Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA
Na temelju članka 15. stavka 4. i članka 84. stavka 3. Zakona o biljnom zdravstvu (»Narodne novine«, br. 75/05), ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju pobliži uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom priznavanja i proglašavanja zaštićenog područja sukladno članku 15. Zakona o biljnom zdravstvu2[2] (u daljnjem tekstu: Zakon).
Članak 2.
(1) Uvjeti iz članka 1. ovoga Pravilnika jesu sljedeći:
(a) mora biti izrađen službeni program aktivnosti kako bi se utvrdilo da jedan ili više štetnih organizama navedenih u Pravilniku o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama3[3] (»Narodne novine«, br. 74/06), zbog kojih se područje proglašava zaštićenim, nisu endemski niti udomaćeni u tom području;
(b) programe iz podstavka (a) ovoga stavka nadzirat će osobe koje za to ovlasti nadležna uprava.
(2) (a) Program iz stavka 1. podstavka (a) ovoga članka obuhvaća:
– istraživanja koja se temelje na poznavanju biologije jednog ili više štetnih organizama zbog kojih se područje proglašava zaštićenim te na poznavanju karakteristika poljoprivrede i okoliša na tom području, pri čemu se koriste odgovarajuće metode analiza, uključujući pregled supstrata za uzgoj i pregled usjeva te, ako je to potrebno, laboratorijska testiranja,
– trajni sustav koji osigurava obavljanje redovitih i sustavnih istraživanja u odgovarajuće vrijeme, a najmanje jedanput godišnje, na prisutnost jednog ili više štetnih organizama zbog kojih se područje proglašava zaštićenim,
– sustav vođenja evidencija o rezultatima istraživanja.
(b) Istraživanja iz podstavka (a) ovoga stavka provode fitosanitarna i šumarska inspekcija (u daljnjem tekstu: nadležna inspekcija) te Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, svaki u okviru svoje nadležnosti.
(c) Metodologija provedbe istraživanja, provođenje i rezultati istraživanja moraju biti dostupni ovlaštenim stručnjacima Europske komisije.
(d) Nadležna uprava izvješćuje Europsku komisiju o primijenjenoj metodologiji i provedbi istraživanja.
(3) Nadležna će uprava u provođenju istraživanja iz stavka 2. podstavka (a) ovoga članka nad štetnim organizmima koji pripadaju životinjskom carstvu, isključujući nematode, relevantnim za šumsko bilje ili biljne proizvode koji se uobičajeno uzgajaju na otvorenom, uzeti u obzir sljedeće smjernice:
(a) U dotičnom području provodit će se istraživanja.
(b) Metodologija istraživanja temeljit će se na metodi kartiranja, koja obuhvaća uspostavu mreže opažačkih točaka slijedeći sustavnu mrežu koja pokriva to cijelo zaštićeno područje; za svaku opažačku točku bilježe se sljedeći parametri: broj, koordinate zemljopisne širine i dužine te topografija, a tamo gdje je to potrebno, bit će napravljen i opis lokaliteta.
Nadležna će uprava, tamo gdje je to potrebno, prikupiti dodatne informacije; opažačke točke mogu biti označene, a mogu se izraditi i karte za prikazivanje opažačkih točaka.
(c) Za određivanje prikladnosti opažačke točke koristit će se sljedeći kriteriji:
– područje oko opažačke točke mora biti dovoljno veliko da omogući odabir točke,
– točka se općenito određuje tako da omogućuje odgovarajuće postupke ocjenjivanja,
– u posebnim slučajevima, tamo gdje je to potrebno, bit će odabrane druge točke, npr. na mjestima gdje postoji velika opasnost od unošenja jednog ili više štetnih organizama zbog kojih se proglašava zaštićeno područje.
(d) Kada je to moguće, bilježe se meteorološki podaci, naročito oborine i temperatura te edafski podaci, i to po mogućnosti na opažačkoj točki, ali se mogu koristiti i podaci s obližnjih meteoroloških postaja gdje se ti podaci redovito mjere, a bilježe se i ekstremni događaji (npr. suša, obilne kiše, itd.) koji mogu utjecati na opažanja.
(e) Na svakoj se opažačkoj točki pri obavljanju istraživanja pozornost mora obratiti najmanje na:
– reprezentativni broj jedinica bilja ili biljnih proizvoda,
– jednu ili više glavnih biljaka domaćina ili biljnih proizvoda na kojima se može pojaviti jedan ili više štetnih organizama zbog kojih se područje proglašava zaštićenim; tamo gdje je to potrebno bit će uključeni i drugi domaćini, uključujući:
– vizualne preglede radi utvrđivanja prisutnosti simptoma ili znakova zaraze jednim ili više štetnih organizama zbog kojih se područje proglašava zaštićenim, provedene u vrijeme kada se očekuje da su ti simptomi ili znakovi najvidljiviji,
– u slučajevima kad postoji sumnja, laboratorijsko testiranje uzoraka;
(f) tamo gdje je to potrebno, na opažačkim će se točkama koristiti mamci koji privlače relevantne organizme; pri odabiru tipa i broja mamaca kao i metode hvatanja uzima se u obzir biologija štetnog organizma.
(4) Da bi se osiguralo ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, mogu se poduzeti i druge mjere prema preporukama struke.
(5) Smjernice iz stavka 3. ovoga članka za one štetne organizme na koje se ne odnosi taj stavak, bit će donijete kad budu dostupne potrebne stručne informacije.
Članak 3.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Klasa: 011-02/09-01/190 Urbroj: 525-02/09-1 Zagreb, 23. srpnja 2009.
Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković, v. r.
[1] Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive Komisije 92/70/EEZ od 30. srpnja 1992. kojom se propisuju podrobna pravila za obavljanje istraživanja u svrhu priznavanja zaštićenih područja u Zajednici
[2] Zakonom se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o mjerama zaštite od unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i njihova širenja unutar Zajednice
[3] Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o mjerama zaštite od unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i njihova širenja unutar Zajednice