodna banka

• Hrvatska gospodarska komora

• veleposlanstva

• ekonomski analitičari i analitičari financijskih tržišta

• mediji

• šira zainteresirana javnost

MODUL 2.4.4. Međunarodna razmjena usluga

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Hrvatska narodna banka

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika međunarodne razmjene usluga sastavni je dio statistike platne bilance, a proces sastavljanja se provodi statističkim istraživanjima Hrvatske narodne banke te s pomoću terenskih istraživanja i ekonometrijskih modela (koji se odnose na usluge putovanja).

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Mjesečni podaci o prihodima i rashodima ostvarenima u razmjeni usluga između rezidenata Republike Hrvatske i nerezidenata

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/08, 54/13 i 47/20)

– Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (»Narodne novine«, br. 103/12, 10/14, 45/15 i 13/17)

– Uredba (EU) 2016/1013 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima (SL L 171, 29. lipnja 2016.)

– Uredba Komisije (EU) br. 555/2012 od 22. lipnja 2012. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i inozemnim izravnim ulaganjima s obzirom na ažurirane zahtjeve za podacima i definicije (SL L 166, 27. lipnja 2012.)

– Uredba Komisije (EU) br. 1227/2010 od 20. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1055/2008 o provedbi Uredbe (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, u pogledu mjerila kakvoće i izvješća o kakvoći statistike bilance plaćanja (SL L 336, 21. prosinca 2010.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1055/2008 od 27. listopada 2008. o provedbi Uredbe (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu mjerila kakvoće i izvješća o kakvoći statistike platne bilance (SL L 283, 28. listopada 2008.)

– Uredba (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima (SL L 35, 8. veljače 2005.)

– Priručnik za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja, 6. izdanje, MMF, 2009. (Balance of Payments and International Investment Position Manual, 6th edition, IMF, Washington, 2009)

– Priručnik o statistici međunarodne trgovine uslugama 2010., UN-ova statistička Komisija (Manual on Statistics of International Trade in Services 2010, UN Statistical Commission, New York, 2010)

– BOP Vademecum, Eurostat, 2017.

– Smjernica (EU) 2016/231 Europske središnje banke od 26. studenoga 2015. o izmjeni Smjernice ESB/2011/23 o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (ESB/2015/39) (SL L 41, 18. veljače 2016.)

– 2013/458/EU: Smjernica Europske središnje banke od 30. srpnja 2013. o izmjeni Smjernice ESB/2011/23 o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (ESB/2013/25) (SL L 247, 18. rujna 2013.)

– 2012/120/EU: Smjernica Europske središnje banke od 9. prosinca 2011. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (ESB/2011/23) (SL L 65, 3. ožujka 2012.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje primjene međunarodno propisane metodologije radi poboljšanja obuhvata pojedinih pozicija usluga na tekućem računu platne bilance

2. Povećanje reprezentativnosti uzoraka na kojima HNB provodi statistička istraživanja iz područja međunarodne razmjene usluga

3. Praćenje i usklađivanje s izvještajnim zahtjevima EU-a

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelj kretanja aktivnosti u razmjeni usluga s inozemstvom

• podloga za donošenje mjera podrške izvozu usluga i praćenje učinaka tih mjera

• omogućivanje izrade ekonomskih prognoza i makroekonomskih modela

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• tijela državne uprave

• Hrvatska narodna banka

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• znanstvena zajednica, ekonomski analitičari i analitičari financijskih tržišta

• mediji i šira zainteresirana javnost

• europske institucije, npr. Europska komisija i Europska središnja banka

MODUL 2.4.5. Međunarodna razmjena roba

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo financija – Carinska uprava

Ministarstvo financija – Porezna uprava

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Izvor podataka za statistiku robne razmjene s državama članicama EU-a jest Intrastatov obrazac kojim izvještajne jedinice izvješćuju o primicima i/ili otpremama na mjesečnoj osnovi, tj. u mjesecu u kojem roba fizički ulazi ili napušta teritorij Republike Hrvatske. Izvještajne jedinice jesu svi poslovni subjekti, obveznici poreza na dodanu vrijednost, čija vrijednost robne razmjene s državama članicama EU-a prelazi prag uključivanja određenoga za izvještajnu godinu.

Izvor podataka za statistiku robne razmjene s trećim zemljama, odnosno državama nečlanicama EU-a, jesu Jedinstvene carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Državni zavod za statistiku dobiva od Carinske uprave kontrolirane Jedinstvene carinske deklaracije u obliku slogova. Poštujući osnovne metodološke preporuke Statističkog ureda UN-a i Eurostata, Državni zavod za statistiku prikupljene podatke iz sustava Intrastat (robna razmjena s državama članicama EU-a) i sustava Extrastat (robna razmjena s državama nečlanicama) statistički obrađuje i objavljuje kao jedinstveni podatak robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Mjesečni statistički podaci o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom

PRAVNA OSNOVA

Pravna osnova za provođenje istraživanja Intrastat jest europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene između država članica EU-a:

– Uredba (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004 o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom između država članica i o stavljanju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3330/91 izvan snage (SL L 102, 7. travnja 2004.)

– Uredba (EZ) br. 222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 638/2004 o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom između država članica (SL L 87, 31. ožujka 2009.)

– Uredba (EU) br. 659/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 638/2004 o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom između država članica u vezi s dodjelom delegiranih i provedbenih ovlasti Komisiji radi donošenja određenih mjera, priopćavanjem informacija od strane carinske uprave, razmjenom povjerljivih podataka između država članica i definicijom statističke vrijednosti (SL L 189, 27. lipnja 2014.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1982/2004 od 18. studenoga 2004. o provedbi Uredbe (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom između država članica i o stavljanju Uredbi Komisije (EZ) br. 1901/2000 i (EEZ) br. 3590/92 izvan snage (SL L 343, 19. studenoga 2004.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1915/2005 od 24. studenoga 2005. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1982/2004 u pogledu pojednostavljenog unosa količina i podataka o posebnom kretanju robe (SL L 307, 25. studenoga 2005.)

– Uredba Komisije (EU) br. 91/2010 od 2. veljače 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1982/2004 o provedbi Uredbe (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom između država članica, u pogledu popisa robe izuzete iz statistike, dostavljanja informacija od strane porezne uprave i ocjene kakvoće (SL L 31, 3. veljače 2010.)

– Uredba Komisije (EU) br. 96/2010 od 4. veljače 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1982/2004 o provedbi Uredbe (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom između država članica, u pogledu praga pojednostavljenja, trgovine po obilježjima poduzeća, posebne robe i kretanja robe te vrste transakcijskih šifri (SL L 34, 5. veljače 2010.)

– Uredba Komisije (EU) br. 1093/2013 оd 4. studenoga 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1982/2004 o pojednostavljenju sustava Intrastat i prikupljanju podataka u sustavu Intrastat (SL L 294, 6. studenoga 2013.)

– Uredba Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28. 11. 2012.)

– Uredba Vijeća (EEZ-a) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7. rujna 1987.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2019/1776 od 9. listopada 2019. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 280, 31. listopada 2019.)

– Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (SL L 327, 17. prosinca 2019.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 оd 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (Tekst značajan za EGP) (SL L 271, 18. kolovoza 2020.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1470 оd 12. listopada 2020. o nomenklaturi zemalja i područja za europske statistike o međunarodnoj trgovini robom te o geografskoj raščlambi za druge poslovne statistike (SL L 334, 13. listopada 2020.).

Pravna osnova za Extrastat jest europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene s trećim zemljama:

– Uredba (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1172/95 (SL L 152, 16. lipnja 2009.)

– Uredba (EU) 2016/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 471/2009 o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama u pogledu dodjele delegiranih i provedbenih ovlasti Komisiji radi donošenja određenih mjera (SL L 266, 30. rujna 2016.)

– Uredba Komisije (EU) 2016/2119 оd 2. prosinca 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 113/2010 u pogledu prilagodbe popisa carinskih postupaka i definicije podataka (SL L 329, 3. prosinca 2016.)

– Uredba Komisije (EU) br. 92/2010 od 2. veljače 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom s državama nečlanicama, u pogledu razmjene podataka između carinskih tijela i državnih tijela za statistiku, sastavljanja statistike i procjene kakvoće (SL L 31, 3. veljače 2010.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2016/1253 od 29. srpnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 92/2010 u pogledu razmjene podataka između carinskih tijela i nacionalnih statističkih tijela i izrade statistike (SL L 205, 30. srpnja 2016.)

– Uredba Komisije (EU) br. 113/2010 od 9. veljače 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom s državama nečlanicama, u pogledu pokrivenosti trgovine, definicije podataka, sastavljanja statistike trgovine po karakteristikama poduzeća i valuti računa, te posebne robe ili kretanja (SL L 37, 10. veljače 2010.)

– Uredba Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28. studenoga 2012.)

– Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7. rujna 1987.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2019/1776 od 9. listopada 2019. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 280, 31. listopada 2019.)

– Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (SL L 327, 17. prosinca 2019.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 оd 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (Tekst značajan za EGP) (SL L 271, 18. kolovoza 2020.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1470 оd 12. listopada 2020. o nomenklaturi zemalja i područja za europske statistike o međunarodnoj trgovini robom te o geografskoj raščlambi za druge poslovne statistike (SL L 334, 13. listopada 2020.).

Osim navedenih temeljnih uredbi, aktivnosti istraživanja Intrastat i Extrastat temelje se na mnogobrojnim provedbenim uredbama.

– Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (SL L 327, 17. prosinca 2019.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje, razvoj i usklađivanje područja statistike robne razmjene s inozemstvom s Uredbom (EU) br. 2019/2152 o europskim poslovnim statistikama te njezinim izmjenama i dopunama

2. Uspostava razmjene mikropodataka s državama članicama EU-a na razini poslovnih subjekata radi pojednostavnjenja izvješćivanja za sustav Intrastat

3. Modernizacija i unaprjeđenje obrade i diseminacije te unaprjeđenje kvalitete podataka statistike robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom

4. Uvođenje istraživanja indeksa izvoznih i uvoznih cijena koje postaje obvezno ulaskom Republike Hrvatske u europodručje

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• osnovni izvor informacija za brojne institucije koje kreiraju gospodarsku politiku

• omogućivanje državnim tijelima da pripremaju multilateralne i bilateralne pregovore

• pružanje informacija o smanjenju odnosno povećanju materijalnih resursa zemlje te o sudjelovanju naše zemlje u međunarodnoj podjeli rada

• izrada platne bilance i nacionalnih računa zemlje, izračun bruto domaćeg proizvoda i analiza gospodarskog ciklusa

• opći pokazatelj kretanja gospodarske aktivnosti

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Hrvatska narodna banka

• Hrvatska gospodarska komora

• poslovna zajednica

• Europske institucije, npr. Europska komisija i Europska središnja banka

• Međunarodne institucije i organizacije, npr. UNSD, MMF, WTO i OECD

• znanstvenoistraživački instituti

• mediji

• šira zainteresirana javnost

MODUL 2.4.6. Klasifikacije za statistiku robne razmjene

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

U statistici robne razmjene primjenjuju se sljedeće klasifikacije: detaljna klasifikacija proizvoda Kombinirane klasifikacije (CN) i geografska klasifikacija Geonomenklature (GEONOM). Kombinirana klasifikacije ažurira se i objavljuje svake godine u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2658/87. GEONOM je nomenklatura zemalja za potrebe statistike vanjske trgovine EU i statistike trgovine između država članica, a temelji se na Uredbi br. 471/2009 i revidira se prema potrebi, obično svakih nekoliko godina.

Nastavak daljnjeg razvoja i primjene klasifikacijskog okvira koji uključuje Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti 2007. – NKD 2007., Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe (HS), Standardnu međunarodnu trgovinsku klasifikaciju (SMTK, Rev.4) uključujući razvoj i održavanje metodoloških alata za njihovu ispravnu primjenu i tumačenje, radi postizanja usporedivosti statističkih podataka.

PRAVNA OSNOVA

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

– Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD-u 2007. (»Narodne novine«, br. 55/16 i 35/18)

– Metodologija za statističku primjenu Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 102/07, 123/08 i 90/13)

– Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7. rujna 1987.) te provedbene uredbe koje se godišnje ažuriraju

– Uredba (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1172/95 (SL L 152, 16. lipnja 2009.)

– Uredba Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28. studenoga 2012.)

– Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (Tekst značajan za EGP) (SL L 393, 30. prosinca 2006.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1470 оd 12. listopada 2020. o nomenklaturi zemalja i područja za europske statistike o međunarodnoj trgovini robom te o geografskoj raščlambi za druge poslovne statistike (SL L 334, 13. listopada 2020.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1) Razvoj i kontinuirano unaprjeđivanje kvalitete podataka u skladu s uredbama EU-a vezanima za područje robne razmjene s inozemstvom te njihovim izmjenama i dopunama. Nastavak daljnje primjene klasifikacijskog okvira koji uključuje Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti (NKD), Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe (HS), Standardnu međunarodnu trgovinsku klasifikaciju (SMTK, Rev.4), radi postizanja usporedivosti statističkih podataka. Primjena koja se propisuje Uredbama EU-a vezanima za područje Trgovine robama (obuhvaćajući područje Extrastata i Intrastata) te njihovim izmjenama i dopunama

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

Tema 2.5. Cijene

MODUL 2.5.1. Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena mjeri se promjena u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavljaju, koriste se njima ili plaćaju kućanstva te predstavlja skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih prema harmoniziranom pristupu i posebnom setu definicija.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama je pokazatelj gdje se stope poreza na proizvode zadržavaju konstantnima u tekućem razdoblju u odnosu na referentno razdoblje, tj. kroz vrijeme.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Mjesečni pokazatelj kretanja harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena i harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama klasificiranih prema klasifikaciji ECOICOP (Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni).

Redovita mjesečna diseminacija nacionalnim korisnicima i Eurostatu u skladu s transmisijskim zahtjevima i rokovima utvrđenim u kalendaru priopćenja prema Uredbi EU-a.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) Europskog parlamenta i Vijeća br. 2016/792 od 11. svibnja 2016. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih objekata i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 (SL L 135, 24. svibnja 2016.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1749/96 od 09. rujna 1996. o inicijalnim provedbenim mjerama za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (SL L 229, 10. rujna 1996.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 2214/96 od 20. studenoga 1996. u vezi s transmisijom i diseminacijom podindeksa harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (SL L 296, 21. studenoga 1996.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 1687/98 od 20. srpnja 1998. koja dopunjuje Uredbu Komisije (EZ) br. 1749/96 u vezi s obuhvatom dobara i usluga harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (SL L 214, 31. srpnja 1998.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 1688/98 od 20. srpnja 1998. kojom se dopunjuje Uredba Komisije (EZ) br. 1749/96 u vezi s geografskim obuhvatom i obuhvatom stanovništva harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (SL L 214, 31. srpnja 1998.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 2646/98 od 9. prosinca 1998. kojom se određuju detaljna pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s minimalnim standardima za tretman tarifa u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (SL L 335, 10. prosinca 1998.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1617/1999 od 23. srpnja 1999. kojom se određuju detaljna pravila provedbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s minimalnim standardima za tretman osiguranja u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena i izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 2214/96. (SL L 192, 24. srpnja 1999.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1749/1999 od 23. srpnja 1999. kojom se dopunjuje Uredba (EZ) br. 2214/96 u vezi s podindeksima harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (SL L 214,13. kolovoza 1999.)

– Uredba Vijeća (EZ) br. 2166/1999 od 8. listopada 1999. kojom se određuju detaljna pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 2494/95 u vezi s minimalnim standardima za tretman proizvoda u zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj skrbi u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (SL L 266, 14. listopada 1999.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 2601/2000 od 17. studenoga 2000. kojom se određuju detaljna pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s vremenom unosa potrošačkih cijena u harmonizirani indeks potrošačkih cijena (SL L 300, 29. studenoga 2000.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 2602/2000 od 17. studenoga 2000. kojom se određuju detaljna pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s minimalnim standardima za tretman sniženja cijena u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (SL L 300, 29. studenoga 2000.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1920/2001 od 28. rujna 2001. kojom se određuju detaljna pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s minimalnim standardima za tretman naplaćivanja usluga proporcionalno transakcijskim vrijednostima u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena kojom se dopunjuje Uredba (EZ) br. 2214/96 (SL L 261, 29. rujna 2001.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1921/2001 od 28. rujna 2001. kojom se određuju detaljna pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s minimalnim standardima za reviziju harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (SL L 261, 29. rujna 2001.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1708/2005 od 19. listopada 2005. kojom se određuju pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 o zajedničkom referentnom razdoblju za indekse za harmonizirani indeks potrošačkih cijena i koja dopunjuje Uredbu (EZ) br. 2214/96. (SL L 274, 20. listopada 2005.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 701/2006 od 25. travnja 2006. kojom se određuju detaljna pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 o vremenskom obuhvatu prikupljanja cijena za harmonizirani indeks potrošačkih cijena (SL L 122, 9. svibnja 2006.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1334/2007 od 14. studenoga 2007. kojom se dopunjuje Uredba (EZ) br. 1749/96 o inicijalnim provedbenim mjerama za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (SL L 296, 15. studenoga 2007.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 330/2009 od 22. travnja 2009. kojom se utvrđuju detaljna pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s minimalnim standardima za tretman sezonskih proizvoda za harmonizirani indeks potrošačkih cijena (SL L 103, 23. travnja 2009.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1114/2010 od 1. prosinca 2010. kojom se određuju detaljna pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s minimalnim standardima za kvalitetu pondera HICP-a i opoziva Uredbe Komisije (EZ) br. 2454/97 (SL L 316, 2. prosinca 2010.)

– Uredba Komisije (EU) 2015/2010 оd 11. studenoga 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1708/2005 vezano uz zajedničko referentno razdoblje indeksa za harmonizirani indeks potrošačkih cijena (SL L 295, 12. studenoga 2015.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Usklađivanje s promjenama relevantnog zakonodavstva EU-a i potrebama korisnika, čime će se nastaviti razvoj i harmonizacija indeksa s europskim sustavom statistika

2. Daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• osiguravanje usporedive mjere inflacije sa zemljama EU

• izračun utjecaja promjene poreznih stopa na promjene cijena uz pretpostavku da su se promjene u poreznim stopama primijenile trenutačno i u potpunosti

GLAVNI KORISNICI

• Hrvatska narodna banka

• znanstvena zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

• mediji

• šira zainteresirana javnost

• europske institucije, npr. Europska komisija i Europska središnja banka

MODUL 2.5.2. Prostorna usporedivost cijena

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

ECP (Europski program usporedbe cijena) pokrenut je 1980. radi usporedbe razina cijena i razine BDP-a između članica EU i članica OECD-a. Da bi ta usporedba bila moguća, potrebno je bruto domaći proizvod različitih zemalja i valuta izraziti zajedničkom valutom kako bi se dobila jedinstvena razina cijene. Eurostat i OECD upravo tu usporedivost provode projektom PPP-a (paritet kupovne moći). Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u projektu od 1993. u raznim radnim skupinama. Eurostat je nadležna institucija za godišnji obračun i diseminaciju PPP-a za 37 europskih zemalja. To uključuje 28 zemalja članica EU, tri članice EFTE (Island, Norveška i Švicarska), pet zemalja sa statusom kandidata za članstvo u EU (Crna Gora, Srbija, Makedonija, Turska i Albanija) te Bosnu i Hercegovinu sa statusom potencijalnoga kandidata.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Provedbom projekta PPP-a (paritet kupovne moći) dobivaju se sljedeći rezultati.

Glavni rezultat cjelokupnog projekta jest BDP (bruto domaći proizvod) prema PKM-u (paritetu kupovne moći), kojim se uspoređuje veličina ekonomije i razine materijalnog blagostanja ekonomija, potrošnje, investicija, državne potrošnje i ukupne produktivnosti.

U određenim fazama projekta postižu se sljedeći dodatni rezultati.

PKM-ovi su pokazatelji razlike u razini cijena u pojedinim zemljama. Oni označuju koliko valutnih jedinica stoji određena količina robe i usluga u različitim zemljama. PKM-ovi se mogu primjenjivati kao stope konverzije valuta za pretvaranje rashoda izraženih u nacionalnim valutama u umjetnu zajedničku valutu (SKM).

SKM je jedinica umjetne valute koja eliminira razlike u razinama cijena među Zemljama. Na taj način jedna jedinca SKM-a kupuje istu količinu roba i usluga u svim zemljama. Ta jedinica omogućuje usporedbu obujma ekonomskih pokazatelja u zemljama. Agregati izraženi u SKM-u izvode se dijeljenjem agregata u tekućim cijenama izraženima u nacionalnoj valuti s pripadajućim PKM-om.

Indeksi razina cijena koriste se kako bi se usporedile razine cijena u odnosu na prosjek EU, strukture cijena, konvergencija cijena i konkurentnost.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o uspostavi zajedničkih pravila za pružanje osnovnih informacija o paritetima kupovne moći te za njihov izračun i diseminaciju (SL L 336, 20. prosinca 2007.)

– Uredba Komisije (EU) br. 2015/1163 d 15. srpnja 2015. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa osnovnih kategorija s obzirom na paritete kupovne moći (SL L 188, 16. srpnja 2015.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Usklađivanje s Eurostatovom metodologijom izračuna BDP-a prema paritetu kupovne moći

2. Unaprjeđenje načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izračun pariteta kupovne moći od najnižih razina agregacije podataka do BDP-a prema paritetu kupovne moći

• međunarodna usporedivost ekonomskog blagostanja zemalja radi transparentne raspodjele financijskih sredstava iz strukturnih fondova

• makro i mikro analize međunarodnih organizacija i nacionalnih instituta

GLAVNI KORISNICI

• međunarodne organizacije (UN, OECD i EU)

• banke

• Vlada Republike Hrvatske, tijela državne uprave, državne agencije

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• poslovna zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• akademska zajednica

• mediji

• pojedinci

MODUL 2.5.3. Statistika stanovanja

a) Indeks cijena stambenih objekata

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo financija – Porezna uprava

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Indeks cijena stambenih objekata mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe. Vrijednost zemljišta uključena je u tržišnu cijenu.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Tromjesečni pokazatelji kojim su obuhvaćene kategorije izdataka indeksa cijena stambenih objekata na nove i postojeće stambene objekte te kategoriju ukupno na razini RH. Državni zavod za statistiku je, za potrebe korisnika, dodatno definirao tri geografska područja – Grad Zagreb, Jadran i Ostalo.

Redovita tromjesečna diseminacija indeksa cijena stambenih objekata i godišnja diseminacija podataka o izdacima za pondere u Eurostat u skladu s transmisijskim zahtjevima i rokovima utvrđenima u kalendaru priopćenja prema Uredbi EU-a.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) br. 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih objekata i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95. (SL L 135/11, 24. svibnja 2016.)

– Uredba Komisije (EU) br. 93/2013 od 1. veljače 2013. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena u vezi s utvrđivanjem indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara. (SL L 33, 2. veljače 2013.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Razvoj i harmonizacija indeksa cijena stambenih objekata s Europskim statističkim sustavom u skladu s promjenama nacionalnih i međunarodnih metodologija te relevantnog zakonodavstva EU-a

2. Unaprjeđenje načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja iz područja statistike cijena stambenih objekata

3. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka radi izrade dodatnih pokazatelja za potrebe analiza kretanja iz područja indeksa cijena stambenih objekata

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

Mjerenje kretanja tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe.

GLAVNI KORISNICI

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• europske i međunarodne institucije, npr. Europska komisija, Europska svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, UNECE i OECD

• Hrvatska narodna banka

• analitičari financijskih tržišta i financijskih institucija

• znanstvenoistraživački instituti

• akademska zajednica

• mediji

• šira zainteresirana javnost

b) Indeks cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo financija – Porezna uprava

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Indeks cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara mjeri promjene u cijenama transakcija stambenih objekata koji do sada nisu bili na raspolaganju u sektoru kućanstva te ostalih dobara i usluga koja kućanstva stječu u svojstvu vlasnika – stanara.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Tromjesečni pokazatelji kojim su obuhvaćene kategorije izdataka indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara.

Redovita tromjesečna diseminacija indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i godišnja diseminacija o izdacima za pondere u Eurostat u skladu s transmisijskim zahtjevima i rokovima utvrđenima u kalendaru priopćenja prema Uredbi EU-a.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) br. 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih objekata i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 (SL L 135, 24. svibnja 2016.)

– Uredba Komisije (EU) br. 93/2013 od 1. veljače 2013. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena u vezi s utvrđivanjem indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara kao relevantni provedbeni akt (SL L 33, 2. veljače 2013.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Razvoj i harmonizacija indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara s Europskim statističkim sustavom, u skladu s promjenama nacionalnih i međunarodnih metodologija te relevantnog zakonodavstva EU-a

2. Unaprjeđenje načina obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja iz područja statistike cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• mjerenje kretanja tržišnih cijena stambenih objekata koji dosad nisu bili na raspolaganju u sektoru kućanstva te ostalih dobara i usluga koja kućanstva stječu u svojstvu vlasnika – stanara

GLAVNI KORISNICI

• europske i međunarodne institucije, npr. Europska komisija, Europska svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, UNECE i OECD

• Hrvatska narodna banka

• analitičari financijskih tržišta i financijskih institucija

• znanstvenoistraživački instituti

• akademska zajednica

• mediji

• šira zainteresirana javnost

POGLAVLJE III. – SEKTORSKE STATISTIKE

Tema 3.1. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

MODUL 3.1.1. Statistika i računi šumarstva

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo poljoprivrede – Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije

Hrvatske šume d. o. o.

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Područje statistike šumarstva obuhvaća aktivnosti prikupljanja, diseminacije i transmisije podataka za baznu statistiku šumarstva, ekonomske račune i cijene u šumarstvu. Podaci statistike šumarstva odnose se na površinu šumskog zemljišta, uzgoj i njegu šuma (vrijednosni pokazatelji), proizvode šumarstva, sječe drva, štete u šumarstvu, vrijednosti šumarskih dobara i usluga te vrijednosti neodvojivih nešumarskih sekundarnih aktivnosti, vrijednost utrošenih inputa (proizvoda i usluga) u šumarsku proizvodnju, potrošnju fiksnoga kapitala te naknade za zaposlenike. Podaci se u potpunosti prikupljaju iz administrativnog izvora podataka i to od javnog poduzeća Hrvatske šume d.o.o. i Ministarstva poljoprivrede – Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Šumarstvo – godišnje Priopćenje

Ekonomski računi šumarstva – godišnje Priopćenje

PRAVNA OSNOVA

Podaci o proizvodnji šumarskih proizvoda od 2014. usklađeni su s međunarodnim Upitnikom o šumarstvu, JFSQ (Joint Forest Sector Questionnaire), koji se na godišnjoj razini dostavlja u Eurostat i ostale relevantne institucije. Obveza ispunjavanja Upitnika temelji se na odluci Međunarodne radne skupine za statistiku šumarstva (IWG) iz 1990. sastavljene od predstavnika Eurostata, UNECE-a, FAO-a i ITTO-a.

Ekonomski računi za šumarstvo dostavljaju se u Eurostat na temelju Državnog dogovora (Gentlemen's Agreement) u sklopu Europske strategije za račune okoliša ESEA.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete prikupljanja podataka prema utvrđenoj metodologiji i rokovima prikupljanja i diseminacije podataka za ekonomske račune šumarstva

2. Unaprjeđenje međuinstitucionalne suradnje u prikupljanju podataka o privatnim šumama

3. Unaprjeđenje praćenja svih promjena u obvezama vezanima za izvješćivanje o podacima iz područja šumarstva

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje gospodarske aktivnosti i izvješćivanje korisnika o tome

• razmjena podataka s međunarodnim institucijama

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo poljoprivrede

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• znanstvena zajednica

• poslovna zajednica

• europske i međunarodne institucije, npr. Eurostat, FAO, UNECE i ITTO (International Tropical Timber Organization)

MODUL 3.1.2. Poljoprivredne statistike

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Ministarstvo poljoprivrede

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo poljoprivrede

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (sustav FADN) provodi se na razini godišnjih istraživanja radi utvrđivanja dohotka poljoprivrednih gospodarstava. U sklopu aktivnosti prikupljaju se strukturni, proizvodni, ekonomski i financijski podaci. Izvješća temeljena na individualnim podacima dostavljaju se poljoprivrednicima. Izvješća zbirnih rezultata (Standardni rezultati) dostavljaju se, na zahtjev, nadležnim ustanovama i znanstveno-obrazovnim institucijama dok se posebna vrsta izvješća (Farm Return) priprema i dostavlja nadležnom tijelu EU.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Glavna zadaća FADN-a jest prikupljanje podataka o prihodima, rashodima, imovini, obavezama i financijskom uspjehu poljoprivrednih gospodarstava. Svrha sustava FADN jest osigurati informacije za procjenu i praćenje dohotka na tim gospodarstvima te za potrebe analiza i ocjene utjecaja poljoprivredne politike. Rezultati istraživanja FADN dostupni su u obliku standardnih rezultata na javno dostupnim mrežnim stranicama u obliku baza podataka i izvješća.

PRAVNA OSNOVA

Provedba istraživanja FADN regulirana je Zakonom o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 118/18 i 42/20) i Pravilnikom o provedbi sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (»Narodne novine«, br. 70/15 i 06/18), koji su usklađeni s M3 Uredbom Vijeća (EZ) br. 1217/2009. od 30. studenoga 2009. o uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji (SL L 328, 15. prosinca 2009.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Uspostava i unaprjeđenje razmjene podataka s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (proizvodni resursi, potpore i sl.)

2. Daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• utvrđivanje razine dohotka poljoprivrednika

• izrada analitičkih podloga u poljoprivredi

• analiza mjera poljoprivredne politike

GLAVNI KORISNICI

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• Ministarstvo poljoprivrede

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• poslovna zajednica

• europske i međunarodne institucije

a) Statistika biljne proizvodnje

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

• Ministarstvo poljoprivrede i druga tijela državne uprave

• Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo

• Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju

• Registar vinograda

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika biljne proizvodnje provedbom aktivnosti prikupljanja i diseminacije podataka priprema istraživanja s naglaskom na promjene legislative i planovima za budući razvoj te utvrđivanje prioritetnih akcija. Sadašnje zakonodavstvo obuhvaća godišnje podatke o površinama i proizvodnji glavnih usjeva, povrća, voća i grožđa, bilancama vina i bilancama usjeva (žitarica, uljarica i šećera). Buduća planirana regulativa o obujmu ulaganja i obujmu proizvodnje (Statistics on agricultural input and output – SAIO) u poljoprivredi zahtijevat će usklađivanje i analizu trenutačnog stanja. Poboljšanje u primjeni novih i kombiniranih metoda prikupljanja podataka pridonijet će modernizaciji prikupljanja, obrade, transmisije i diseminacije podataka iz područja statistike biljne proizvodnje.

Osim aktivnosti koje su definirane zakonodavstvom EU, prikupljaju se podaci za nacionalne potrebe o usjevima od interesa korisnika.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Navedenim godišnjim istraživanjima provodi se prikupljanje i diseminacija podataka o zasijanim i žetvenim površinama i proizvodnji glavnih usjeva, povrća, voća i grožđa, bilancama vina i bilancama usjeva (žitarica, uljarica i šećera).

PRAVNA OSNOVA

Podaci se prikupljaju, verificiraju i publiciraju na temelju:

– Uredbe (EZ) br. 543/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o statistici usjeva i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 837/90 i (EEZ) br. 959/93. (SL L 167, 29. lipnja 2009.)

– Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1557 o izmjeni uredbe (EZ) br. 543/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici usjeva (SL L 244, 19. rujna 2015.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete administrativnih podataka radi smanjenja opterećenja izvještajnih jedinica

2. Usklađivanje i integracija nove statistike biljne proizvodnje u nacionalni statistički sustav i koordinacija aktivnosti s drugim nositeljima službene statistike i posjednicima administrativnih izvora podataka, čime će se nastojati smanjiti teret izvješćivanja poslovnim subjektima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te ostvariti racionalnije korištenje proračunskih sredstava za službenu statistiku

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izvješćivanje o površinama, prirodima i proizvodnji glavnih usjeva, voća, povrća i grožđa

• praćenje gospodarske aktivnosti i izvješćivanje korisnika o tome

• razmjena podataka s međunarodnim institucijama

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo poljoprivrede i druga tijela državne uprave

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• znanstvena zajednica

• poslovna zajednica

• europske institucije (Eurostat, Opća uprava Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI))

• međunarodne institucije (FAO)

• mediji

• instituti

b) Statistika stočarstva, mesa i jaja

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stočarstvo i kvalitetu hrane

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Područje statistike stočarstva na godišnjoj razini obuhvaća istraživanje broja stoke i stočne proizvodnje te istraživanje o strukturi valionica dok se kroz mjesečna istraživanja prikupljaju podaci o klanju stoke i peradi u klaonicama te proizvodnji jednodnevne peradi kroz istraživanje o aktivnosti valionica.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Navedenim istraživanjima provodi se prikupljanje i diseminacija podataka o godišnjem broju stoke i peradi po vrstama i kategorijama, godišnjih podataka o stočnoj proizvodnji (meso, jaja, vuna i med), mjesečnih podataka o proizvodnji i trgovini jednodnevne peradi, godišnjim podataka o strukturi valionica, godišnjem izračunu domaće proizvodnje za goveda, svinje, ovce i koze, izrada procjene domaće proizvodnje mesa izražene u raspoloživom broju životinja namijenjenih klanju za goveda, svinje i ovce te mjesečno praćenje klanja stoke za goveda, svinje, ovce, koze i perad u klaonicama.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 1165/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o statističkim podacima o stočarstvu i mesu i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 93/23/EEZ, 93/24/EEZ i 93/25/EEZ (SL L 321, 1. prosinca 2008.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 617/2008 od 27. lipnja 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1234/2007 u pogledu tržišnih standarda za jaja za valenje i pilića domaće peradi (SL L 168, 28. lipnja 2008.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete administrativnih podataka radi smanjenja opterećenja izvještajnih jedinica

2. Usklađivanje statistike stočarstva s promjenama zakonodavstva EU-a

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izvješćivanje o brojnom stanju stoke i peradi i stočnoj proizvodnji (meso, jaja, vuna i med)

• praćenje gospodarske aktivnosti i izvješćivanje korisnika o tome

• razmjena podataka s međunarodnim institucijama

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo poljoprivrede i druga tijela državne uprave

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• znanstvena zajednica

• poslovna zajednica

• europske institucije, npr. Eurostat, Opća uprava Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI)

• međunarodne institucije (FAO)

• mediji

• instituti

c) Statistika mlijeka i mliječnih proizvoda

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

• Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stočarstvo i kvalitetu hrane

• Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Područje statistike mlijeka i mliječnih proizvoda obuhvaća aktivnosti prikupljanja, diseminacije i transmisije podataka o mjesečnim, godišnjim i trogodišnjim podacima za statistiku mlijeka i mliječnih proizvoda. Najveći dio podataka preuzima se od Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) – Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM), kao administrativnog izvora podataka.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Na taj načni prikupljaju se godišnji podaci o količini prikupljenoga kravljega, ovčjega i kozjeg mlijeka, sadržaju mliječne masti i proteina, proizvodnji mliječnih proizvoda te vanjskoj trgovini mljekara mlijekom i proizvodima, mjesečni podaci o količini prikupljenoga kravljeg mlijeka, sadržaju mliječne masti i proteina te proizvodnji mliječnih proizvoda od kravljeg mlijeka. Na trogodišnjoj razini prikupljaju se podaci o broju mljekara prema količini prikupljenoga i obrađenog mlijeka te količini dobivenih skupina proizvoda. Istodobno se prikupljaju podaci o količinama prikupljenoga i prerađenog mlijeka i količini proizvedenih proizvoda.

Navedeno područje statistike obuhvaća i podatke o proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima koji se prikupljaju kroz godišnje istraživanje o stočarstvu.

PRAVNA OSNOVA

– Odluka Komisije 97/80/EZ od 18. prosinca 1996. o utvrđivanju odredaba za provedbu Direktive Vijeća 96/16/EZ o statističkim istraživanjima o mlijeku i mliječnim proizvodima (SL L 24, 25. siječnja 1997.)

– Metodološke osnove za prikupljanje podataka u statistici mlijeka i mliječnih proizvoda (»Narodne novine«, broj 42/13)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje međuinstitucionalne suradnju s Ministarstvom poljoprivrede na prikupljanju podataka o proizvodnji mliječnih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima

2. Usklađivanje statistike mljekarstva s promjenama zakonodavstva EU-a

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita institucionalna koordinacija i komunikacija statističkog sustava

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje gospodarske aktivnosti i izvješćivanje korisnika o tome

• razmjena podataka s međunarodnim institucijama

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo poljoprivrede i druga tijela državne uprave

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• znanstvena zajednica

• poslovna zajednica

• europske institucije, npr. Eurostat te Opća uprava Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI)

• međunarodne institucije (FAO)

• mediji

• instituti

d) Struktura poljoprivrednih gospodarstava

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

• Državni zavod za statistiku

• Ministarstvo poljoprivrede i druga tijela državne uprave

• Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo

• Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju

• Registar vinograda

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Istraživanje o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstva provedbom aktivnosti prikupljanja i diseminacije podataka priprema buduća istraživanja u 2023. i 2026. s naglaskom na dodavanje novih modula i prilagođivanje postojećeg sustava za prikupljanje podataka nakon donošenja provedbenih uredaba za navedene godine. Podaci se prikupljaju u trogodišnjoj dinamici na temelju uzorka, a svakih deset godina potrebno je provoditi popis svih poljoprivrednih gospodarstava.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Trogodišnjim istraživanjima provodi se prikupljanje i diseminacija podataka o zasijanim površinama glavnih usjeva, povrća, voća i grožđa, ekološkoj poljoprivredi o načinu korištenja zemlje, broju stoke, pokrovu, radnoj snazi i drugim agroekološkim aspektima na razini poljoprivrednog gospodarstva.

PRAVNA OSNOVA

Podaci za 2020. verificiraju se i diseminiraju na temelju:

– Uredbe (EU) 2018/1091 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1166/2008 i (EU) br. 1337/2011 (SL L 200, 7. kolovoza 2018.)

– Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1874 оd 29. studenoga 2018. o podacima koje treba dostaviti za 2020. u skladu s Uredbom (EU) 2018/1091 Europskog parlamenta i Vijeća o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1166/2008 i (EU) br. 1337/2011 u pogledu popisa varijabli i njihova opisa (SL L 306, 30. studenoga 2018.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Prilagodba postojećeg sustava prikupljanja podataka za buduća istraživanja u 2023. i 2026.

2. Razvoj statistika u sklopu provedbe programa EU i projektima sufinanciranima iz sredstava EU-a

3. Uvođenje novih metoda prikupljanja podataka i osuvremenjivanje postojećih rješenja za obradu, prijenos i diseminaciju podataka

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

Podaci Istraživanja o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava su osnovni podaci u poljoprivrednoj statistici i imaju ključnu ulogu u kreiranju, provedbi, praćenju i evaluaciji mjera Zajedničke poljoprivredne politike.

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo poljoprivrede i druga tijela državne uprave

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• znanstvena zajednica

• poslovna zajednica

• europske institucije (Eurostat, DG CLIMA, DG AGRI, JRC, EEA)

• međunarodne institucije (FAO)

• mediji

• instituti

e) Poljoprivredni računi i cijene

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

• Ministarstvo poljoprivrede

• Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Poljoprivredni računi i cijene obuhvaćaju ekonomske račune za poljoprivredu, regionalne ekonomske račune za poljoprivredu, input radne snage u poljoprivredi, statistiku jediničnih vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, statistiku poljoprivrednih cijena i indeksa cijena te zemljišne cijene i rente.

Ekonomski računi u poljoprivredi za Republiku Hrvatsku izračunavaju se na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku te administrativnih podataka savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Cijene poljoprivrednih proizvoda i dobara utrošenih u poljoprivrednu proizvodnju za Republiku Hrvatsku dobivaju se na temelju cijena prikupljenih iz mjesečnih istraživanja o prodaji i otkupu poljoprivrednih proizvoda, tromjesečnih istraživanja o prodaji sjemena i sadnica te iz administrativnih podataka iz Ministarstva poljoprivrede.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

• Ekonomski računi za poljoprivredu – godišnje Priopćenje

• Ekonomski računi za poljoprivredu za Republiku Hrvatsku, prema HR NUTS 2021. 2. i 3. razine – godišnje Priopćenje

• Prva procjena realnog dohotka u poljoprivredi – godišnje Priopćenje

• Druga procjena realnog dohotka u poljoprivredi – godišnje Priopćenje

• Cijene u poljoprivredi – godišnje Priopćenje

• Cijene u poljoprivredi – tromjesečno Priopćenje

• Indeksi poljoprivredne proizvodnje u 2019. – godišnje Priopćenje

• Tromjesečni indeksi cijena u poljoprivredi – tromjesečno Priopćenje

• Godišnji otkup i prodaja poljoprivrednih proizvoda – godišnje Priopćenje

• Otkup i prodaja poljoprivrednih proizvoda – godišnje Priopćenje

• Cijene poljoprivrednog zemljišta u 2019. – godišnje Priopćenje

• Cijene zakupa poljoprivrednog zemljišta u 2019. – godišnje Priopćenje

PRAVNA OSNOVA

Ekonomski računi za poljoprivredu, uključujući input radne snage u poljoprivredi, kompiliraju se, izračunavaju i objavljuju na temelju:

– Uredbe (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi na području Zajednice (SL L 33, 5. veljače 2004.)

– Uredbe (EZ) br. 1137/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008 o prilagodbi nekih instrumenata podložnih postupku utvrđenom u članku 251. Ugovora, Odluci Vijeća 1999/468/EZ u vezi s regulatornim postupkom s kontrolom (SL L 311, 21. studenoga 2008.).

Regionalni ekonomski računi za poljoprivredu, statistika jediničnih vrijednosti poljoprivrednih proizvoda i statistika poljoprivrednih cijena i indeksa cijena kompiliraju se, obrađuju, verificiraju i objavljuju na temelju:

– Državnog sporazuma (Gentlemen’s Agreement) ‒ Sporazuma o EU-ovim indeksima poljoprivrednih cijena (outputa i inputa), kao i apsolutnih cijena za glavne poljoprivredne proizvode i sredstva proizvodnje i zemljišne cijene i rente,

– Sporazuma o jediničnim vrijednostima poljoprivrednih proizvoda

– Sporazuma o regionalnim ekonomskim računima za poljoprivredu.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Modernizacija sustava prikupljanja podataka za izračun ekonomskih računa u poljoprivredi i izračun procjene realnog dohotka u poljoprivredi

2. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete prikupljanja podataka prema utvrđenoj metodologiji i rokovima prikupljanja i diseminacije podataka za statistiku poljoprivrednih cijena

3. Poboljšanje međuinstitucionalne suradnje na prikupljanju podataka za subvencije u poljoprivredi

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita institucionalna koordinacija i komunikacija statističkog sustava

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje gospodarske aktivnosti i izvješćivanje korisnika o tome

• pokazatelj kretanja dohotka u području poljoprivrede

• evaluacija utjecaja Zajedničke poljoprivredne politike na poljoprivrednu djelatnost

• podloga za donošenje mjera poljoprivredne politike i praćenje njihovih učinaka

• omogućivanje izrade ekonomskih prognoza

• razmjena podataka s međunarodnim institucijama

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo poljoprivrede

• Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• znanstvena zajednica

• poslovna zajednica

• europske institucije (Eurostat i DG AGRI)

• međunarodne institucije (FAO)

• mediji

MODUL 3.1.3. Statistika ribarstva

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Ministarstvo poljoprivrede

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo poljoprivrede

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika ribarstva, prema trenutačnom zakonodavstvu, obuhvaća biološke, ekonomske, tehničke i proizvodne podatke o ribarstvu i akvakulturi. Izvješća agregirana prema zahtjevima krajnjih korisnika podataka dostavljaju se na temelju Okvira za prikupljanje podataka EU, preporuka Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja te zahtjeva Međunarodne komisije za zaštitu atlantske tune, Eurostata, Državnog zavoda za statistiku i drugih krajnjih korisnika podataka.

Obveza prikupljanja podataka za svrhu praćenja ribarstva i akvakulture te statističkih istraživanja u ribarstvu i akvakulturi regulirana je:

Zakonom o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 62/17, 130/17 i 14/19), Zakonom o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, broj 63/19), Zakonom o akvakulturi (»Narodne novine«, br. 130/17 i 111/18), Uredbom (EU) br. 1380/13 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013.), Uredbom (EZ) br. 1921/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o dostavi statističkih podataka i iskrcajima proizvoda ribarstva u državama članicama i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1382/91 (SL L 403, 30. prosinca 2006.)

Uredbom (EZ) br. 762/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o dostavljanju statističkih podataka o akvakulturi od strane država članica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 788/96 (SL L 218, 13. kolovoza 2008.)

Provedbenom uredbom Komisije (EZ) br. 2017/2018 od 6. veljače 2017. o registru ribarske flote Unije (SL L 34, 9. veljače 2017.), te propisima koji proizlaze iz njih te preporukama Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja.

Nešto više od 25% plovila kojima se obavlja gospodarski ribolov u Republici Hrvatskoj ima instaliran sustav za elektroničku dostavu podataka o morskom ribarstvu (aplikacije: eOčevidnik, mOčevidnik i mIzvješće). Plovilima za koja se na ovaj način šalju podaci o ulovu, iskrcaju i ribolovnom naporu iskrca se više od 95% proizvoda ribarstva na godinu.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Provedba statističkih aktivnosti u sklopu ovog modula rezultirat će podacima o ribarskim plovilima, povlasticama za ribolov, ribolovnim alatima te podacima o ulovu u morskome i slatkovodnom ribolovu te proizvodnji u morskoj i slatkovodnoj akvakulturi.

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 62/17, 130/17 i 14/19)

– Zakon o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, broj 63/19)

– Zakon o akvakulturi (»Narodne novine«, br. 130/17 i 111/18)

– Uredba (EZ) br. 1921/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2009. o dostavi statističkih podataka o iskrcajima proizvoda ribarstva u državama članicama i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1382/91 (SL L 403, 30. prosinca 2006.)

– Uredba (EZ) br. 762/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o dostavljanju statističkih podataka o akvakulturi od strane država članica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 788/96 (SL L 218, 13. kolovoza 2008.)

– Provedbena uredba Komisije (EZ) br. 218/2017 od 6. veljače 2017. o registru ribarske flote Unije (SL L 34, 9. veljače 2017.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2. Razvoj i harmonizacija statistika poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u skladu s Europskim statističkim sustavom i potrebama korisnika

3. Uvođenje mobilnih aplikacija radi brže dostave podataka o ulovu, iskrcaju i ribolovnom naporu

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• provedba i praćenje provedbe Zajedničke ribarstvene politike

• pregled općih pokazatelja gospodarskih aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi

• kontrola i nadzor gospodarskih aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi

• izrada strateških studija, planova upravljanja, programa i ostalih dokumenata vezanih za provođenje Zajedničke ribarstvene politike

• evaluacija učinaka mjera upravljanja ribarstvom i akvakulturom

• usklađivanje s ostalim državama članicama EU radi upravljanja ribolovnom flotom i resursima na regionalnoj i međunarodnoj razini

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• znanstvenoistraživačke ustanove

• akademska zajednica

• poslovna zajednica

• europske institucije, npr. Odbor Europskog parlamenta za ribarstvo (podaci vezani za Zajedničku ribarstvenu politiku) te Glavna uprava Europske komisije za pomorstvo i ribarstvo

• međunarodne i regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom i akvakulturom

• regionalne koordinacijske skupine za obradu podataka i regionalno usklađivanje aktivnosti prikupljanja podataka

• države članice EU-a

MODUL 3.1.4. Ekološka proizvodnja i gospodarenje

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo poljoprivrede, kontrolna tijela koja nadziru provođenje ekološke proizvodnje

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Ekološka proizvodnja i gospodarenje obuhvaćaju aktivnosti prikupljanja, obrade i diseminacije podataka o broju subjekata uključenih u ekološku proizvodnju, površinama, broju stoke, certificiranim ekološkim proizvodima životinjskog podrijetla i akvakulturi te preradi ekoloških proizvoda.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Navedenim godišnjim istraživanjem provodi se obrada i diseminacija podataka o broju subjekata uključenih u ekološku proizvodnju, površinama, broju stoke, certificiranim ekološkim proizvodima životinjskog podrijetla i akvakulturi te preradi ekoloških proizvoda.

PRAVNA OSNOVA

Podaci se prikupljaju, verificiraju i publiciraju na temelju:

– Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14. lipnja 2018.)

– Uredbe Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označivanje i kontrolu (SL L 250, 18. rujna 2008.).

Buduća planirana regulativa o obujmu ulaganja i obujmu proizvodnje (Statistics on agricultural input and output – SAIO) obuhvatit će i ekološku proizvodnju.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Modernizacija obrade podataka poboljšanjem postojećih aplikacija za obradu

2. Usklađivanje i integracija ekološke proizvodnje u nacionalni statistički sustav u koordinaciji s drugim posjednicima statističkih podataka i nositeljima službene statistike

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita institucionalna koordinacija i komunikacija statističkog sustava

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

3.5. Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje utjecaja poljoprivrede na okoliš

• razmjena podataka s međunarodnim institucijama

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo poljoprivrede i druga tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• znanstvena zajednica

• poslovna zajednica

• europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, DG AGRI, FAO itd.)

• mediji

• instituti

MODUL 3.1.5. Agrookolišni indikatori

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo poljoprivrede, kontrolna tijela koja nadziru provođenje ekološke proizvodnje

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Agrookolišni indikatori obuhvaćaju aktivnosti iskorištavanja postojećih poljoprivrednih i okolišnih podataka za dobivanje relevantnih informacija vezanih uz okoliš u skladu sa zahtjevima za razvoj poljoprivredno okolišnih pokazatelja potrebnih za praćenje integracije okolišnih pitanja u zajedničku poljoprivrednu politiku.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Podaci se prikupljaju i diseminiraju iz redovitih statističkih istraživanja i različitih izvora podataka. Obuhvaćeni su podaci o unošenju i odnošenju dušika i fosfora na korištenome poljoprivrednom zemljištu, bruto suficitu dušika i fosfora, emisiji dušika u zrak, neto suficitu dušika, količini prodanih aktivnih tvari za fungicide, herbicide, insekticide i ostale pesticide i godišnjoj potrošnji mineralnih gnojiva prikazanih kao količinu aktivnih tvari utrošenih na korištenome poljoprivrednom zemljištu (N, P).

• godišnje istraživanje Agrookolišni indikatori – razvoj i uspostava sustava statistike agrookolišnih indikatora

PRAVNA OSNOVA

Podaci se prikupljaju, verificiraju i publiciraju na temelju:

– Uredbe (EU) 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o statističkim podacima o pesticidima (SL L 324, 10. prosinca 2009.)

– Uredbe Komisije (EU) br. 408/2011 od 27. travnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o pesticidima u pogledu oblika prijenosa podataka (SL L 108, 28. travnja 2011.)

– Uredbe Komisije (EU) br. 656/2011 od 7. srpnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o pesticidima, u pogledu definicija i popisa aktivnih tvari (SL L 180, 8. srpnja 2011.)

– Provedbene Uredba Komisije (EU) br. 1264/2014 оd 26. studenoga 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 408/2011 o provedbi Uredbe (EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o pesticidima u pogledu oblika prijenosa podataka (SL L 341, 27. studenoga 2014.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Usklađivanje statistike agrookolišnih indikatora s promjenama zakonodavstva EU-a

2. Razvoj statistike agrookolišnih indikatora kompiliranjem postojećih izvora podataka

3. Usklađivanje i integracija agrookolišnih indikatora u nacionalni statistički sustav u koordinaciji s drugim posjednicima statističkih podataka i nositeljima službene statistike

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje utjecaja poljoprivrede na okoliš

• razmjena podataka s međunarodnim institucijama

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo poljoprivrede

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• znanstvena zajednica

• poslovna zajednica

• europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, DG AGRI, FAO)

• mediji

• instituti

Tema 3.2. Energija

MODUL 3.2.1. Energetske statistike – proizvodnja

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest prikupljanje, obrada i objavljivanje godišnje i mjesečne energetske statistike za energente u naturalnom iznosu za primarne (npr. nafta, prirodni plin, čvrsti ugljen itd.) i sekundarne (npr. benzin, dizel, koks, goriva itd.). Ovaj modul također pokriva energetsku statistiku potrošačkih cijena električne energije i prirodnog plina. Proizvodnja i razvoj energetskih statistika potpomognuta je kontinuiranom suradnjom sa znanstvenom zajednicom, posebice za izradu energetske bilance i energetskih računa.

Godišnje statistike

Prikupljeni statistički podaci pokrivaju uglavnom proizvodnju, transformaciju i potrošnju energenata, a uključeni su i podaci o vanjskoj trgovini energenata i strukturi proizvodnje, uvoza, izvoza i potrošnje energije po energentima. Godišnja energetska bilanca krajnji je output ovog načina prikupljanja podataka. Energetska bilanca obuhvaća: godišnju proizvodnju, uvoz, izvoz, zalihe i isporuke električne energije, nafte i naftnih derivata, ugljena i prirodnog plina; godišnju proizvodnju topline i obnovljive energije; godišnju potrošnju energenata koji su transformirani u drugi oblik energije ili potrošeni za neenergetske svrhe i godišnju finalnu potrošnju energije prema sektorima i pod-sektorima potrošnje.

Modul pruža vrijedne informacije o strukturi energetskog sustava u EU, što omogućuje praćenje glavnih nacionalnih politika i ciljeva, kao i politika i ciljeva EU-a (energetska ovisnost, udio obnovljivih izvora energije, energetska učinkovitost).

Mjesečne statistike

Mjesečni statistički podaci obuhvaćaju praćenje energenata u naturalnom izrazu: o proizvodnji, uvozu, izvozu, zalihama i isporukama električne energije, nafte i naftnih derivata, ugljena i prirodnog plina te potrošnju osnovnih sirovina za spomenutu proizvodnju. Obnovljivi izvori obuhvaćeni su u ograničenom opsegu. Iako se mjesečna energetska statistika ne može direktno usporediti s godišnjom niti je toliko kompletna, pruža nam brzi uvid u trendove kretanja energije prije nego su godišnji podaci dostupni. Također se prikupljaju važni podaci o strateškim zalihama nafte i naftnih derivata, kao odgovor na razmatranja o sigurnosti opskrbe.

Cijene energije

Podaci o cijenama električne energije i prirodnog plina prikupljaju se i obrađuju dva puta na godinu, a objavljuju se svake godine. Podaci se rastavljaju na potrošačke skupine i prikazuju se tri razine cijena (polugodišnje cijene sPDV-om i ostalim porezima za električnu energiju i plin isporučen distributivnim mrežama i bez njih, prema vrstama potrošača).

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Godišnje statistike

Godišnja energetska bilanca glavni je rezultat ove aktivnosti. Energetska bilanca obuhvaća: godišnju proizvodnju, uvoz, izvoz, zalihe i isporuke električne energije, nafte i naftnih derivata, ugljena i prirodnog plina; godišnju proizvodnju topline i obnovljive energije; godišnju potrošnju energenata koji su transformirani u drugi oblik energije ili potrošeni za neenergetske svrhe i godišnju finalnu potrošnju energije prema sektorima i podsektorima potrošnje.

Mjesečne statistike

Glavni rezultat mjesečne statistike jest dobivanje podataka koji obuhvaćaju praćenje energenta u naturalnom izrazu: o proizvodnji, uvozu, izvozu, zalihama i isporukama električne energije, nafte i naftnih derivata, ugljena i prirodnog plina te potrošnju osnovnih sirovina za spomenutu proizvodnju.

Cijene energije

Glavni rezultat jesu podaci o cijenama električne energije i prirodnog plina koji se rastavljaju na potrošačke skupine i prikazuju na tri razine cijena: polugodišnje cijene s PDV-om i ostalim poreza za električnu energiju i plin isporučen distributivnim mrežama i bez njih, prema vrstama potrošača.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj statistici (SL L 304, 14. studenoga 2008.)

– Uredba (EU) br. 2016/1952 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o europskoj statistici cijena prirodnog plina i električne energije te stavljanju izvan snage Direktive 2008/92/EZ (SL L 311, 17. studenoga 2016.)

– Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5. lipnja 2009.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Pribavljanje podataka statistika energije na razini odjeljaka NKD-a

2. Poboljšanje kvalitete podataka statistika energije

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje strateških odluka u području energetske politike

• provedba mjera energetske politike

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• Europska komisija

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• akademska zajednica

• poslovna zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• mediji

MODUL 3.2.2. Energetske statistike – metodologija i razvoj

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Razvoj energetske statistike nužan je jer se povećavaju zahtjevi energetske politike u obujmu i u kvaliteti. Stoga ovaj modul obuhvaća kontinuirano praćenje međunarodnih metodologija energetske statistike i usklađivanje hrvatske energetske statistike s njima, a najvažnije aktivnosti su izrada novih statističkih standarda za energetske statistike i revizija postojećih te ispunjavanje izvješća o kvaliteti podataka za energetske statistike svakih pet godina.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Glavni rezultati su novi i revidirani statistički standardi za energetske statistike i izvješća o kvaliteti podataka kojima se omogućuju kvalitetniji dodatni podaci za energetske statistike.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj statistici (SL L 304, 14. studenoga 2008.)

– Uredba (EU) br. 2016/1952 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o europskoj statistici cijena prirodnog plina i električne energije te stavljanju izvan snage Direktive 2008/92/EZ (SL L 311, 17. studenoga 2016.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Izrada novih statističkih standarda za energetske statistike te revizija postojećih

2. Uvođenje praćenja i izvješćivanja o kvaliteti podataka za energetske statistike svakih pet godina

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje strateških odluka u području razvoja energetike u Republici Hrvatskoj

• za praćenje i provođenje mjera energetske politike Republike Hrvatske

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• Europska komisija

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• akademska zajednica i znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• mediji

Tema 3.3. Transport

MODUL 3.3.1. Statistika transporta

a) Cestovni prijevoz robe

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika cestovnog prijevoza robe usmjerena je na prikupljanje i diseminaciju podataka o obilježjima cestovnih teretnih vozila koja su registrirana u Republici Hrvatskoj i koja sudjeluju u prijevozu robe, putovanjima koja su prešla ta vozila i prevezenoj robi u tim vozilima. Riječ je o širokom spektru podataka o prijeđenoj udaljenosti tih vozila, vrsti prevezene robe, načinu pakiranja, mjestu polazišta i odredišta robe, svrsi prijevoza i obilježjima teretnih vozila. Podaci o robi dostupni su u tonama i tonskim kilometrima.

• Statističko istraživanje o cestovnom prijevozu robe (PA/T-11)

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Težina prevezene robe i tonski kilometri, zemlja utovara/istovara robe, prijeđena udaljenost, vrsta prometa (unutarnji, otišlo u strane zemlje, došlo iz stranih zemalja, prijevoz u inozemstvu), vrsta robe, način pakiranja, svrha prijevoza (javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe), oblik karoserije i starost vozila, uliveno gorivo u tromjesečnoj periodici.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) br. 70/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2012. o statističkim izvješćima u vezi s cestovnim prijevozom robe (preinačena) (SL L 32, 3. veljače 2012.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 2163/2001 od 7. studenoga 2001. o tehničkim postupcima prijenosa statističkih podataka u vezi s cestovnim prijevozom tereta (SL L 291, 8. studenoga 2001.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 6/2003 od 30. prosinca 2002. o širenju statističkih podataka o cestovnom prijevozu tereta (SL L 1, 4. siječnja 2003.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 642/2004 od 6. travnja 2004. o uvjetima točnosti za podatke prikupljene u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1172/98 o statističkim izvješćima u vezi s cestovnim prijevozom tereta (SL L 102, 7. travnja 2004.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 833/2007 od 16. srpnja 2007. o završetku prijelaznog razdoblja predviđenog Uredbom Vijeća (EZ) br. 1172/98 o statističkim izvješćima u vezi s cestovnim prijevozom roba (SL L 185, 17. srpnja 2007.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1304/2007 od 7. studenoga 2007. o izmjeni Direktive Vijeća 95/64/EZ, Uredbe Vijeća (EZ) br. 1172/98, Uredbe (EZ) br. 91/2003 i Uredbe (EZ) br. 1365/2006 Europskog parlamenta i Europskoga vijeća u odnosu na uspostavu NST 2007 kao jedinstvene klasifikacije prevezenih roba određenim načinom prijevoza (SL L 290, 8. studenoga 2007.)

– Uredba Komisije (EU) br. 202/2010 od 10. ožujka 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 6/2003 o širenju statističkih podataka o cestovnom prijevozu robe (SL L 61, 11. ožujka 2010.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području prometne politike

• provedba mjera prometne politike

• pokazatelj održivog razvoja

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• mediji

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• Europska komisija

• Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), Međunarodni transportni forum (ITF)

• Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)

b) Željeznički prijevoz

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Tromjesečna statistika željezničkog prijevoza putnika i robe uključuje podatke o prevezenim putnicima i putničkim kilometrima te prevezenoj robi i ostvarenim tonskim kilometrima.

Godišnji podaci o željezničkom prijevozu putnika i robe sadržavaju podatke o broju putnika i putničkih kilometara, prevezenoj robi i tonskim kilometrima, broju intermodalnih teretnih jedinica te podatke o kretanju vlakova. Detaljno izvješće sadržava i dodatne informacije o vrsti prijevoza, vrsti robe, vrsti opasne robe te zemlji ukrcaja i iskrcaja putnika i robe.

Za referentnu godinu 2025. prikupljat će se regionalni skup podataka o prevezenim putnicima i prevezenoj robi prema vrsti prijevoza (unutarnji i međunarodni) i regiji ukrcaja odnosno iskrcaja putnika i robe te će se provoditi brojenje prometa vlakova na željezničkoj mreži prema željezničkim segmentima.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Navedene aktivnosti rezultiraju prikupljenim tromjesečnim i detaljnim godišnjim podacima o prijevozu putnika, putničkim kilometrima, prijevozu robe i tonskim kilometrima, te godišnjim podacima o prijevozu robe u intermodalnim prijevoznim jedinicama. Svakih pet godina prikupljaju se regionalni podaci o prevezenim putnicima i robi prema regijama (NUTS 2). Također se svakih pet godina u suradnji s upraviteljem željezničke infrastrukture provodi brojenje prometa vlakova na željezničkoj mreži prema željezničkim segmentima. Aktivnost brojenja prometa rezultira prikupljenim podacima o broju teretnih, putničkih i ostalih (servisnih) vlakova na segmentima, o tehničkim karakteristikama mrežnih segmenata (početna i krajnja točka segmenta, širina pruge, duljina segmenta, broj kolosijeka, elektrifikacija, te geografske koordinate početne i krajnje točke segmenta).

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) 2018/643 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2018. o statistici željezničkog prijevoza (SL L 112, 2. svibnja 2018.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 332/2007 od 27. ožujka 2007. o tehničkim rješenjima za dostavu statističkih podataka o željezničkom prometu (SL L 88, 29. ožujka 2007.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Prikupljanje regionalnog skupa podataka o prevezenoj robi prema vrsti prijevoza (unutarnji i međunarodni) i prema regiji ukrcaja i iskrcaja (NUTS 2) od svih prijevoznika

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenje mjera prometne politike

• praćenje i razvoj elemenata prometa u politikama koje se odnose na regije i transeuropske mreže

• pokazatelj održivog razvoja

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• mediji

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• Europska komisija

• Svjetska turistička organizacija (UN WTO)

• Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD)

• Međunarodni transportni forum (ITF)

• Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)

c) Pomorski promet

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

ministarstvo nadležno za more, promet i infrastrukturu

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika pomorskog prometa usmjerena je na mjesečno prikupljanje i diseminaciju podataka o broju putnika i tonama robe prema vrsti robe i tereta, podataka o relacijama na kojima se odvija prijevoz putnika i robe (luka ukrcaja ili iskrcaja) te o vrsti, veličini i zastavi plovila u mjesečnoj periodici.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Navedene aktivnosti rezultiraju prikupljenim podacima o prometu brodova prema klasi BT i vrsti brodova, prometu putnika prema vrsti prometa, zastavi broda, zemlji ukrcaja/iskrcaja, prometu robe prema vrsti prometa, zastavi broda, vrsti robe, vrsti brodskog tereta, zemlji utovara/istovara, podacima o prometu opasne robe, te podacima o utovarenoj i istovarenoj robi u tranzitu s prekrcajem prema zemljama odredišta i polazišta.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba Komisije (EZ) br. 1304/2007 od 7. studenoga 2007. o izmjeni Direktive Vijeća 95/64/EZ, Uredbe Vijeća (EZ) br. 1172/98, Uredbe (EZ) br. 91/2003 i Uredbe (EZ) br. 1365/2006 Europskog parlamenta i Europskoga vijeća u odnosu na uspostavu NST 2007 kao jedinstvene klasifikacije prevezenih roba određenim načinom prijevoza (SL L 290, 8. studenoga 2007.)

– Uredba (EU) br. 1090/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/42/EZ o statističkim izvještajima u vezi prijevoza robe i putnika morem (SL L 325, 9. prosinca 2010.)

– 2010/216/EU Odluka Komisije od 14. travnja 2010. o izmjeni Direktive 2009/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim izvještajima u vezi prijevoza robe i putnika morem (SL L 94, 15. travnja 2010.)

– 2001/423/EZ: Odluka Komisije od 22. svibnja 2001. o načinima objavljivanja ili širenja statističkih podataka prikupljenih sukladno Direktivi Vijeća 95/64/EZ o statističkim izvještajima u vezi prijevoza robe i putnika morem (priopćena pod brojem dokumenta C(2001) 1456) (SL L 151, 7. lipnja 2001.)

– 2012/186/EU: Delegirana odluka Komisije od 3. veljače 2012. o izmjeni Direktive 2009/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim izvještajima u vezi prijevoza robe i putnika morem (SL L 101, 11. travnja 2012.),

– Delegirana odluka Komisije (EU) 2018/1007 оd 25. travnja 2018. o dopuni Direktive 2009/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa luka i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/861/EZ (SL L 180, 17. srpnja 2018.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje diseminacije podataka povećanom kvalitetom i obuhvatom statističkih podataka

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenja mjera prometne politike

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• mediji

• akademska zajednica i znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• Europska komisija

• Svjetska turistička organizacija (UN WTO)

• Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)

d) Prijevoz na unutarnjim vodnim putovima

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika prijevoza na unutarnjim vodnim putovima usmjerena je na prikupljanje i diseminaciju podataka o tonama robe i tonskim kilometrima prema vrsti robe, prema zastavi i vrsti plovila, podataka o prijevozu opasne robe, prijeđenim kilometrima plovila, prijevozu kontejnera prema vrsti robe i broju nesreća na unutarnjim vodnim putovima.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Navedene aktivnosti rezultiraju podacima o prevezenoj robi na unutarnjim vodnim putovima prema zastavi plovila, prema zemljama utovara i istovara robe, vrsti robe, vrsti opasne robe, vrsti tereta, vrsti prijevoza, o ostvarenim tonskim kilometrima na teritoriju Republike Hrvatske, prometu robe u lukama na unutarnjim vodnim putovima, prometu robe prema lučkim kapetanijama u mjesečnoj periodici.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) 2018/974 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o statistici prijevoza robe unutarnjim vodnim putovima (SL L 179, 16. srpnja 2018.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 425/2007 od 19. travnja 2007. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1365/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici prijevoza robe unutarnjim vodnim putovima (SL L 103, 20. travnja 2007.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1304/2007 od 7. studenoga 2007. o izmjeni Direktive Vijeća 95/64/EZ, Uredbe Vijeća (EZ) br. 1172/98, Uredbe (EZ) br. 91/2003 i Uredbe (EZ) br. 1365/2006 Europskog parlamenta i Europskoga vijeća u odnosu na uspostavu NST 2007 kao jedinstvene klasifikacije prevezenih roba određenim načinom prijevoza (SL L 290, 8. studenoga 2007.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Modernizacija sustava prikupljanja podataka o prijevozu robe na unutarnjim vodnim putovima

2. Razvoj metodologije za kompiliranje statistike putničkog prijevoza na unutarnjim vodnim putovima i statistike nesreća na unutarnjim vodnim putovima u suradnji s državama članicama i Eurostatom

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenja mjera prometne politike

• pokazatelj održivog razvoja

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• mediji

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• Europska komisija

• Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), Međunarodni transportni forum (ITF)

• Dunavska komisija

• Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)

e) Zračni promet

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku,

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika zračnog prometa usmjerena je na mjesečno prikupljanje i diseminaciju podataka o prometu zrakoplova, prevezenih putnika i tereta u zrakoplovu i ukrcanih i iskrcanih putnika i tereta prema partnerskim zračnim lukama. Podaci se prikupljaju prema prijevoznicima, vrsti zrakoplova, vrsti prometa, prethodnoj/narednoj zračnoj luci zrakoplova i zračnoj luci polazišta/odredišta putnika i robe. Prikupljaju se i podaci o zaposlenima i infrastrukturi po zračnim lukama i zrakoplovnoj floti registriranoj u Republici Hrvatskoj koji služe za popunjavanje godišnjega dobrovoljnog Eurostatova upitnika Annual questionnaire on Aviation.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Mjesečni izvještaj o prometu u zračnim lukama (PZ/M-21)

Promet zrakoplova i broj uzlijetanja prema vrsti prometa, promet putnika i tereta prema smjeru, prema vrsti prometa, broj putnika u tranzitu, broj putnika u transferu, operacije zrakoplova, promet putnika i tereta po zračnim lukama u mjesečnoj periodici.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 437/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003. o statističkim podacima u odnosu na prijevoz putnika, tereta i pošte u zračnom prometu (SL L 66, 11. ožujka 2003.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1358/2003 od 31. srpnja 2003. o provedbi Uredbe (EZ) br. 437/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima u odnosu na prijevoz putnika, tereta i pošte u zračnom prometu i o izmjeni njezinih priloga I. i II. (SL L 194, 1. kolovoza 2003.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 546/2005 od 8. travnja 2005. o prilagodbi Uredbe (EZ) br. 437/2003 Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na dodjelu šifri država izvjestiteljica i o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 1358/2003 u odnosu na ažuriranje popisa zračnih luka Zajednice (SL L 91, 9. travnja 2005.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 158/2007 od 16. veljače 2007. o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 1358/2003 u odnosu na popis zračnih luka Zajednice (SL L 49, 17. veljače 2007.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Skraćivanje rokova objavljivanja podataka

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

3.5. Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenja mjera prometne politike

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• mediji

• akademska zajednica i znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• Europska komisija

• Svjetska turistička organizacija (UN WTO)

f) Zajednički upitnik za statistiku transporta

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

• Ministarstvo unutarnjih poslova za cestovne prometne nesreće, registrirana cestovna motorna i priključna vozila, prvi put registrirana cestovna motorna i priključna vozila, obujam cestovnog prometa iskazan u vozilo kilometrima

• Hrvatske ceste d.o.o. za obujam cestovnog prometa iskazan u vozilo-kilometrima

• Centar za vozila Hrvatske za obujam cestovnog prometa iskazan u vozilo-kilometrima

• ministarstvo nadležno za more, promet i infrastrukturu za duljinu unutarnjih plovnih putova

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Skup godišnjih pokazatelja uključuje podatke o cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi, duljini cjevovoda i unutarnjih plovnih putova, troškovima za investicije i održavanje cestovne, željezničke i riječne infrastrukture, prijevoznim sredstvima (registriranim cestovnim motornim vozilima i priključnim vozilima, željezničkim prijevoznim sredstvima, registriranim plovilima na unutarnjim vodnim putovima), broju poduzeća i broju zaposlenih, troškovima za investicije i održavanje prijevoznih sredstava u poduzećima koja se bave cestovnim prijevozom robe, željezničkim prijevozom i prijevozom na unutarnjim vodnim putovima, obujmu cestovnog prometa izraženom u vozilo kilometrima, prevezenim putnicima i robi te prijeđenim kilometrima u kopnenom transportu i cestovnim prometnim nesrećama.

Navedene statistike služe za nacionalno objavljivanje i popunjavanje Zajedničkog upitnika za statistiku transporta (Eurostat/ITF/UNECE).

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Godišnji podaci o cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi, duljini cjevovoda i unutarnjih plovnih putova, troškovi za investicije i održavanje cestovne, željezničke i riječne infrastrukture, podaci o prijevoznim sredstvima, broju poduzeća i broju zaposlenih, troškovima za investicije i održavanje prijevoznih sredstava u poduzećima koja se bave cestovnim prijevozom robe, željezničkim prijevozom i prijevozom na unutarnjim vodnim putovima, obujmu cestovnog prometa izraženog u vozilo kilometrima, prevezenim putnicima i robi te prijeđenim kilometrima u kopnenom transportu i cestovnim prometnim nesrećama.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) 2018/643 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2018. o statistici željezničkog prijevoza (SL L 112, 2. svibnja 2018.)

– Uredba (EU) br. 70/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2012. o statističkim izvješćima u vezi s cestovnim prijevozom robe (preinačena) (SL L 32, 3. veljače 2012., str. 1)

– Uredba (EU) 2018/974 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o statistici prijevoza robe unutarnjim vodnim putovima (SL L 179, 16. srpnja 2018.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje kvalitete podataka

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenja mjera prometne politike

• pokazatelji održivog razvoja

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• mediji

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• Europska komisija

• Dunavska komisija

• Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) i Međunarodni transportni forum (ITF)

• Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)

g) Regionalna statistika transporta

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

• Ministarstvo unutarnjih poslova za cestovne prometne nesreće, registrirana cestovna motorna i priključna vozila

• Ministarstvo nadležno za more, promet i infrastrukturu za duljinu unutarnjih plovnih putova

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Skup godišnjih pokazatelja koji uključuju podatke o cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi, duljini vodnih putova, registriranim cestovnim vozilima i cestovnim prometnim nesrećama po regijama.

Statistika prema regijama uključuje i prikupljanje podataka o putničkim kilometrima u cestovnom prijevozu putnika u osobnim vozilima i autobusima.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Godišnji podaci o cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi, duljini vodnih putova, registriranim cestovnim vozilima i cestovnim prometnim nesrećama po regijama koji služe za nacionalno objavljivanje i popunjavanje Upitnika za regionalnu statistiku transporta (REGWEB, Eurostat).

Godišnji podaci o putničkim kilometrima u cestovnom prijevozu putnika u osobnim vozilima i autobusima koji služe za nacionalno objavljivanje i popunjavanje Upitnika za regionalnu statistiku okoliša (Eurostat).

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o željeznici (»Narodne novine«, broj 32/19)

– Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga ((»Narodne novine«, br. 3/14 i 72/17)

– Zakon o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19)

– Odluka o razvrstavanju javnih cesta (»Narodne novine«, broj 17/20)

– Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. (HR_NUTS 2021.) (»Narodne novine«, broj 125/19)

– Partnersko sudjelovanje, Eurostatov Regionalni upitnik

– Pojmovnik za statistiku prometa, V. izdanje, Eurostat/UNECE/ITF, prijevod

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje kvalitete podataka

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• provođenje mjera regionalne razvojne politike

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenje mjera prometne politike

• provođenje mjera politike zaštite okoliša

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• Europska komisija

• mediji

MODUL 3.3.2. Razvojne aktivnosti za podršku novim prometnim politikama

a) Mobilnost putnika, obujam cestovnog prometa

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

• Ministarstvo unutarnjih poslova za obujam cestovnog prometa izražen u vozilo kilometrima

• Hrvatske ceste d.o.o. za obujam cestovnog prometa izražen u vozilo-kilometrima

• Centar za vozila Hrvatske za obujam cestovnog prometa izražen u vozilo-kilometrima

KRATAK OPIS AKTIVNOS TI

Potrebno je kontinuirano razvijati i proizvoditi statističke pokazatelje potrebne za mjerenje napretka u postizanju kvantitativnih ciljeva koji su postavljeni u Bijeloj knjizi 2011. o jedinstvenome europskome prometnom području, kojima se želi unaprijediti mobilnost prijevoza robe i putnika te smanjiti opterećenost važnih prometnih čvorišta.

Za tu svrhu potrebno je unaprijediti statistike kojima će se pratiti obujam cestovnog prometa, intermodalni transport i mobilnost putnika.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Godišnji podaci u statistici transporta u području intermodalnog transporta, obujam cestovnog prometa izražen u vozilo-kilometrima, podaci iz područja putničke mobilnosti.

PRAVNA OSNOVA

– Eurostat Guidelines on Passenger Mobility Statistics (Priručnik o statistici mobilnosti putnika, Eurostat)

– Partnersko sudjelovanje, Eurostat/ITF/UNECE, Zajednički upitnik

– Pojmovnik za statistiku prometa, V. izdanje, Eurostat/UNECE/ITF, prijevod

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Uvođenje novog istraživanja iz područja putničke mobilnosti

2. Unaprjeđenje kvalitete i obuhvata podataka iz područja intermodalnog transporta

3. Uspostava redovite diseminacije podataka iz područja intermodalnog transporta

4. Aktivno sudjelovanje u razvojnim aktivnostima unutar Europskoga statističkog sustava u području mjerenja obujma cestovnog prometa izraženoga u vozilo-kilometrima

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje ciljeva u Bijeloj knjizi o jedinstvenom europskom prometnom području

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenje mjera prometne politike

• pokazatelji održivog razvoja

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• Europska komisija

• mediji

b) Statistika sigurnosti prometa

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo unutarnjih poslova

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Podaci o sigurnosti prometa obuhvaćaju godišnje podatke o svakoj pojedinoj cestovnoj prometnoj nesreći (pojedinosti o nesreći, sudionicima, uvjetima na cesti i vozilima) iz evidencije praćenja prometnih nesreća Ministarstva unutarnjih poslova. Državni zavod za statistiku podatke dostavlja Eurostatu na temelju sporazuma s nadležnim ministarstvom, a u skladu s Odlukom Vijeća 93/704/EZ.

Riječ je o multimodalnoj statistici sigurnosti prometa jer su osim cestovnih nesreća uključeni i podaci koji se odnose na sigurnost u željezničkome, zračnome i pomorskom prometu.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Godišnji podaci o cestovnim prometnim nesrećama o svakoj prometnoj nesreći prema vrsti, posljedicama, uzroku, okolnostima i sudionicima za integriranje u CADAS bazu EU.

PRAVNA OSNOVA

– Pojmovnik za statistiku prometa, V. izdanje, Eurostat/UNECE/ITF, prijevod

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje kvalitete i obujma podataka iz područja sigurnosti prometa u željezničkome, zračnom i pomorskom prometu

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja.

3.1. unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području sigurnosti prometa

• provođenje mjera prometne politike

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• Europska komisija

• mediji

MODUL 3.3.3.N Statistika transporta za nacionalne potrebe

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo unutarnjih poslova za granični promet putnika i putničkih vozila

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Skup mjesečnih podataka o graničnome cestovnom prometu putničkih vozila i broju putnika u tim vozilima.

Skup mjesečnih podataka o graničnom prometu putnika u željezničkome i zračnome te prometu na unutarnjim vodnim putovima i pomorskom prometu

Skup tromjesečnih podataka o pomorskom i obalnom prijevozu putnika i robe brodara izraženih u broju putnika i putničkim kilometrima i tonama robe i tonskim kilometrima, broju zaposlenih i utrošenom gorivu

Skup tromjesečnih podataka o prekrcaju robe i kontejnera, prekrcajnim sredstvima, broju zaposlenih i utrošenom gorivu

Skup godišnjih podataka o registriranim plovilima u lučkim kapetanijama (trgovačka mornarica)

Skup godišnjih podataka o utrošenoj električnoj energiji u cjevovodnom transportu

Skup godišnjih podataka o broju plovila, utrošenom gorivu, zaposlenima u poduzećima koja se bave prijevozom robe na unutarnjim vodnim putovima

Skup tromjesečnih i godišnjih podataka o zračnom prijevozu koji su ostvarili zračni prijevoznici (prijevoz putnika, putnički kilometri, prijevoz robe, tonski kilometri, broj zrakoplova, utrošeno gorivo, zaposleni i utrošenim sredstvima za investicije

Skup godišnjih podataka o prometu putnika i prometu robe na željezničkim kolodvorima i postajama

Skup godišnjih podataka o zaposlenima i utrošenom gorivu u poduzećima koja se bave gradskim prijevozom putnika

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Mjesečni podaci o graničnome cestovnom prometu putnika i putničkih vozila, mjesečni podaci o graničnom prometu putnika u željezničkome i zračnome te prometu na unutarnjim vodnim putovima i pomorskom prometu

Tromjesečni podaci o pomorskom i obalnom prijevozu, broj i kapacitet prijevoznih sredstava, prijevoz putnika u unutarnjemu i međunarodnom prijevozu, broj putnika i putničke milje, prijevoz robe u unutarnjemu i međunarodnom prijevozu – tone i tonske milje, nabava i utrošak goriva i maziva, zaposleni

Tromjesečni podaci o prekrcaju u morskim lukama, u lukama unutarnjih voda (pristaništima) i na željezničkim kolodvorima i ostalim mjestima prema broju i kapacitetu prekrcajnih sredstava, prekrcane tone i izmanipulirane tone, nabava i utrošak goriva, zaposleni

Godišnji podaci o registriranim plovnim objektima u Republici Hrvatskoj prema veličini i vrsti: broj, bruto tonaža, putnička mjesta, nosivost, snaga (trgovačka mornarica)

Godišnji podaci o utrošenoj električnoj energiji u cjevovodnom transportu

Godišnji podaci o broju plovila, utrošenom gorivu, zaposlenima u poduzećima koja se bave prijevozom robe na unutarnjim vodnim putovima

Tromjesečni i godišnji podaci o zračnom prijevozu koji su ostvarili hrvatski zračni prijevoznici (prijevoz putnika, putnički kilometri, prijevoz robe, tonski kilometri, broj zrakoplova, utrošeno gorivo, zaposleni i utrošena sredstva za investicije)

Godišnji podaci o prometu putnika i robe na željezničkim kolodvorima i postajama

Godišnji podaci o zaposlenima i utrošku goriva u gradskom prijevozu

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o nadzoru državne granice (»Narodne novine«, br. 83/13 i 27/16)

– Uredba o graničnim prijelazima Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 79/13, 38/20 i 68/20)

– Zakon o željeznici (»Narodne novine«, broj 32/19)

– Pojmovnik za statistiku prometa, V. izdanje, Eurostat/UNECE/ITF, prijevod

– Partnersko sudjelovanje, Eurostat/ITF/UNECE Zajednički upitnik

– Partnersko sudjelovanje, Eurostatov Regionalni upitnik

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Modernizacija sustava prikupljanja podataka za trgovačku mornaricu

2. Unaprjeđenje obuhvata podataka

3. Modernizacija sustava prikupljanja podataka za gradski prijevoz

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

2.3. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• procjena tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda

• podaci za znanstvena istraživanja energetskog sustava Republike Hrvatske (Energetska bilanca Republike Hrvatske; veza: Modul 3.2.1. – Energetske statistike – proizvodnja)

• popunjavanje međunarodnih upitnika

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• poslovna zajednica

• mediji

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• Europska komisija

• Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)

• Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) i Međunarodni transportni forum (ITF)

• Svjetska turistička organizacija (UN WTO)

• Europska komisija

Tema 3.4. Turizam

MODUL 3.4.1. Statistika turizma

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIKA ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Hrvatska turistička zajednica, sustav eVisitor za mjesečno istraživanje o dolascima i noćenjima turista te smještajnim kapacitetima u komercijalnome smještaju (TU-11)

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Osnovni cilj statistike turizma jest uspostava okvira za sustavni razvoj, proizvodnju i diseminaciju kvalitetnih statističkih pokazatelja iz područja statistike turizma u Republici Hrvatskoj.

U skladu sa zakonodavstvom EU područje statistike turizma obuhvaća statistiku unutarnjeg turizma (statistika ponude), koje daje informacije o turističkim smještajnim kapacitetima i njihovoj popunjenosti te statistiku nacionalnog turizma (statistika turističke potražnje), koja daje informacije o sudjelovanju u turizmu i turističkim putovanjima stanovništva Republike Hrvatske.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Statistika unutarnjeg turizma obuhvaća podatke o dolascima i noćenjima turista u komercijalnom smještaju prema zemlji prebivališta, vrstama i kategorijama turističkih smještajnih objekata, spolu i dobi turista i prema načinu dolaska turista te podatke o smještajnim kapacitetima (broj soba, apartmana, mjesta za kampiranje i broj postelja) po vrstama i kategorijama turističkih smještajnih objekata, stopu popunjenosti soba i stalnih postelja u skupini 55.1 Hoteli i sličan smještaj NKD-a 2007. u mjesečnoj i godišnjoj periodici. Prema zakonodavstvu EU regionalni podaci iz područja statistike unutarnjeg turizma obuhvaćaju podatke prema klasifikaciji NUTS (statističke regije 1., 2. i 3. razine), prema gustoći naseljenosti općina (gusto, srednje i slabo naseljena područja) i prema udaljenosti općine od morske obale (obalne i neobalne općine) te podaci za statistiku gradova u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003. Za nacionalne potrebe podaci iz područja statistike unutarnjeg turizma obuhvaćaju podatke na razini gradova i općina.

Statistika nacionalnog turizma obuhvaća podatke o turističkoj aktivnosti stanovništva Republike Hrvatske s obzirom na glavni motiv putovanja (privatno, poslovno), duljinu boravka (jednodnevno, višednevno putovanje), glavno odredište (unutar i izvan RH), vrstu smještaja, način organizacije putovanja te izdatke na putovanju u godišnjoj periodici. Osim navedenih obilježja putovanja, prikupljaju se i podaci o sociodemografskom profilu populacije. Za ispitanike koji u promatranom razdoblju nisu odlazili na putovanja prikupljaju se razlozi neodlaska na putovanja.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama o turizmu i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 95/57/EZ (SL L 192, 22. srpnja 2011.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1051/2011 od 20. listopada 2011. o provedbi Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama o turizmu u pogledu strukture izvješćâ o kvaliteti i slanja podataka (SL L 276, 21. listopada 2011.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 81/2013 od 29. siječnja 2013. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1051/2011 s obzirom na datoteke s mikropodacima za prijenos podataka (SL L 28, 30. siječnja 2013.)

– Delegirana uredba Komisije (EU) br. 253/2013 od 15. siječnja 2013. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prilagodbi nakon revizije Međunarodne standardne klasifikacije obrazovanja (ISCED) u pogledu varijabli i raščlamba koje je potrebno dostaviti (SL L 79, 21. ožujka 2013.)

– Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1681 оd 1. kolovoza 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama o turizmu u pogledu rokova za slanje i prilagodbe priloga I. i II. (SL L 25, 9. listopada 2019.)

– Delegirana Uredba Komisije (EU) 2020/1569 оd 23. srpnja 2020. o izmjeni Priloga I. Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu klasifikacije država boravišta gostiju u turističkim smještajnim objektima u kontekstu povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije

– Zakon o pružanju usluga u turizmu (»Narodne novine«, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20)

– Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20 i 42/20)

– Pravilnik o sustavu eVisitor (»Narodne novine«, broj 43/20)

– Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (»Narodne novine«, br. 56/16 i 120/19)

– Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (»Narodne novine«, br. 54/16, 68/19 i 120/19)

– Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (»Narodne novine«, br. 9/16, 54/16, 61/16, 69/17 i 120/19)

– Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 54/16, 69/17 i 120/19)

– Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (»Narodne novine«, br. 54/16 i 69/17)

– Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. (HR_NUTS 2021.) (»Narodne novine«, broj 125/19.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Modernizacija prikupljanja podataka iz područja statistike turizma

2. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva:

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• analiza uloge i značenja turizma u nacionalnom gospodarstvu

• analiza stanja, utvrđivanja dinamike i promjena vrsta i kategorija turističkih smještajnih objekata na nacionalnoj i lokalnoj razini

• analiza temeljnih komponenti turističke ponude i analizu odnosa između turističke ponude i potražnje

• praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim i nekomercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma

• definiranje politike turizma i donošenje relevantnih mjera na nacionalnoj i lokalnoj razini te praćenja učinaka tih mjera u području turizma

• analizirati ulogu i važnost specifičnih oblika turizma

• utvrđivanje glavnih ekonomskih koristi i troškova koji proizlaze iz razvoja turizma

• analizu i izradu pokazatelja održivog razvoja turizma

GLAVNI KORISNICI

• ministarstvo nadležno za turizam, ostala tijela državne uprave

• Hrvatska turistička zajednica, županijske turističke zajednice i turističke zajednice grada/općine

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• Hrvatska gospodarska komora i županijske gospodarske komore

• strukovna udruženja u turizmu

• poslovna zajednica

• Europska komisija

• Svjetska turistička organizacija (UNWTO)

• Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD)

• Međunarodni monetarni fond (MMF)

• znanstvenoistraživački instituti

• veleposlanstva

• mediji

• šira zainteresirana javnost

MODUL 3.4.2.N Statistike turizma za nacionalne potrebe

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

• ministarstvo nadležno za more, promet i infrastrukturu, Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav (CIMIS) za mjesečno istraživanje Izvještaj o dolasku stranog broda na kružnom putovanju (TU-19)

• Hrvatska turistička zajednica, sustav eVisitor za godišnje istraživanje o dolascima i noćenjima turista u nekomercijalnome smještaju (TU-11v)

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Osim aktivnosti koje su definirane zakonodavstvom EU, provode se i istraživanja za nacionalne potrebe kojima se prikupljaju podaci o nekomercijalnome turističkom prometu, kapacitetima i poslovanju luka nautičkog turizma, fizički pokazatelji poslovanja putničkih agencija, broju putovanja i putnika na stranim brodovima za kružna putovanja u teritorijalnome moru Republike Hrvatske te druge relevantne pokazatelje za područje turizma.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

U nekomercijalnome turističkom smještaju godišnje se prate dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta u kućama i stanovima za odmor te ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje (to se odnosi na, primjerice, stanovnike turističkoga grada/općine). Za nacionalne potrebe podaci iz područja statistike unutarnjeg turizma obuhvaćaju podatke na razini gradova i općina. U području statistike nautičkog turizma prate se kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma, iznajmljivanje plovila za razonodu u sport te praćenje ulazaka stranih brodova za kružna putovanja u teritorijalno more Republike Hrvatske, broja putnika na brodu te dana boravka broda u teritorijalnome moru Republike Hrvatske. Za nacionalne potrebe prate se i fizički pokazatelji poslovanja putničkih agencija, i to pokazatelje o broju putničkih agencija, broju zaposlenih u agencijama te broju domaćih turista i noćenja prema zemlji posjeta, stranih turista i noćenja prema zemlji prebivališta, broju domaćih i stranih turista po vrstama smještajnih objekata te broju jednodnevnih putovanja ostvarenih u organizaciji putničkih agencija te druge relevantne pokazatelje iz područja turizma.

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o pružanju usluga u turizmu (»Narodne novine«, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20)

– Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20 i 42/20)

– Pravilnik o kategorizaciji luke nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (»Narodne novine«, broj 120/19)

– Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (»Narodne novine«, br. 52/19 i 42/20)

– Zakon o turističkoj pristojbi (»Narodne novine«, br. 52/19, 32/20 i 42/20)

– Pravilnik o sustavu eVisitor (»Narodne novine«, broj 43/20)

– Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (»Narodne novine«, br. 56/16 i 120/19)

– Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (Narodne novine«, br. 54/16, 68/19 i 120/19)

– Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (»Narodne novine«, br. 9/16, 54/16, 61/16, 69/17 i 120/19)

– Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 54/16, 69/17 i 120/19)

– Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (»Narodne novine«, br. 54/16 i 69/17)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Modernizacija prikupljanja i uvođenje novih izvora podataka iz područja statistike turizma

2. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

3. Uvođenje novih istraživanja

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• analiza uloge i značenja turizma u nacionalnom gospodarstvu

• analiza stanja, utvrđivanja dinamike i promjena vrsta i kategorija turističkih smještajnih objekata na nacionalnoj i lokalnoj razini

• analiza uloge i važnosti specifičnih oblika turizma

• analiza uloge i važnosti putničkih agencija i drugih distribucijskih kanala u suvremenom turizmu

• podloga za donošenje relevantnih mjera i odluka u području razvoja specifičnih oblika turizma na nacionalnoj i lokalnoj razini te praćenje učinaka tih mjera

• analiza i izrada pokazatelja održivog razvoja turizma

GLAVNI KORISNICI

• ministarstvo nadležno za turizam, ostala tijela državne uprave

• Hrvatska turistička zajednica, županijske turističke zajednice i turističke zajednice grada/općine

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• Hrvatska gospodarska komora, županijske gospodarske komore

• strukovna udruženja u turizmu

• znanstvenoistraživački instituti

• mediji, šira zainteresirana javnost

Tema 3.5. Znanost, tehnologija i inovacije

MODUL 3.5.1. Statistika znanosti i tehnologije

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Državni zavod za intelektualno vlasništvo (Patenti)

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistike o znanosti i tehnologiji obuhvaćaju prikupljanje podataka o istraživanju i razvoju (IR – R&D), proračunskih izdvajanja za istraživanje i razvoj (PIIR – GBARD), podatke o ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji te statistike o patentima, a na temelju Odluke br. 1608/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 995/2012. Zakonodavni okvir obuhvaća nekoliko skupova i kompilacija prikupljanja podataka: prikupljanje podataka IR-a i proračunska izdvajanja za IR (GBARD), kompilacija podataka o ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji, kao i kompilacija podataka o patentima. Glavne metodološke smjernice za ova istraživanja propisane su u priručnicima Frascati i Canberra.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Podaci o pravnim jedinicama koje se bave istraživanjem i razvojem; financijskim pokazateljima o istraživanju i razvoju – bruto domaćim izdacima za istraživanje i razvoj prema sektorima, područjima znanosti i vrstama istraživanja, bruto investicijama i tekućim izdacima, izvorima sredstava za istraživanje i razvoj; zaposlenima/angažiranima u istraživanju i razvoju prema sektorima, spolu, vrsti zaposlenosti/angažiranosti, ekvivalentu pune zaposlenosti/angažiranosti, istraživačima prema akademskom stupnju/nazivu, sektorima, područjima znanosti, dobnim skupinama, državljanstvu i spolu; podaci o proračunskim izdvajanjima za istraživanje i razvoj (stvarni izdaci i doneseni proračun) prema društveno-ekonomskim ciljevima i sektorima; podaci o ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji prema spolu, dobnim skupinama, razinama obrazovanja i zanimanju; podaci o patentima – patentne prijave u nacionalnom postupku prema vrsti prijavitelja, tehničkom području i klasifikacijskoj oznaci MKP-a, patenti priznati u nacionalnom postupku prema vrsti prijavitelja, tehničkom području i klasifikacijskoj oznaci MKP-a, patenti koji vrijede u Republici Hrvatskoj.

PRAVNA OSNOVA

– Odluka br. 1608/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2003. o izradi i razvoju statistike Zajednice o znanosti i tehnologiji (SL L 230, 16. rujna 2003.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 995/2012 od 26. listopada 2012. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Odluke br. 1608/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o izradi i razvoju statistike Zajednice o znanosti i tehnologiji (SL L 299, 27. listopada 2012.).

– Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (SL L 327, 17. prosinca 2019.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 оd 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (Tekst značajan za EGP) (SL L 271, 18. kolovoza 2020.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Uvođenje statističke jedinice »poduzeće« u područje statistike znanosti i tehnologija prema Uredbi Vijeća (EEZ) br. 696/93

2. Usklađivanje istraživanja znanosti i tehnologija prema (EU) br. 2019/2152 o europskim poslovnim statistikama

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda, s naglaskom na iskorak u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje mjera u području znanosti i tehnologije s naglaskom na ulaganja u istraživanje i razvoj

• podloga za planiranje te kreiranje politika i strategija, praćenje njihove provedbe te za analize i međunarodne usporedbe

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• međunarodne institucije (UN, OECD i dr.)

• akademska zajednica

• poslovna zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• mediji

• Europska komisija

MODUL 3.5.2. Statistika inovacija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

U sklopu ovog modula provodi se Istraživanje o inovacijskim aktivnostima poduzeća, koje je izvor harmoniziranih podataka o inovacijama i inovacijskim aktivnostima u poslovnom sektoru. Tim istraživanjem dobivaju se statistički podaci o poduzećima koja imaju inovacije proizvoda (fizičkih proizvoda ili usluga) i inovacije poslovnih procesa, njihovim strategijama, upravljanju znanjem i inovacijskim aktivnostima, kao i o čimbenicima koji olakšavaju ili otežavaju inovaciju. Prema tom istraživanju, inovativna poduzeća definiraju se kao poduzeća koja su, u promatranom razdoblju, uvela inovaciju proizvoda, usluge ili procesa. Inovacijske aktivnosti uključuju sve razvojne, financijske i komercijalne aktivnosti koje poduzeće poduzima s namjerom razvijanja ili uvođenja inovacije. Neinovativna poduzeća se, prema razlogu neuvođenja inovacijskih aktivnosti, primarno mogu podijeliti u sljedeće skupine, i to na ona poduzeća koja su pokušala pribaviti sredstva bilo dokapitalizacijom ili kreditiranjem ili pak dobivanjem javne financijske potpore te ona koja su imala namjeru uvođenja inovacija, ali ih zbog znatnih prepreka nisu uspjela uvesti. Provedba istraživanja temelji se na pravnoj osnovi EU: Odluci br. 1608/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 995/2012. Glavne metodološke smjernice za ovo istraživanje propisane su u priručniku Oslo.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Podaci o broju poduzeća koja su uvela inovaciju proizvoda (fizičkog proizvoda ili usluge), inovaciju procesa, koja su imala nedovršene ili napuštene inovacijske aktivnosti za inovaciju proizvoda (fizičkog proizvoda ili usluge) ili procesa, o inovacijskim aktivnostima i izdacima za inovacije proizvoda (fizičkih proizvoda ili usluga) i procesa, suradnji u inovacijskim aktivnostima, broj poduzeća koja su imala izdatke za inovacijske aktivnosti, obilježjima poduzeća bez inovacija, o osnovnim podacima poduzeća kao što su broj zaposlenih, promet te udio zaposlenih osoba s visokim obrazovanjem.

PRAVNA OSNOVA

– Odluka br. 1608/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2003. o izradi i razvoju statistike Zajednice o znanosti i tehnologiji (SL L 230, 16. rujna 2003.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 995/2012 od 26. listopada 2012. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Odluke br. 1608/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o izradi i razvoju statistike Zajednice o znanosti i tehnologije (SL L 299, 27. listopada 2012.)

– Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (SL L 327, 17. prosinca 2019.)

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 оd 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (Tekst značajan za EGP) (SL L 271, 18. kolovoza 2020.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Uvođenje statističke jedinicu »poduzeće« u području statistike inovacija prema Uredbi Vijeća (EEZ) br. 696/93

2. Usklađivanje istraživanja inovacija s Uredbom (EU) br. 2019/2152 o europskim poslovnim statistikama

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda, s naglaskom na iskorak u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelji podataka o inovacijama

• podloga za planiranje i kreiranje politika i strategija, za praćenje njihove provedbe, za analize te za međunarodne usporedbe

• podloga za domaće i međunarodne znanstvenoistraživačke projekte kojima je svrha analiza inovativnosti, konkurentnosti hrvatskih poduzeća te komparativne analize

• podloga za donošenje mjera u području ulaganja u inovacijske aktivnosti koje ne proizlaze iz istraživanja i razvoja

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• međunarodne institucije (UN, OECD i dr.)

• akademska zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• mediji

• Europska komisija

MODUL 3.5.3. Statistika informacijske i komunikacijske tehnologije

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Osnovni cilj statike informacijskog društva jest osiguravanje relevantnih ažurnih i usporedivih informacija za potrebe mjerenja i razumijevanja društveno-ekonomskog utjecaja primjene IKT-a i utjecaja na produktivnost, kao i pokazatelje informacijskog društva za promatranje dostignuća političkih ciljeva na nacionalnoj razini i razini EU-a. Zbog toga će se razviti i unaprijediti pokazatelji informacijskog društva za sustavno mjerenje i promatranje akcijskih planova Strategije e-Hrvatska, kao i praćenje tekućih ciljeva strategije Europa 2020. i EU-ove digitalne politike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija te njihov utjecaj na gospodarstvo i društvo iz dokumenta Praćenje digitalne ekonomije i društva 2016. – 2021. (Monitoring the Digital Economy and Society 2016-2021), koji je izradila Europska komisija u prosincu 2015.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

• pokazatelji o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima i među pojedincima

• pokazatelji o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poduzećima

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EZ) br. 808/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o statistici Zajednice o informacijskom društvu (SL L 143, 30. travnja 2004.),

– Uredba (EZ) br. 1006/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 808/2004 o statistici Zajednice o informacijskom društvu (SL L 286, 31. listopada 2009.)

– Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30. prosinca 2006.)

– Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 261, 14. listopada 2019.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje metodologije, prikupljanja, obrade i diseminacije podataka o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poduzećima

2. Unaprjeđenje metodologije, prikupljanja, obrade i diseminacije podataka o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima i među pojedincima

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje strateških odluka u području primjene digitalnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija

• provođenje mjera u području primjene digitalnih, informacijskih i komunikacijskih tehnologija

GLAVNI KORISNICI

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• mediji

• znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• Europska komisija

• ITU (International Telecommunication Union)

Poglavlje IV. – STATISTIKA OKOLIŠA I STATISTIKA ZA VIŠE PODRUČJA

Tema 4.1. Okoliš

MODUL 4.1.1. Monetarni računi okoliša

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Monetarni računi okoliša obuhvaćaju tri modula: Porezi vezani za okoliš (ET), Računi izdataka za zaštitu okoliša (EPEA) i Računi sektora ekoloških dobara i usluga (EGSS) u sklopu kojih se prikupljaju, obrađuju, analiziraju i diseminiraju podaci. Ti moduli zahtijevaju kontinuirano praćenje međunarodnih metodologija, promjena u zakonodavstvu, kao i zahtjeva korisnika te se, u skladu s tim, nastavlja razvoj, usklađivanje i prilagodba monetarnih računa okoliša Europskomu statističkom sustavu i daljnje usklađivanje i integracija pokazatelja u nacionalni statistički sustav. Također, nužno je dijeljenje iskustava i komuniciranje s ostalim stručnjacima povezanima s problematikom monetarnih računa okoliša.

Računi izdataka za zaštitu okoliša prikazuju izdatke (investicije i troškove) koje gospodarske jedinice imaju za potrebe zaštite okoliša, a iskazuju se prema Klasifikaciji djelatnosti u zaštiti okoliša (CEPA) i Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007). Računi sektora za dobra i usluge u okolišu prikazuju output, dodanu vrijednost i izvoz robe i usluga koji su posebno oblikovani i proizvedeni za zaštitu okoliša ili upravljanje resursima. Prati se i zaposlenost povezana s tim aktivnostima (izražena ekvivalentom pune zaposlenosti (FTE)). Iskazuju se prema Klasifikaciji djelatnosti u zaštitu okoliša i gospodarenju resursima (CEPA i CreMA) i Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007). Porezi vezani za okoliš (ET) prema gospodarskoj djelatnosti razvrstani su u četiri skupine: energija, promet, onečišćenje i resursi. Prikazuju se prema djelatnostima NKD-a 2007, uz kućanstva i nerezidente. Planira se daljnji razvoj monetarnih računa okoliša s tendencijom uvođenja novih računa Subvencije i slični transferi u okolišu (Environmental subsidies and similar transfers), Subvencije i potpore za mjere zaštite okoliša (Subsidies or support measures potentially harmful for the environment), Računi izdataka za gospodarenje resursima (Resource management expenditure accounts – ReMEA) te razvoj indikatora (uvođenje i računanje indikatora iz postojećih modula računa okoliša), daljnje usklađivanje i integracija pokazatelja u nacionalni statistički sustav.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

• pokazatelji kretanja izdataka za zaštitu okoliša (investicije i troškovi)

• pokazatelji kretanja outputa, bruto dodane vrijednosti, zaposlenih i izvoza za dobra i usluge u zaštiti okoliša i gospodarenju resursima

• pokazatelji kretanja ekoloških poreza prema ekološkim kategorijama (porezi na energente, transport, onečišćenje i resurse)

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim ekonomskim računima okoliša (SL L 192, 22. srpnja 2011.)

– Uredba (EU) br. 538/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2011 o europskim ekonomskim računima okoliša (27. svibnja 2014.)

Metodologija izračuna usklađena je i s Europskim sustavom nacionalnih računa (ESA 2010.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje prikupljanja podataka iz područja EPEA: povećanje broja varijabli preuzetih iz administrativnih izvora, čime se smanjuje broj izvještajnih jedinica

2. Proizvodnja duljih vremenskih serija za ekološke poreze

3. Skraćivanje rokova dostave (Early estimates) za EGSS

4. Dostava što većeg broja neobveznih varijabli (Voluntary variables) za EGSS i EPEA

5. Unaprjeđenje načina dostave podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja uvođenjem određenih statističkih standarda kao što je format podataka SDMX

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

3.5. Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• podloga za donošenje mjera u području monetarnih računa okoliša i praćenje njihovih učinaka

GLAVNI KORISNICI

• Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske

• Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te ostala tijela državne uprave

• znanstvenoistraživački instituti

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• poslovna zajednica

• europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, UN i OECD)

• mediji

MODUL 4.1.2. Fizički računi okoliša

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, za dio podataka o emisijama u zrak i onečišćujućim tvarima

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Fizički računi okoliša obuhvaćaju tri modula: Račune emisija u zrak (AEA), Ekonomske račune protoka materijala (MFA) i Račune fizičkog toka energije (PEFA) u sklopu kojih se prikupljaju, obrađuju, analiziranju i diseminiraju podaci. Ti moduli zahtijevaju kontinuirano praćenje međunarodnih metodologija, promjena u zakonodavstvu, kao i zahtjeva korisnika te se u skladu s tim nastavlja razvoj, usklađivanje i prilagodba fizičkih računa okoliša Europskomu statističkom sustavu i daljnje usklađivanje i integracija pokazatelja u nacionalni statistički sustav. Proizvodnja i razvoj Fizičkih računa okoliša potpomognuta je kontinuiranom suradnjom sa znanstvenom zajednicom, osobito za izradu Računa emisija u zrak (AEA) za izradu Fizičkih računa energije (PEFA).

Računi emisija u zrak obuhvaćaju emisije u atmosferu stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari, razvrstane prema djelatnostima NKD-a 2007, uz emisije iz kućanstava. Računi tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu prikazuju fizičke inpute u gospodarstvo, akumulaciju materijala u gospodarstvu i outputa u druga gospodarstva ili natrag u okoliš prikupljanjem i kompiliranjem podataka o domaćem vađenju sirovina, uvozu i izvozu, neposrednom unosu materijala, utrošku domaćeg materijala i fizičkoj trgovinskoj bilanci prema područjima NKD-a 2007. Računi fizičkog toka energije prikazuju podatke o fizičkom toku energije izraženu u teradžulima. Računi fizičkog toka energije prikazuju energetske podatke u odnosu na gospodarske djelatnosti rezidentnih jedinica nacionalnih gospodarstava razvrstavajući ih prema vrstama gospodarskih djelatnosti. To su opskrba i korištenje prirodnih energetskih inputa, energenata i ostataka energije. Gospodarske djelatnosti podrazumijevaju proizvodnju, potrošnju i akumulaciju. Planira se daljnji razvoj fizičkih računa okoliša s tendencijom uvođenja novih računa (Računi ekosustava (Ecosystem accounts) i Računi voda (Water accounts)) te razvoj indikatora (uvođenje i računanje indikatora iz postojećih modula računa okoliša).

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

• pokazatelji kretanja emisija u zrak (emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari u zrak)

• pokazatelji protoka materijala obuhvaćaju biomasu i proizvode od biomase, metalne rude i koncentrate (sirove i prerađene), nemetalne minerale (sirove i prerađene), materijale nositelje fosilne energije (sirove i prerađene), ostale proizvode i otpad

• kategorije koje se prikazuju u protoku materijala su domaće vađenje, uvoz, izvoz, neposredni unos materijala, utrošak domaćeg materijala i fizička trgovinska bilanca

• pokazatelji koji se prikazuju u fizičkom toku energije svrstavaju se u tri generičke kategorije: inputi prirodne energije, energenti i ostaci energije. Podrijetlo i odredište fizičkih tokova energije svrstava u pet kategorija: proizvodnja, potrošnja, akumulacija, ostatak svijeta i okoliš.

PRAVNA OSNOVA

– Uredba (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim ekonomskim računima okoliša (SL L 192, 22. srpnja 2011.)

– Uredba (EU) br. 538/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2011 o europskim ekonomskim računima okoliša (27. svibnja 2014.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Dostava duljih vremenskih serija za Ekonomske račune protoka materijala (MFA) i Račune emisija u zrak (AEA)

2. Dostava što većeg broja neobveznih varijabli (Voluntary variables) za MFA i AEA

3. Unaprjeđenje načina dostave podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja uvođenjem određenih statističkih standarda kao što je SDMX format podataka

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• podloga za donošenje mjera u području fizičkih računa okoliša i praćenje njihovih učinaka

GLAVNI KORISNICI

• Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske

• Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te ostala tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• poslovna zajednica

• europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, UN,OECD)

• mediji

MODUL 4.1.3. Statistika otpada

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Prikupljanje godišnjih podataka o količinama nastaloga, prikupljenoga i obrađenog otpada po vrstama otpada i lokacijama nastajanja/sakupljanja/obrade otpada te podataka o kapacitetima za obradu otpada putem aplikacija sadržanih u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom. Uz prikupljene podatke putem Informacijskog sustava podaci se dodatno procjenjuju te se za pojedina područja provode statistička istraživanja kojima se proširuje obuhvat statističkih jedinica iz postojećega Informacijskog sustava gospodarenja.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Izvještaji o statistikama otpada u skladu sa zahtjevima nacionalnih i europskih propisa.

PRAVNA OSNOVA

Nacionalna pravna osnova

– Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18)

– Zakon o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 84/21)

– Pravilnik o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 81/20)

– Pravilnik o Registru onečišćavanja okoliša (»Narodne novine«, broj 87/15)

– Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

Pravna osnova EU

– Uredba (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2002 o statističkim podacima o otpadu (SL L 332/1, 9. prosinca 2002.)

– Uredba Komisije (EU) br 849/2010 od 27. rujna 2010 o izmjeni Uredbe (EZ) br.2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2002 o statističkim podacima o otpadu (SL L 332/1, 9. prosinca 2002.)

– Delegirana odluka Komisije (EU) 2019/1597 od 3. svibnja 2019. o dopuni Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na zajedničku metodologiju i minimalne zahtjeve u pogledu kvalitete za ujednačeno mjerenje razine otpada od hrane (SL L 248, 27. rujna 2019.)

– Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/2000 od 28. studenoga 2019. o utvrđivanju formata za dostavu podataka o otpadu od hrane i za podnošenje izvješća o provjeri kvalitete u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 310, 2. prosinca 2019.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje elektroničkog sustava za prikupljanje i diseminaciju podataka o količinama i vrstama otpada

2. Unaprjeđenje elektroničkog sustava za evidenciju kapaciteta za obradu otpada

3. Unaprjeđenje kvalitete podataka o otpadu od hrane

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• ispunjavanje nacionalnih i europskih izvještajnih obveza iz područja statistika otpada

• izrada stručnih analiza iz područja gospodarenje otpadom

• planiranje sustava gospodarenja otpadom

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te druga tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• Državni zavod za statistiku

• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

• Europska komisija/Eurostat

• Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• poslovna zajednica

• stručna i zainteresirana javnost

MODUL 4.1.4. Statistika voda

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Državni hidrometeorološki zavod

Hrvatske vode

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika voda pruža podatke iz područja upravljanja vodama vezane za dostupnost i korištenje resursa slatke vode. Na temelju istraživanja iz tog područja prikupljuju se, obrađuju, analiziraju i objavljuju podaci o količini i izvoru slatke vode, zahvaćanju i korištenju voda, pročišćavanju otpadnih voda i zaštiti voda od onečišćenja. Ovo područje zahtijeva kontinuirano praćenje međunarodnih metodologija, promjena u zakonodavstvu, kao i zahtjeva korisnika te se u skladu s tim nastavlja razvoj, usklađivanje i prilagodba statistika voda Europskomu statističkom sustavu i daljnje usklađivanje i integracija pokazatelja u nacionalni statistički sustav. Nužno je dijeljenje iskustava i komuniciranje s ostalim stručnjacima povezanima s problematikom vezanom za statistiku voda. Daljnji razvoj statistika voda temelji se na uvođenju Računa voda (Water accounts) u sklopu fizičkih računa okoliša i razvoj indikatora (uvođenje i računanje indikatora iz postojećih modula statistika voda).

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

• pokazatelji o javnoj vodoopskrbi (zahvaćanje voda, korištenje voda, duljina vodovodne mreže)

• pokazatelji o javnoj odvodnji (količina otpadnih voda, stupnjevi pročišćivanja, duljina mreže javne odvodnje)

• pokazatelji o korištenju i zaštiti voda od onečišćenja od gospodarstva (zahvaćanje voda, korištenje voda, količina otpadnih voda, stupnjevi pročišćivanja, onečišćujuće tvari u otpadnoj vodi)

• pokazatelji o obnovljivim izvorima slatke vode

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o vodama (»Narodne novine«, broj 66/19) i povezane direktive

– Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, broj 66/19)

– Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18)

– Zakon o vodnim uslugama (»Narodne novine«, broj 66/19)

– sporazum o zajedničkom prikupljanju podataka Eurostat/OECD (Zajednički upitnik OECD-a i Eurostata za okoliš, Područje kopnenih voda)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje prikupljanja podataka iz područja statistika voda

2. Unaprjeđenje diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• podloga za donošenje mjera u okolišu i praćenje učinaka tih mjera

• podloga za donošenje mjera iz područja javne vodoopskrbe i odvodnje

• podloga za planiranje daljnjeg razvoja vodovodne i mreže javne odvodnje

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i druga tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• znanstvenoistraživački instituti

• akademska zajednica

• poslovna zajednica

• europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, UN i OECD)

• mediji

Tema 4.2. Regionalna i geoprostorna statistika

MODUL 4.2.1. Regionalne statistike i njihova koordinacija

Koordinacija proizvodnje i širenja europske regionalne statistike provodi se u svim relevantnim statističkim temama. Regionalni podaci objavljuju se prema klasifikaciji NUTS, uglavnom na razinama NUTS 1 i 2.

Regionalne statistike definirane su u relevantnim modulima koji se bave predmetnim temama te su za potrebe regionalne statistike dodatno raščlanjeni podaci prema NUTS regijama 2. i 3. razine.

U nastavku slijedi popis statistika koje se proizvode prema NUTS regijama nižih razina:

a) statistika o regionalnom tržištu rada

b) regionalne statistike prema tipologiji

c) poljoprivredne statistike

d) poslovne statistike

e) statistika okoliša

f) statistika znanosti i tehnologije

g) statistika turizma

h) statistika javnog zdravstva

i) statistika obrazovanja

j) demografska i migracijska statistika

k) statistika informacijskog društva

MODUL 4.2.2. Statistika gradova

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistike gradova imaju veliku važnost u kreiranju politika država članica EU-a. Prikupljeni podaci na razini gradova odnose se na razna područja, npr. ekonomiju, društvo i zaštitu okoliša, a pružaju jasnu sliku o tome kako je živjeti i raditi u gradovima diljem Europe. Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija imaju jaku urbanu dimenziju.

Usporediva i pouzdana gradska statistika osnažuje formulaciju bolje informiranosti i mjera politike na lokalnoj razini. Ekonomski razvoj unutar EU-a dolazi primarno iz gradova i gradskih aglomeracija. Podaci prikupljeni iz samih gradova korišteni su za dizajniranje, nadgledanje i pristup kohezijskim politikama i njihovoj urbanoj dimenziji.

Republika Hrvatska sudjeluje u projektu Urbanih statistika sa sedam gradova: Zagreb, Rijeka, Pula, Zadar, Split, Slavonski Brod i Osijek. Podaci se prikupljaju na nekoliko razina: grad, funkcionalno urbano područje te na razini mjesnih odbora/gradskih četvrti/kotareva.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Gradovi se doživljavaju kao izvor i rješenje gospodarskih, ekoloških i društvenih izazova. Stoga su gradovi najvažniji čimbenik u ostvarivanju ciljeva projekta Europa 2020., a to je pametan, održiv i uključiv rast.

Statistika o gradovima prati gospodarska, društvena i ekološka pitanja i pruža informacije za niz različitih analiza. Za provedbu projekta koriste se podaci iz različitih administrativnih i statističkih izvora.

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (»Narodne novine«, br. 56/13, 52/18 i 50/20)

– Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, broj 112/18)

– Pravilnik o Registru prostornih jedinica (»Narodne novine«, broj 37/20)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1205/2008 od 3. prosinca 2008. o uspostavi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s metapodacima (SL L 326, 4. prosinca 2008.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 976/2009 od 19. listopada 2009. o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. kojom se uspostavlja Infrastruktura za prostorne informacije u Europskoj zajednici glede mrežnih usluga (SL L 274, 20. listopada 2009.)

– Uredba Komisije (EU) br. 268/2010 od 29. ožujka 2010. o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu skupovima prostornih podataka i usluga država članica od strane institucija i tijela Zajednice pod usklađenim uvjetima (SL L 83, 30. ožujka 2010.)

– Uredba Komisije (EU) br. 102/2011 od 4. veljače 2011. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1089/2010 o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti skupova prostornih podataka i usluga u vezi s prostornim podacima (SL L 31, 5. veljače 2011.)

– Uredba Komisije (EU) br. 1089/2010 o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti skupova prostornih podataka i usluga u vezi s prostornim podacima (SL L 323, 8. prosinca 2010.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Prikupljanje podataka za sedam gradova u Republici Hrvatskoj

2. Unaprjeđenje kvalitete i obuhvata podataka

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području gradskih statistika

• kreiranje politika država članica EU-a

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• Europska komisija

• instituti

• poslovna zajednica

• mediji

• javnost

MODUL 4.2.3. GISCO

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Geografski informacijski sustav Europske komisije (GISCO) treba ispuniti potrebe za geografskim informacijama za tri razine: EU, države članice i njihove regije. Primarna zadaća tog sustava je izrada statističkih i tematskih mapa te da služi i kao baza podataka geografskih informacija država članica EU. Baza podataka sadržava geografske podatke koji pokrivaju cijelu Europu, npr. administrativne granice i tematske geoprostorne informacije kao što su podaci o populacijskom gridu.

GISCO također promiče diseminaciju aktivnosti o geografskim informacijama te korištenje Geografskoga informacijskog sustava (GIS) unutar Europskoga statističkog sustava i unutar Europske komisije. GISCO predsjeda radnom skupinom za integraciju statističkih podataka s geoprostornim informacijama koja obuhvaća predstavnike nacionalnih statističkih ureda i nacionalnih kartografskih i katastarskih ureda.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Povezivanje statističkih podataka i geoprostornih informacija

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (»Narodne novine«, br. 56/13, 52/18 i 50/20)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1205/2008 od 3. prosinca 2008. o uspostavi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s metapodacima (SL L 326, 4. prosinca 2008.)

– Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (»Narodne novine«, br. 56/13, 52/18 i 50/20)

– Uredba Komisije (EZ) br. 976/2009 od 19. listopada 2009. o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. kojom se uspostavlja Infrastruktura za prostorne informacije u Europskoj zajednici glede mrežnih usluga (SL L 274, 20. listopada 2009.)

– Uredba Komisije (EU) br. 268/2010 od 29. ožujka 2010. o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu skupovima prostornih podataka i usluga država članica od strane institucija i tijela Zajednice pod usklađenim uvjetima (SL L 83, 30. ožujka 2010.)

– Uredba Komisije (EU) br. 102/2011 od 4. veljače 2011. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1089/2010 o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti skupova prostornih podataka i usluga u vezi s prostornim podacima (SL L 31, 5. veljače 2011.)

– Uredba Komisije (EU) br. 1089/2010 o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti skupova prostornih podataka i usluga u vezi s prostornim podacima (SL L 323, 8. prosinca 2010.)

– ESS Vizija 2020 o ulozi geoprostornih informacija kao izvor podataka za relevantne statistike

– GISCO područje na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat/web/gisco/overview

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Povezivanje statističkih podataka i geoprostornih informacija u programima alata GIS softvera ArcGIS

2. Unaprjeđenje portala GeoSTAT Državnog zavoda za statistiku

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• diseminacija podataka na portalu GeoSTAT Državnog zavoda za statistiku

GLAVNI KORISNICI

• Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske i tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• Europska komisija

• instituti

• poslovna zajednica

• mediji

• javnost

MODUL 4.2.4. INSPIRE

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

INSPIRE je okvirna direktiva. Detaljnije tehničke odredbe definiraju se provedbenim pravilima i tehničkim specifikacijama. INSPIRE se temelji na postojećim infrastrukturama prostornih podataka zemalja članica i ne zahtijeva novo prikupljanje podataka, ali temelji se na harmonizaciji postojećih podataka. Postoje četiri osnovna načela INSPIRE direktive:

1. Prostorni podaci se pohranjuju, raspoloživi su te se održavaju na najprikladnijoj razini.

2. Potrebno je omogućiti dosljedno kombiniranje prostornih podataka iz različitih izvora diljem EU i njihovo zajedničko korištenje između različitih korisnika i aplikacija.

3. Prostorni podaci prikupljeni na jednoj razini državne vlasti dijele se s drugim državnim tijelima.

4. Prostorni podaci moraju biti raspoloživi pod uvjetima koji ne ograničavaju bezrazložno njihovu širu upotrebu.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Uspostavljanje infrastrukture koja s pomoću standardiziranih mrežnih usluga osigurava prostorne podatke javnim institucijama, poslovnim subjektima, organizacijama i građanima. Ta aktivnost provodi se u suradnji s Državnom geodetskom upravom (https://www.nipp.hr/default.aspx?id=7).

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (»Narodne novine«, br. 56/13, 52/18 i 50/20)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1205/2008 od 3. prosinca 2008. o uspostavi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s metapodacima (SL L 326, 4. prosinca 2008.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 976/2009 od 19. listopada 2009. o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. kojom se uspostavlja Infrastruktura za prostorne informacije u Europskoj zajednici glede mrežnih usluga (SL L 274, 20. listopada 2009.)

– Uredba Komisije (EU) br. 268/2010 od 29. ožujka 2010. o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu skupovima prostornih podataka i usluga država članica od strane institucija i tijela Zajednice pod usklađenim uvjetima (SL L 83, 30. ožujka 2010.)

– Uredba Komisije (EU) br. 102/2011 od 4. veljače 2011. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1089/2010 o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti skupova prostornih podataka i usluga u vezi s prostornim podacima (SL L 31, 5. veljače 2011.)

– Uredba Komisije (EU) br. 1089/2010 o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti skupova prostornih podataka i usluga u vezi s prostornim podacima (SL L 323, 8. prosinca 2010.)

– Uredba (EU) 2019/1010 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o usklađivanju obveza izvješćivanja u području zakonodavstva povezanoga s okolišem te o izmjeni uredaba (EZ) br. 166/2006 i (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 2002/49/EZ, 2004/35/EZ, 2007/2/EZ, 2009/147/EZ i 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 338/97 i (EZ) br. 2173/2005 te Direktive Vijeća 86/278/EEZ (SL L 170, 25. lipnja 2019.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Unaprjeđenje portala GeoSTAT Državnog zavoda za statistiku tako da korisnici mogu preuzimati kartografske podloge i podatke s pomoću servisa (WMS/ATOM i sl.)

2. Unaprjeđenje Kataloga metapodataka Državnog zavoda za statistiku

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• diseminacija podataka na portalu GeoSTAT Državnog zavoda za statistiku

• objava novih prostornih metapodataka u Katalogu metapodataka Državnog zavoda za statistiku

GLAVNI KORISNICI

• Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske i tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• Europska komisija

• instituti

• poslovna zajednica

• mediji

• javnost

MODUL 4.2.5. Upravljanje klasifikacijom NUTS

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Upravljanje redovitim pregledima stanja klasifikacije NUTS u skladu s odredbama Uredbe (EZ) 1059/2003. Praćenje formalnih postupaka koji se odnose na ažuriranje klasifikacije NUTS.

Nacionalna klasifikacija statističkih regija HR_NUTS 2021. (u daljnjem tekstu: HR_NUTS 2021.) statistički je standard koji se primjenjuje za prikupljanje, upisivanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka regionalne statistike prema razinama prostorne podjele Republike Hrvatske.

HR_NUTS 2021. čini statističku osnovu za učinkovito vođenje regionalne razvojne politike, za socioekonomske analize i za postizanje ciljeva socijalne i ekonomske kohezije.

HR NUTS 2021. hijerarhijska je klasifikacija kojom se uspostavljaju statističke regije 1., 2. i 3. razine prema kojima se dijeli prostor Republike Hrvatske za svrhe regionalne statistike.

Statistička regija 1. razine (u daljnjem tekstu: HR NUTS 1) jest Republika Hrvatska kao administrativna jedinica. Statističke regije 2. razine (u daljnjem tekstu: HR NUTS 2) sastoje se od četiri neadministrativne jedinice nastale grupiranjem županija kao administrativnih jedinica niže razine. Statističke regije 3. razine (u daljnjem tekstu HR NUTS 3) sastoje se od 21 administrativne jedinice (20 županija i Grad Zagreb).

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Nacionalna klasifikacija statističkih regija

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (»Narodne novine«, br. 56/13, 52/18 i 50/20)

– Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, broj 112/18)

– Pravilnik o Registru prostornih jedinica (»Narodne novine«, broj 37/20)

– Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. (HR_NUTS 2021.) (»Narodne novine«, broj 125/19)

– Uredba Komisije (EZ) br. 1205/2008 od 3. prosinca 2008. o uspostavi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s metapodacima (SL L 326, 4. prosinca 2008.)

– Uredba Komisije (EZ) br. 976/2009 od 19. listopada 2009. o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. kojom se uspostavlja Infrastruktura za prostorne informacije u Europskoj zajednici glede mrežnih usluga (SL L 274, 20. listopada 2009.)

– Uredba Komisije (EU) br. 268/2010 od 29. ožujka 2010. o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu skupovima prostornih podataka i usluga država članica od strane institucija i tijela Zajednice pod usklađenim uvjetima (SL L 83, 30. ožujka 2010.)

– Uredba Komisije (EU) br. 102/2011 od 4. veljače 2011. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1089/2010 o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti skupova prostornih podataka i usluga u vezi s prostornim podacima (SL L 31, 5. veljače 2011.)

– Uredba Komisije (EU) br. 1089/2010 o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti skupova prostornih podataka i usluga u vezi s prostornim podacima (SL L 323, 8. prosinca 2010.)

– Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1755 od 8. kolovoza 2019. o izmjeni priloga Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 270, 24. listopada 2019.)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Upotreba klasifikacije za proizvodnju većeg broja regionalnih statistika

2. Unaprjeđenje regionalnih statistika na razini EU-a

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita institucionalna koordinacija i komunikacija statističkog sustava

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• priprema, obrada i diseminacija podataka Državnog zavoda za statistiku

GLAVNI KORISNICI

• Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske i tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• europska komisija

• instituti

• poslovna zajednica

• mediji

• javnost

Tema 4.3. Pokazatelji održivog razvoja

MODUL 4.3.1. Pokazatelji održivog razvoja: proizvodnja i diseminacija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

NAZIV POSJEDNIKA ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA

Nije primjenjivo.

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Održivi razvoj jest onaj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija. Održivi razvoj ostvaruje ravnotežu između zahtjeva za unaprjeđivanjem kakvoće života (ekonomska sastavnica), za ostvarivanjem socijalne dobrobiti i mira za sve (socijalna sastavnica) te zahtjeva za očuvanjem svih sastavnica okoliša kao prirodnog dobra o kojima ovise i sadašnja i buduće generacije.

Agenda za održivi razvoj 2030. i njezinih 17 ciljeva održivog razvoja, koje su Ujedinjeni narodi (UN) usvojili u rujnu 2015., dali su novi poticaj globalnim naporima za postizanje održivog razvoja.

Eurostat je stoga razvio skup EU pokazatelja ciljeva održivog razvoja, temeljen na iskustvu EU pokazatelja održivog razvoja koji se koristio do 2015. za praćenje Strategije održivog razvoja EU-a. Skup EU pokazatelja usklađen je u određenoj mjeri s UN-ovim pokazateljima za globalno praćenje, dogovorenima u ožujku 2017. godine od strane Statističke komisije UN-a. Taj skup pokazatelja redovito se revidira radi uključivanja pokazatelja iz novih izvora podataka koji s vremenom postaju dostupni.

U siječnju 2018. godine Vlada Republike Hrvatske osnovala je Nacionalno vijeće za održivi razvoj. Vijećem predsjeda predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a članovi su čelnici nadležnih ministarstava i ureda Vlade Republike Hrvatske, Ureda predsjednika Republike Hrvatske te Državnog zavoda za statistiku.

Državni zavod za statistiku kontinuirano radi na unaprjeđenju diseminacije indikatora održivog razvoja radi pružanja visokokvalitetnih pokazatelja i statističkih podataka nužnih za praćenje provedbe ciljeva održivog razvoja na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini.

Državni zavod za statistiku će, u suradnji s drugim posjednicima statističkih podataka i nositeljima službene statistike, kao i donositeljima odluka, koordinirati sustavno praćenje i izvješćivanje o ciljevima održivog razvoja. Potrebno je provesti mapiranje raspoloživosti podataka nužnih za izračunavanje pokazatelja održivog razvoja, definirati izvore podataka, kao i odrediti odgovorne institucije koje će biti zadužene za određene podatke iz svog djelokruga rada za svrhu proizvodnje pojedinih pokazatelja.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Pokazatelji ciljeva održivog razvoja

PRAVNA OSNOVA

– Odluka o osnivanju Nacionalnog vijeća za održivi razvoj (»Narodne novine«, broj 7/18)

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Mapiranje raspoloživosti podataka uz daljnji razvoj i sustavno praćenje pokazatelja održivog razvoja u koordinaciji s drugim posjednicima statističkih podataka, nositeljima službene statistike i donositeljima odluka

2. Određivanje odgovornih institucija u koordinaciji s drugim posjednicima statističkih podataka, nositeljima službene statistike i donositeljima odluka

3. Definiranje skupa pokazatelja za diseminaciju u koordinaciji s drugim posjednicima statističkih podataka, nositeljima službene statistike i donositeljima odluka

4. Sustavna diseminacija definiranog skupa pokazatelja uz daljnja unaprjeđenja sustava prikupljanja i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• pokazatelji potrebni za redovito i učinkovito praćenje ciljeva održivog razvoja

• podloga za donošenje mjera u području javnih politika

GLAVNI KORISNICI

• Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• akademska zajednica

• europske i međunarodne institucije

• mediji

• javnost

Poglavlje V. – METODOLOGIJA PRIKUPLJANJA, OBRADE, DISEMINACIJE I ANALIZE PODATAKA

Tema 5.1. Metapodaci i klasifikacije

MODUL 5.1.1. Statistički standardi za podatke i metapodatke (uključujući klasifikacije)

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Klasifikacije su jedan od osnovnih alata za proizvodnju statističkih podataka te Zavod kontinuirano radi na razvoju i održavanju klasifikacijskih standarda službene statistike i potrebnih metodoloških alata za njihovu primjenu. Aktivnosti se odnose na daljnji razvoj klasifikacijskog okvira, koji uključuje Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti (NKD), Klasifikaciju proizvoda po djelatnostima (KPD) i Nacionalnu klasifikaciju zanimanja (NKZ), uključujući razvoj i održavanje metodoloških alata za njihovu ispravnu primjenu i tumačenje (objašnjenja, tablice veza, abecedni indeksi) što je preduvjet za usporedivost statističkih podataka na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Osim spomenutih aktivnosti ovaj modul uključuje i aktivnosti koje se odnose na kontinuirano održavanje i razvoj klasifikacijske baze podataka te NKD pretraživač.

PRAVNA OSNOVA

– Odluka o NKD-u 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07)

– Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske – KPD 2015. (»Narodne novine«, broj 157/14)

– Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10. (»Narodne novine«, br. 147/10 i 14/11)

Jedan od glavnih standarda Europskoga statističkog sustava jest i SDMX (Statistical Data & Metadata Exchange), standard za razmjenu statističkih podataka i metapodataka. SDMX struktura osnova je za formiranje referentnih i strukturnih metapodataka. Isto tako se radi na primjeni standarda Europskoga statističkog sustava za upravljanje kvalitetom statističkih proizvoda i procesa te načela Kodeksa prakse europske statistike slijedeći propisane strukture izvješćivanja o kvaliteti bez obzira na to jesu li korisnički ili proizvođački orijentirane ili sadržavaju oba koncepta u jednome.

Pravna osnova također je dostupna je u KLASUS-u, alatu koji za sve korisnike klasifikacija na jednome mjestu nudi mogućnost pregledavanja i pretraživanja klasifikacija prema nazivu i šifri, omogućuje prikazivanje pojedinačnih elemenata klasifikacija, njihove nazive, objašnjenja ili indekse, ako postoje, kao i tablica veza među različitim verzijama klasifikacija, te pruža mogućnost preuzimanja klasifikacija u više formata sa svim razinama i elementima klasifikacije

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Pravodobno usklađivanje klasifikacijskih standarda službene statistike u skladu s promjenama na razini EU-a i/ili drugih međunarodnih tijela, organizacija ili institucija

2. Poboljšanje funkcionalnosti klasifikacijskog sustava pretraživača KLASUS-a i NKD-a, Klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD) i Nacionalne klasifikacije zanimanja (NKZ), uključujući razvoj i održavanje metodoloških alata za njihovu ispravnu primjenu i tumačenje (objašnjenja, tablice veza, abecedni indeksi)

3. Daljnje unaprjeđenje funkcionalnosti baze kvalitete POMI u skladu s propisanim Eurostatovim standardima te statističkim potrebama korisnika

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka

2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• primjena klasifikacijskih standarda za proizvodnju statističkih podataka

• upoznavanje korisnika s kvalitetom statističkih podataka

GLAVNI KORISNICI

• ustrojstvene jedinice Državnog zavoda za statistiku

• tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, lokalna zajednica

• znanstvena zajednica

• analitičari

• mediji

• šira zainteresirana javnost

Tema 5.2. Statistička povjerljivost i zaštita podataka

MODUL 5.2.1. Koordinacija statističke povjerljivosti i pristupa mikropodacima

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE

Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Koordinacija različitih aktivnosti u području statističke povjerljivosti i pristupa mikro podacima unutar hrvatskoga statističkog sustava usmjerena je na osiguravanje statističke povjerljivosti, koje je jedno od temeljnih načela službene statistike. Aktivnosti unutar ovog modula odnose se na unaprjeđenje pristupa mikropodacima, povećanje raspoloživosti povjerljivih statističkih podataka za znanstvene svrhe te razvoj i harmonizaciju pravila i metoda zaštite tabličnih i mikropodataka. Koordinaciju tih aktivnosti omogućuje rad Odbora za sustav službene statistike Republike Hrvatske kao koordinacijskog tijela te posredno i rad Odbora za statističku povjerljivost Državnog zavoda za statistiku.

GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI

Omogućivanje koordinacije aktivnosti u području statističke povjerljivosti

Unaprjeđenje pristupa mikropodacima

PRAVNA OSNOVA

– Zakon o službenoj statistici (»Narodne novine«, broj 25/20)

– Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (»Narodne novine«, broj 42/18)

– Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4. svibnja 2016.)

– Kodeks prakse europske statistike: https://www.dzs.hr/Hrv/international/code_of_practice_hr.pdf

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

1. Koordinacija aktivnosti u području statističke povjerljivosti 2. Daljnje unaprjeđenje pristupa mikropodacima

3. Povećanje raspoloživih baza podataka za znanstvene svrhe

POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA

 

 

 

Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva.

1.1. Učinkovita institucionalna koordinacija i komunikacija statističkog sustava

3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• korištenje povjerljivih podataka za znanstvene svrhe

GLAVNI KORISNICI

• nositelji službene statistike

• znanstvena zajednica

• Eurostat

4. PREGLED STRATEŠKIH CILJEVA PO RAZVOJNIM CILJEVIMA I POKAZATELJIMA

 

 

 

 

5. POPIS KRATICA

 

 

 

 

Klasa: 022-03/21-01/82

Zagreb, 25. veljače 2022.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.