Vijesti o Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima

 

Zakon o obveznim mirovinskim fondovima NN 19/14, 93/15, 64/18

Zakon o obveznim mirovinskim fondovima NN 19/14, 93/15

PODZAKONSKI PROPISI

 

Novosti u izmjenama iz NN 64/18

Objavljeno 23.07.2018.

Važećim Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima (Narodne novine, br. 19/14 i 93/15, u daljnjem tekstu: Zakon ), koji je stupio na snagu 20. veljače 2014. godine, u potpunosti je izmijenjen do tada postojeći zakonodavni okvir područja mirovinskih fondova na način da su dotadašnja dva postojeća sustava individualne kapitalizirane štednje (obvezni i dobrovoljni) razdvojena u dva posebna zakona. Unutar postojećeg sustava obveznih mirovinskih fondova uvedene su tri nove kategorije mirovinskih fondova (A, B i C)  koje  se,  s  obzirom  na  razdoblje  umirovljenja  članova,  međusobno  razlikuju  po ograničenjima ulaganja i investicijskoj strategiji. Predmetni zakon je u 2015. godini izmijenjen  na način da je dozvoljen izlazak iz obveznog mirovinskog fonda osiguranicima čija su prava iz mirovinskog osiguranja uređena posebnim propisom koji uređuje prava djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili im se mirovina određuje prema tom propisu, a mlađi su od 40 godina, s tim da su u roku od 15 dana od početka rada morali dati izjavu ukoliko žele ostati osigurani u sustavu individualne kapitalizirane štednje, odnosno II. mirovinskom stupu, ako su ranije bili članovi mirovinskog fonda.

 Do sada je u sklopu dijela mirovinskoga sustava koji se provodi na temelju individualne kapitalizirane štednje osnovano i djeluje 12 obveznih mirovinskih fondova, po 4 iz svake kategorije (A, B i C) . Obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane štednje na dan 30. rujna 2017. godine obuhvaćeno je 1.829.198 osiguranika. Ujedno, na navedeni datum, 30. rujna 2017. godine ukupna neto imovina obveznih mirovinskih fondova pod upravljanjem mirovinskih društava iznosi 89.666.654.000 kn (od čega se na kategoriju A obveznih mirovinskih fondova odnosi 569.689.000 kn, na kategoriju B 85.416.659.000 kn, a na kategoriju C  3.680.306.000 kn.  

 U četvrtoj godini primjene zakona došlo se do zaključka da je potrebno izvršiti određene izmjene u cilju ispravljanja nejasnoća koje su se pokazale u primjeni zakona, kao i dopune u svrhu stvaranja cjelovitog pravnog okvira zajedno s propisima kojima se regulira poslovanje subjekata nadzora Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (kao što su Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, Zakon o alternativnim investicijskim fondovima i Zakon o kreditnim institucijama), ali i propisima Europske unije (kao što su Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju te Uredba (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. godine o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ)

 

Novina u odredbama novog zakona sadržana je u mogućnosti da mirovinsko društvo može stjecati udjele u drugom mirovinskom društvu, neovisno radi li se o društvu koje upravlja obveznim ili dobrovoljnim mirovinskim fondovima, te ima li to društvo sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili trećoj državi, čime se hrvatskim mirovinskim društvima omogućava sloboda poduzetništva, te širenje i jačanje njihovih pozicija.

 Radi usklađivanja s terminologijom iz Zakona o kreditnim institucijama i drugim fondovskim zakonima ( Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakon o alternativnim investicijskim fondovima) pojam kapitala je promijenjen u regulatorni kapital.

 

Nadalje, unutar sustava upravljanja rizicima propisuje se obveza mirovinskog društva uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje društvo namjerava ulagati ili ulaže imovinu mirovinskih fondova, kao i zabrana automatskog i isključivog oslanjanja na kreditne rejtinge dodijeljene od nadležnih agencija za kreditni rejting. Time je postojeći sustav poslovanja mirovinskih društava i mirovinskih fondova dodatno uređen, sukladno tržišnim kretanjima i iskustvima financijske krize, u svrhu poboljšanja kvalitete ulaganja mirovinskih fondova i upravljanja rizicima, a time i bolje zaštite članova, odnosno smanjenja prevelikog oslanjanja mirovinskih društava na kreditne rejtinge prilikom ulaganja imovine mirovinskih fondova, a da pri tome ne provode vlastite procjene kreditne sposobnosti izdavatelja financijskih instrumenata.

 Osim toga, novim zakonom stvara se pravni okvir za primjenu Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. godine o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ. Iako će se primjena citirane Uredbe najvećim dijelom osigurati donošenjem novog Zakona o reviziji, s obzirom da su mirovinska društva i mirovinski fondovi subjekti od javnog interesa, njezinu primjenu potrebno je osigurati i ovim zakonom u dijelu obavljanja zakonske revizije mirovinskih društava i mirovinskih fondova. Dodatno, propisuje se obveza revizora mirovinskog društva i revizora mirovinskog fonda da Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga prijavi svako kršenje odredbi propisa koje utvrdi u obavljanju zakonske revizije, a s ciljem unaprjeđenja nadzora nad zakonitošću poslovanja mirovinskih društava i mirovinskih fondova uvođenjem dodatnog sudionika unutar sustava nadzora.

Također, uspostavlja se pravni okvir za primjenu Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (tzv. EMIR) na način da su uvedeni novi pojmovi – poravnanje, središnja druga ugovorna strana i član sustava poravnanja – te se propisuje da se troškovi vezani uz provođenje transakcija financijskim instrumentima za račun mirovinskog fonda, a koje se poravnavaju posredstvom središnje druge ugovorne strane, uključujući i potrebne iznose nadoknade vezane za takve transakcije, smatraju troškovima koji se mogu izravno plaćati iz imovine mirovinskog fonda.

 Ujedno se uvodi pojam pokazatelja ukupnih troškova radi podizanja transparentnosti i jednostavnosti prikazivanja troškova koji mogu teretiti mirovinski fond s ciljem da se članovima pruži potpunija slika o načinu na koji se raspolaže sredstvima mirovinskog fonda.

 Nadalje, za osiguranike koji samostalno ne odaberu obvezni mirovinski fond, prijašnje razdoblje od šest mjeseci, protekom kojeg bi ih Središnji registar osiguranika (REGOS) rasporedio u jedan od mirovinskih fondova kategorije B, se skraćuje na mjesec dana. Navedeno iz razloga što je iz statističkih pokazatelja vidljivo da je REGOS u prethodnim razdobljima većinu osiguranika koji nisu odabrali svoj obvezni mirovinski fond raspoređivao po službenoj dužnosti.

 Novine koje se odnose na ograničenja ulaganja imovine mirovinskih fondova uključuju mogućnost da se imovina mirovinskog fonda može sastojati od novca na računima, što je u odnosu na ranije zakonsko rješenje znatno šire budući da se do sada novac morao držati isključivo na računu kod depozitara mirovinskog fonda te na drugim računima, no samo kada je to bilo potrebno radi realizacije ulaganja. Ova će izmjena omogućiti da se novac mirovinskog fonda može držati i na računima u drugim kreditnim institucijama. Naime, dosadašnja mogućnost držanja novca isključivo na računu kod depozitara prepoznata je kao sistemski rizik u slučaju propasti depozitara, koji naročito dobiva na značaju u razdobljima prije upisivanja državnih obveznica za račun obveznih mirovinskih fondova, kada se na takvom računu drže značajni novčani iznosi. Ovom izmjenom se spomenuti rizik smanjuje budući da se novac sada može držati na računima u više kreditnih institucija. S tim u vezi, izvršene su izmjene odredbi koje predviđaju da se izloženost mirovinskog fonda u odnosu na regulatorni kapital kreditne institucije promatra kao ulaganje u depozite i novac na računima u toj kreditnoj instituciji. Također, nastavno na navedeno, za depozitara mirovinskog fonda je uvedena obveza praćenja tijeka novca mirovinskog fonda, budući da se novac više ne mora držati isključivo na računu kod depozitara.

 Sljedeća novost se odnosi na omogućavanje mirovinskim fondovima da steknu već izdane i novoizdane financijske instrumente koji još nisu uvršteni na uređeno tržište, kao i financijske instrumente koji su uvršteni u nižu kotaciju uređenog tržišta, dok im je ranije bilo omogućeno stjecati samo novoizdane neuvrštene financijske instrumente. Ovom se izmjenom ispravlja ranija nelogičnost sukladno kojoj se imovina mirovinskog fonda, pod određenim uvjetima i kao izuzetak, mogla sastojati od novoizdanih prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koji u trenutku stjecanja nisu uvršteni na uređeno tržište, dok je bilo onemogućeno stjecanje financijskih instrumenata koji su već izdani, a nadležno tijelo izdavatelja je donijelo odluku o uvrštenju na uređeno tržište odnosno o uvrštenju u stroži segment uređenog tržišta. Sada je navedeno ujednačeno i međusobno usklađeno.  

 

U odnosu na ranije zakonske odredbe, ovim izmjenama se mirovinskom fondu kategorije C omogućuje da iznimno može uložiti i više 10% imovine mirovinskog fonda u novac na računu, ali maksimalno 20%, i to na rok od najviše 14 dana. Iznimka je ranije bila predviđena za fondove kategorija A i B, a ovime se iznimka proširuje i na fond kategorije C.  

 Ujedno se, uvažavajući okolnost da rok od tri mjeseca nije uvijek primjeren za usklađivanje prekoračenja ograničenja ulaganja u financijske instrumente izdavatelja nad kojim je pokrenut postupak predstečajne nagodbe, predviđa mogućnost da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može dodatno produljiti rok za usklađenje prekoračenja ograničenja ulaganja i za duže od tri mjeseca. Navedeno ujedno predstavlja i usklađenje s odredbama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

 Nadalje, izmjenama zakona izmijenjene su ili dopunjene i druge odredbe za koje je dosadašnja praksa i iskustvo pokazalo da postoji potreba za njihovim uspješnijim ili podrobnijim uređenjem. Tako je sada predviđeno da više nije potrebno odobravati svaku promjenu statuta mirovinskog fonda, već samo onu koja se smatra bitnom, po uzoru na takve promjene prospekata investicijskih fondova. Ovime se nastoji smanjiti administrativno i regulatorno opterećenje mirovinskih društava i fondova.

 Također, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga je omogućeno da na svojoj mrežnoj stranici javno objavi podatke o izrečenim nadzornim mjerama te je sada jasnije regulirana obveza čuvanja povjerljivih podataka.