Objavljeno u NN 10/14 od 27.01.2014.:

 

HRVATSKA NARODNA BANKA

Na temelju članka 43. stavka 2. točke 9. i članka 86. stavka 3. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) i članaka 49., 51., 52., 53. i 54. Zakona o deviznom poslovanju (»Narodne novine«, br. 96/2003., 140/2005., 132/2006., 150/2008., 92/2009., 133/2009. – Zakon o platnom prometu, 153/2009., 145/2010. i 76/2013.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

 

ODLUKU O IZMJENI I DOPUNI ODLUKE O PRIKUPLJANJU PODATAKA ZA POTREBE SASTAVLJANJA PLATNE BILANCE, STANJA INOZEMNOG DUGA I STANJA MEÐUNARODNIH ULAGANJA

Članak 1.

U Odluci o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (»Narodne novine«, br. 103/2012.) u članku 3. iza točke 10) umjesto točke stavlja se zarez i dodaje točka 11) koja glasi: »poslovi oplemenjivanja s inozemstvom.«

Članak 2.

Članak 43. mijenja se i glasi:

»Obveznici dostavljanja izvješća o ostalim kreditnim poslovima dijele se u dvije skupine:

1) obveznici prve skupine:

a) središnja država – obuhvaća tijela državne vlasti i sve ostale jedinice klasificirane u sektor 1311 – Središnja država u skladu s Odlukom o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sektora koju je objavio Državni zavod za statistiku (u nastavku teksta: Odluka DZS-a),

b) fondovi socijalne sigurnosti – obuhvaćaju HZZO, HZMO, Hrvatski zavod za zapošljavanje i sve ostale jedinice klasificirane u sektor 1314 – Fondovi socijalne sigurnosti u skladu s Odlukom DSZ-a,

c) lokalna država – obuhvaća jedinice lokalne i područne (regionalne) uprave/samouprave (županijske, gradske i općinske) vlasti i sve ostale jedinice klasificirane u sektor 1313 – Lokalna država u skladu s Odlukom DSZ-a;

2) obveznici druge skupine:

a) financijske institucije i financijski posrednici – obuhvaćaju Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, društva za osiguranje, mirovinske fondove, investicijske fondove odnosno društva za upravljanje investicijskim fondovima, kreditne unije, institucije za faktoring i leasing, pravne osobe koje pružaju uslugu kartičnog poslovanja te sve ostale nespomenute financijske institucije i posrednike, odnosno sve jedinice klasificirane u sektor 12 – Financijska poduzeća osim jedinica klasificiranih u sektore 121 – Središnja banka i 122 – Ostale monetarne financijske institucije u skladu s Odlukom DSZ-a,

b) javna nefinancijska trgovačka društva – obuhvaćaju nefinancijska društva koja podliježu kontroli državnih tijela (središnje ili lokalne razine), odnosno sve jedinice klasificirane u podsektor 11001 – Javna nefinancijska poduzeća u skladu s Odlukom DSZ-a,

c) neprofitne organizacije i udruge odnosno sve jedinice klasificirane u sektor 15 – Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima u skladu s Odlukom DSZ-a,

d) uzorak privatnih nefinancijskih trgovačkih društava.«

Članak 3.

Članak 57. mijenja se i glasi:

»Obveznici izvješćivanja o depozitnim poslovima s inozemstvom dijele se u dvije skupine:

1) obveznici prve skupine:

a) središnja država – obuhvaća tijela državne vlasti i sve ostale jedinice klasificirane u sektor 1311 – Središnja država u skladu s Odlukom DZS-a,

b) fondovi socijalne sigurnosti – obuhvaćaju HZZO, HZMO, Hrvatski zavod za zapošljavanje i sve ostale jedinice klasificirane u sektor 1314 – Fondovi socijalne sigurnosti u skladu s Odlukom DZS-a,

c) lokalna država – obuhvaća jedinice lokalne i područne (regionalne) uprave/samouprave (županijske, gradske i općinske) vlasti i sve ostale jedinice klasificirane u sektor 1313 – Lokalna država u skladu s Odlukom DZS-a,

d) financijske institucije i financijski posrednici – obuhvaćaju društva za osiguranje, mirovinske fondove, investicijske fondove odnosno društva za upravljanje investicijskim fondovima, kreditne unije, institucije za faktoring i leasing, pravne osobe koje pružaju uslugu kartičnog poslovanja te sve ostale nespomenute financijske institucije i posrednike, odnosno sve jedinice klasificirane u sektor 12 – Financijska poduzeća osim Hrvatske banke za obnovu i razvitak i osim jedinica klasificiranih u sektore 121 – Središnja banka i 122 – Ostale monetarne financijske institucije u skladu s Odlukom DZS-a,

e) javna nefinancijska trgovačka društva – obuhvaćaju nefinancijska društva koja podliježu kontroli državnih tijela (središnje ili lokalne razine), odnosno sve jedinice klasificirane u podsektor 11001 – Javna nefinancijska poduzeća u skladu s Odlukom DZS-a;

2) obveznici druge skupine:

e) neprofitne organizacije i udruge – obuhvaćaju sve jedinice klasificirane u sektor 15 – Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima u skladu s Odlukom DZS-a,

f) privatna nefinancijska trgovačka društava – obuhvaćaju sve jedinice klasificirane u podsektore 11002 – Nacionalna privatna nefinancijska poduzeća i razred 11003 Inozemno kontrolirana nefinancijska poduzeća u skladu s Odlukom DZS-a.«

Članak 4.

U članku 58. stavci 5. i 6. brišu se.

Članak 5.

U članku 59. stavak 3. briše se.

Članak 6.

U članku 60. stavak 2. briše se.

Članak 7.

Na kraju članka 63. briše se točka i dodaju riječi: »kao i svi rezidenti koji tijekom jednog mjeseca ostvare međunarodnu transakciju povezanu s građevinskim uslugama veću od 500 000 kuna.«

Članak 8.

Iza članka 88. dodaje se novo poglavlje broj XI.a pod nazivom: »POSLOVI OPLEMENJIVANJA S INOZEMSTVOM« te novi članci 88.a do 88.d, koji glase:

»Članak 88.a

Poslovi oplemenjivanja s inozemstvom uključuju poslove transformacije, dogradnje, sastavljanja, obnavljanja, poboljšavanja i slične poslove na robi u tuđem vlasništvu s ciljem proizvodnje novog ili značajno poboljšanog proizvoda, a odvijaju se između rezidenata i nerezidenata.

Članak 88.b

Obveznici izvješćivanja o poslovima iz članka 88.a dužni su izvješćivati Hrvatsku narodnu banku:

1) o izvozu robe na oplemenjivanje i uvozu robe s oplemenjivanja,

2) o uvozu robe na oplemenjivanje i izvozu robe s oplemenjivanja,

3) o prihodima ostvarenima od usluga oplemenjivanja od nerezidenata i

4) o rashodima od usluga oplemenjivanja prema nerezidentima.

Članak 88.c

(1) Podaci iz članka 88.b ove Odluke dostavljaju se Hrvatskoj narodnoj banci na obrascu OPL-M (Upitnik o poslovima oplemenjivanja s inozemstvom).

(2) Obrazac iz stavka 1. ovog članka dostavlja se Hrvatskoj narodnoj banci mjesečno u roku 15 dana po isteku izvještajnog mjeseca.

Članak 88.d

Obveznici izvješćivanja odnosno dostave obrasca iz članka 88.c ove Odluke jesu rezidenti koje Hrvatska narodna banka izabere u uzorak u skladu s člankom 90. ove Odluke. Iznimno, obveznici podnošenja jesu svi rezidenti koje Hrvatska narodna banka nije odabrala u uzorak, ali u tijeku mjeseca obave poslove iz članka 88.b ove Odluke, za one mjesece u kojima su bili uključeni u takve poslove.«

Članak 9.

U članku 91. mijenjaju se stavci 1. i 2. tako da glase:

»(1) Obrasci izvješćivanja IU-IP, IU-IPP, IU-P, IU-N, IU-NI, IU-DIV, PU-UDP, KZ2, KO2, K3, GOD-INOK, GRAĐ-USL, US-GP, FI, DOH-Q i OPL-M, njihov oblik, sadržaj i metodološke upute za popunjavanje propisuju se Uputom za sastavljanje izvješća propisanih Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja koja se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u papirnatom obliku.

(2) Izvještajne tablice izvješća IU-MI,, PU-MI, INOK-DEP, KD-ZO, US-PB, OS-HO, OS-IO, TR-HT, TR-HO, TR-IT, IU-T2, njihov oblik, sadržaj, način dostavljanja i metodološke upute za popunjavanje propisuju se Uputom za sastavljanje izvješća propisanih Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja koja se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u elektroničkom obliku.«

Članak 10.

U Uputi za sastavljanje izvješća propisanih Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja, koja se u Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u papirnatom obliku, koja je sastavni dio Odluke u poglavlju 1. pod nazivom Opće odredbe točka 1.2. mijenja se i glasi:

»1.2. Ovom Uputom propisani su sljedeći obrasci:

1. IU-IP – Prijava inozemnoga vlasničkog ulaganja,

2. IU-IPP – Prijava inozemnoga vlasničkog ulaganja za podružnice,

3. IU-P – Upitnik o transakcijama između matičnih trgovačkih društava i njihovih podružnica,

4. IU-N – Međunarodne transakcije povezane s nekretninama,

5. IU-NI – Prijava prometa nekretnina u inozemstvu,

6. IU-DIV – Inozemna ulaganja, isplate dividenda i ostalih oblika udjela u dobiti,

7. PU-UDP – Mjesečno izvješće o inozemnim ulaganjima u dužničke vrijednosne papire,

8. KZ2 – Upitnik o kreditnom poslu zaduženja,

9. KO2 – Upitnik o kreditnom poslu odobrenja,

10. K3 – Pregled korištenja kredita, otplate glavnice i plaćanja kamate (za kredite zaduženja i kredite odobrenja),

11. GOD-INOK – Godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom,

12. GRAĐ-USL – Transakcije rezidenata s nerezidentima povezane s građevinskim uslugama,

13. US-GP – Godišnje izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom,

14. FI – Prijava ulaganja u financijske izvedenice,

15. DOH-Q – Upitnik o isplaćenim dohocima nerezidentima i

16. OPL-M – Upitnik o poslovima oplemenjivanja s inozemstvom.«

Članak 11.

Osnovne upute za popunjavanje obrasca pod točkom 1. IU-IP – PRIJAVA INOZEMNOGA VLASNIČKOG ULAGANJA mijenjaju se i glase:

Osnovne upute za popunjavanje

Izvještajni subjekt u okviru ovog Upitnika je rezident – pravna ili fizička osoba u čije se ime Upitnik popunjava.

Izravna vlasnička ulaganja – vlasnička ulaganja kod kojih ulagač nakon obavljenog ulaganja ima najmanje 10% udjela u kapitalu neke pravne osobe.

Izravna vlasnička ulaganja, horizontalna povezanost (fellow enterprises). Ovakav specifičan oblik izravnih vlasničkih ulaganja podrazumijeva ulaganja kod kojih ulagač posjeduje manje od 10% udjela u kapitalu, ako je ulagač dio iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt. U ovom smislu grupu poduzeća čine pravne osobe nad kojima izravno ili neizravno upravljanje obavlja jedinstvena pravna ili fizička osoba.

Portfeljna vlasnička ulaganja – vlasnička ulaganja kod kojih ulagač nakon obavljenog ulaganja ima manje od 10% udjela u kapitalu neke pravne osobe, a nisu dio iste grupe poduzeća

Ulaganja u investicijske fondove u inozemstvo također se tretiraju kao portfeljna ulaganja. Domaći investicijski fondovi nisu obvezni popunjavati i podnositi ovaj obrazac.

Za portfeljna vlasnička ulaganja NE popunjava se Šifrarnik A odnosno Šifrarnik B. Također, za portfeljna vlasnička ulaganja u tablicama A.1. i B.1. (Podaci o ulaganju) popunjavaju se samo rubrike označene zvjezdicom (*).

A. VLASNIČKA ULAGANJA IZ INOZEMSTVA

Šifrarnik A.

Ova tablica NE popunjava se za portfeljne, već samo za izravne ulagače!

Šifra inozemnog ulagača – Ovim se šiframa valja koristiti u Tablici A.1. Podaci o ulaganju kako bi se navedene transakcije iz te tablice mogle pripisati odgovarajućem inozemnom ulagaču u Šifrarniku A.

Izravnom ulagaču koji nakon obavljenog ulaganja posjeduje barem 10% udjela u kapitalu izvještajnog subjekta, dodjeljuje se šifra A iza koje slijedi troznamenkasta brojčana oznaka (npr. A001). Jednom dodijeljena šifra veže se uz istog subjekta. Ukoliko se pojavi novi inozemni ulagač, dodjeljuje mu se nova šifra, A002 i tako redom.

Za specifičan oblik izravnog ulaganja kod kojeg postoji horizontalna povezanost (opisan u uvodnim napomenama) šifriranje se obavlja na sljedeći način:

Ukoliko inozemni ulagač posjeduje manje od 10% vlasničkog udjela u izvještajnom subjektu i dio je iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt te imaju zajedničkog konačnog vlasnika nerezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FA iza koje slijedi dvoznamenkasta brojčana oznaka, počevši s FA01 (eng. «fellow enterprise»). Također, kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova šifra!

Ukoliko inozemni ulagač posjeduje manje od 10% vlasničkog udjela u izvještajnom subjektu i dio je grupe poduzeća izvještajnog subjekta ili imaju zajedničkog konačnog vlasnika rezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FB iza koje slijedi dvoznamenkasta brojčana oznaka, počevši s FB01 (eng. «fellow enterprise»). Također, kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova šifra!

Pod konačnim vlasnikom podrazumijeva se pravna ili fizička osoba koja ima kontrolu nad upravljanjem grupom poduzeća.

Zemlja inozemnog ulagača – Unosi se troznamenkasta šifra zemlje u kojoj inozemni ulagač ima sjedište, prema popisu šifara zemalja objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095. Za EBRD se koristi posebna šifra zemlje 999.

Naziv inozemnog ulagača – Unosi se točan naziv inozemnog ulagača.

Način ulaska u vlasničku strukturu – Unosi se jedan od modaliteta ulaska inozemnog ulagača u vlasničku strukturu izvještajnog subjekta prema sljedećem šifrarniku:

1 – osnivanjem pravne osobe (samostalno ili zajedno s drugim inozemnim ili domaćim ulagačem/ulagačima)

3 – preuzimanjem udjela u kapitalu u procesu privatizacije

4 – preuzimanjem udjela u kapitalu od drugih domaćih ili inozemnih pravnih ili fizičkih osoba.

Djelatnost inozemnog vlasnika – Unosi se NACE Rev.2 (National Classification of Economic Activities), šifra djelatnosti inozemnog vlasnika od četiri znamenke. Šifra djelatnosti NACE Rev.2 odgovara šifri djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD 2007) koja se upotrebljava u Republici Hrvatskoj. Popunjava se samo za pravne osobe odnosno za inozemne ulagače koji imaju najmanje 10% udjela u kapitalu izvještajnog subjekta.

Postotak udjela u kapitalu unosi se postotak udjela koji ima inozemni ulagač nakon zadnje prijavljene transakcije.

A.1. Podaci o ulaganju

u tisućama kuna i postocima

Za portfeljna vlasnička ulaganja popunjavaju se samo rubrike označene zvjezdicom!

Šifra inozemnog ulagača* – Unosi se šifra iz Šifrarnika A. (npr. A001, FA01 ili FB01), a za portfeljne ulagače (nisu u Šifrarniku A.) transakcije se iskazuju zbirno – unosi se šifra sastavljena od slova C i šifre zemlje prema popisu iz Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa – Priloga 1. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095. Za EBRD se koristi posebna šifra zemlje 999.

Primjerice, za sve portfeljne ulagače iz Njemačke upotrebljavat će se šifra C276.

Mjesec* – Unosi se šesteroznamenkasta oznaka godine i mjeseca (npr. za siječanj 2014 unosi se 201401) na koji se transakcija odnosi Iskazuje se mjesec ulaganja, odnosno kupnje ili prodaje dionica ili udjela u kapitalu, a ne mjesec njegova ugovaranja ili upisa u registar Trgovačkog suda.

Tržišna vrijednost ulaganja* – Unosi se tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu koji su pribavljeni ovom transakcijom. U nedostatku informacija, može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću.

Ako su uplaćeni u novcu, unosi se uplaćeni iznos, bez obzira na to je li mu svrha osnivački ulog, dokapitalizacija ili je plaćen trećoj osobi – pravnoj ili fizičkoj (ili Hrvatskom fondu za privatizaciju) radi stjecanja dionica/udjela u kapitalu.

Transakcije koje rezultiraju povećanjem kapitala, ali ne temeljnoga kapitala, već npr. pričuva pravne osobe, također se unose. Za druge načine stjecanja dionica ili udjela u kapitalu (stvari, prava i licencije ili sl.) unosi se tržišna vrijednost uložene imovine (u nedostatku informacija, može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću).

U slučaju zamjene dužničkog odnosa vlasničkim (npr. pretvaranje kredita u udio u kapitalu), unosi se vrijednost duga koji se pretvara u temeljni kapital.

Neparticipirajuće povlaštene dionice treba izdvojiti od kupnje/prodaje običnih dionica/udjela u kapitalu i kod Načina plaćanja upisati »P«.

Svaka prodaja udjela u kapitalu odnosno povlačenje inozemnoga kapitala unosi se s negativnim predznakom.

Vrsta vlasničkog ulaganja – Unosi se šifra koja odgovara vrsti vlasničkog ulaganja:

Napomena: u slučajevima prijenosa vlasničkih udjela s jednog nerezidenta na drugog nerezidenta, treba prikazati obje transakcije, na način da se kupnja prikazuje s pozitivnim, a prodaja s negativnim predznakom.

Način plaćanja – Unosi se šifra načina plaćanja dionica ili udjela u kapitalu prema sljedećem šifrarniku:

Napomena:

Prava koja proizlaze iz prava potraživanja inozemnog ulagača prema izvještajnom subjektu s osnova pozajmica ne označavaju se šifrom 4, nego 5.

Modalitet 7, financijska imovina ili potraživanja podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela ustupanjem neke financijske imovine ili potraživanja kao npr. mjenice, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili sličnih potraživanja, U ovo ne spadaju pozajmice povezanih poduzeća, kao niti pretvaranje potraživanja u ulog.

Modalitet 11, prijenos nekretnine podrazumijeva unos nekretnine u kapital poduzeća.

Modalitet 12, prijenos vlasništva bez naknade obuhvaća stjecanje vlasničkih udjela bez naknade, ali obavezno u stupac »Tržišna vrijednost ulaganja« treba upisati tržišnu vrijednost ili knjigovodstvenu vrijednost prenesenih udjela!

Postotak udjela u kapitalu – Unosi se postotak (na dvije decimale) udjela u temeljnom kapitalu izvještajnog subjekta koji je inozemni ulagač (nerezident) stekao prikazanom transakcijom. Unosi se samo za ulagače koji posjeduju najmanje 10% udjela u kapitalu izvještajnog subjekta!

B. VLASNIČKA ULAGANJA U INOZEMSTVO

Šifrarnik B.

Ova tablica NE popunjava se za portfeljne, već samo za izravne ulagače!

Šifra inozemne pravne osobe – Ovim se šiframa treba koristiti u Tablici B.1. Podaci o ulaganju kako bi se navedene transakcije iz te tablice mogle pripisati ulaganjima u odgovarajuće inozemne pravne osobe u Šifrarniku B.

Svim inozemnim poduzećima u kojima izvještajni subjekt posjeduje 10% ili više udjela u vlasništvu, dodjeljuje se šifra koja započinje slovom B iza koje slijedi troznamenkasta brojčana oznaka, počevši s B001. Kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova oznaka!

U slučaju da postoje više od dva ulagača, tablicu treba proširiti koristeći se novim šiframa (B003, B004...).

Za specifičan oblik izravnog ulaganja kod kojeg postoji horizontalna povezanost (opisan u uvodnim napomenama) šifriranje se obavlja na sljedeći način:

Ukoliko je inozemno trgovačko društvo u kojem izvještajni subjekt posjeduje manje od 10%, dio iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt i imaju zajedničkog konačnog vlasnika nerezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FA iza koje slijedi dvoznamenkasta brojčana oznaka, počevši s FA01 (eng. «fellow enterprise»). Također, kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova šifra!

Ukoliko je inozemno trgovačko društvo u kojem izvještajni subjekt posjeduje manje od 10%, dio grupe poduzeća izvještajnog subjekta ili imaju zajedničkog konačnog vlasnika rezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FB iza koje slijedi dvoznamenkasta brojčana oznaka, počevši s FB01 (eng. «fellow enterprise»). Također, kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova šifra!

Pod konačnim vlasnikom podrazumijeva se pravna ili fizička osoba koja ima kontrolu nad upravljanjem grupom poduzeća.

Zemlja inozemne pravne osobe – Unosi se troznamenkasta šifra zemlje sjedišta pravne osobe čiji su udjeli u kapitalu, odnosno dionice stečeni ovom transakcijom, prema popisu šifara zemalja objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095. Za EBRD se koristi posebna šifra zemlje 999.

Naziv i sjedište inozemne pravne osobe – Unosi se točan naziv i sjedište inozemne pravne osobe čiji su udjeli u kapitalu odnosno dionice stečeni ovom transakcijom. Unosi se samo za inozemne pravne osobe u kojima izvještajni subjekt ima najmanje 10% udjela u kapitalu.

Djelatnost inozemne pravne osobe – Unosi se NACE Rev.2 (National Classification of Economic Activities), šifra djelatnosti inozemne pravne osobe od četiri znamenke. Šifra djelatnosti NACE Rev.2 odgovara šifri djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD 2007) koja se upotrebljava u Republici Hrvatskoj. Unosi se samo za inozemne pravne osobe u kojima izvještajni subjekt ima najmanje 10% udjela u kapitalu.

Postotak udjela u kapitalu unosi se postotak udjela koji ima inozemni ulagač nakon zadnje prijavljene transakcije.

B.1. Podaci o ulaganju

u tisućama kuna i postocima

Za portfeljna vlasnička ulaganja popunjavaju se samo rubrike označene zvjezdicom!

Šifra inozemne pravne osobe* – Unosi se šifra iz Šifrarnika B. (npr. B001, FA01 ili FB01), a za portfeljne ulagače (nisu u Šifrarniku B.) transakcije se iskazuju zbirno – Unosi se šifra od slova C i šifre zemlje prema popisu iz Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095. Primjerice, za sve portfeljne ulagače iz Njemačke upotrebljavat će se šifra C276.

Ulaganja u investicijske fondove, bez obzira na ostvareni udio, također se smatraju portfeljnim ulaganjima i trebaju biti unesena u ovu tablicu.

Mjesec* – Unosi se šesteroznamenkasta oznaka godine i mjeseca (npr. za siječanj 2014 unosi se 201401) na koji se transakcija odnosi Iskazuje se mjesec ulaganja, odnosno kupnje ili prodaje dionica ili udjela u kapitalu, a ne mjesec njegova ugovaranja ili upisa u registar Trgovačkog suda.

Tržišna vrijednost ulaganja* – Unosi se tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu koji su pribavljeni ovom transakcijom.

Ako su uplaćeni u novcu, pod tržišnom vrijednošću podrazumijeva se uplaćeni iznos. Transakcije koje rezultiraju povećanjem kapitala, a ne povećavaju temeljni kapital, već npr. pričuve pravne osobe, također se unose u ovaj stupac.

Za druge načine stjecanja dionica ili udjela u kapitalu (stvari, prava i licencije ili sl.) unosi se tržišna vrijednost uloženog sredstva. U nedostatku informacija kao tržišnom vrijednošću nefinancijskog sredstva može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću.

U slučaju zamjene dužničkog odnosa vlasničkim (npr. pretvaranje kredita u udio u kapitalu) unosi se vrijednost duga koji se pretvara u temeljni kapital. Svaka prodaja udjela u kapitalu odnosno povlačenje kapitala iz inozemstva unosi se s negativnim predznakom.

Napomena: Za inozemne pravne osobe u kojima izvještajni subjekt ima manje od 10% dionica ili udjela u kapitalu, nije potrebno prijavljivati svaku transakciju pojedinačno, već zbirno, na razini mjeseca i ISIN koda. Primjerice, ako je pravna osoba u jednom mjesecu kupila dionice ili udjele u kapitalu s istim ISIN kodom, može zbrojiti sve te transakcije i prikazati ih zbirno, za taj mjesec i taj ISIN kod.

Način plaćanja* – Unosi se šifra načina plaćanja dionica ili udjela u kapitalu prema sljedećem šifrarniku:

Napomena:

Prava koja proizlaze iz prava potraživanja inozemnog ulagača prema izvještajnom subjektu s osnova pozajmica ne označavaju se šifrom 4, nego 5.

Modalitet 7, financijska imovina ili potraživanja podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela ustupanjem neke financijske imovine ili potraživanja kao npr. mjenice, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili sličnih potraživanja. U ovo ne spadaju pozajmice povezanih poduzeća, kao niti pretvaranje potraživanja u ulog.

Modalitet 11, prijenos nekretnine podrazumijeva unos nekretnine u kapital poduzeća.

Modalitet 12, prijenos vlasništva bez naknade obuhvaća stjecanje vlasničkih udjel bez naknade, ali obavezno u stupac »Tržišna vrijednost ulaganja« treba upisati tržišnu vrijednost ili knjigovodstvenu vrijednost prenesenih udjela!

Postotak udjela u kapitalu – Unosi se postotak (na dvije decimale) udjela u temeljnom kapitalu inozemne pravne osobe koji je izvještajni subjekt stekao prikazanom transakcijom. Unosi se samo za inozemne pravne osobe u kojima izvještajni subjekt ima najmanje 10% udjela u kapitalu.

Oznaka vrijednosnog papira (ISIN code)* – unosi se ISIN oznaka vrijednosnog papira

Kod domaćeg skrbnika DA/NE

DA – ako su stečene/otuđene dionice, odnosno udjeli u kapitalu (bile) u skrbništvu domaćih skrbnika.

NE – ako stečene/otuđene dionice, odnosno udjeli u kapitalu nisu (bile) u skrbništvu domaćih skrbnika

Članak 12.

Kod Obrasca pod točkom 2. IU-IPP – PRIJAVA INOZEMNOGA VLASNIČKOG ULAGANJA u tablici B. pod nazivom PRIJENOS IMOVINE IZMEĐU DOMAĆEGA TRGOVAČKOG DRUŠTVA I INOZEMNIH PODRUŽNICA tekst pod nazivom »Važna napomena« nadopunjuje se rečenicom »U tablicu se UNOSE pozajmice koje nisu prijavljene kao krediti Direkciji za statistiku.«

U uputama za popunjavanje tog obrasca pod točkom A. i B. kod teksta: »Oblik prijenosa« brojčane oznake oblika prijenosa mijenjaju se i glase:

»1 – novac 3 – stvari 4 – prava i licencije 9 – neizravni prijenosi imovine 10 – usluge«.

Članak 13.

Kod Obrasca pod točkom 3. IU-P-UPITNIK O TRANSAKCIJAMA IZMEĐU MATIČNIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I NJIHOVIH PODRUŽNICA u dijelu uputa za popunjavanje tablice A. pod nazivom »Ulaganja inozemnih trgovačkih društava u svoje podružnice registrirane u RH« i u dijelu uputa za popunjavanje tablice B. pod nazivom »Ulaganja domaćih trgovačkih društava u svoje podružnice u inozemstvu«, dodaje se rečenica: »U tablicu se UNOSE pozajmice koje nisu prijavljene kao krediti Direkciji za statistiku.«, a u stupcima pod brojem 5. pojašnjenja tablica mijenjaju se brojčane oznake oblika prijenosa i glase: »1 – novac 3 – stvari 4 – prava i licencije 9 – neizravni prijenosi imovine 10 – usluge.«

U uputama za popunjavanje istog obrasca naziv točke B.2., tablica i upute za popunjavanje tablice mijenjaju se i glase:

»B.2. Stanje neto imovine u inozemnim podružnicama na kraju izvještajnog tromjesečja (u tisućama kuna)

VAŽNA NAPOMENA Razlika stanja neto imovine na kraju izvještajnog (stupac 6) i prethodnog tromjesečja (stupac 2) mora biti u potpunosti objašnjena promjenama vrijednosti imovine iz stupaca 3, 4 i 5.

Članak 14.

Kod obrasca pod točkom 4. IU-N-MEĐUNARODNE TRANSAKCIJE POVEZANE S NEKRETNINAMA u postojećoj se tablici dodaje nova kolona pod nazivom »Darovanje« i nova tablica glasi:

Članak 15.

Obrazac FIZ-DEP – IZVJEŠĆE O DEPOZITNIM POSLOVIMA STANOVNIŠTVA s uputama za popunjavanje naveden pod točkom 12., Obrazac TR-HT – PRIHODI I RASHODI REZIDENTNIH PRIJEVOZNIKA OD PRUŽANJA TRANSPORTNIH USLUGA NEREZIDENTIMA s uputama za popunjavanje naveden pod točkom 13., Obrazac TR-HO – PRATEĆE USLUGE U TRANSPORTU NEREZIDENTNIM PRIJEVOZNICIMA I DRUGIM NEREZIDENTIMA s uputama za popunjavanje naveden pod točkom 14. i Obrazac TR-IT – USLUGE NEREZIDENTNIH PRIJEVOZNIKA REZIDENTIMA s uputama za popunjavanje naveden pod točkom 15. brišu se, a dosadašnji obrasci s uputama pod točkama 16., 17., 18. i 19. postaju obrasci pod točkama 12., 13., 14. i 15.

Članak 16.

Dodaje se novi Obrazac s uputama za popunjavanje pod točkom 16. koji glasi:

»16. OBRAZAC OPL-M UPITNIK O POSLOVIMA OPLEMENJIVANJA S INOZEMSTVOM

PODACI O IZVJEŠTAJNOM SUBJEKTU:

NAZIV: ____________________________________________

MATIČNI BROJ: _____________________________________

OIB: ______________________________________________

ADRESA: __________________________________________

Opće napomene:

Izvještajne institucije u okviru ovog Upitnika su rezidenti u čije se ime popunjava ovaj upitnik.

Uslugom oplemenjivanja smatraju se operacije transformacije, dogradnje, sastavljanja, obnavljanja, poboljšanja i sl., s ciljem proizvodnje nove ili značajno poboljšane robe. To nužno ne uključuje promjenu u klasifikaciji proizvoda.

Pojam nerezidenta definiran je člankom 2. Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja. Članak 2. rezidente definira ovako:

– pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podružnica u inozemstvu,

– podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u Republici Hrvatskoj,

– trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane,

– fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj,

– fizičke osobe koje borave u Republici Hrvatskoj na osnovu važeće dozvole boravka u trajanju od najmanje 12 mjeseci i diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.

Sve druge osobe koje ovdje nisu navedene smatraju se nerezidentima. Prema tome, nerezidetnima se smatraju fizičke osobe s prebivalištem ili boravištem u inozemstvu, ali i one koje borave u Republici Hrvatskoj, kraće od 12 mjeseci.

Mjesec – Unosi se oznaka godine i tromjesečja na koje se Upitnik odnosi, npr. za prvi mjesec 2014. unosi se oznaka 1401.

Upitnik se sastoji od 2 dijela:

A. Oplemenjivanje u Republici Hrvatskoj

Ovaj dio popunjavaju izvještajne institucije koja pružaju usluge oplemenjivanja nerezidentima.

B. Oplemenjivanje u inozemstvu

Ovaj dio popunjavaju izvještajne institucije koja primaju usluge oplemenjivanja od nerezidenata.

OSOBA ZA KONTAKT:

A. Oplemenjivanje u Republici Hrvatskoj

A.1.Vrijednost robe koja se uvozi na oplemenjivanje i izvozi nakon oplemenjivanja (u kunama)

NAPOMENA: Svakim izvještajem treba prikazati eventualne ispravke podataka iz izvještaja za prethodna razdoblja ukoliko se naknadno utvrdi da je došlo do promjene vrste transakcije. Npr., ukoliko se u nekom tromjesečju prijavi uvoz robe na oplemenjivanje bez promjene vlasništva (vrsta transakcije 1), a naknadno se ispostavi da će roba ostati u Republici Hrvatskoj (vrsta transakcije 3), obavezno treba poništiti početno prijavljenu šifru vrste transakcije i prijaviti novu . Poništenje se radi na način da se pogrešno prijavljena transakcija ponovi, ali s negativnim predznakom, a zatim se unosi nova s ispravnim obilježjima.

A.2. Prihod od pružene usluge oplemenjivanja (u kunama)

Stupac 1 – Unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine (npr. za siječanj 2014. godine unosi se 0114). Prikazuje se mjesecispostavljanja fakture, a ne naplate usluge.

Stupac 2 – Unosi se jedna od ponuđenih brojčanih oznaka za vrstu transakcije:

1a – prihod od usluge oplemenjivanja za robu koja se nakon oplemenjivanja vraća u inozemstvo

1b – prihod od usluge oplemenjivanja za robu koja nakon oplemenjivanja ostaje u Republici Hrvatskoj

Stupac 3 – Unosi se troznamenkasta šifra zemlje vlasnika robe kojemu je pružena usluga oplemenjivanja, iz Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa – Priloga 1 (»Narodne novine«, br. 3/2011.). Primjerice, ako je vlasnik robe kojemu je pružena usluga rezident Njemačke unosi se 276. Iznimno, za Kosovo se koristi posebna šifra 095.

Stupac 4 – Unosi se iznos koji je naveden u fakturi ispostavljenoj vlasniku robe za obavljenu uslugu oplemenjivanja u koju obvezno treba biti uključena i vrijednost ugrađenog materijala.

B. Oplemenjivanje u inozemstvu

B.1. Vrijednost robe koja se izvozi na oplemenjivanje i uvozi nakon oplemenjivanja u inozemstvu (u kunama)

NAPOMENA: Svakim izvještajem treba prikazati eventualne ispravke podataka iz izvještaja za prethodna razdoblja ukoliko se naknadno utvrdi da je došlo do promjene vrste transakcije. Npr., ukoliko se u nekom tromjesečju prijavi izvoz robe na oplemenjivanje bez promjene vlasništva (vrsta transakcije 1), a naknadno se ispostavi da će roba ostati u inozemstvu i promijeniti vlasnika (vrsta transakcije 3), obavezno treba poništiti početno prijavljenu šifru vrste transakcije i prijaviti novu. Poništenje se radi na način da se pogrešno prijavljena transakcija ponovi, ali s negativnim predznakom, a zatim se unosi nova s ispravnim obilježjima.

Stupac 1 – Unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine (npr. za siječanj 2014. godine unosi se 0114).

Relevantan je mjesec izvoza/uvoza odnosno podnošenja Intrastat obrasca ili carinske deklaracije, a ne mjesec plaćanja ili naplate.

Stupac 2 – Unosi se jedna od ponuđenih brojčanih oznaka koja znači odgovarajuću vrstu transakcije s robom:

1 – roba izvezena na oplemenjivanje u inozemstvo bez promjene vlasništva, za koju se očekuje da će se, nakon završetka procesa oplemenjivanja, vratiti izvještajnoj instituciji. U tom slučaju, u stupac 4 unosi se vrijednost izvezene robe iz dokumenata koji je prate (Statistička vrijednost robe iz Intrastat obrasca ili carinske deklaracije).

2 – roba uvezena nakon oplemenjivanja u inozemstvu vlasniku robe u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju, u stupac 4 unosi se bruto vrijednost robe koja uključuje vrijednost robe prije oplemenjivanja uvećanu za dodanu vrijednost materijala i usluge pružene od strane oplemenjivača u inozemstvu (Statistička vrijednost robe iz Intrastat obrasca ili carinske deklaracije).

3 – roba izvezena na oplemenjivanje koja ostaje u inozemstvu. U tom slučaju, stupac 4 unosi se vrijednost robe koja je izvezena na oplemenjivanje te se nakon oplemenjivanja ne vraća u Republiku Hrvatsku, već je izvještajna institucija (vlasnik robe) prodaje oplemenjivaču ili nekom drugom kupcu u inozemstvu. U tom slučaju, u stupac 4 unosi se vrijednost izvezene robe iz dokumenata koji je prate (Statistička vrijednost robe iz Intrastat obrasca ili carinske deklaracije).

Stupac 3 – Unosi se troznamenkasta šifra zemlje u/iz koje se roba izvozi/uvozi na/s oplemenjivanja, iz Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa – Priloga 1 (»Narodne novine«, br. 3/2011.). Primjerice, ako se roba izvozi na oplemenjivanje u Njemačku unosi se 276. Iznimno, za Kosovo se koristi posebna šifra 095.

Stupac 4 – Unosi se vrijednost izvezene robe na oplemenjivanje te vrijednost uvezene robe nakon oplemenjivanja. Treba prikazati ukupnu vrijednost robe, što znači da roba nakon oplemenjivanja uključuje vrijednost izvezene robe (materijala) na oplemenjivanje, vrijednost ugrađenog materijala i vrijednost inozemne usluge oplemenjivanja (Statistička vrijednost robe koja je prikazana u Intrastat obrascu ili carinskoj deklaraciji prilikom izvoza/uvoza robe).

A.2. Rashod za primljenu uslugu oplemenjivanja (u kunama)

Stupac 1 – Unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine (npr. za siječanj 2014. godine unosi se 0114).

Prikazuje se mjesec zaprimanja fakture, a ne plaćanja usluge.

Stupac 2 – Unosi se jedna od ponuđenih brojčanih oznaka za vrstu primljene usluge:

1a – rashod za primljenu uslugu oplemenjivanja na robi koja se vraća u Republiku Hrvatsku

1b – rashod za primljenu uslugu oplemenjivanja na robi koja nakon oplemenjivanja ostaje u inozemstvu

Stupac 3 – Unosi se troznamenkasta šifra zemlje inozemnog poslovnog subjekta koji je pružio uslugu oplemenjivanja, iz Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa – Priloga 1 (»Narodne novine«, br. 3/2011.).

Primjerice, ako je uslugu pružio rezident Njemačke unosi se 276. Iznimno, za Kosovo se koristi posebna šifra 095.

Stupac 4 – Unosi se iznos koji je naveden u fakturi primljenoj od inozemnog pružatelja usluge oplemenjivanja u koju obavezno treba biti uključena i vrijednost ugrađenog materijala.

Unosi se eventualna dodatna napomena ili objašnjenje uz prikazane podatke.

Članak 17.

U Uputi za sastavljanje izvješća propisanih Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja, koja se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u elektroničkom obliku, koja je sastavni dio Odluke

u poglavlju I. OPĆE ODREDBE iza sedme alineje dodaju se tri nove alineje koje glase:

»– TR-HT Prihodi i rashodi hrvatskih prijevoznika od pružanja transportnih usluga nerezidentima

– TR-HO Prateće usluge u transportu inozemnim prijevoznicima i drugim nerezidentima

– TR-IT Usluge inozemnih prijevoznika hrvatskim rezidentima«, a alineja osma postaje alineja jedanaesta.

Članak 18.

Iza poglavlja VII. dodaju se tri nova poglavlja s uputama za popunjavanje obrasca, i to:

»VIII. UPUTA ZA POPUNJAVANJE OBRASCA TR-HT (PRIHODI I RASHODI HRVATSKIH PRIJEVOZNIKA OD PRUŽANJA TRANSPORTNIH USLUGA NEREZIDENTIMA)

1. Opće napomene

Ovim obrascem prikupljaju se informacije o transportnim uslugama koje hrvatska transportna poduzeća pružaju nerezidentima. Ove informacije prikupljaju se tromjesečno, isključivo u svrhu kompilacije pozicije »Transport« i drugih s njom povezanih pozicija u platnoj bilanci Republike Hrvatske.

Pojam rezidenta definiran je člankom 2. stavkom 1. Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (Narodne novine, broj 103/12).

Sve druge osobe koje nisu navedene u članku 2. stavku 1. Odluke smatraju se nerezidentima.

U ovaj obrazac informacije o prihodima i rashodima od pružanja transportnih usluga nerezidentima trebaju se iskazivati u trenutku njihova nastanka, a ne u trenutku plaćanja. Ove informacije trebaju biti izražene u tisućama kuna, pri čemu se iznosi plaćeni u stranoj valuti trebaju konvertirati u kune po tekućem tečaju (za nekonvertibilne valute treba koristiti tržišni tečaj za američki dolar (USD), koji se potom konvertira u kune). Ukoliko precizni iznosi nastalih prihoda i/ili rashoda nisu poznati, dostatna je i pažljiva procjena njihova iznosa.

Informacije se trebaju unositi odvojeno za svaki mjesec tromjesečja za koje se obrazac popunjava. Osim po mjesecima, podatke je potrebno iskazati i prema zemljama nerezidenata kojima je pružena usluga odnosno od kojih je usluga primljena. Razdvajanje po mjesecima važno je za sastavljanje platne bilance Republike Hrvatske na mjesečnoj razini, dok je razdvajanje prema zemljama potrebno kako bi se udovoljilo zahtjevima koje postavljaju Eurostat i Europska centralna banka.

2. Popunjavanje tablica

Tablica P. Podaci o izvještajnoj instituciji

Ova tablica sadrži podatke o izvještajnoj instituciji (njezin naziv, matični broj, OIB i adresu) kao i podatke o odgovornoj osobi i osobi koja je popunila tablicu (njezino ime i prezime, funkcija, telefon i e-adresa).

Tablica 1. Prihodi

U obilježje Vrsta prijevoza upisuje se s padajuće liste šifra vrste prijevoza prema sljedećem šifarniku:

Ako poduzeće koje popunjava obrazac obavlja transportne usluge putem različitih vrsta prijevoza, potrebno je za svaku vrstu prijevoza zasebno popuniti vrste prihoda.

U polje Naziv stavke se s padajuće liste odabire vrsta prihoda za koju se popunjavaju podaci.

U dijelu A. unose se podaci o prihodima od prodaje putničkih karata nerezidentima (uključujući i pristojbe za prtljagu i slične pristojbe te prihode od osobne potrošnje putnika tijekom putovanja).

Obzirom da se pretpostavlja da rezidentnost putnika nije poznata, potrebno je popuniti samo poziciju A1, u koju se unosi ukupan prihod od prodaje putničkih karata u inozemstvu.

Iznimno, ako je poduzeću poznata rezidentnost svakog putnika, popunjava se i pozicija A2, u koju se unosi prihod od prodaje putničkih karata nerezidentima u RH (u tom slučaju, i u poziciju A1 upisuje se samo prihod od prodaje putničkih karata nerezidentima u inozemstvu).

U dijelu B. unose se podaci o prihodima od međunarodnog prijevoza robe. Izdvojeno se iskazuju prihodi vezani uz prijevoz robe koja se uvozi u RH, prijevoz robe koja se izvozi iz RH (bez obzira da li je usluga obavljena za račun rezidenta ili za račun nerezidenta) te ostali prijevoz robe za račun nerezidenta (prijevoz robe između trećih zemalja, prijevoz robe u tranzitu kroz RH, prijevoz poštanskih pošiljaka inozemnih pošiljaoca i slično).

U dijelu C. unose se prihodi od pružanja ostalih usluga nerezidentima. U pozicije C1, C2.1.1., C2.1.2. i C2.2. upisuju se prihodi od iznajmljivanja transportne opreme nerezidentima. U poziciju C1 unosi se trajno iznajmljivanje, pod čime se podrazumijeva iznajmljivanje opreme na vrlo dugi rok, koji približno odgovara ekonomskom vijeku te opreme. Kod iznajmljivanja opreme na kraći rok, razdvajaju se prihodi od iznajmljivanja opreme s posadom (pozicije C2.1.1. i C2.1.2., ovisno o namjeni opreme) od onog bez posade (pozicija C2.2.). U poziciju C4 unose se ostali prihodi od pružanja usluga nerezidentima, pri čemu ova pozicija treba obuhvatiti samo one usluge koje su (izravno ili neizravno) vezane uz pružanje transportnih usluga. Za ovu poziciju potrebno je prikazati i specifikaciju po elementima od kojih se sastoji. Naziv specifikacije upisuje se u polje Napomena.

U polje Godina se s padajuće liste odabire godina za koju se popunjavaju podaci.

U polje Mjesec se s padajuće liste odabire mjesec za koji se popunjavaju podaci.

Polje Zemlja popunjava se troznamenkastom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema popisu šifara zemalja objavljenomu Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Iznimno, za Kosovo se koristi posebna šifra 095.

U polje Iznos unosi se pripadajući iznos u tisućama kuna za odabranu vrstu prijevoza, godinu, mjesec i zemlju.

Tablica 2. Rashodi

U ovom dijelu iskazuju se troškovi poduzeća koje popunjava upitnik koji su vezani uz obavljanje transportnih usluga, a koji su plaćeni (ili će biti plaćeni) nerezidentima.

U obilježje Vrsta prijevoza upisuje se s padajuće liste šifra vrste prijevoza prema sljedećem šifarniku:

Ako poduzeće koje popunjava obrazac obavlja transportne usluge putem različitih vrsta prijevoza, potrebno je za svaku vrstu prijevoza zasebno popuniti vrste rashoda.

U polje Naziv stavke se s padajuće liste odabire vrsta rashoda za koju se popunjavaju podaci.

Pozicije D1, D2.1.1., D2.1.2. i D2.2. popunjavaju se analogno istovjetnim pozicijama u Tablici 1. Prihodi dijelu C (molim vidjeti upute koje se odnose na taj dio).

Pozicija D3. Manipulacija i kontrola robe uključuje usluge kao što su: ukrcavanje i iskrcavanje tereta, skladištenje, pakiranje i prepakiranje te slične usluge povezane s manipulacijom i kontrolom robe u prijevozu.

Pozicija D4. Lučke, terminalske i druge pristojbe uključuje usluge povezane s lučkim uslugama, uslugama priveza i unajmljivanja veza, aerodromske usluge, pristojbe za prelet, navigacijske usluge, usluge na željezničkoj postaji, usluge autobusnih terminala i usluge korištenja garaža, usluge parkiranja, cestarine, tunelarine i mostarine i sl.

Pozicija D5. Održavanje i manji popravci opreme uključuje usluge održavanja, čišćenja prijevoznih sredstva i opreme te manje popravke prijevoznih sredstava i opreme.

Pozicija D6. Spasilačke operacije i teglenje uključuje usluge teglenja, usluge pilotiranja, spasilačke operacije, usluge vučne službe i sl.

Pozicija D7. Agencijske usluge uključuje rashode koje ostvaruju rezidenti kod organizacije prijevoza, prodaje karata i sl. (npr. usluge otpremništva).

Pozicija D8. Gorivo i opskrba uključuje vrijednost goriva i ostale robe kupljenih u inozemstvu kojom se opskrbljuju prijevozna sredstva.

Pozicija D9. Nadnice inozemne posade uključuje iznose nadnica koje su plaćene posadi – nerezidentima.

Pozicija D10 treba sadržavati sve ostale troškove plaćene nerezidentima, koji su vezani uz obavljanje transportnih usluga. Ovu poziciju potrebno je i specificirati po elementima od kojih se sastoji. Naziv specifikacije upisuje se u polje Napomena.

U polje Godina se s padajuće liste odabire godina za koju se popunjavaju podaci.

U polje Mjesec se s padajuće liste odabire mjesec za koji se popunjavaju podaci.

Polje Zemlja popunjava se troznamenkastom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema popisu šifara zemalja objavljenomu Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Iznimno, za Kosovo se koristi posebna šifra 095.

U polje Iznos unosi se pripadajući iznos u tisućama kuna za odabranu vrstu prijevoza, godinu, mjesec i zemlju.

IX. UPUTA ZA POPUNJAVANJE OBRASCA TR-HO (PRATEĆE USLUGE U TRANSPORTU INOZEMNIM PRIJEVOZNICIMA I DRUGIM NEREZIDENTIMA)

1. Opće napomene

Ovim obrascem prikupljaju se informacije o pratećim uslugama koje hrvatska poduzeća pružaju inozemnim prijevoznicima. Ove informacije prikupljaju se tromjesečno, isključivo u svrhu kompilacije pozicije »Transport« i drugih s njom povezanih pozicija u platnoj bilanci Republike Hrvatske.

Pojam rezidenta definiran je člankom 2. stavkom 1. Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja.

Sve druge osobe koje nisu navedene u članku 2. stavku 1. Odluke smatraju se nerezidentima.

U ovom obrascu informacije o prihodima i rashodima od pružanja transportnih usluga nerezidentima trebaju se iskazivati u trenutku njihova nastanka, a ne u trenutku plaćanja. Ove informacije trebaju biti izražene u tisućama kuna, pri čemu se iznosi plaćeni u stranoj valuti trebaju konvertirati u kune po tekućem tečaju (za nekonvertibilne valute treba koristiti tržišni tečaj za američki dolar (USD), koji se potom konvertira u kune). Ukoliko precizni iznosi nastalih prihoda i/ili rashoda nisu poznati, dostatna je i pažljiva procjena njihova iznosa.

Informacije se trebaju unositi odvojeno za svaki mjesec tromjesečja za koje se obrazac popunjava. Osim po mjesecima, podatke je potrebno iskazati i prema zemljama nerezidenata kojima je pružena usluga odnosno od kojih je usluga primljena. Razdvajanje po mjesecima važno je za sastavljanje platne bilance Republike Hrvatske na mjesečnoj razini, dok je razdvajanje prema zemljama potrebno kako bi se udovoljilo zahtjevima koje postavljaju Eurostat i Europska centralna banka.

2. Popunjavanje tablice

Tablica P. Podaci o izvještajnoj instituciji

Ova tablica sadrži podatke o izvještajnoj instituciji (njezin naziv, matični broj, OIB, adresu i vrstu prijevoza) kao i podatke o odgovornoj osobi i osobi koja je popunila tablicu (njezino ime i prezime, funkciju, telefon i e-adresu).

Podaci

U obilježje Vrsta prijevoza upisuje se s padajuće liste šifra vrste prijevoza prema sljedećem šifarniku:

Ako poduzeće koje popunjava obrazac obavlja transportne usluge putem različitih vrsta prijevoza, potrebno je za svaku vrstu prijevoza zasebno popuniti vrste prihoda odnosno rashoda.

U polje Naziv stavke se sa padajuće liste odabire vrsta prihoda i rashoda za koju se popunjavaju podaci.

Prihodi od pružanja pratećih usluga u transportu inozemnim prijevoznicima i drugim nerezidentima su:

A1. Manipulacija i kontrola robe uključuje usluge kao što su: ukrcavanje i iskrcavanje tereta, skladištenje, pakiranje i prepakiranje te slične usluge povezane s manipulacijom i kontrolom robe u prijevozu.

A2. Lučke, terminalske i druge pristojbe uključuje usluge povezane s lučkim uslugama, uslugama priveza i iznajmljivanja veza, aerodromske usluge, pristojbe za prelet, navigacijske usluge, usluge na željezničkoj postaji, usluge autobusnih terminala i usluge korištenja garaža, usluga parkiranja, cestarine, tunelarine i mostarine i sl.

A3. Održavanje i manji popravci opreme uključuje usluge održavanja, čišćenja prijevoznih sredstva i opreme te manje popravke prijevoznih sredstava i opreme.

A4. Spasilačke operacije i teglenje uključuje usluge teglenja, usluge pilotiranja, spasilačke operacije, usluge vučne službe i sl.

A5. Agencijske usluge i usluge otpremništva uključuju provizije koje ostvaruju rezidenti kod organizacije prijevoza, prodaje karata i sl.

A6. Gorivo i opskrba uključuje vrijednost goriva i ostale robe kojom se opskrbljuju nerezidentna prijevozna sredstva.

A7. treba sadržavati sve ostale prihode naplaćene od inozemnih prijevoznika, a koji su vezani uz obavljanje transportnih usluga. Ovu uslugu potrebno je i specificirati po elementima od kojih se sastoji. Naziv specifikacije upisuje se u polje Napomena.

Eventualni troškovi plaćeni inozemnim prijevoznicima, a koji su vezani uz obavljanje pratećih usluga u transportu upisuju se u B1. Ovu poziciju potrebno je i specificirati po elementima od kojih se sastoji. Naziv specifikacije upišite u kolonu Napomena.

U polje Godina se s padajuće liste odabire godina za koju se popunjavaju podaci.

U polje Mjesec se s padajuće liste odabire mjesec za koji se popunjavaju podaci.

Polje Zemlja popunjava se troznamenkastom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema popisu šifara zemalja objavljenomu Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Iznimno, za Kosovo se koristi posebna šifra 095.

U polje Iznos unosi se pripadajući iznos u tisućama kuna za odabranu vrstu prijevoza, godinu, mjesec i zemlju.

X. UPUTA ZA POPUNJAVANJE OBRASCA TR-IT (USLUGE INOZEMNIH PRIJEVOZNIKA HRVATSKIM NEREZIDENTIMA)

1. Opće napomene

Ovim obrascem prikupljaju se informacije o pratećim uslugama koje hrvatska poduzeća pružaju inozemnim prijevoznicima. Ove informacije prikupljaju se tromjesečno, isključivo u svrhu kompilacije pozicije »Transport« i drugih s njom povezanih pozicija u platnoj bilanci Republike Hrvatske.

Pojam rezidenta definiran je člankom 2. stavkom 1. Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja.

Sve druge osobe koje nisu navedene u članku 2. stavku 1. Odluke smatraju se nerezidentima.

U ovom obrascu informacije o prihodima i rashodima od pružanja transportnih usluga nerezidentima trebaju se iskazivati u trenutku njihova nastanka, a ne u trenutku plaćanja. Ove informacije trebaju biti izražene u tisućama kuna, pri čemu se iznosi plaćeni u stranoj valuti trebaju konvertirati u kune po tekućem tečaju (za nekonvertibilne valute treba koristiti tržišni tečaj za američki dolar (USD), koji se potom konvertira u kune). Ukoliko precizni iznosi nastalih prihoda i/ili rashoda nisu poznati, dostatna je i pažljiva procjena njihova iznosa.

Informacije se trebaju unositi odvojeno za svaki mjesec tromjesečja za koje se obrazac popunjava. Osim po mjesecima, podatke je potrebno iskazati i prema zemljama nerezidenata kojima je pružena usluga odnosno od kojih je usluga primljena. Razdvajanje po mjesecima važno je za sastavljanje platne bilance Republike Hrvatske na mjesečnoj razini, dok je razdvajanje prema zemljama potrebno kako bi se udovoljilo zahtjevima koje postavljaju Eurostat i Europska centralna banka.

2. Popunjavanje tablice

Tablica P. Podaci o izvještajnoj instituciji

Ova tablica sadrži podatke o izvještajnoj instituciji (njezin naziv, matični broj, OIB, adresu i vrstu prijevoza) kao i podatke o odgovornoj osobi i osobi koja je popunila tablicu (njezino ime i prezime, funkciju, telefon i e-adresu).

Podaci

U obilježje Vrsta prijevoza upisuje se s padajuće liste šifra vrste prijevoza prema sljedećem šifarniku:

Ako poduzeće koje popunjava upitnik obavlja transportne usluge putem različitih vrsta prijevoza, potrebno je za svaku vrstu prijevoza zasebno popuniti vrste prihoda odnosno rashoda.

U polje Naziv stavke se sa padajuće liste odabire vrsta prihoda i rashoda za koju se popunjavaju podaci.

U dio A. unose se podaci o prihodima inozemnih prijevoznika od prodaje putničkih karata hrvatskim rezidentima (uključujući i pristojbe za prtljagu i slične pristojbe, te prihode od osobne potrošnje putnika tijekom putovanja). Obzirom da se pretpostavlja da rezidentnost putnika nije poznata, potrebno je popuniti samo poziciju A1, u koju se unosi ukupan prihod od prodaje putničkih karata u Republici Hrvatskoj.

Iznimno, ako je poduzeću poznata rezidentnost svakog putnika, popunjava se i pozicija A2, u koju se unosi prihod od prodaje putničkih karata hrvatskim rezidentima u inozemstvu (u tom slučaju, i u poziciju A1 upisuje se samo prihod od prodaje putničkih karata hrvatskim rezidentima u Republici Hrvatskoj).

Dio B. odnosi se na o prihode inozemnih prijevoznika od prijevoza robe hrvatskih rezidenata. U poziciju B1 unose se prihodi od prijevoza robe hrvatskih rezidenata unutar Republike Hrvatske i u tranzitu kroz druge zemlje. VAŽNO: U ovu poziciju ne unose se prihodi od prijevoza robe pri uvozu u Republiku Hrvatsku niti pri izvozu iz Republike Hrvatske.

U poziciju B2 unose se prihodi od prijevoza poštanskih pošiljki iz Republike Hrvatske u inozemstvo ili unutar Republike Hrvatske (ali ne i prihodi od prijevoza poštanskih pošiljki iz inozemstva u Republiku Hrvatsku).

U dio C. unose se eventualni prihodi inozemnih prijevoznika od pružanja ostalih usluga hrvatskim rezidentima, a koje su vezane uz pružanje transportnih usluga. Za ovu poziciju potrebno je prikazati i specifikaciju po elementima od kojih se sastoji. Naziv specifikacije upišite u kolonu Napomena.

U dijelu D. iskazuju se troškovi inozemnih prijevoznika pri obavljanju transportnih usluga, a koji su plaćeni (ili će biti plaćeni) hrvatskim rezidentima.

U poziciju D1 unose se agencijske provizije koje hrvatske agencije naplaćuju inozemnim prijevoznicima za prodaju njihovih usluga u Republici Hrvatskoj.

Pozicija D2 treba sadržavati sve ostale troškove inozemnih prijevoznika plaćene hrvatskim rezidentima, koji su vezani uz obavljanje transportnih usluga. Ovu poziciju potrebno je i specificirati po elementima od kojih se sastoji. Naziv specifikacije upisuje se u polje Napomena.

U polje Godina se s padajuće liste odabire godina za koju se popunjavaju podaci.

U polje Mjesec se s padajuće liste odabire mjesec za koji se popunjavaju podaci.

Polje Zemlja popunjava se troznamenkastom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema popisu šifara zemalja objavljenomu Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Iznimno, za Kosovo se koristi posebna šifra 095.

U polje Iznos unosi se pripadajući iznos u tisućama kuna za odabranu vrstu prijevoza, godinu, mjesec i zemlju.

Članak 19.

Dosadašnje poglavlje VIII. koje postaje poglavlje XI. mijenja se i glasi:

»XI. UPUTE ZA POPUNJAVANJE TABLICA IU-T2 – UPITNIK O INOZEMNIM VLASNIČKIM ULAGANJIMA (STANJA I TRANSAKCIJE)

1. OPĆE NAPOMENE

Izvještajne tablice (tablice IU-T2) nalaze se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke http://www.hnb.hr/propisi/h-odluke-upute-obrasci.htm. Prije popunjavanja, tablicu IU-T2 potrebno je snimiti lokalno na računalo.

Podaci se unose se za svako izvještajno razdoblje zasebno, a ne kumulativno! Na primjer, u izvještaju za 2. tromjesečje 2012, unose se isključivo podaci koji se odnose na transakcije ili događaje koji su se dogodili u 2. tromjesečju 2012., odnosno stanja koja se odnose na kraj 2. tromjesečja 2012.

1.1. Tablica 1: Osoba za kontakte

Ova tablica sadrži podatke o odgovornoj osobi za dostavljene podatke. U slučaju potrebe dodatnih pojašnjenja dostavljenih podataka, ispravka već dostavljenih podataka ili u slučaju da podaci uopće nisu dostavljeni, djelatnici Direkcije za statistiku Hrvatske narodne banke kontaktirati će osobe čiji su podaci navedeni u ovoj tablici.

Oznaka osobe

Ovo obilježje popunjava se podatkom iz padajuće liste, ovisno o tome radi li se o osobi za kontakte, odnosno o odgovornoj osobi. Važno je napomenuti da su oba podatka o osobama obvezna. Ukoliko je osoba koja popunjava izvještaj ujedno i odgovorna osoba, podaci se moraju popuniti u dva retka. Ovo polje je polje obveznog unosa te ukoliko ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

Ime i prezime

Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom osobe za kontakt pri čemu se ime i prezime razdvaja jednim praznim mjestom. Ovo polje je polje obveznog unosa te ukoliko ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

Broj telefona

Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu: pozivni broj, broj telefona, pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža), a preostale znamenke za broj telefona.

Broj telefaksa

Ovo obilježje popunjava se u jednakom formatu kao i broj telefona. Ovo polje je polje obveznog unosa te ukoliko ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

E-mail adresa

Ovo obilježje popunjava se podatkom o E-mail adresi osobe za kontakt. E-mail adresa unesena u ovom polju je adresa na koju će biti slane potvrde o primitku datoteke. Važno je provjeriti da li je adresa ispravno upisana jer u protivnome potvrda neće biti dostavljena. Ovo polje je polje obveznog unosa te ukoliko ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

Promjene u kontakt podacima za odgovorne osobe ili za osobe koje izvještaj popunjavaju evidentirati će se tako da se samo u idućem izvještajnom razdoblju unesu nove osobe. Pritom nije potrebno mijenjati podatke o korisničkom računu (zaporka i korisničko ime koje je inicijalno dodijeljeno). Ukoliko se kontakt podaci ne mijenjaju, tablica 1 ostaje ista.

Šifarnik A. Inozemni ulagači u izvještajni subjekt

Ova tablica sadrži podatke o svim inozemnim vlasnicima (nerezidentima) koji na kraju izvještajnog tromjesečja imaju postotak udjela u vlasništvu izvještajnog subjekta veći ili jednak 10%. (Izravna vlasnička ulaganja)

Izravna vlasnička ulaganja, horizontalna povezanost (fellow enterprises). Ovakav specifičan oblik izravnih vlasničkih ulaganja podrazumijeva ulaganja kod kojih ulagač posjeduje manje od 10% udjela u kapitalu, ako je ulagač dio iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt. U ovom smislu grupu poduzeća čine pravne osobe nad kojima izravno ili neizravno upravljanje obavlja jedinstvena pravna ili fizička osoba.

Šifra inozemnog vlasnika

Upisane su šifre kojima se treba koristiti u Tablici A.1. ovog obrasca kako bi se transakcije mogle pripisati odgovarajućem inozemnom ulagaču u Šifrarniku A.

Izravnom ulagaču dodjeljuje se šifra A iza koje slijedi troznamenkasta brojčana oznaka (npr. A001). Jednom dodijeljena šifra veže se uz istog subjekta. Ukoliko se pojavi novi inozemni ulagač, dodjeljuje mu se nova šifra.

Šifra inozemnog horizontalno povezanog poduzeća

Ukoliko inozemni ulagač posjeduje manje od 10% vlasničkog udjela u izvještajnom subjektu i dio je iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt, te imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« nerezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FA iza koje slijedi dvoznamenkasta brojčana oznaka, počevši s FA01 (eng. «fellow enterprise»). Također, kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova šifra!

Ukoliko inozemni ulagač posjeduje manje od 10% vlasničkog udjela u izvještajnom subjektu i dio je grupe poduzeća izvještajnog subjekta ili imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« rezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FB iza koje slijedi dvoznamenkasta brojčana oznaka, počevši s FB01 (eng. «fellow enterprise»). Također, kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova šifra!

Zemlja inozemnog ulagača

Unosi se troznamenkasta šifra zemlje u kojoj inozemni ulagač ima sjedište, prema popisu šifara zemalja objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilogu 1. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095. Za EBRD se koristi posebna šifra zemlje 999.

Naziv i sjedište inozemnog vlasnika

Unose se točan naziv i sjedište inozemnog ulagača, ne koristeći specijalne znakove (poput &)

Djelatnost inozemnog vlasnika

Unosi se NACE Rev.2 (National Classification of Economic Activities), šifra djelatnosti inozemnog ulagača od četiri znamenke. Šifra djelatnosti NACE Rev.2 odgovara šifri djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD 2007) koja se upotrebljava u Republici Hrvatskoj.

Način ulaska u vlasničku strukturu

Unosi se jedan od modaliteta ulaska inozemnog ulagača u vlasničku strukturu izvještajnog subjekta prema sljedećem šifrarniku:

1– osnivanjem pravne osobe (samostalno ili zajedno s drugim inozemnim ili domaćim ulagačem/ulagačima)

3 – preuzimanjem udjela u kapitalu u procesu privatizacije

4 – preuzimanjem udjela u kapitalu od drugih domaćih ili inozemnih pravnih ili fizičkih osoba

Postotak udjela u vlasništvu

Unosi se postotak udjela koji ima inozemni ulagač na kraju izvještajnog tromjesečja.

Šifrarnik D. Domaća poduzeća u kojima izvještajni subjekt ima 50% ili više udjela u vlasništvu

U ovu tablicu upisuju se podaci o svim domaćim pravnim osobama u čijem kapitalu izvještajni subjekt ima 50% ili više. Pravne osobe se upisuju redom, tako da se u stupac 2 upiše njihov OIB, a zatim naziv i postotak udjela u kapitalu koji izvještajni subjekt ima u domaćoj pravnoj osobi.

Tablica A.1. IZRAVNA VLASNIČKA ULAGANJA IZ INOZEMSTVA

Vlasnička ulaganja se, dijela na izravna i portfeljna vlasnička ulaganjaIzravna vlasnička ulaganja odnose se na ulaganja putem kojih nerezident nakon ostvarene transakcije ima 10 ili više posto udjela u vlasništvu trgovačkog društva.

Izravnim ulaganjima iz inozemstva smatraju se i ulaganja inozemnog »horizontalno povezanog poduzeća« manja od 10%, tj. ulaganja u kojem je inozemni ulagač član iste grupe kao i izvještajni subjekt. (šifra FA ili FB), a što je detaljnije pojašnjeno kod Šifrarnika A.

Traženi podaci trebaju biti izraženi u tisućama kuna (npr. 12.000.000,00 kuna se upisuje kao 12.000,00), pri čemu je iznose u stranoj valuti potrebno konvertirati u kune koristeći srednji tečaj Hrvatske narodne banke na datum transakcije.

Šifra inozemnog ulagača

Ovo obilježje popunjava se šifrom iz Šifrarnika A. (npr. A001, FA01 ili FB01).

Ukoliko je inozemni ulagač pravna osoba navedena u šifrarniku B, (inozemna pravna osoba u kojoj izvještajni subjekt ima više od 10%), a čije ulaganja iznosi manje od 10% u izvještajni subjekt, radi se o »obrnutom ulaganju«, te ga se uspisuje sa šifrom iz Šifrarnika B u tablicu A1.

Mjesec

U ovo polje upisuje se šesteroznamenkasta oznaka godine i mjeseca (npr. za siječanj 2012. godine unosi se šifra 201201) na koji se transakcija odnosi. Iskazuje se mjesec ulaganja, odnosno kupnje ili prodaje dionica ili udjela u kapitalu, a ne mjesec njegova ugovaranja ili upisa u registar Trgovačkog suda.

Tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu

Tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu (u tisućama kuna). U nedostatku informacija, može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću).

U ovo polje unosi se tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu koji su pribavljeni ovom transakcijom. Podatak se unosi u tisućama kuna (npr. 12.000.000,00 kuna se upisuje kao 12.000,00).

Ako su uplaćeni u novcu, unosi se uplaćeni iznos, bez obzira na to je li mu svrha osnivački ulog, dokapitalizacija ili je plaćen drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi (ili Hrvatskom fondu za privatizaciju) radi stjecanja dionica ili udjela u kapitalu.

Transakcije koje rezultiraju povećanjem kapitala, ali ne temeljnoga kapitala, već npr. pričuva pravne osobe, također se unose u ovaj stupac.

Za druge načine stjecanja dionica ili udjela u kapitalu (stvari, prava i licencije ili sl.) unosi se tržišna vrijednost uložene imovine (u nedostatku informacija, može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću).

U slučaju zamjene dužničkog odnosa vlasničkim (npr. pretvaranje kredita u udio u kapitalu), unosi se vrijednost duga koji se pretvara u temeljni kapital.

Neparticipirajuće povlaštene dionice treba izdvojiti od kupnje/prodaje običnih dionica/udjela u kapitalu i u stupac »način plaćanja« unijeti oznaku »P«.

Svaka prodaja udjela u kapitalu odnosno povlačenje inozemnoga kapitala unosi se s negativnim predznakom.

Vrsta vlasničkog ulaganja

Unosi se šifra koja odgovara vrsti vlasničkog ulaganja:

1 – osnivački ulog

2a – povećanje temeljnoga kapitala

2b – povećanje pričuva pravne osobe

3 – privatizacija (otkup udjela u kapitalu od Hrvatskog fonda za privatizaciju)

4 – preuzimanje udjela u kapitalu od drugih pravnih ili fizičkih osoba / prodaja udjela drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi

5 – ostalo.

Način plaćanja

Unosi se šifra načina plaćanja dionica odnosno udjela u kapitalu prema sljedećem šifrarniku

1 – uplata u novcu

3 – stvari

4 – prava i licencije

5 – zamjena dužničkog odnosa vlasničkim

7 – financijska imovina ili potraživanja

8 – pripajanja i spajanja

11 – prijenos nekretnine

12 – prijenos vlasništva bez naknade

P – neparticipirajuće povlaštene dionice

Prava koja proizlaze iz prava potraživanja inozemnog ulagača prema izvještajnom subjektu s osnova pozajmica ne označavaju se šifrom 4, nego 5.

Modalitet 7 – financijska imovina ili potraživanja. Podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela ustupanjem neke financijske imovine ili potraživanja kao npr. mjenice, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili sličnih potraživanja, U ovo ne spadaju pozajmice povezanih poduzeća, kao niti pretvaranje potraživanja u ulog.

Modalitet 11 – prijenos nekretnine. Ovdje se radi o unosu nekretnine u kapital poduzeća.

Modalitet 12 – prijenos vlasništva bez naknade obuhvaća stjecanje vlasničkih udjel bez naknade, ali obavezno u stupac »Tržišna vrijednost ulaganja« treba upisati tržišnu vrijednost ili knjigovodstvenu vrijednost prenesenih udjela!

Udio u temeljnom kapitalu

Ovo polje popunjava se samo za ulagače iz Šifrarnika A. Unosi se postotak udjela u temeljnom kapitalu izvještajnog subjekta koji je inozemni ulagač (nerezident) stekao prikazanom transakcijom. Ako je riječ o prodaji dionica odnosno udjela u kapitalu postotak se unosi s negativnim predznakom.

Napomena: Promjene pozicija kapitala u tablicama A.2. i/ili A.3. moraju biti koordinirane s podacima unesenima u Tablici A.1. Primjerice, transakcija upisana u Tablici A.1. u pravilu mora rezultirati promjenom neke pozicije kapitala u Tablici A.2. ili postotkom udjela inozemnoga kapitala u Tablici A.3. u odnosu na prethodno tromjesečje.

Tablica A.1. PORTFELJNA VLASNIČKA ULAGANJA IZ INOZEMSTVA

Portfelja vlasnička ulaganja se odnose na ulaganja kojima nerezident ostvaruje manje od 10 posto udjela u vlasništvu trgovačkog društva, a da istovremeno nije horizontalno povezano s izvještajnim subjektom.

Traženi podaci trebaju biti izraženi u tisućama kuna (npr. 12.000.000,00 kuna se upisuje kao 12.000,00), pri čemu je iznose u stranoj valuti potrebno konvertirati u kune koristeći srednji tečaj Hrvatske narodne banke na datum transakcije.

Šifra inozemnog ulagača

Unosi se šifra koja započinje slovom C iza kojeg slijedi šifra zemlje prema popisu iz Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa – Priloga 1. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095, dok se za EBRD koristi šifra 999 Primjerice za sve ulagače iz Njemačke upotrebljavat će se šifra C276.

Mjesec

U ovo polje upisuje se šesteroznamenkasta oznaka godine i mjeseca (npr. za siječanj 2012. godine unosi se šifra 201201) na koji se transakcija odnosi.

Tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu (u tisućama kuna).

U ovo polje unosi se tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu koji su pribavljeni ovom transakcijom. Podatak se unosi u tisućama kuna (npr. 12.000.000,00 kuna se upisuje kao 12.000,00).

Način plaćanja

Unosi se šifra načina plaćanja dionica odnosno udjela u kapitalu prema sljedećem šifrarniku:

1 – uplata u novcu

2 – maržni kredit (margin credit)

3 – stvari

4 – prava i licencije

5 – zamjena dužničkog odnosa vlasničkim

7 – financijska imovina ili potraživanja

8 – pripajanja i spajanja.

11 – prijenos nekretnine

12 – prijenos vlasništva bez naknade

P – neparticipirajuće povlaštene dionice

Prava koja proizlaze iz prava potraživanja inozemnog ulagača prema izvještajnom subjektu s osnova pozajmica ne označavaju se šifrom 4, nego 5.

Modalitet 7 – financijska imovina ili potraživanja. Podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela ustupanjem neke financijske imovine ili potraživanja kao npr. mjenice, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili sličnih potraživanja, U ovo ne spadaju pozajmice povezanih poduzeća, kao niti pretvaranje potraživanja u ulog.

Modalitet 11 – prijenos nekretnine Ovdje se radi o unosu nekretnine u kapital poduzeća.

Modalitet 12, prijenos vlasništva bez naknade obuhvaća stjecanje vlasničkih udjel bez naknade, ali obavezno u stupac »Tržišna vrijednost ulaganja« treba upisati tržišnu vrijednost ili knjigovodstvenu vrijednost prenesenih udjela

Tablica A.2. Stanje pozicija kapitala na kraju tromjesečja

Ova tablica se popunjava za izvještajne subjekte koji su popunili šifrarnik A, tj. imaju inozemnog vlasnika više od 10%, ili pak imaju ulaganje od strane inozemnog horizontalno povezanog društva.

U ovu se tablicu unose računovodstveni podaci poduzeća.

90) Upisani temeljni kapital (vlasnička glavnica) (u tisućama kuna)

U ovo se polje upisuje knjigovodstvena (nominalna) vrijednost bez premija na emitirane dionice.

901) Upisani temeljni kapital koji nije plaćen (u tisućama kuna)

U ovo se polje upisuje knjigovodstvena vrijednost potraživanja po upisanom, a neuplaćenom temeljnom kapitalu.

91) Premije na emitirane dionice (u tisućama kuna)

U ovo se polje upisuje razlika između nominalne i stvarne vrijednosti upisanoga temeljnog kapitala (ako su dionice/udjeli prodani stjecateljima po cijeni višoj/nižoj od nominalne)

92) Revalorizacijske pričuve (u tisućama kuna)

U ovo se polje unosi knjigovodstvena vrijednost na kraju izvještajnog tromjesečja.

93) Pričuve (u tisućama kuna)

Unosi se knjigovodstvena vrijednost svih pričuva koje nisu rezultat revalorizacije, na kraju izvještajnog tromjesečja. Za društva za osiguranje, ova pozicija NE uključuje tehničke pričuve.

94) Zadržani dobici ili preneseni gubitak (u tisućama kuna)

Ukupna zadržana dobit ili preneseni gubitak. Gubitak se unosi s negativnim predznakom.

95) Dobitak ili gubitak tekuće kalendarske godine (u tisućama kuna)

U ovo se polje unosi dobit ili gubitak tekućeg kalendarskog razdoblja, zaključno s posljednjim danom izvještajnog tromjesečja. Kalendarska razdoblja u smislu ovog obrasca su: 01. siječnja do 31. ožujka, 1. siječnja do 30. lipnja, 1. siječnja do 30. rujna, te 1. siječnja do 31.prosinca.

Gubitak se unosi s negativnim predznakom.

95a) Dobit ili gubitak tekuće godine koji je posljedica vrijednosnih usklađivanja (u tisućama kuna)

Ovo polje uključuje sljedeće pozicije računovodstvenog plana:

Dobici/gubici od revalorizacija zaliha (npr. otpisi); Revalorizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine; Revalorizacija financijske imovine i obveza (npr. otpisi dugova); Realizirani i nerealizirani kapitalni dobici/gubici; Tečajne razlike

9) Ukupni kapital (u tisućama kuna)

Ovo polje je zbroj pozicija od 90 do 95.

Tablica A.3. Distribucija inozemnog udjela u temeljnom kapitalu po zemljama, u postocima

Šifra zemlje inozemnog ulagača

Upisuje se prema popisu iz Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilogu 1. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095, dok se za EBRD koristi šifra 999. Primjerice, za ulagače iz Njemačke upisuje se 276.

Udjeli manji od 10%

Unosi se postotni udio u kapitalu (na dvije decimale) za zemlje iz kojih svaki od ulagača sudjeluje s manje od 10% u kapitalu (primjerice, ako imamo tri ulagača iz Njemačke koji imaju redom 2%, 3% i 6%, u ovaj se redak upisuje 11%).

Udjeli veći od 10%

Unosi se postotni udio u kapitalu (na dvije decimale) za zemlje iz kojih pojedini ulagač sudjeluje s više od 10% u kapitalu (primjerice, ako dva ulagača iz Njemačke imaju 15% odnosno 50% udjela u kapitalu, u ovaj se redak upisuje 65%).

Udjeli inozemnih horizontalno povezanih poduzeća

Unosi se postotni udio u kapitalu (na dvije decimale) za zemlje iz kojih pojedini inozemni ulagač sudjeluje s manje od 10% u kapitalu, a horizontalno su povezani s izvještajnim subjektom.

Tablica A.4. Raspored dobiti (gubitka) prethodne poslovne godine

Ova se tablica u pravilu popunjava jednapute godišnje u tromjesječju kad se donese odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu ili je ustanovljen gubitak po završnom računu.

1. Mjesec donošenja odluke

Unosi se mjesec u kojem je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu ili je ustanovljen gubitak po završnom računu.

2. Dobit prije oporezivanja (u tisućama kuna)

Unosi se ukupan iznos ostvarene dobiti/gubitka prije oporezivanja za prethodnu poslovnu godinu.

2.a. Dobit prije oporezivanja posljedica vrijednosnih usklađivanja (u tisućama kuna)

Uključuje sljedeće pozicije: Dobici/gubici od revalorizacija zaliha (npr. otpisi); Revalorizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine; Revalorizacija financijske imovine i obveza (npr. otpisi dugova); Realizirani i nerealizirani kapitalni dobici/gubici; Tečajne razlike

3. Dobit nakon oporezivanja (u tisućama kuna)

Unosi se dio dobiti/gubitka koji uvećava/umanjuje zadržanu dobit pravne osobe. Podaci se unose u tisućama kuna

4. Za raspodijeliti svim vlasnicima (u tisućama kuna)

Odnosi se na iznos prihoda od kapitala (dividendi ili udjela u dobiti) koji se po odluci o raspodjeli dobiti isplaćuje svim (ne samo inozemnim) vlasnicima. Ovaj iznos treba uključivati i sve unaprijed isplaćene prihode od kapitala koji su vezani uz ovu raspodjelu dobiti. U ovaj redak NE unose se prihodi od kapitala koji se isplaćuju na teret zadržane dobiti prethodnih razdoblja (ili pričuva), tome služi Tablica A.5. Podaci se unose u tisućama kuna

Tablica A.5. Isplate udjela u dobiti / dividendi i zadržane dobiti prethodnih razdoblja inozemnim ulagačima

Šifra inozemnog vlasnika

Unosi se šifra iz Šifrarnika A. (npr. A001, FA01, FB01), a za inozemne vlasnike (nerezidente) koji nisu u Šifrarniku, transakcije se iskazuju zbirno – unosi se šifra od slova C i šifre zemlje prema popisu iz Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilogu 1. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095, dok se za EBRD koristi šifra 999. Primjerice, za sve ulagače iz Njemačke koji se ne nalaze u Šifrarniku upotrebljavat će se šifra C276.

Mjesec

Unosi se mjesec jednog od događaja iz stupaca 3 ili 4.

Isplaćena dividenda/udio u dobiti (u tisućama kuna)

Unosi se iznos isplaćene dividende/udjela u dobiti koji se odnosi na inozemnog ulagača/ulagače

Isplaćena zadržana dobit prethodnih godina (u tisućama kuna)

Unosi se iznos koji se po odluci pravne osobe isplaćuje inozemnom ulagaču na teret zadržane dobiti prijašnjih godina ili pričuva pravne osobe (ne iz dobiti koja je ostvarena tijekom tekuće godine).

Tablica A.6. Stanje vlasničkih ulaganja u domaće pravne osobe

Popunjavaju samo subjekti u čijem kapitalu najmanje jedan nerezident sudjeluje s 10% ili više (upisan u Šifrarnik A. obrasca) i ako imaju najmanje 50% udjela u kapitalu najmanje jedne domaće pravne osobe!

Osim toga, ne popunjavaju je oni subjekti koji svoje udjele u kapitalu vrednuju prema metodi udjela! Ako se koriste metodom troška ulaganja, obvezno trebaju popuniti ovu tablicu!

1. Vrijednost vlasničkih ulaganja u domaće pravne osobe s 50% ili više udjela (u tisućama kuna)

Odnosi se na knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine koja proizlazi iz vlasničkih ulaganja u domaće pravne osobe u kojima izvještajni subjekt ima najmanje 50% udjela u kapitalu. Ako pravna osoba svoja ulaganja vodi po tržišnoj vrijednosti, treba ih takve unijeti. Ovu poziciju treba podijeliti na sljedeće dvije pozicije:

1a. Udjeli u kapitalu (dionice) u domaćim pravnim osobama s 50% ili više udjela u kapitalu (u tisućama kuna)

Upisuje se onaj dio vrijednosti pod 1. koji se odnosi samo na vrijednost dionica ili udjela u kapitalu, bez pripisivanja udjela u neraspoređenoj dobiti/gubitku.

1b. Neraspodijeljena dobit/gubitak u domaćim pravnim osobama s 50% ili više udjela u kapitalu (u tisućama kuna)

Unosi se onaj dio vrijednosti pod 1. koji se odnosi na neraspodijeljenu dobit/preneseni gubitak pravne osobe, a koji se po osnovi udjela u kapitalu pripisuje izvještajnom subjektu. Primjerice, ako neraspodijeljena dobit pravne osobe A na kraju izvještajnog tromjesečja iznosi 100 kuna, a izvještajni subjekt ima 50% udjela u kapitalu, onda u ovu rubriku treba upisati 50 (100 x 50% = 50)

Tablica NAPOMENA

U rubrici Napomena treba objasniti eventualne neuobičajene pojave koje utječu na popunjavanje obrasca, a za koje izvještajni subjekt ocjeni da ih treba dodatno pojasniti. Ova rubrika povezana je sa svim tablicama od A1. do A6.

Šifrarnik B. Inozemne pravne osobe u vlasništvu izvještajnog subjekta

U Šifrarnik B. upisuju se podaci o svim inozemnim pravnim osobama u kojima na kraju izvještajnog tromjesečja izvještajni subjekt ima 10% ili više udjela u kapitalu (izravna vlasnička ulaganja).

Izravna vlasnička ulaganja, horizontalna povezanost (fellow enterprises). Ovakav specifičan oblik izravnih vlasničkih ulaganja podrazumijeva ulaganja kod kojih izvještajni subjekt posjeduje manje od 10% udjela u kapitalu inozemne pravne osobe, koja je dio iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt i imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« nerezidenta ili je ta inozemna pravna osoba dio grupe poduzeća izvještajnog subjekta ili imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« rezidenta. U ovom smislu grupu poduzeća čine pravne osobe nad kojima izravno ili neizravno upravljanje obavlja jedinstvena pravna ili fizička osoba.

Šifra inozemne pravne osobe. Navedenim šiframa se treba koristiti u Tablici B.1. ovog obrasca kako bi se transakcije mogle pripisati odgovarajućoj pravnoj osobi u Šifrarniku B.

Svim inozemnim pravnim osobama u kojima izvještajni subjekt posjeduje 10% ili više udjela u vlasništvu, dodjeljuje se šifra B iza koje slijedi troznamenkasta brojčana oznaka (npr. B001). Jednom dodijeljena šifra veže se uz istog subjekta. Ukoliko se pojavi novi inozemni ulagač, dodjeljuje mu se nova šifra. U slučaju da postoje više od dva ulagača, tablicu treba proširiti koristeći se novim šiframa (B002, B003...).

Šifra inozemnog horizontalno povezanog poduzeća. Ukoliko je inozemno trgovačko društvo u kojem izvještajni subjekt posjeduje manje od 10%, dio iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt i imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« nerezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FA iza koje slijedi dvoznamenkasta brojčana oznaka, počevši s FA01 (horizontalno povezano poduzeće, eng.»fellow enterprise»). Također, kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova šifra!

Ukoliko je inozemno trgovačko društvo u kojem izvještajni subjekt posjeduje manje od 10%, dio grupe poduzeća izvještajnog subjekta ili imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« rezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FB iza koje slijedi dvoznamenkasta brojčana oznaka, počevši s FB01 (horizontalno povezano poduzeće, eng. «fellow enterprise»). Također, kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova šifra!

Zemlja inozemne pravne osobe. Unosi se troznamenkasta šifra zemlje u kojoj inozemna pravna osoba ima sjedište, prema popisu šifara zemalja objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilogu 1. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095. Za EBRD se koristi posebna šifra zemlje 999.

Naziv i sjedište inozemne pravne osobe.

Unosi se točan naziv i sjedište inozemne pravne osobe ne koristeći specijalne znakove (poput &).

Djelatnost inozemne pravne osobe

Unosi se NACE Rev.2 (National Classification of Economic Activities), šifra djelatnosti inozemnog ulagača od četiri znamenke. Šifra djelatnosti NACE Rev.2 odgovara šifri djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD 2007) koja se upotrebljava u Republici Hrvatskoj.

Postotak udjela u kapitalu

Unosi se postotak udjela izvještajnog subjekta u kapitalu inozemne pravne osobe nakon zadnje prijavljene transakcije.

Šifrarnik B.B. Inozemne pravne osobe u kojima je posredno ostvaren udio u kapitalu

U ovu tablicu upisuju se podaci o svim inozemnim pravnim osobama u kojima izvještajni subjekt udio u kapitalu ostvaruje posredno. Ovakav odnos ostvaruje se preko inozemnih pravnih osoba u kojima je neposredno ostvaren udio u kapitalu veći od 10% (upisane u Šifrarnik B.), a koje u kapitalu neke druge pravne osobe sudjeluju s 50% ili više i tako do razine dok god vrijedi da je zadovoljen odnos od minimalno 50% vlasništva u sljedećoj pravnoj osobi.

Šifra inozemne pravne osobe

Unosi se šifra iz Šifrarnika B koja u kapitalu neke druge pravne osobe sudjeluje s 50% ili više.

Polja Razina1 – Razina5

Unosi se na način opisan u Primjeru 1.

Zemlja inozemne pravne osobe

Unosi se troznamenkasta šifra zemlje u kojoj inozemna pravna osoba ima sjedište, prema popisu šifara zemalja objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilogu 1. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095.

Naziv i sjedište inozemne pravne osobe

Unosi se točan naziv i sjedište inozemne pravne osobe

Postotak udjela u kapitalu

Unosi se postotni udio koji inozemna pravna osoba iz Šifrarnika B. ostvaruje u svakoj pojedinoj pravnoj osobi iz Šifrarnika B.B. Primjerice, za pravne osobe šifrirane s B001-1 i B001-2 unose se udjeli u kapitalu koje je B001 ostvario u B001-1 i B001-2.

Primjer 1

Izvještajni subjekt preko pravne osobe Alfa šifrirane s B001 u Šifrarniku B ostvaruje posredni udio u kapitalu u tri inozemne pravne osobe.

Pravna osoba Alfa GmbH ima 50% udjela u kapitalu austrijske pravne osobe Beta, 80% udjela u talijanskoj pravnoj osobi Gama i 35% u belgijskoj pravnoj osobi Delta (što se, budući da ne prelazi 50%, ne smatra posrednim ulaganjem pa se unosi u tablicu).

Pravna osoba Beta ima 100% udjela u kapitalu austrijske pravne osobe Ipsilon i 75% udjela u kapitalu Njemačke pravne osobe Omega.

Talijanska pravna osoba Gama ima 25% udjela u talijanskoj pravnoj osobi Epsilon (što se, budući da ne prelazi 50%, ne smatra posrednim ulaganjem).

U Šifrarnik B.B. upisuju se samo Beta, Gama, Ipsilon i Omega jer u njima Alfa GmbH ostvaruje posredno udio u kapitalu.

Šifrarnik B.B. izgleda ovako:

Tablica B.1. IZRAVNA VLASNIČKA ULAGANJA U INOZEMSTVO

Vlasnička ulaganja se, dijele na izravna i portfeljna vlasnička ulaganja.

Izravna vlasnička ulaganja koja se unose u ovu tablicu odnose se na ulaganja kojima rezident ostvaruje 10%ili više udjela u vlasništvu inozemnog trgovačkog društva.

Izravnim ulaganjima u inozemstvo smatraju se i ulaganja manja od 10%, kada je inozemna pravna osoba:

a) član iste grupe* kao i izvještajni subjekt i imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« nerezidenta (horizontalno povezano poduzeće, eng. fellow enterprise, šifra FA)

b) član grupe* poduzeća izvještajnog subjekta ili imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« rezidenta (horizontalno povezano poduzeće, eng. fellow enterprise, šifra FB)

c) izravni ulagač u izvještajni subjekt (posjeduje više od 10% udjela u vlasništvu izvještajnog subjekta, naveden u Šifrarniku A), dakle, radi se o »obrnutom ulaganju«, eng. reverse investment.

*U ovom smislu grupu čine pravne osobe nad kojima izravno ili neizravno upravljanje obavlja jedinstvena pravna ili fizička osoba.

Traženi podaci trebaju biti izraženi u tisućama kuna (npr. 12.000.000,00 kuna se upisuje kao 12.000,00), pri čemu je iznose u stranoj valuti potrebno konvertirati u kune koristeći srednji tečaj Hrvatske narodne banke na datum transakcije ili po tečaju na zadnji dan izvještajnog tromjesečja za iskazivanje stanja na kraju tromjesečja.

Treba napomenuti da je tablica koncipirana na način da razlike konačnog i početnog stanja moraju biti objašnjene u ostalim stupcima u tablici, koja su smještena između stupaca konačnog i početnog stanja. Drugim riječima, sljedeća jednakost mora biti zadovoljena:

Novo stanje (11) = početno stanje (3) + transakcije (4) + novoostvarena dobit/gubitak (5) – potraživanja za izglasanu dividendu (6) – potraživanja za izglasanu isplatu zadržane dobiti (7) + tečajne prilagodbe (8) + cjenovne prilagodbe (9) + prilagodbe zbog reklasifikacija (10).

U zagradama su navedeni brojevi stupaca. Stupci 13 i 14 ne utječu na konačni rezultat.

Šifra inozemne pravne osobe

Unosi se šifra iz Šifrarnika B. (npr. B001, FA01 ili FB01) koja označava inozemnu pravnu osobu za koju se podaci prikazuju.

Ukoliko izvještajni subjekt posjeduje manje od 10% udjela u vlasništvu inozemne pravne osobe koja je navedena u šifrarniku A, (inozemna pravna osoba koja posjeduje više od 10% udjela u vlasništvu izvještajnog subjekta), radi se o »obrnutom ulaganju« te ga se upisuje sa šifrom iz Šifrarnika A u tablicu B1.

ISIN oznaka

ISIN oznaka je jedinstvena međunarodna oznaka vrijednosnog papira. Unosi se samo ako je dionici dodijeljena ISIN oznaka.

Početno stanje

Unosi se vrijednost stanja ulaganja na početku tromjesečja. Ova vrijednost mora odgovarati konačnom stanju na kraju prethodnog kvartala! (stupac 11 prethodnog kvartala).

Transakcija Unosi se tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu koji su pribavljeni ovom transakcijom. Ako su uplaćeni u novcu, pod tržišnom vrijednošću podrazumijeva se uplaćeni iznos.

Transakcije koje rezultiraju povećanjem kapitala, a ne povećavaju temeljni kapital, već npr. pričuve pravne osobe, također se unose u ovaj stupac.

Za druge načine stjecanja dionica/udjela u kapitalu (stvari, prava i licencije ili sl.) unosi se tržišna vrijednost uloženog sredstva. U nedostatku informacija kao tržišnom vrijednošću nefinancijskog sredstva može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću.

U slučaju zamjene dužničkog odnosa vlasničkim (npr. pretvaranje kredita u udio u kapitalu), unosi se vrijednost duga koji se pretvara u temeljni kapital.

Svaka prodaja udjela u kapitalu odnosno povlačenje inozemnoga kapitala, unosi se s negativnim predznakom.

Novoostvarena dobit/gubitak koja na osnovi udjela u kapitalu pripada izvještajnom subjektu

Unosi se vrijednost novoostvarene, a neisplaćene dobiti/gubitka inozemnih pravnih osoba u tom u izvještajnom tromjesečju koja se na osnovi udjela u kapitalu odnosi na izvještajni subjekt. Drugim riječima, to je razlika stanja pozicija dobiti u odnosu na prethodno tromjesečje, od kojih, međutim, treba izdvojiti razlike koje su posljedica promjene tečaja. Drugim riječima, razliku stanja treba izračunati u originalnoj valuti zemlje sjedišta inozemne pravne osobe, a onda primijeniti srednji tečaj HNB-a na posljednji dan izvještajnog tromjesečja, kako bi se izolirale tečajne razlike.

Primjerice, stanje pozicija dobiti njemačke pravne osobe Alfa GmbH u kojoj izvještajni subjekt ima 80% udjela u 2014Q1 je 100.000 eura, a u 2014Q2 150.000 eura. Pozicija »novoostvarena dobit/gubitak« za 2014Q2 računa se na sljedeći način:

150.000 EUR – 100.000 EUR = 50.000 EUR x 80% = 40.000 EUR. Na ovaj se iznos primjenjuje srednji tečaj HNB-a na posljednji dan izvještajnog tromjesečja. Pretpostavimo da je tečaj 7,5 HRK/EUR – u tom slučaju iznos koji treba upisati je 300.000 kuna (40 x 7,5) odnosno 300. Ovdje podrazumijevamo da je stanje dobiti na 2014Q2 već umanjeno za eventualno nastala potraživanja za izglasane dividende/ isplate zadržane dobiti prethodnih razdoblja. Ako to okrenemo s druge strane, stanje dobiti/gubitka (stupac 11b) u izvještajnom tromjesečju trebalo bi, u stranoj valuti, odgovarati zbroju stanja dobiti/gubitka (stupac 11b) prethodnog kvartala i novoostvarene dobiti/gubitka (stupac 7) tekućeg kvartala, umanjeno za eventualno nastala potraživanja za izglasane dividende/ isplate zadržane dobiti prethodnih razdoblja. Na ovaj se iznos primjenjuje srednji tečaj HNB-a na posljednji dan izvještajnog tromjesečja.

Osim tečajnih razlika, ovaj iznos dobiti/gubitka trebao bi isključivati eventualne revalorizacije kao npr. revalorizacija zaliha (npr. otpisi), revalorizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, revalorizacija financijske imovine i obveza (npr. otpisi dugova), realizirane i nerealizirane kapitalne dobiti/gubici i sl. Eventualne revalorizacije trebalo bi uključiti u stupac 9 – Cjenovne prilagodbe!

Potraživanja za izglasanu dividendu

Unosi se iznos potraživanja za dividendu koja će na temelju odluke o raspodjeli biti isplaćena izvještajnom subjektu. Npr. ako pravna osoba iz inozemstva izglasa dividende u iznosu od 100 EUR, a izvještajni subjekt sudjeluje u kapitalu s 50%, tada se na njega odnosi 50 EUR (1000 x 50/100=50). Na ovaj se iznos primjenjuje srednji tečaj HNB-a na posljednji dan izvještajnog tromjesečja.

Potraživanja za izglasanu isplatu zadržane dobiti prethodnih razdoblja

Unosi se iznos potraživanja za isplatu zadržane dobiti prethodnih razdoblja koja će na temelju odluke o raspodjeli biti isplaćena izvještajnom subjektu. Na ovaj se iznos primjenjuje srednji tečaj HNB-a na posljednji dan izvještajnog tromjesečja.

Tečajna prilagodba

Unosi se razlika konačnog i početnog stanja koja nije rezultat transakcija niti drugih prilagodbi već je posljedica promjene odnosa tečaja inozemne i domaće valute.

Primjer.

Prikazano je početno stanje od 750 tis HRK (100 tis EUR, na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan prethodnog izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,5 HRK/EUR). Pretpostavimo da novih transakcija nije bilo, a tečaj je na posljednji dan tekućeg izvještajnog tromjesečja 7,6 HRK/EUR. Sada je prikazano stanje ulaganja jednako 760 tis HRK. Iznos koji se upisuje u stupac 9 kao tečajna prilagodba računa se kao: 100 x (7,6 – 7,5) = 10, odnosno čini razliku stanja zbog promjene tečaja. U slučaju da je tečaj na posljednji dan tekućeg izvještajnog tromjesečja 7,4 HRK/EUR: 100 x (7,4 – 7,5) = – 10 odnosno tečajna prilagodba je jednaka -10.

Cjenovna prilagodba

Unosi se razlika u odnosu na početno stanje koja je posljedica promjene tržišne vrijednosti ulaganja. Primjenjuje se za ulaganja koja je moguće tržišno vrednovati, odnosno za koja postoji tržišna cijena. Za ulaganja koja se prikazuju temeljem knjigovodstvenog vrednovanja, cjenovna prilagodba može nastati zbog revalorizacije ulaganja! U tom slučaju, razlika dva stanja koja nije objašnjena transakcijama niti drugim prilagodbama prikazuje se kao cjenovna prilagodba.

Primjer.

Prikazano je početno stanje od 750 tis HRK (100 tis EUR, na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan prethodnog izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,5 HRK/EUR). Pretpostavimo da novih transakcija nije bilo, ali je zbog određenih tržišnih kretanja došlo do promjene vrijednosti ulaganja odnosno cijene dionica/vlasničkih udjela. Uzmimo da su tržišna kretanja bila povoljna te je vrijednost ulaganja (cijena dionice/vlasničkog udjela) porasla za 10%. Drugim riječima:

100.000 EUR x 1,1 = 110.000 EUR

pa je cjenovna prilagodba jednaka:

110.000 EUR – 100.000 EUR = 10.000 EUR

Ovaj iznos u kunama se prikazuje uz primjenu tečaja na prvi dan izvještajnog tromjesečja (7,5):

10.000 EUR x 7,5 = 75.000 HRK

Međutim, ovdje zbog promjene tečaja imamo i tečajne prilagodbe koje se računaju:

(7,6-7,5) X 110.000 EUR = 11.000 HRK

Konačno stanje iznosi:

110.000 EUR x 7,6 = 836.000 HRK

Razlika u odnosu na početno stanje iznosi:

836.000 – 750.000 = 86.000 HRK

što predstavlja prilagodbe cijena i tečaja, od čega su prilagodbe cijena 75.000 HRK, a tečaja 11.000 HRK

Prilagodba zbog reklasifikacije

Unose se prilagodbe koje su rezultat promjene stanja ulaganja zbog reklasifikacije ulaganja iz portfeljnog u izravno ili obrnuto. Drugim riječima, ulaganje koje je u jednom tromjesečju donosilo manje od 10%, a u drugom više od 10% udjela u vlasništvu treba u prvom tromjesečju prikazivati kao portfeljno, a u drugom kao izravno. Neusklađenosti koje proizlaze iz razlike dva stanja u tom slučaju treba prikazivati kao prilagodbe zbog reklasifikacije.

Prilagodbe u ovom slučaju predstavljaju razliku između stanja na kraju izvještajnog i prethodnog tromjesečja, koja nije rezultat niti transakcija, niti tečajnih prilagodbi, niti promjene cijena dionica već isključivo reklasifikacije ulaganja.

Primjer.

Na kraju prethodnog tromjesečja inozemni investitor posjedovao je 20% udjela u temeljnom kapitalu inozemnog trgovačkog društva (izravni ulagač), jednake nominalne i tržišne vrijednosti 100 tis EUR. U tijeku izvještajnog tromjesečja prodao je 11% za 50 tis EUR pa je tako postao portfeljni ulagač s 9% udjela u temeljnom kapitalu. Pretpostavimo da je tržišna vrijednost tog udjela na kraju izvještajnog mjeseca 50 tis EUR.

U ovom slučaju, u tekućem tromjesečju prikazujemo početno stanje (stupac 3 u tablici B.1. IZRAVNA ULAGANJA) od 750 tis HRK (100 tis EUR, na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan prethodnog izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,5 HRK/EUR), dok je u tablici B.1. PORTFELJNA ULAGANJA početno stanje (stupac 4) nula. Novom transakcijom prodaje udjela, ulaganje postaje portfeljno pa je na kraju tromjesečja stanje izravnih ulaganja nula (stupac 11 tablice B.1. IZRAVNA ULAGANJA), dok je stanje portfeljnih ulaganja (stupac 9 tablice B.1. PORTFELJNA ULAGANJA) 380 tis HRK (50 tis EUR na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan tekućeg izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,6 HRK/EUR). U tom slučaju razlika u odnosu na početno stanje iznosi + 50 tis EUR za portfeljna i – 50 tis EUR za izravna ulaganja što je posljedica reklasifikacije ulaganja iz izravnog u portfeljno pa je treba prikazati kao prilagodbu reklasifikacije. Ovaj iznos u kunama se prikazuje uz primjenu tečaja na prvi dan izvještajnog tromjesečja (7,5):

50.000 x 7,5 = 375.000 HRK

Prilagodbe tečaja računaju se na isti način kako je već prikazano.

Novo stanje

Unosi se stanje izravnih vlasničkih ulaganja u pravnu osobu iz stupca 1 na kraju izvještajnog tromjesečja.

Konkretno, riječ je o ulaganjima u pravne osobe koje su navedene u Šifrarniku B/A.

Treba unijeti tržišnu vrijednost dionica/udjela u kapitalu koje izvještajni subjektposjeduje na kraju izvještajnog tromjesečja.

Ako ne postoji tržišna vrijednost, treba unijeti zbroj pozicija 11.a. i 11.b. Na ovaj se iznos primjenjuje srednji tečaj HNB-a na posljednji dan izvještajnog tromjesečja.

Napomena. Mora biti zadovoljena sljedeća jednakost:

Novo stanje (11) = početno stanje (3) + transakcije (4) + novoostvarena dobit/gubitak (5) – potraživanja za izglasanu dividendu (6) – potraživanja za izglasanu isplatu zadržane dobiti (7) + tečajne prilagodbe (8) + cjenovne prilagodbe (9) + prilagodbe zbog reklasifikacija (10).

U zagradama su navedeni brojevi stupaca. Stupci 13 i 14 ne utječu na konačni rezultat. Knjigovodstvena vrijednost dionica/udjela u kapitalu koji pripadaju izvještajnom subjektu

Unosi se knjigovodstvena vrijednost dionica/udjela u kapitalu pravnih osoba u kojima izvještajni subjekt ima najmanje 10% udjela u kapitalu(ili manje od 10%, a ukoliko je navedena pravna osoba istovremeno izravni ulagač u izvještajni subjekt (posjeduje više od 10% udjela u vlasništvu izvještajnog subjekta, šifra iz Šifrarnika A) ili ukoliko je ta pravna osoba član iste grupe kao i izvještajni subjekt i imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« nerezidenta (šifra FA) ili ukoliko je ta pravna osoba član grupe poduzeća izvještajnog subjekta ili imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« rezidenta. (šifra FB). Ako izvještajni subjekt ovakva ulaganja vrednuje prema metodi udjela, ova bi pozicija trebala uključivati i neraspodijeljenu dobit koja mu se pripisuje s osnove sudjelovanja u kapitalu, pa u tom slučaju NE SMIJE popunjavati poziciju 11.b. jer je ona već obuhvaćena u ovoj rubrici!

Ako izvještajni subjekt ovakva ulaganja vrednuje prema metodi troška ulaganja, ova pozicija uključuje samo ulaganja u kapital, bez neraspodijeljene dobiti koja bi mu se trebala pripisati s osnove sudjelovanja u vlasništvu. U tom slučaju OBVEZNO treba popuniti poziciju 11.b.

Primjerice, ako izvještajni subjekt u nekoj inozemnoj pravnoj osobi iz Šifrarnika B. ima 50% udjela u kapitalu, a ova pravna osoba na kraju izvještajnog tromjesečja ima poziciju ostvarene dobiti (zadržane dobiti prethodnih razdoblja i tekuće dobiti) jednaku protuvrijednosti od 100.000 kuna, tada se u ovu rubriku upisuje 50. (100 x 50% = 50).

Ako inozemna pravna osoba iz Šifrarnika B. ima udio od 50% ili više u kapitalu drugih inozemnih pravnih osoba (iz Šifrarnika B.B.), od inozemne pravne osobe iz Šifrarnika B. očekuje se da sastavlja konsolidirana financijska izvješća koja bi uključivala dobit/gubitak za cijelu grupu. Prema tome, neraspodijeljena dobit/gubitak koja se upisuje u ovaj stupac mora se odnositi na neraspodijeljenu dobit/gubitak cijele grupe iz njihove konsolidirane bilance!

Ove pozicije popunjavaju se za sve pravne osobe iz Šifrarnika B. na kraju svakoga izvještajnog tromjesečja.

Knjigovodstveno stanje neraspodijeljene dobiti/gubitka koja na osnovi udjela u kapitalu pripada izvještajnom subjektu.

Popunjavaju samo izvještajni subjekti koji ulaganja vrednuju prema metodi troška ulaganja!

Unosi se vrijednost neraspodijeljene dobiti/prenesenog gubitka koji se na osnovi udjela u kapitalu pripisuje izvještajnom subjektu. Primjerice, ako izvještajni subjekt u nekoj inozemnoj pravnoj osobi iz Šifrarnika B. ima 50% udjela u kapitalu, a ova pravna osoba na kraju izvještajnog tromjesečja ima poziciju ostvarene dobiti (zadržane dobiti prethodnih razdoblja i tekuće dobiti) jednaku protuvrijednosti od 100.000 kuna, tada se u ovu rubriku upisuje 50. (100 x 50% = 50).

Ako inozemna pravna osoba iz Šifrarnika B. ima udio od 50% ili više u kapitalu drugih inozemnih pravnih osoba (iz Šifrarnika B.B.), od inozemne pravne osobe iz Šifrarnika B. očekuje se da sastavlja konsolidirana financijska izvješća koja bi uključivala dobit/gubitak za cijelu grupu. Prema tome, neraspodijeljena dobit/gubitak koja se upisuje u ovaj stupac mora se odnositi na neraspodijeljenu dobit/gubitak cijele grupe iz njihove konsolidirane bilance!

Budući da se radi o neraspodijeljenoj dobiti, u trenutku izglasavanja dividendi ili zadržane dobiti, ovaj iznos se treba umanjiti za iznos izglasane dividende/izglasane isplate zadržane dobiti tj. za iznos naveden na poziciji Potraživanja za izglasanu dividendu (stupac 6) / Potraživanja za izglasanu isplatu zadržane dobiti (stupac 7).

Ove pozicije popunjavaju se za sve pravne osobe iz Šifrarnika B. (na razini zemlje) na kraju svakoga izvještajnog tromjesečja!

Primjer

Izvještajni subjekt ima 80% udjela u kapitalu pravne osobe Alfa GmbH iz Njemačke (knjigovodstvena vrijednost ulaganja je 100.000 EUR). Šifranik B. izgleda ovako:

Pravna osoba Alfa GmbH ima 50% udjela u kapitalu austrijske pravne osobe Beta, 80% udjela u talijanskoj pravnoj osobi Gama i 35% u belgijskoj pravnoj osobi Delta. U Šifrarnik B.B. upisuju se samo Beta i Gama jer u njima Alfa ima 50% ili više udjela u kapitalu!

Šifrarnik B.B. izgleda ovako:

Na kraju prvog tromjesečja 2014. pozicija zadržane dobiti za pravnu osobu Alfa GmbH iznosi 10.000 EUR, a pozicija dobiti tekuće godine 5000 EUR. Ovo su podaci iz konsolidirane bilance koja uključuje i pravne osobe Beta odnosno Gama (ne i Delta). Pretpostavimo da ne postoji tržišna vrijednost za udjele u kapitalu pravne osobe Alfa d.d. i da je srednji tečaj HNB-a za euro na posljednji dan izvještajnog tromjesečja 7,5 HRK/EUR.

Ako izvještajni subjekt svoje udjele vrednuje prema metodi troška ulaganja, tablica B.1. IZRAVNA ULAGANJA. bez svih stupaca treba izgledati ovako:

Stupac 11 u nedostatku tržišne vrijednosti zbraja pozicije stupaca 11.a. i 11.b. U stupac 11.a. unosi se knjigovodstvena vrijednost udjela u kapitalu, a to je 750.000 kuna (100.000 EUR). U stupac 11.b. unosi se knjigovodstvena vrijednost pozicija dobiti koji se u skladu s udjelom u kaptalu odnosi na izvještajni subjekt: 10.000 EUR zadržane dobiti plus 5.000 dobiti tekućeg razdoblja = 15.000 EUR x 80% = 12.000 EUR, što se odnosi na izvještajni subjekt. Pretvaranjem u kune po tečaju od 7,5 HRK/EUR to iznosi 90.000 kuna.

Ako izvještajni subjekt svoje udjele vrednuje prema metodi udjela, tablica B.1. IZRAVNA ULAGANJA, bez svih stupaca,. treba izgledati ovako:

Stanje udjela u vlasništvu (%)

Unosi se postotak udjela (na dvije decimale) izvještajnog subjekta u kapitalu inozemne pravne osobe nakon zadnje prijavljene transakcije. Unosi se samo za inozemne pravne osobe u kojima izvještajni subjekt ima najmanje 10% udjela u kapitalu.

Naplaćena dividenda

Unosi se stvarno primljeni iznos dividendi/udjela u dobiti koji je izvještajni subjekt primio od inozemne pravne osobe iz stupca 1.

Naplaćena zadržana dobit

Unosi se eventualna isplata zadržane dobiti prethodnih godina koju je izvještajnom subjektu isplatila inozemna pravna osoba iz stupca 1.

Tablica B.1. PORTFELJNA VLASNIČKA ULAGANJA U INOZEMSTVO

Portfeljna vlasnička ulaganja koja se unose u ovu tablicu odnose se na ulaganja kojima rezident nakon ostvarene transakcije posjeduje manje od 10%udjela u vlasništvu inozemnog trgovačkog društva koje istovremeno nije horizontalno povezano s izvještajnim subjektom.

Treba napomenuti da je tablica koncipirana na način da razlike konačnog i početnog stanja moraju biti objašnjene u ostalim stupcima u tablici, koja su smještena između stupaca konačnog i početnog stanja. Drugim riječima, sljedeća jednakost mora biti zadovoljena:

Novo stanje (8) = početno stanje (3) + transakcije (4) + tečajne prilagodbe (5) + cjenovne prilagodbe (6) + prilagodbe zbog reklasifikacija (7).

U zagradama su navedeni brojevi stupaca. Stupac 9 ne utječe na konačni rezultat.

Šifra inozemne pravne osobe

Unosi se šifra od slova C i šifre zemlje prema popisu iz Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilogu 1. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095, dok se za EBRD koristi šifra 999. Primjerice za sve trgovačka društva iz Njemačke unosit će se šifra C276.

ISIN

ISIN oznaka je jedinstvena međunarodna oznaka vrijednosnog papira. Unosi se samo ako je dionici dodijeljena ISIN oznaka.

Početno stanje

Unosi se vrijednost stanja ulaganja na početku tromjesečja. Ova vrijednost mora odgovarati konačnom stanju na kraju prethodnog kvartala! (stupac 8 prethodnog kvartala).

Transakcija

Unosi se tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu koji su pribavljeni ovom transakcijom. Ako su uplaćeni u novcu, pod tržišnom vrijednošću podrazumijeva se uplaćeni iznos.

Transakcije koje rezultiraju povećanjem kapitala, a ne povećavaju temeljni kapital, već npr. pričuve pravne osobe, također se unose u ovaj stupac.

Za druge načine stjecanja dionica/udjela u kapitalu (stvari, prava i licencije ili sl.) unosi se tržišna vrijednost uloženog sredstva. U nedostatku informacija kao tržišnom vrijednošću nefinancijskog sredstva može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću.

U slučaju zamjene dužničkog odnosa vlasničkim (npr. pretvaranje kredita u udio u kapitalu), unosi se vrijednost duga koji se pretvara u temeljni kapital.

Svaka prodaja udjela u kapitalu odnosno povlačenje inozemnoga kapital, unosi se s negativnim predznakom. Napomena: Za inozemne pravne osobe u kojima izvještajni subjekt ima manje od 10% dionica ili udjela u kapitalu, a s kojima nije horizontalno povezan, nije potrebno prijavljivati svaku transakciju pojedinačno, već zbirno, na razini mjeseca i ISIN koda. Primjerice, ako je pravna osoba u jednom mjesecu kupila dionice ili udjele u kapitalu s istim ISIN kodom, može zbrojiti sve te transakcije i prikazati ih zbirno, za taj mjesec i taj ISIN kod.

Tečajna prilagodba

Unosi se razlika u odnosu na početno stanje koja je posljedica tečajne prilagodbe.

Primjer.

Prikazano je početno stanje od 750 tis HRK (100 tis EUR, na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan prethodnog izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,5 HRK/EUR). Pretpostavimo da novih transakcija nije bilo, a tečaj je na posljednji dan tekućeg izvještajnog tromjesečja 7,6 HRK/EUR. Sada je prikazano stanje ulaganja jednako 760 tis HRK. Iznos koji se upisuje u stupac 6 kao tečajna prilagodba računa se kao: 100 x (7,6 – 7,5) = 10, odnosno čini razliku stanja zbog promjene tečaja. U slučaju da je tečaj na posljednji dan tekućeg izvještajnog tromjesečja 7,4 HRK/EUR: 100 x (7,4 – 7,5) = – 10 odnosno tečajna prilagodba je jednaka -10.

Cjenovna prilagodba

Unosi se razlika u odnosu na početno stanje koja je posljedica promjene tržišne vrijednosti ulaganja.

Primjer.

Prikazano je početno stanje od 750 tis HRK (100 tis EUR, na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan prethodnog izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,5 HRK/EUR). Pretpostavimo da novih transakcija nije bilo, ali je zbog određenih tržišnih kretanja došlo do promjene vrijednosti ulaganja odnosno cijene dionica/vlasničkih udjela. Uzmimo da su tržišna kretanja bila povoljna te je vrijednost ulaganja (cijena dionice/vlasničkog udjela) porasla za 10%. Drugim riječima:

100.000 EUR x 1,1 = 110.000 EUR

pa je cjenovna prilagodba jednaka:

110.000 EUR – 100.000 EUR = 10.000 EUR

Ovaj iznos u kunama se prikazuje uz primjenu tečaja na prvi dan izvještajnog tromjesečja (7,5):

10.000 EUR x 7,5 = 75.000 HRK

Međutim, ovdje zbog promjene tečaja imamo i tečajne prilagodbe koje se računaju:

(7,6-7,5) x 110.000 EUR = 11.000 HRK

Konačno stanje iznosi:

110.000 EUR x 7,6 = 836.000 HRK

Razlika u odnosu na početno stanje iznosi:

836.000 – 750.000 = 86.000 HRK

što predstavlja prilagodbe cijena i tečaja, od čega su prilagodbe cijena 75.000 HRK, a tečaja 11.000 HRK

Prilagodba zbog reklasifikacije

Unose se prilagodbe koje su rezultat promjene stanja ulaganja zbog reklasifikacije ulaganja iz portfeljnog u izravno ili obrnuto. Drugim riječima, ulaganje koje je u jednom tromjesečju bilo ispod 10%, a u drugom iznad 10% udjela u vlasništvu treba u prvom tromjesečju prikazivati kao portfeljno, a u drugom kao izravno. Neusklađenosti koje proizlaze iz razlike dva stanja u tom slučaju treba prikazivati kao prilagodbe zbog reklasifikacije.

Prilagodbe u ovom slučaju predstavljaju razliku između stanja na kraju izvještajnog i prethodnog tromjesečja, koja nije rezultat niti transakcija nit promjene cijena dionica ili tečaja već isključivo reklasifikacije ulaganja.

Primjer.

Na kraju prethodnog tromjesečja inozemni investitor posjedovao je 20% udjela u temeljnom kapitalu inozemnog trgovačkog društva (izravni ulagač), jednake nominalne i tržišne vrijednosti 100 tis EUR. U tijeku izvještajnog tromjesečja prodao je 11% za 50 tis EUR pa je tako postao portfeljni ulagač s 9% udjela u temeljnom kapitalu. Pretpostavimo da je tržišna vrijednost tog udjela na kraju izvještajnog mjeseca 50 tis EUR.

U ovom slučaju, u tekućem tromjesečju prikazujemo početno stanje (stupac 3 u tablici B.1. IZRAVNA ULAGANJA) od 750 tis HRK (100 tis EUR, na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan prethodnog izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,5 HRK/EUR), dok je u tablici B.1. PORTFELJNA ULAGANJA početno stanje (stupac 3) nula. Novom transakcijom prodaje udjela, ulaganje postaje portfeljno pa je na kraju tromjesečja stanje izravnih ulaganja nula (stupac 11 tablice B.1. IZRAVNA ULAGANJA), dok je stanje portfeljnih ulaganja (stupac 8 tablice B.1. PORTFELJNA ULAGANJA) 380 tis HRK (50 tis EUR na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan tekućeg izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,6 HRK/EUR). U tom slučaju razlika u odnosu na početno stanje iznosi + 50 tis EUR za portfeljna i – 50 tis EUR za izravna ulaganja što je posljedica reklasifikacije ulaganja iz izravnog u portfeljno pa je treba prikazati kao prilagodbu reklasifikacije. Ovaj iznos u kunama se prikazuje uz primjenu tečaja na prvi dan izvještajnog tromjesečja (7,5):

50.000 x 7,5 = 375.000 HRK. Prilagodbe tečaja računaju se na isti način kako je već prikazano.

Novo stanje

Treba unijeti tržišnu vrijednost dionica/udjela u kapitalu koje izvještajni subjekt ima na kraju izvještajnog tromjesečja.

Treba napomenuti da je tablica koncipirana na način da razlike konačnog i početnog stanja moraju biti objašnjene u ostalim stupcima u tablici, koja su smještena između stupaca konačnog i početnog stanja. Drugim riječima, sljedeća jednakost mora biti zadovoljena:

Novo stanje (8) = početno stanje (3) + transakcije (4) + tečajne prilagodbe (5) + cjenovne prilagodbe (6) + prilagodbe zbog reklasifikacija (7).

U zagradama su navedeni brojevi stupaca. Stupac 9 ne utječe na konačni rezultat.

Naplaćena dividenda

Unosi se stvarno primljeni iznos dividendi/udjela u dobiti koji je izvještajni subjekt primio od inozemne pravne osobe iz stupca 1.

Kod domaćeg skrbnika DA/NE

DA – ako su stečene/otuđene dionice, odnosno udjeli u kapitalu (bile) u skrbništvu domaćih skrbnika.

NE – ako stečene/otuđene dionice, odnosno udjeli u kapitalu nisu (bile) u skrbništvu domaćih skrbnika.

Tablica B.2.1. Transakcije – izravna ulaganja

U ovu tablicu unose se transakcije iz stupca 4 – Transakcije tablice B.1. IZRAVNA ULAGANJA s prikazom mjeseca unutar izvještajnog tromjesečja u kojem se transakcija dogodila.

Šifra inozemne pravne osobe

Unosi se oznaka iz Šifrarnika B (npr. B001, FA01 ili FB01) koja označava inozemnu pravnu osobu za koju se podaci prikazuju.

Ukoliko izvještajni subjekt posjeduje manje od 10% udjela u vlasništvu inozemne pravne osobe koja je navedena u šifrarniku A, (inozemna pravna osoba koja posjeduje više od 10% udjela u vlasništvu izvještajnog subjekta), radi se o »obrnutom ulaganju« te ga se upisuje sa šifrom iz Šifrarnika A u tablicu B.2.1. Transakcije – izravna ulaganja.

Mjesec

Unosi se šesteroznamenkasta oznaka mjeseca i godine (npr. za siječanj 2014. godine unosi se šifra 201401) na koji se transakcija odnosi. Iskazuje se mjesec ulaganja, odnosno kupnje ili prodaje dionica/udjela u kapitalu, a ne mjesec njegova ugovaranja.

Iznos

Unosi se iznos unesen u tablicu B.1. IZRAVNA ULAGANJA, stupac 4 – Transakcije, koji se odnosi na prikazani mjesec i pravnu osobu.

Način plaćanja

Unosi se šifra koja odgovara vrsti vlasničkog ulaganja:

1 – uplata u novcu

2 – maržni kredit brokera

3 – stvari

4 – prava i licencije

5 – zamjena dužničkog odnosa vlasničkim/pretvaranje inozemnog potraživanja u vlasnički ulog

7 – financijska imovina ili potraživanja

8 – pripajanja i spajanja

11 – prijenos nekretnine

12 – prijenos vlasništva bez naknade

P – neparticipirajuće povlaštene dionice

Napomena:

Prava koja proizlaze iz prava potraživanja izvještajnog subjekta prema poduzeću primatelju izravnog ulaganja s osnova pozajmica ne označavaju se šifrom 4, nego 5.

Modalitet 7 – financijska imovina ili potraživanja podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela ustupanjem neke financijske imovine ili potraživanja kao npr. mjenice, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili sličnih potraživanja. U ovo ne spadaju pozajmice povezanih poduzeća, kao niti pretvaranje potraživanja u ulog.

Modalitet 11 – prijenos nekretnine. Ovdje se radi o unosu nekretnine u kapital poduzeća.

Modalitet 12 – prijenos vlasništva bez naknade obuhvaća stjecanje vlasničkih udjela bez naknade, ali obavezno u stupac Iznos upisati 0 te u stupac 11 – Vrijednost ulaganja u udjele od 10% ili više, tablice B.1. IZRAVNA ULAGANJA, treba upisati tržišnu vrijednost ili knjigovodstvenu vrijednost prenesenih udjela (zbroj stupaca 11.a.i 11.b.)!

Ostvareni udio u vlasništvu

Unosi se postotak (na dvije decimale) udjela u temeljnom kapitalu inozemne pravne osobe koji je izvještajni subjekt stekao prikazanom transakcijom.Ako je riječ o prodaji dionica/udjela u kapitalu, postotak se unosi s negativnim predznakom.

Tablica B.2.2. Transakcije – portfeljna ulaganja

U ovu tablicu unose se transakcije iz stupca 4 – Transakcije tablice B.1. PORTFELJNA ULAGANJA s prikazom mjeseca unutar izvještajnog tromjesečja u kojem se transakcija dogodila.

Šifra inozemne pravne osobe

Za inozemne pravne osobe (nerezidente) koje nisu u Šifrarniku B/A, transakcije se iskazuju zbirno – unosi se šifra od slova C i šifre zemlje prema popisu iz Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilogu 1. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095, dok se za EBRD koristi šifra 999. Primjerice za sve trgovačka društva iz Njemačke unosit će se šifra C276.

Mjesec

Unosi se šesteroznamenkasta oznaka godine i mjeseca (npr. za siječanj 2014. godine unosi se šifra 201401) na koji se transakcija odnosi. Iskazuje se mjesec ulaganja, odnosno kupnje ili prodaje dionica/udjela u kapitalu, a ne mjesec njegova ugovaranja.

Način plaćanja

Unosi se šifra koja odgovara vrsti vlasničkog ulaganja

1 – uplata u novcu

2 – maržni kredit brokera

3 – stvari

4 – prava i licencije

5 – zamjena dužničkog odnosa vlasničkim/pretvaranje inozemnog potraživanja u vlasnički ulog

7 – financijska imovina ili potraživanja

8 – pripajanja i spajanja

11 – prijenos nekretnine

12 – prijenos vlasništva bez naknade

P – neparticipirajuće povlaštene dionice

Napomena:

Prava koja proizlaze iz prava potraživanja izvještajnog subjekta prema poduzeću primatelju izravnog ulaganja s osnova pozajmica ne označavaju se šifrom 4, nego 5.

Modalitet 7 – financijska imovina ili potraživanja podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela ustupanjem neke financijske imovine ili potraživanja kao npr. mjenice, dionica ili drugih vrijednosnih papira ili sličnih potraživanja. U ovo ne spadaju pozajmice povezanih poduzeća, kao niti pretvaranje potraživanja u ulog.

Modalitet 11 – prijenos nekretnine. Ovdje se radi o unosu nekretnine u kapital poduzeća.

Modalitet 12 – prijenos vlasništva bez naknade obuhvaća stjecanje vlasničkih udjela bez naknade, ali obavezno u stupac Iznos upisati 0 te u stupac 8 – Novo stanje, tablice B.1. PORTFELJNA ULAGANJA, treba upisati tržišnu vrijednost ili knjigovodstvenu vrijednost prenesenih udjela!

Ostvareni udio u vlasništvu

Unosi se postotak (na dvije decimale) udjela u temeljnom kapitalu inozemne pravne osobe koji je izvještajni subjekt stekao prikazanom transakcijom. Ako je riječ o prodaji dionica/udjela u kapitalu, postotak se unosi s negativnim predznakom.

Tablica Dodatak A Podaci o aktivnostima inozemnih pravnih osoba u većinskom vlasništvu izvještajnog subjekta

Obveznici popunjavanja ove tablice su izvještajni subjekti koji imaju većinski udio u kapitalu pravnih osoba u inozemstvu, ali samo ako u izvještajnom subjektu inozemna osoba nema 50% ili više udjela u kapitalu. Drugim riječima, obveznici izvještavanja samo su one pravne osobe koje zadovoljavaju oba sljedeća uvjeta:

1. imaju većinski udio u kapitalu pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu,

2. u vlasničkoj strukturi nemaju dioničara/imatelja udjela iz inozemstva koji ima 50% ili više udjela u kapitalu. Drugim riječima, u Šifrarniku A nije navedena niti jedna pravna osoba.

Ova tablica popunjava se samo jednom godišnje, u izvještaju za prvo tromjesečje tekuće godine. Iznimno, ako podaci nisu spremni, mogu se dostaviti i u izvještaju za drugo tromjesečje. Ako nema nikakvih ispravaka prethodno upisanih podataka, tablicu u izvještajima za preostala tri tromjesečja treba ostaviti praznu, odnosno ne treba ponavljati već upisane podatke.

Unose se podaci za sve pravne osobe u inozemstvu čijim poslovanjem izvještajni subjekt upravlja izravno ili neizravno preko druge pravne osobe. Osnovni kriterij je upravljanje pravnom osobom, što znači da osim pravnih osoba kojima izvještajni subjekt izravno upravlja preko većinskog udjela u kapitalu, treba uključiti i sve pravne osobe u kojima ne sudjeluje izravno u kapitalu, ali upravlja njima posredno, preko neke druge pravne osobe! Pravne osobe treba podijeliti posebno prema zemlji sjedišta odnosno djelatnosti. Rubrike se popunjavaju na sljedeći način:

Poslovna godina

Unosi se godinu za koju se izvještaj podnosi (primjerice 2013.)

Šifra zemlje

Unosi se troznamenkasta šifra zemlje u kojoj inozemna pravna osoba ima sjedište, prema popisu šifara zemalja objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilogu 1. Primjerice, za Bosnu i Hercegovinu to je šifra 070.

Djelatnost

Unosi se NACE Rev.2 (National Classification of Economic Activities), šifra djelatnosti inozemnog ulagača od četiri znamenke. Šifra djelatnosti NACE Rev.2 odgovara šifri djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD 2007) koja se upotrebljava u Republici Hrvatskoj.

Broj pravnih osoba

Treba upisati broj pravnih osoba u pojedinoj zemlji te određenoj djelatnosti kojima izvještajni subjekt upravlja izravno ili neizravno.

Broj zaposlenika

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnom broju zaposlenika na kraju izvještajne godine.

Prodaja (u tisućama kuna)

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnim prihodima od prodaje ostvarenima u izvještajnoj godini. Iznos se upisuje u tisućama kuna.

Troškovi zaposlenika (u tisućama kuna)

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnim troškovima zaposlenih u izvještajnoj godini. Iznos se upisuje u tisućama kuna.

Dodana vrijednost (u tisućama kuna)

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnoj ostvarenoj dodanoj vrijednosti u izvještajnoj godini. Iznos se upisuje u tisućama kuna. Dodana vrijednost treba se izračunati tako da se od prihoda od prodaje oduzmu troškovi prodanih proizvoda (usluga) ili, drugim riječima, da se od prihoda od prodaje oduzme intermedijarna potrošnja.

Bruto investicije u materijalnu imovinu (u tisućama kuna)

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnim bruto investicijama u materijalnu imovinu u izvještajnoj godini. Iznos se upisuje u tisućama kuna.

Izvoz proizvoda i usluga (u tisućama kuna)

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnom izvozu proizvoda i usluga u izvještajnoj godini. Ovo se odnosi na sav izvoz uključujući i izvoz prema izvještajnom subjektu ili drugim pravnim osobama s kojima je pravna osoba povezana vlasničkim odnosima. Iznos se upisuje u tisućama kuna.

Uvoz proizvoda i usluga (u tisućama kuna)

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnom izvozu proizvoda i usluga u izvještajnoj godini. Ovo se odnosi na sav uvoz uključujući i uvoz od izvještajnog subjekta ili drugih pravnih osoba s kojima je pravna osoba povezana vlasničkim odnosima. Iznos se upisuje u tisućama kuna.

Svi iznosi izraženi u stranim valutama pretvaraju se u kune po srednjem tečaju HNB-a na posljednji dan izvještajne godine.

U Dodatku A šalju se podaci o aktivnostima društava u inozemstvu koja su kontrolirana od strane društva koje je većinski u domaćem vlasništvu. Domaće društvo ima kontrolu nad inozemnim ukoliko izravno ili neizravno drži više od 50% udjela u kapitalu inozemnog društva. Dakle, inozemno društvo može biti izravno ili neizravno kontrolirano od strane domaćeg društva.

Primjer neizravne kontrole.

Društvo B ima izravnu kontrolu (više od 50%) nad društvom C, ali društvo B je pod izravnom kontrolom društva A pa je društvo C neizravno kontrolirano od strane društva A. Ovo je primjer neizravnog većinskog vlasništva, koje je glavni kriterij za određivanje kontrole nad određenim društvom.

Uzmimo da je društvo A u izvještajnoj ekonomiji. Podaci koje izvještava u Dodatku A trebali bi biti konsolidirani odnosno društvo B trebalo bi producirati konsolidirane podatke za sve subjekte u svom većinskom vlasništvu tj. za sva društva u drugom, trećem koljenu itd. Obveza konsolidacije podataka postoji dok god društva imaju više od 50% udjela u nekom drugom društvu odnosno dok god vrijedi da je zadovoljen uvjet više od 50% vlasništva u sljedećoj pravnoj osobi. Lanac se prekida čim se u eventualnom slijedećem poduzeću ostvaruje 50% ili manje udjela u vlasništvu.

Primjer.

Izvještajni subjekt preko pravne osobe Alfa šifrirane s B001 u Šifrarniku B (u kojoj izravno ostvaruje 100% udjela u kapitalu) ostvaruje neizravno udio u kapitalu u tri inozemne pravne osobe.

Pravna osoba Alfa GmbH ima 60% udjela u kapitalu austrijske pravne osobe Beta, 80% udjela u talijanskoj pravnoj osobi Gama i 35% u belgijskoj pravnoj osobi Delta (što se, budući da ne prelazi 51%, ne treba obuhvatiti u sklopu ove tablice).

Pravna osoba Beta ima 100% udjela u kapitalu austrijske pravne osobe Ipsilon i 75% udjela u kapitalu njemačke pravne osobe Omega.

Talijanska pravna osoba Gama ima 25% udjela u talijanskoj pravnoj osobi Epsilon (što se, budući da ne prelazi 51%, ne treba obuhvatiti u sklopu ove tablice).

Grafički prikaz vlasničkih odnosa:

Podaci o aktivnostima poduzeća:

Tablica Dodatak A treba izgledati ovako:

Dakle, kroz društvo u kojem je izravno ostvaren većinski udio u kapitalu, konsolidirano se prikazuju podaci i o ostalim društvima u kojima je kontrola ostvarena neizravno.

Kreiranje datoteke

U tablici »Kreiranje datoteke« potrebno je popuniti polja:

– narančasto polje – polje u koje se unosi OIB izvještajne institucije u formatu od 11 znamenaka

– žuto polje – polje u koje se unosi godina te se pored odabire s padajuće liste kvartal za koji se podaci dostavljaju

– plavo polje – u plavo polje se unosi redni broj podnošenja izvještaja za kvartal upisan u žutom polju. Ovo polje je bitno prilikom evidentiranja ispravaka jer će ispravljeni podaci imati redni broj slanja 2, 3.... .

Nakon što su podaci uneseni u tablice, potrebno je popunjenu Excel datoteku »tablice IU-T2«

(http://www.hnb.hr/propisi/odluke-platna-bilanca.htm#Inozemna) pretvoriti u XLM datoteku. Pretvaranje se obavlja u radnom listu »Kreiranje datoteke« u kojem je opisan sam postupak (za pretvaranje u XLM datoteku potrebno je omogućiti makronaredbe). Tako kreirana tekstna datoteka automatski se sprema u istu mapu kao i prvotna Excel datoteka i spremna je za slanje u Hrvatsku narodnu banku putem Web aplikacije koja se nalazi na stranici https://www.hnb.hr.

Detaljne Upute za rad s aplikacijom za dostavu datoteka s podacima o inozemnim vlasničkim ulaganjima nalaze se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke http://www.hnb.hr/propisi/hpropisi.htm.

Posebne napomene

Ispravak poslanog izvještaja

U slučaju da dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan, omogućen je višestruki unos datoteke. Dakle, ukoliko dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan, Excel datoteku s ispravljenim podacima možete poslati još jednom s time da u »Kreiranje datoteke« u plavom polju trebate odabrati redni broj slanja istog izvještaja. Na primjer, ukoliko šaljete ispravak podataka koje ste poslali po prvi put, u plavo polje se unosi broj 2. U ispravljenoj verziji obavezno se dostavljaju i oni podaci koji su bili točni u prethodno dostavljenoj datoteci, a za koju se šalje ispravak.

U slučaju da dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan za razdoblje 2012 Q1 – 2013 Q4, Excel datoteku s ispravljenim podacima trebate poslati u formi koja se primjenjivala u tom razdoblju (B1, B2 i B3 tablice).

Članak 20.

Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

O.br.: 10-020/01-14/BV

Zagreb, 16. siječnja 2014.

Guverner Hrvatske narodne banke prof. dr. sc. Boris Vujčić, v. r.