Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
Na temelju članka 56. stavka 1. Zakona o vinu (»Narodne novine«, br. 34/95), ministar poljoprivrede i šumarstva donosi
U Pravilniku o vinu (»Narodne novine«, br. 96/96, 7/97 i 117/97) u članku 4. stavku 1. u podnaslovu: »Podregija Zagorje-Međimurje« u točki 5. riječ: »Konjščina« u zagradi briše se.
Članak 2.
U članku 6. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»(2) Na prijedlog Zavoda, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva može odobriti sadnju i drugih novostvorenih ili introduciranih sorata u pojedinim vinogorjima.«
Članak 3.
U članku 8. stavku 1. u podnaslovu: »U vinogorju Benkovačko-Stankovačkom« u točki 5. riječ: »Oklajskom« zamjenjuje se rječju: »Prominsko«.
Članak 4.
U članku 10. stavku 1. iza riječi: »regiju« briše se zarez i dodaje riječ: »ili«, a riječi: »odnosno vinogorje« brišu se.
Članak 5.
U članku 13. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:
»1. Fizikalno kemijske analize:
- relativna gustoća 200 C/200 C
- ukupni alkohol g/l i vol %
- stvarni alkohol g/l i vol %
- ukupni ekstrakt g/l
- ukupni ekstrakt bez sladora g/l
- reducirajući slador g/l
- ukupna kiselost (izražena kao vinska) g/l
- hlapiva kiselost (izražena kao octena) g/l
- pH vrijednost
- slobodna sumporasta kiselina mg/l
- ukupna sumporasta kiselina mg/l
- pepeo g/l.«
Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:
»(2) Svjedodžba za puštanje vina u promet mora sadržavati elemente iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.
(3) Ako se posumnja u kakvoću ili prirodnost vina analiza se može proširiti i na druge elemente iz članaka 46., 55., 56., 62., 63., 64., 68., 70., 71., 73., 74. i 75. Pravilnika.«
Članak 6.
U članku 14. stavku 2. riječ: »šest« zamjenjuje se rječju: »četiri«.
Članak 7.
Članak 18. mijenja se i glasi:
»Podatke iz elaborata i dodatka elaborata provjerava i zapisnički utvrđuje Komisija koju imenuje ravnatelj Zavoda.«
Članak 8.
U članku 21. iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4. i 5. koji glase:
»(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka podnosi proizvođač.
(4) U slučaju kada proizvođač proizvoda iz stavka 1. ovoga članka proda proizvod osim vrhunskog vina drugom proizvođaču radi dorade, punjenja i stavljanja u promet tog proizvoda, zahtjev za stavljanje u promet podnosi kupac.
(5) Podnositelj zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, uz zahtjev za stavljanje u promet prilaže račun prodavatelja.«
Članak 9.
U članku 22. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»(2) Za proizvode iz članka 21. stavka 4. Pravilnika mišljenje Zavoda predstavlja dodatak elaborata o zaštiti podrijetla proizvoda.«
Članak 10.
U članku 23. iza riječi: »koja će biti« dodaju se riječi: »označena i« te se dodaje stavak 2. koji glasi:
»(2) Rješenjem Ministarstva o puštanju u promet proizvoda iz članka 21. stavka 4. ovoga Pravilnika određuje se količina u hektolitrima i brojevi kojima će biti označen proizvod u prometu.«
Članak 11.
U članku 24. stavku 4. iza riječi: »koja će biti« dodaju se: »označena i«.
Članak 12.
U članku 26. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»(2) Svjedodžba o kakvoći za proizvode iz stavka 1. ovoga članka, izdaje se na temelju rezultata kemijske analize i organoleptičke ocjene.«
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Članak 13.
U članku 28. stavku 4. iza riječi: »zemljišta« dolazi točka, a preostali dio teksta briše se.
Iza stavka 4. dodaju se stavci 5., 6. i 7. koji glase:
»(5) Jedinica upisa u Upisnik može biti i djelatnost prerade, dorade i punjenja.
(6) Jedinica upisa u Upisnik može biti i djelatnost dorade i punjenja.
(7) Pravnim i fizičkim osobama upisanim u Upisnik temeljem djelatnosti dorade i punjenja nije dopušteno stavljanje u promet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina kao otvorena roba.«
Članak 14.
U članku 29. stavku 2. broj »0,1« zamjenjuje se brojem »0,05«.
Članak 15.
U članku 33. stavku 1. točki 3. riječ: »utvrđivanje« zamjenjuje se riječju: »određivanje«, a riječ: »vrijednost« briše se.
Članak 16.
U članku 36. dodaje se alineja 9. koja glasi:
»- primjena ugljičnog dioksida ili dušika kao i mješavina tih plinova sa svrhom zaštite proizvoda od zraka tijekom proizvodnje.«
Članak 17.
U članku 37. stavku 1. točki 1. alineje 8. i 10. brišu se.
U točki 2. alineje 1. iza riječi: »do najviše« dodaju se riječi: »100 g/hl suhog ugljena (u vino) i do najviše 10 g/hl (u mošt)«.
U točki 3. podtočki b) riječi: »izraženo kao vinska kiselina« zamjenjuju se riječima: »ukupne kiselost izražene u g/l vinske kiseline«, u podtočki d) alineji 1. riječi: »sumpora na azbestnim trakama« zamjenjuju se riječima: »elementarnog sumpora«, alineji 5. iza riječi: »kiselina« dodaje se riječ: »kristalizirana«, u podtočki e) alineji 5. riječi: »kalijev bitartarat« zamjenjuju se riječima: »kalijev hidrogentartarat« te u alineji 6. riječi: »kalcija« zamjenjuje se rječju: »kalija«, u podtočki f) alineje 3. i 4. zamjenjuju se alinejom 3. koja glasi: »- diamonijev hidrogenfosfat i amonijev sulfat do najviše 0,3 g/hl«, a alineja 5. postaje alineja 4.
U točki 4. alineji 2. riječi: »glukanaza« zamjenjuje se riječima: »beta glukanaza«.
U stavku 5. riječ: »kalijev bitartarat« zamjenjuje se riječima: »kalijev hidrogentartarat«.
Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
»6. Primjena diamonijevog fosfata i amonijevog sulfata, tiamina i pektolitičnih enzima dopuštena je samo u moštu - vino do prvog pretoka. Primjena askorbinske kiseline, kalijevog ferocijanida, metavinske kiseline, gumiarabika, DL vinske kiseline i bakrenog sulfata, zabranjena je do prvog pretoka.«
Članak 18.
U članku 38. dodaju se stavci 2., 3. i 4. koji glase:
»(2) Navedeni sadržaj šećera u grožđu, droždini (masulju) i moštu su minimumi temeljem kojih županijski odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove poljoprivrede određuje početak berbe.
(3) Zavod će uredu iz stavka 2. ovoga članka, temeljem praćenja sadržaja šećera i kiseline u grožđu, predložiti početak berbe za svako vinogorje i sorte u njemu.
Članak 19.
U članku 46. stavku 1. točke 1. do 5. mijenjaju se i glase:
»1. ukupnu kiselost izraženu u g/l vinske kiseline, najmanje 4,5 g/l,
2. reducirajućeg šećera (g/l):
- suho vino sadrži do 4 g/l neprevrelog šećera,
suho vino sa visokim sadržajem kiselina može imati i veću količinu neprevrelog šećera (ukupna kiselost + 2 g/l) ali ne više od 9 g/l
- polusuho vino sadrži 4 - 12 g/l neprevrelog šećera,
polusuho vino sa visokim sadržajem kiseline može imati i veću količinu neprevrelog šećera (ukupna kiselost + 10 g/l) ali ne više od 18 g/l
- poluslatko vino sadrži 12 - 50 g/l neprevrelog šećera
- slatko vino sadrži preko 50 g/l neprevrelog šećera
3. glicerola: najmanje 5,0 g/l,
4. tanina (u gramima na litru; g/l) do:
- bijelo vino 0,2 g/l
- ružičasto 1,5 g/l
- crno vino 4,0 g/l
izuzetno kod crnih vina količina tanina može biti i veća od 4,0 g/l, pod uvjetom da ta povećana količina tanina ne utječe negativno na organoleptična svojstva vina.
5. sumporni dioksid - SO2 (mg/l):
- bijelo i ružičasto vino s manje od 5 g/l neprevrelog šećera mogu sadržavati do 210 mg/l ukupnog, od čega do 40 mg/l slobodnog SO2
- crno vino s manje od 5 g/l neprevrelog sladora može sadržavati do 160 mg/l ukupnog, od čega do 40 mg/l slobodnog SO2
- bijelo i ružičasto vino s 5 ili više g/l neprevrelog šećera mogu sadržavati do 260 mg/l ukupnog, od čega do 50 mg/l slobodnog SO2
- crno vino s 5 ili više g/l neprevrelog sladora može sadržavati do 210 mg/l ukupnog, od čega do 50 mg/l slobodnog SO2«.
Članak 20.
U članku 50. stavku 7. riječi: »rezidbom ostaviti 10% manje pupova od veličine određene u elaboratu o zaštiti, odnosno« brišu se.
Članak 21.
U članku 51. stavak 4. mijenja se i glasi:
»Rješenjem Ministarstva određuje se količina šećera, odnosno koncentriranog mošta kojim se smije mošt, odnosno masulj dosladiti te naziv vina koje će se iz tog mošta odnosno masulja proizvesti (za vina s kontroliranim podrijetlom), a za stolna vina rješenje o doslađivanju daje se za područje vinogorja.«
Članak 22.
U članku 57. riječi »tijelu iz članka 17. ovoga Pravilnika« zamjenjuju se riječima: »Zavodu i tijelu iz članka 17. stavka 2. Pravilnika«.
Članak 23.
U članku 59. riječi: »tijelo iz članka 17. ovoga Pravilnika« zamjenjuju se riječima: »Zavod i tijelo iz članka 17. stavka 2. Pravilnika«.
Članak 24.
Članak 62. stavak 1. mijenja se i glasi:
»Desertno vino je proizvod alkoholnog vrenja masulja ili mošta od svježeg, prezrelog ili prosušenog grožđa vinove loze, bez dodatka ili s dodatkom vinskog destilata i koncentriranog mošta.«
Članak 25.
Članak 80. stavak 3. briše se.
Članak 26.
Iza članka 82. dodaju se članci 82.a., 82b., 82c., 82d. i 82e. koji glase:
»Članak 82a.
Vinski ocat je proizvod dobiven octenom fermentacijom vina, a stavlja se u promet kao:
- vinski ocat,
- razblaženi vinski ocat,
- aromatizirani vinski ocat.
Članak 82b.
(1) Vinski ocat koji se stavlja u promet mora sadržavati:
1. ukupne kiseline izraženo kao octena najmanje 50 g/l,
2. ekstrakt bez šećera najmanje 12 g/l,
3. etilni alkohol ne više od 1 vol%,
4. pepeo ne veći od 3,5 g/l,
5. ukupni SO2 ne više od 300 mg/l,
6. slobodnog SO2 ne više od 30 mg/l.
(2) Vinski ocat s više od 50 g/l ukupnih kiselina mora udovoljavati u svemu odredbi stavka 1. ovoga članka s tim da se sadržaj ekstrakta bez šećera povećava za minimalno 1 g/l za svakih 10 g/l povećanih ukupnih kiselina.
(3) Razblaženi vinski ocat mora sadržavati najmanje 40 g/l ukupnih kiselina, izraženih kao octene kiseline i najmanje 1,3 g/l ekstrakta bez šećera za svakih 10 g/l octene kiseline. Osim ovoga razblaženi ocat mora odgovarati odredbama stavka 1. točke 3. do 6. ovoga članka.
(4) Razblaženi vinski ocat može se bojiti prirodnim bojilima radi korekcije boje i to: betalainom, antocijanima i karamelom.
Članak 82c.
(1) Aromatizirani vinski ocat je proizvod dobiven od vinskog octa uz dodatak ekstrakta prirodnih začina, aromatičnoga bilja, povrća odnosno prirodnih aroma.
(2) Aromatizirani ocat mora imati izraženu karakterističnu aromu prema kojoj se deklarira.
(3) U svemu ostalom aromatizirani vinski ocat mora odgovarati uvjetima iz članka 82b. ovoga Pravilnika.
Članak 82d.
U proizvodnji, prijevozu i prometu vinskog octa moraju se upotrebljavati posude, pribor i uređaji koji osiguravaju higijenske uvjete i očuvanje kakvoće vinskog octa sve do njegove potrošnje, odnosno koji su proizvedeni od materijala koje octena kiselina ne otapa.
Članak 82e.
Stavljanje u promet, uvoz i izvoz vinskog octa obavlja se sukladno odredbama članka 24., 25., 26. i 27. Pravilnika.«
Članak 27.
U članku 84. stavku 3. riječi: »bez ili vina s dodatkom do 30. posto vina od dropa« brišu se.
Članak 28.
U članku 92. stavku 1. točki 2. iza riječi: »proizvođača«, dodaju se riječi: »ili punitelja.«
Članak 29.
U članku 126. stavku 1. i 3. iza riječi: »proizvođači« dodaju se riječi: »i uvoznici«.
Članak 30.
U članku 132. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Od proizvoda koji se nalaze u posudi u količini većoj od potrebne za uzorak odnosno ako je proizvod u postupku proizvodnje, uzorak se uzima tako da on predstavlja prosječan sadržaj proizvoda od kojeg se uzima uzorak.«
Stavak 2. briše se, a stavak 3. postaje stavak 2.
Članak 31.
U članku 134. stavak 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»(2) Za konzerviranje uzoraka mošta i vina mogu se upotrijebiti:
- kalijev sorbat u količini od 100 do 200 mg/l i
- sumporni dioksid (SO2) u količini od 300 do 500 mg/l.
(3) Uzorak konzerviran na način iz stavka 2. ovoga članka mora se analizirati u roku od 3 dana.«
Članak 32.
U članku 139. stavku 2. riječi: »od 0,2 do 0,5 litara« zamjenjuju se riječima: »od 0,5 litara«.
Članak 33.
U cijelom tekstu Pravilnika riječi: »ukupne kiseline« i »hlapive kiseline« zamjenjuju se riječima: »ukupna kiselost« i »hlapiva kiselost« u odgovarajućem padežu.
Članak 34.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika neće se primjenjivati odredbe Pravilnika o kvaliteti octene i razblažene octene kiseline (»Narodne novine«, br. 53/91), koje se odnose na vinski ocat, te odredbe Pravilnika o kvaliteti alkoholnih pića (»Narodne novine«, br. 53/91) koje se odnose na poglavlje c) Rakije od grožđa i ostali proizvodi destilacije prevrelih proizvoda od grožđa.
Članak 35.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/99-01/126 Urbroj: 525-01-99-1 Zagreb, 1. lipnja 2000.
Ministar mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.