Baza je ažurirana 17.04.2024. 

zaključno sa NN 43/24

Objavljeno u NN 82/16 od 14.09.2016.:

 

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

Na temelju članka 38. stavka 3. i članka 42. stavka 2. Zakona o mjeriteljstvu (»Narodne novine«, broj 74/14) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

 

PRAVILNIK O MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA ZA PRETPAKOVINE STALNIH NAZIVNIH KOLIČINA PUNJENJA OZNAČENIH MASOM ILI OBUJMOM

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se mjeriteljski zahtjevi za pretpakovine stalnih nazivnih količina punjenja označenih masom ili obujmom

(2) Ovaj Pravilnik primjenjuje se na pretpakovine koje sadrže proizvode namijenjene prodaji u jedinicama sa stalnim nazivnim količinama punjenja koje su:

– jednake vrijednostima koje je unaprijed odredio pakiratelj,

– izražene jedinicama mase ili obujma i

– nisu manje od 5 g ili 5 ml niti veće od 10 kg ili 10 l.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća 76/211/EEZ od 20. siječnja 1976. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na pakiranje određenih pretpakovina označenih masom ili obujmom (SL L 46, 21. 2. 1976.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2007/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o utvrđivanju pravila o nominalnim količinama za pretpakirane proizvode, stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 75/106/EEZ i 80/232/EEZ i o izmjeni Direktive Vijeća 76/211/EEZ (SL L 247, 21. 9. 2007.)

Članak 3.

(1) U smislu ovoga Pravilnika pretpakovina je kombinacija proizvoda i pojedinačne ambalaže u koju je pretpakiran.

(2) Proizvod je pretpakiran kad je stavljen u ambalažu bilo koje vrste bez nazočnosti kupca, a količina proizvoda sadržana u ambalaži ima neku unaprijed određenu vrijednost i ne može se mijenjati bez otvaranja ambalaže ili podvrgavanja vidljivim preinakama.

Članak 4.

(1) Pretpakovine koje su sukladne odredbama ovoga Pravilnika i Dodatka I. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika mogu se označiti EZ oznakom sukladnosti iz točke 3.3 Dodatka I. ovoga Pravilnika.

(2) Pretpakovine iz stavka 1. ovoga članka podvrgavaju se mjeriteljskom nadzoru prema uvjetima određenim u točki 5. Dodatka I. i Dodatku II. ovoga Pravilnika.

Članak 5.

(1) Sve pretpakovine iz članka 4. moraju u skladu s Dodatkom I. ovoga Pravilnika nositi oznaku mase ili obujma proizvoda, koja se naziva »nazivnom masom« ili »nazivnim obujmom«, kojeg moraju sadržavati.

(2) Pretpakovine koje sadrže tekuće proizvode moraju se označivati svojim nazivnim obujmom, a pretpakovine koje sadrže druge proizvode moraju se označivati svojom nazivnom masom, osim u slučaju kada trgovačka praksa ili nacionalni propisi to uređuju drukčije, a istovjetni su u svim državama članicama, ili u slučaju kada su u suprotnosti s pravilima Unije.

(3) Ako trgovačka praksa ili nacionalni propisi nisu istovjetni u svim državama članicama za određenu kategoriju proizvoda ili vrstu pretpakovine, na takvim pretpakovinama moraju se nalaziti barem oni mjeriteljski podaci koji odgovaraju trgovačkoj praksi ili nacionalnim propisima koji prevladavaju u odredišnoj državi.

Članak 6.

Pretpakovine koje zadovoljavaju zahtjeve i provjere propisane ovim Pravilnikom neće se odbiti, zabraniti niti će se ograničiti njihovo stavljanje na tržište na osnovi razloga koji se odnose na oznake koje takve pretpakovine trebaju imati sukladno ovom Pravilniku, na osnovi određivanja njihove masene ili obujamske vrijednosti, ili na osnovi metoda posredstvom kojih su izmjerene ili ispitane.

Članak 7.

Pakiratelj, njegov ovlašteni zastupnik ili uvoznik odgovoran je za zadovoljavanje zahtjeva propisanih ovim Pravilnikom.

Članak 8.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za pretpakovine stalnih nazivnih količina punjenja označenih masom ili obujmom (»Narodne novine«, broj 57/13).

Članak 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/16-02/08

Urbroj: 558-01/2-16-3

Zagreb, 9. rujna 2016.

Zamjenik ravnatelja mr. sc. Božidar Ljubić, dipl. ing., v. r.

DODATAK I.

1. CILJEVI

Pretpakovine obuhvaćene ovim Pravilnikom moraju u završnom pakiranju zadovoljiti sljedeće zahtjeve:

1.1. Stvarni sadržaj, u prosjeku, ne smije biti manji od nazivne količine.

1.2. Udio pretpakovina koje imaju negativnu pogrešku veću od dopuštene negativne pogreške utvrđene u točki 2.4. ovoga Dodatka mora biti dovoljno mali, da bi serija pretpakovine, mogla zadovoljiti zahtjeve ispitivanja navedeni u Dodatku II.

1.3. Pretpakovina čija je negativna pogreška dvostruko veća od dopuštene negativne pogreške, prikazane u tablici u točki 2.4. ovoga Dodatka ne smije se označiti EZ oznakom sukladnosti navedenoj u točki 3.3. ovoga Dodatka.

2. DEFINICIJE I TEMELJNE ODREDBE

2.1. Nazivna količina (nazivna masa ili nazivni obujam) sadržaja pretpakovine je masa ili obujam označen na pretpakovini, tj. ona količina proizvoda koju bi pretpakovina trebala sadržavati.

2.2. Stvarni sadržaj pretpakovine je količina proizvoda (nazivna masa ili nazivni obujam) koju ona doista sadrži. Tijekom provedbe svih postupaka provjere proizvoda, čija je količina izražena u obujamskim jedinicama, treba uzeti u obzir onu vrijednost stvarnog sadržaja, koja odgovara obujmu izmjerenom pri temperaturi od 20 °C, neovisno o tome pri kojoj se temperaturi provodi punjenje ili provjera. Međutim, to pravilo se neće primjenjivati na duboko zamrznute ili zamrznute proizvode čija se količina izražava u obujamskim jedinicama.

2.3. Negativna pogreška pretpakovine je ona količina za koju je stvarni sadržaj pretpakovine manji od nazivnoga sadržaja pretpakovine.

2.4. Dopuštena negativna pogreška sadržaja pretpakovine utvrđuje se u skladu s niže navedenom tablicom:

Nazivna količina Qn u gramima ili mililitrima

Dopuštena negativna pogreška

u % Qn

u g ili ml

od       5       do       50

9

-

od     50       do     100

-

4,5

od   100       do     200

4,5

-

od   200       do     300

-

9

od   300       do     500

3

-

od   500       do   1000

-

15

od 1000       do 10000

1,5

-

Prilikom korištenja navedene tablice, vrijednosti dopuštenih negativnih pogrešaka, iskazani u postocima u tablici, prilikom preračunavanja u jedinice mase ili obujma, moraju se zaokruživati na najbližu desetinku grama ili mililitre.

3. NATPISI I OZNAKE

Sve pretpakovine proizvedene sukladno odredbama ovoga Pravilnika na ambalaži trebaju imati istaknute sljedeće oznake, postavljene na način da su neizbrisive, lako čitljive i vidljive na pretpakovini u normalnim uvjetima izlaganja:

3.1. nazivnu količinu (nazivna masa ili nazivni obujam) izražena u kilogramima, gramima, litrama, centilitrima ili mililitrima, označena brojkama čija visina odgovara najmanjoj veličini propisanoj u tablici – Veličina oznaka, iza koje se nalazi mjerna jedinica ili znak mjerne jedinice koja se upotrebljava, sukladno odredbama važećeg propisa o mjernim jedinicama.

Tablica – Veličina oznaka

Nazivna količina punjenja Qn u g ili ml

Veličina oznaka u mm

manja od 50

2

od 51 do 200

3

od 201 do 1000

4

veća od 1000

6

3.2. oznaku ili natpis koji omogućuje da nadzorno tijelo, iz točke 5. stavka 1. ovoga Dodatka, utvrdi pakiratelja, njegovog ovlaštenog zastupnika ili uvoznika.

3.3. malo slovo »e« čija je visina barem 3 mm, a postavljeno je u istom vidnom polju kao i oznaka nazivne mase ili nazivnog obujma kojom pakiratelj, njegov ovlašteni zastupnik ili uvoznik jamči da pretpakovina zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.

Uporaba i izgled znaka »e« uređeni su posebnim pravilnikom o zajedničkim odredbama za mjerila i metode mjeriteljskog nadzora.

Zabranjena je uporaba oznaka ili natpisa na mjerilima koji bi pogreškom mogli biti zamijenjeni sa znakom »e« iz navedenog pravilnika.

4. ODGOVORNOST PAKIRATELJA, OVLAŠTENOG ZASTUPNIKA ILI UVOZNIKA

Pakiratelj, ovlašteni zastupnik ili uvoznik dužan je osigurati da pretpakovine zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika.

Količina proizvoda sadržana u pretpakovini, odnosno »stvarni sadržaj«, mora se mjeriti ili ispitivati s obzirom na masu ili obujam uz odgovornost pakiratelja, ovlaštenog zastupnika ili uvoznika.

Za provedbu mjerenja ili ispitivanja trebaju se koristiti zakonita mjerila prikladna za provedbu potrebnih radnja.

Provjera se može provoditi i uzorkovanjem.

Kada se ne mjeri stvarni sadržaj, tada pakiratelj mora provesti ispitivanje na način da se djelotvorno zajamči količina sadržaja.

Radi ispunjavanja navedenog zahtjeva, pakiratelj tijekom proizvodnje treba provoditi provjere u skladu s postupcima propisanim Dodatkom II. ovoga Pravilnika, te mjerodavnim tijelima, iz točke 5. ovoga Dodatka, omogućiti uvid u dokumente koji sadrže rezultate takvih provjera kojima dokazuje da su odgovarajuće provjere, uz moguće ispravke i podešavanja, koji su se pokazali nužnima, provedeni na odgovarajući i ispravan način.

Prilikom uvoza pretpakovina iz država koje nisu članice Europske unije, uvoznik može umjesto mjerenja ili provjera osigurati dokaz da raspolaže s potrebnim jamstvom, koje mu omogućuju preuzimanje odgovornosti.

Kod proizvoda čije se količine izražavaju u obujamskim jedinicama, smatrat će se da su zadovoljili zahtjeve koji se odnose na mjerenje i provjeravanje, ukoliko se prilikom proizvodnje takvih pretpakovina koristio mjerni spremnik, u skladu sa zahtjevima propisanim posebnim pravilnikom kojim se uređuju mjeriteljski zahtjevi za boce koje se upotrebljavaju kao mjerni spremnici i pod uvjetima punjenja propisanim navedenim pravilnikom i ovim Pravilnikom.

5. PROVJERE KOJE TREBAJU PROVODITI MJERODAVNA TIJELA U PROSTORIJAMA PAKIRATELJA ILI UVOZNIKA ILI NJEGOVA OVLAŠTENOG ZASTUPNIKA S POSLOVNIM NASTANOM U EUROPSKOJ UNIJI

Provjere sukladnosti pretpakovina s odredbama ovoga Pravilnika provodi Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: Zavod).

Provjere sukladnosti provode se uzorkovanjem u prostorijama pakiratelja ili, ako iz određenih razloga to nije moguće provesti, u prostorijama uvoznika ili njegova zastupnika s poslovnim nastanom u Europskoj uniji.

Provjera statističkim uzorkovanjem provodi se u skladu s prihvaćenim metodama ispitivanja kvalitete. Njezina djelotvornost mora biti usporediva s referentnom metodom specificiranom u Dodatku II. ovoga Pravilnika.

Što se tiče kriterija za najmanje sadržaje, plan uzorkovanja kojim se koristi mjerodavno tijelo treba se smatrati usporedivim s preporučenim planom iz Dodatka II. ako apscisa u točki u kojoj ordinata krivulje radne značajke prvoga plana ima vrijednost 0,10 (vjerojatnost prihvaćanja serije = 0,10) odstupa za manje od 15 % od apscise odgovarajuće točke krivulje radne značajke plana uzorkovanja koji se preporučuje u Dodatku II.

Što se tiče kriterija za srednju vrijednost izračunatu metodom standardnog odstupanja, plan uzorkovanja kojim se koristi mjerodavno tijelo treba se smatrati usporedivim s preporučenim iz Dodatka II. ukoliko, uzimajući u obzir krivulje radne značajke obaju planova koji kao os apscisu imaju

, apscisa koja odgovara ordinati od 0,10 krivulje prvoga plana (vjerojatnost prihvaćanja serije = 0,10) odstupa za manje od 0,05 od apscise koja odgovara točki krivulje plana uzorkovanja koji se preporučuje u Dodatku II.

(1) m = stvarna srednja vrijednost serije

6. DRUGE PROVJERE KOJE PROVODE MJERODAVNA TIJELA

Ovaj Pravilnik unaprijed ne isključuje bilo kakve provjere koje mjerodavna tijela mogu provoditi u bilo kojoj fazi prodajnog procesa, a osobito one u svrhu dokazivanja da pretpakovina zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.

DODATAK II.

Ovim Dodatkom utvrđuju se referentni postupci za statističku provjeru serija pretpakovina radi zadovoljavanja zahtjeva propisanih u članku 4. ovoga Pravilnika i točke 5. Dodatka I. ovoga Pravilnika.

1. ZAHTJEVI ZA MJERENJE STVARNOGA SADRŽAJA PRETPAKOVINA

Stvarni sadržaj pretpakovina može se mjeriti izravno s pomoću vaga ili obujamskih mjerila, ili u slučaju tekućina, neizravno vaganjem pretpakirana proizvoda i mjerenjem njegove gustoće.

Bez obzira na metodu koja se koristi, pogreška pri mjerenju stvarnog sadržaja pretpakovine ne smije prelaziti jednu petinu dopuštene negativne pogreške nazivne količine u pretpakovini.

2. ZAHTJEVI ZA PROVJERU SERIJA PRETPAKOVINA

Provjera pretpakovina provodi se uzorkovanjem i sastoji se od dva dijela:

– provjera koja obuhvaća stvarni sadržaj svake pojedine pretpakovine u uzorku i

– dodatna provjera prosječne vrijednosti stvarnog sadržaja svih pretpakovina u uzorku.

Serija pretpakovina smatra se prihvatljivom ako rezultati obje provjere zadovoljavaju kriterije prihvaćanja.

Za svaku provjeru postoje dva plana uzorkovanja:

– jedan za nerazarajuće ispitivanje, tj. ispitivanje koje ne uključuje otvaranje ambalaže

– drugi za razarajuće ispitivanje, tj. ispitivanje koje uključuje otvaranje ili uništavanje ambalaže.

Iz ekonomskih i praktičnih razloga razarajuće ispitivanje treba se ograničiti na stvarno potreban minimum, koje je manje učinkovito od nerazarajućeg ispitivanja.

Razarajuće ispitivanje primjenjuje se samo onda kada je nerazarajuće ispitivanje neizvedivo. U pravilu se ne smije primjenjivati na serije manje od 100 jedinica.

2.1. Serije pretpakovina

2.1.1. Serija obuhvaća sve pretpakovine iste nazivne količine, iste vrste i istog proizvodnog toka, napunjene na istome mjestu, a koje trebaju biti podvrgnute pregledu.

Veličina serije mora se ograničiti na niže utvrđene količine.

2.1.2. Prilikom provjere pretpakovina na kraju linije punjenja, broj u svakoj seriji mora biti jednak najvećoj vrijednosti jednosatne proizvodnje linije za punjenje, bez ikakvih ograničenja s obzirom na veličinu serije.

U drugim slučajevima se veličina serije mora ograničiti na 10 000.

2.1.3. Za serije manje od 100 pretpakovina, nerazarajuće ispitivanje provodi se nad 100%-tnim opsegom serije.

Ako je broj pronađenih neispravnih jedinica veći od 2,5% broja ispitanih pretpakovina, serija se odbija.

2.1.4. Prije provedbe ispitivanja iz točaka 2.2 i 2.3, potrebno je, metodom slučajnog odabira, iz serije izuzeti dovoljan broj pretpakovina, kako bi se mogla provesti i ona provjera koja zahtijeva veći broj uzoraka.

Za drugu provjeru se potreban uzorak, metodom slučajnog odabira, treba izuzeti iz prvog uzorka, i označiti

Postupak označivanja mora biti dovršen prije početka postupka mjerenja.

2.1.5. Prije provedbe ispitivanja iz točaka 2.2 i 2.3, treba se odrediti srednja vrijednost tare (mase spremnika).

Uzorci za određivanje srednje vrijednosti tare (mase spremnika trebaju se odrediti metodom slučajnog odabira. Mjerna pogreška utvrđenih vrijednosti ne smije biti veća od +1/5 dopuštene negativne pogreške nazivne količine u pretpakovini.

Prilikom određivanja mjerne pogreške prema točkama 2.2. i 2.3. ovoga Dodatka ova se mjerna pogreška ne uzima u obzir.

Odstupanja tare mase može se zanemariti ako standardno odstupanje vrijednosti tare, od 25 tara uzoraka kod ispitivanja na mjestu punjenja i od 5 tara uzoraka kod ispitivanja u skladištu ili u laboratoriju, nije veće od 1/4 dopuštenog negativnog odstupanja.

U svim ostalim slučajevima mora se utvrditi masa svakog pojedinog praznog spremnika

2.2. Provjeravanje stvarnog sadržaja pretpakovina

Najmanji prihvatljivi sadržaj izračunava se oduzimanjem dopuštene negativne pogreške za dotični sadržaj od nazivne količine pretpakovine.

Pretpakovine u seriji čiji je stvarni sadržaj manji od najmanjega prihvatljivog sadržaja smatraju se neispravnima.

2.2.1. Nerazarajuće ispitivanje

Nerazarajuće ispitivanje se provodi u skladu s dvostrukim planom uzrokovanja na način prikazan u niže navedenoj tablici.

Prvi broj provjerenih pretpakovina mora biti jednak broju jedinica u prvome uzorku kako je naznačeno u planu:

– ako je broj pronađenih neispravnih jedinica u prvome uzorku manji od ili jednak u odnosu na prvi kriterij prihvaćanja, serija se smatra prihvatljivom za tu provjeru;

– ako je broj pronađenih neispravnih jedinica u prvome uzorku jednak ili veći u odnosu na prvi kriterij odbijanja, serija se odbija;

– ako se broj pronađenih neispravnih jedinica u prvome uzorku nalazi između prvog kriterija prihvaćanja i prvog kriterija odbijanja, potrebno je provjeriti drugi uzorak, za koji je broj jedinica naznačen u planu.

Neispravne jedinice pronađene u prvom i drugom uzorku se zbrajaju te:

– ako je ukupan broj neispravnih jedinica manji ili jednak drugom kriteriju prihvaćanja, serija se smatra prihvatljivom za tu provjeru;

– ako je ukupan broj neispravnih jedinica veći ili jednak drugom kriteriju odbijanja, serija se odbija.

Broj u seriji

Uzorci

Broj neispravnih jedinica

Red   

Broj   

Skupni broj

Kriterij prihvaćanja

Kriterij odbijanja

100 do 500

1.

2.

30

30

30

60

1

4

3

5

501 do 3200

1.

2.

50

50

50

100

2

6

5

7

3201 i više

1.

2.

80

80

80

160

3

8

7

9

2.2.2. Razarajuće ispitivanje

Razarajuće ispitivanje se provodi u skladu s niže prikazanim planom jednostrukog uzrokovanja i smije se upotrebljavati samo za serije od 100 ili više jedinica.Broj provjeravanih pretpakovina mora biti jednak 20.

– Ako je broj pronađenih neispravnih jedinica u uzorku manji ili jednak kriteriju prihvaćanja, serija pretpakovina smatra se prihvatljivom za tu provjeru.

– Ako je broj pronađenih neispravnih jedinica u uzorku jednak ili veći kriteriju odbijanja, serija pretpakovina se odbija.

Broj u seriji

Broj uzorka

Broj neispravnih jedinica

Kriterij prihvaćanja

Kriterij odbijanja

Bilo koji broj (≥ 100)

20

1

2

2.3. Provjera prosječne vrijednosti stvarnog sadržaja pojedinačnih pretpakovina koje čine seriju

2.3.1. Serija pretpakovina smatra se prihvatljivom u svrhu te provjere ako je srednja vrijednost

= Σxi/n stvarnog sadržaja xi od n pretpakovina u uzorku veća od vrijednosti:

Qn – (s/√n)·t(1 – α)

U toj je formuli:

Qn = nazivna količina sadržaja pretpakovine

n = broj pretpakovina u uzorku za tu provjeru

s = procijenjeno standardno odstupanje stvarnog sadržaja serije

t(1 – α) = razina povjerenja od 0,995 Studentove razdiobe s ν = n – 1 stupnjem slobode.

2.3.2. Ako je xi izmjerena vrijednost stvarnog sadržaja i-tog uzorka koji sadrži n jedinica, tada se:

2.3.2.1. srednja vrijednost izmjerenih vrijednosti uzorka dobiva sljedećim izračunom:

2.3.2.2. a procijenjena vrijednost standardnih odstupanja s sljedećim izračunima:

2.3.3. Kriteriji za prihvaćanje ili odbijanje serija pretpakovina koje se ispituju pri toj provjeri:

2.3.3.1. Kriteriji za nerazarajuće ispitivanje

2.3.3.2. Kriteriji za razarajuće ispitivanje

 

 

 

 

 

Copyright © Ante Borić