Objavljeno u NN 45/16 od 13.05.2016.:

 

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Na temelju članka 84. Zakona o protuminskom djelovanju (»Narodne novine«, br. 110/15) ministar unutarnjih poslova donosi

 

PRAVILNIK O NAČINU OBAVLJANJA POSLOVA RAZMINIRANJA, KONTROLE KVALITETE, OPĆEG I TEHNIČKOG IZVIDA I OBILJEŽAVANJA MINSKI SUMNJIVOG PODRUČJA

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se način obavljanja poslova općeg izvida – analize minski sumnjivog područja, dopunskog općeg izvida, tehničkog izvida, razminiranja, obilježavanja minski sumnjivog područja (u daljnjem tekstu: MSP), određivanje sigurnosne udaljenosti, zaštitna oprema te uvjeti za njeno korištenje, pružanje prve pomoći i medicinsko zbrinjavanje, način obavljanja kontrole kvalitete i završne kontrole kvalitete te uvjeti za ponavljanje poslova razminiranja.

Članak 2.

Pojmovi u smislu ovog Pravilnika imaju sljedeće značenje:

– obilježavanje radilišta je postupak razgraničenja područja na kojem se obavlja dopunski opći izvid, tehnički izvid i poslovi razminiranja od područja koja nisu predmet obavljanja tih poslova, a koji provodi Hrvatski centar za razminiranje (u daljnjem tekstu: HCR) prilikom tehničkog izvida odnosno ovlaštena pravna osoba ili obrtnik prilikom poslova razminiranja;

– onesposobljavanje minsko eksplozivnih sredstava (u daljnjem tekstu: MES), neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljnjem tekstu: NUS) i njihovih dijelova je radnja pri kojoj se eksplozivno sredstvo onesposobljava odnosno inicijalno sredstvo odvaja od eksplozivnog punjenja;

– uništavanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova je radnja pri kojoj se MES, NUS i njihovi dijelovi spaljivanjem, detonacijom ili drugim sigurnim postupcima dovode u stanje trajne i potpune bezopasnosti;

– obilježavanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova je radnja kojom se pronađeno eksplozivno sredstvo obilježava na mjestu pronalaska odnosno na mjestu za privremeno odlaganje;

– kontrolna točka je mjesto do kojeg je neovlaštenim osobama dozvoljen pristup radilištu;

– početna linija je linija od koje svakodnevno započinju poslovi tehničkog izvida i/ili razminiranja;

– dnevnik radilišta je dokumentacija koju svakodnevno vodi i izrađuje voditelj radilišta prilikom obavljanja poslova dopunskog općeg izvida, tehničkog izvida ili razminiranja;

– djelovodnik voditelja pirotehničke skupine je dokumentacija koju svakodnevno vodi i izrađuje voditelj pirotehničke skupine prilikom obavljanja poslova dopunskog općeg izvida, tehničkog izvida ili razminiranja i predstavlja skup podataka o angažiranim kapacitetima skupine, pojedinačne dnevne podatke o stvarno pretraženoj površini ovisno o metodologiji rada, podatke o dnevnoj internoj kontroli te podatke o pronađenom i/ili onesposobljenom MES-u, NUS-u i njihovim dijelovima;

– sigurni pristupni putovi su putovi koji nisu zagađeni MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima i nužni su za pristup na radilište, a HCR ih je kao takve definirao u idejnom planu razminiranja ili izvedbenom planu tehničkog izvida;

– nezagađenost MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima je stanje područja i/ili građevine na kojoj nije utvrđeno postojanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova;

– minsko eksplozivna zapreka (u daljnjem tekstu MEZ) je zapreka izrađena od formacijskih protuoklopnih i protupješačkih mina i drugih eksplozivnih zapreka;

– veća zagađenost MES-om i njihovim dijelovima je stanje (stupanj) zagađenosti onih dijelova MSP-a i/ili građevine na kojima je metodama općeg izvida-analize MSP-a, dopunskog općeg izvida i/ili tehničkog izvida utvrđeno postojanje najmanje jedne minsko eksplozivne zapreke (u daljnjem tekstu MEZ), postavljenih u cilju sustavnog miniranja određenog područja i koja su kao takva definirana od strane HCR-a;

– veća zagađenost NUS-om i njihovim dijelovima je stanje (stupanj) zagađenosti onih dijelova MSP-a i/ili građevine na kojima je metodama općeg izvida-analize MSP-a, dopunskog općeg izvida i/ili tehničkog izvida utvrđena zagađenost kazetnim streljivom, podstreljivom i/ili većom količinom drugog NUS-a, te je kao takvo definirano od strane HCR-a.

II. OPĆI IZVID – ANALIZA MINSKI SUMNJIVOG PODRUČJA

Članak 3.

HCR poslove općeg izvida – analize MSP-a planira godišnjim, polugodišnjim i tromjesečnim planovima i usklađuje redoslijedom izrade idejnih planova razminiranja odnosno izvedbenih planova tehničkog izvida.

Kroz poslove općeg izvida – analize MSP-a HCR kontinuirano prati promjene u minski sumnjivom području, obavlja sigurnosnu procjenu minske opasnosti i odražava stanje obilježenosti MSP-a.

Općim izvidom – analizom MSP-a može se isključiti iz MSP-a područje i/ili građevina kojima najmanje jedna strana graniči s područjima i/ili građevinama na kojima je, na temelju prethodno provedenog tehničkog izvida i/ili razminiranja, otklonjena sumnja u zagađenost MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima kada se analizom potvrdi:

– da ne postoje podaci o zagađenosti područja i/ili građevine MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima;

– da ne postoje podaci o obavljenom razminiranju;

– da ne postoje podaci o minskom incidentu (stradavanje ljudi i životinja);

– da na područjima i/ili građevinama ne postoje podaci o pronađenom MES-u, NUS-u i njihovim dijelovima;

– da HCR ne posjeduje podatke koji predstavljaju zapreku za isključivanje područja i/ili građevine iz MSP-a.

Članak 4.

Nakon provedenog općeg izvida – analize MSP-a, HCR će za područje i/ili građevinu provesti jednu od sljedećih radnji:

– isključiti područje i/ili građevinu iz MSP-a;

– provesti dopunski opći izvid;

– područje i/ili građevinu proglasiti minski sumnjivom;

– izraditi izvedbeni plan tehničkog izvida ukoliko nije utvrđena veća zagađenost;

– izraditi idejni plan razminiranja ukoliko je utvrđena veća zagađenost.

III. DOPUNSKI OPĆI IZVID

Članak 5.

Dopunski opći izvid planira se i izvodi radi dopunskog prikupljanja podataka o stanju MSP-a za koje se procijenilo da nisu ispunjeni kriteriji za isključenje iz MSP-a na temelju provedenog općeg izvida – analize MSP-a.

Dopunski opći izvid provodi se na površini za isključenje koja ne graniči s područjima i/ili građevinama na kojima su prethodno obavljeni poslovi tehničkog izvida i/ili razminiranja.

Kada se procijeni potrebnim, dopunski opći izvid može se provoditi i na području i/ili građevini koja graniči s područjima i/ili građevinama na kojima su prethodno obavljeni poslovi tehničkog izvida i/ili razminiranja.

Za vrijeme obavljanja dopunskog općeg izvida iz stavka 1. ovog članka HCR može koristiti strojeve za pripremu površine.

Članak 6.

Poslovi dopunskog općeg izvida obavljaju se na radilištu na temelju plana izvođenja dopunskog općeg izvida. Planom se obuhvaća područje i/ili građevina koja je predmet dopunskog općeg izvida s ucrtanim kontrolnim uzorcima.

Kontrolnim uzorcima iz stavka 1. ovog članka potrebno je ravnomjerno (podjednako) obuhvatiti cjelokupnu površinu na kojoj se planira dopunski opći izvid.

Članak 7.

Ukoliko se nakon provedenog dopunskog općeg izvida na pregledanim kontrolnim uzorcima u koje se ubrajaju i radne staze utvrdi nepostojanje onečišćenosti MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima (odnosno nezagađenosti) HCR će područje i/ili građevinu isključiti iz MSP-a.

Članak 8.

Ukoliko se na površini koja je predmet dopunskog općeg izvida u kontrolnom uzorku i/ili na radnoj stazi koja vodi do kontrolnog uzorka pronađe MES, NUS i njihovi dijelovi, HCR za takvu površinu izrađuje izvedbeni plan tehničkog izvida (kada se ne utvrdi veća zagađenost) ili idejni plan razminiranja (kada se utvrdi veća zagađenost).

Pronađeni MES, NUS i njihove dijelove HCR je dužan uništiti na način propisan Zakonom o protuminskom djelovanju (u daljnjem tekstu: Zakon), a ukoliko se uništavanje obavlja na području obavljanja dopunskog općeg izvida HCR je dužan najmanje dva sata prije započinjanja uništavanja obavijestiti nadležnu policijsku upravu.

Članak 9.

Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na obavljanje poslova razminiranja na odgovarajući se način primjenjuju na obavljanje poslova dopunskog općeg izvida (poslovi voditelja radilišta, osiguranje sustava veza voditelja radilišta sa voditeljem pirotehničke skupine, rukovateljem stroja za pripremu površine i medicinskim timom, obilježavanje radilišta, primjena propisanih metoda i učinaka iz članka 29. ovog Pravilnika, osiguranje medicinskog tima, izrada i vođenje propisane dokumentacije, poslovi uništavanja i sl.).

HCR na poslovima dopunskog općeg izvida imenuje voditelja radilišta i njegovog zamjenika.

Za vrijeme obavljanja poslova dopunskog općeg izvida voditelj radilišta iz stavka 2. ovog članka dužan je posjedovati sljedeću dokumentaciju:

– dnevnik radilišta;

– plan izvođenja dopunskog općeg izvida sa ucrtanim kontrolnim uzorcima i radnim stazama do svakog kontrolnog uzorka;

– djelovodnik voditelja pirotehničke skupine sa pregledanim površinama kontrolnih uzoraka i radnih staza potpisanih od strane pirotehničara HCR-a sa kartografskim prikazom i skicama te eventualno ucrtanim pozicijama pronađenog MES-a, NUS-a i njihovih dijelova u kontrolnom uzorku s količinom, vrstom i fotodokumentacijom pronađenih sredstava.

IV. TEHNIČKI IZVID

Članak 10.

HCR provodi tehnički izvid samostalno ili s ovlaštenim pravnim osobama i/ili obrtnicima sukladno izvedbenom planu tehničkog izvida na cjelokupnoj površini radilišta, od čega je dužan pregledati najmanje 25 % površine radilišta propisanim metodama.

Članak 11.

MES, NUS i njihovi dijelovi pronađeni tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida HCR je dužan uništiti na način propisan Zakonom, a ukoliko se uništavanje obavlja na radilištu voditelj radilišta je dužan najkasnije dva sata prije započinjanja uništavanja obavijestiti nadležnu policijsku upravu.

Članak 12.

HCR je dužan provesti kontrolu kvalitete na područjima i/ili građevinama koja su bila predmetom obavljanja poslova tehničkog izvida nakon dane izjave od strane ovlaštene pravne osobe i/ili obrtnika.

Voditelj radilišta tehničkog izvida dužan je organizirati kontrolu kvalitete iz stavka 1. ovog članka na prethodno pregledanim područjima i/ili građevinama na način da se ravnomjerno (podjednako) na cjelokupnoj površini radilišta pretražuju kontrolni uzorci najmanje veličine 100 m2.

Poslove pretraživanja kontrolnih uzoraka iz stavka 2. ovog članka dužni su obavljati pirotehničari HCR-a za kontrolu kvalitete uz ucrtavanje kontrolnih uzoraka te ucrtavanja eventualno pronađenog MES-a, NUS-a i njihovih dijelova u propisanu dokumentaciju.

Članak 13.

Kada se tijekom obavljanja tehničkog izvida utvrdi veća zagađenost MES-om i njihovim dijelovima i/ili indikatorima miniranosti HCR je dužan odrediti granice zagađenosti područja i/ili građevine te sukladno odluci ravnatelja HCR-a izraditi idejni plan razminiranja.

Granice zagađenosti područja i/ili građevine MES-om i indikatorima miniranosti definiraju se u odnosu na vrstu i strukturu MES-a i indikatora miniranosti i zemljišnim uvjetima.

Područje i/ili građevine na kojoj nisu pronađeni MES i/ili njihovi dijelovi i/ili indikatori miniranosti, HCR će isključiti iz MSP-a.

Članak 14.

Kada se tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida pronađe NUS i/ili dijelovi NUS-a voditelj radilišta dužan je organizirati pregled površine minimalnog radijusa 20 m oko pronađenog sredstva, te organizirati uništavanje pronađenog sredstva.

Članak 15.

Ukoliko se prilikom obavljanja poslova tehničkog izvida pronađe NUS koji se odnosi na kazetno streljivo, HCR je dužan odrediti granice zagađenosti područja i/ili građevine te sukladno odluci ravnatelja izraditi idejni plan razminiranja.

Granice zagađenosti NUS-om koje se odnosi na kazetno streljivo i indikatore koji upućuju na zagađenost NUS-om koje se odnosi na kazetno streljivo definiraju se u odnosu na pozicije pronađenog kazetnog streljiva i indikatora zagađenosti.

Područje i/ili građevine na kojoj se ne pronađe NUS koji se odnosi na kazetno streljivo i/ili njihove dijelove i/ili indikatore zagađenosti kazetnim streljivom, HCR će isključiti iz MSP-a.

Članak 16.

Ako se nakon dane izjave iz članka 12. stavka 1. ovog Pravilnika, prilikom obavljanja kontrole kvalitete, pronađe MES, NUS i njihovi dijelovi, ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik dužni su radilište ili pojedinu cjelinu radilišta na kojoj su obavljali poslove tehničkog izvida ponovno pregledati nakon čega je potrebno ponoviti kontrolu kvalitete.

Članak 17.

Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na obavljanje poslova razminiranja na odgovarajući se način primjenjuju na obavljanje poslova tehničkog izvida (poslovi voditelja radilišta, osiguranje sustava veza voditelja radilišta sa voditeljem pirotehničke skupine, rukovateljem stroja za pripremu površine i medicinskim timom, obilježavanje radilišta, primjena propisanih metoda i učinaka iz članka 29. ovog Pravilnika, osiguranje medicinskog tima, izrada i vođenje propisane dokumentacije, poslovi uništavanja i sl.).

V. RAZMINIRANJE

Članak 18.

HCR je dužan ovlaštenu pravnu osobu i/ili obrtnika uvesti u posao razminiranja sukladno dokumentaciji za nadmetanje u kojoj je predviđen početak obavljanja poslova razminiranja te ih obavijestiti o uvođenju u posao najkasnije tri dana prije uvođenja u posao razminiranja. Od planiranog dana uvođenja u posao razminiranja može se odstupiti u slučaju više sile ili drugih iznimnih opravdanih okolnosti.

O uvođenju u posao razminiranja mora biti obaviješten i investitor te mu se mora omogućiti nazočnost ako to zatraži.

O uvođenju u posao razminiranja predstavnik HCR-a sastavlja zapisnik koji potpisuje i ovjerava, te presliku zapisnika uručuje voditelju radilišta.

Ukoliko voditelj radilišta, investitor ili predstavnik HCR-a imaju primjedbe koje se odnose na radilište ili postupak uvođenja u postupak razminiranja iste se unose u zapisnik uz potpis osobe koja ih je iznijela.

Članak 19.

Ovlaštene pravne osobe i obrtnici dužni su za sve ugovore na temelju kojih su određeni samostalnim izvoditeljem ili partnerom zaduženim za komunikaciju s naručiteljem najkasnije zadnjeg radnog dana u tjednu do 9,00 sati HCR-u dostaviti plan aktivnosti za naredni tjedan.

U planu aktivnosti ovlaštene pravne osobe i obrtnici iz stavka 1. ovog članka dužni su navesti plan angažiranja kapaciteta po radnim danima.

Po zaprimanju planova iz stavka 1. ovog članka, HCR je dužan objediniti sve planove i jedinstveni plan aktivnosti dostaviti Ministarstvu unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) istog dana najkasnije do 14, 00 sati.

Članak 20.

HCR je dužan aktivnosti razminiranja koje se planiraju izvoditi uz državnu granicu najaviti Policijskoj upravi najmanje deset (10) dana prije početka obavljanja poslova.

Najava iz stavka 1. ovog članka treba sadržavati:

– naziv ovlaštene pravne osobe ili obrtnika koji izvode radove i temeljem čega ih izvodi;

– opis radova koji će se izvoditi;

– točnu lokaciju radova (koordinate lomnih točaka površine plana ili stacionaža plovnih km);

– planirani početak i završetak radova;

– popis opreme s kojom će se obavljati radovi (radni i pomoćni strojevi, oprema, vozila i dr.);

– popis djelatnika (voditelja radilišta, pirotehničara, medicinskog tima i dr.) koji će obavljati radove s navedenim osobnim podacima i brojevima osobnih iskaznica ili drugih jednako vrijednih dokumenata.

Članak 21.

Prije početka obavljanja poslova razminiranja ovlaštena pravna osoba ili obrtnik dužni su:

– postaviti ploču kojom se upozorava da je razminiranje u tijeku te da se zabranjuje pristup, prolaz i zadržavanje u blizini radilišta;

– obilježiti sigurne pristupne putove;

– obilježiti početnu liniju;

– obilježiti kontrolnu točku;

– obilježiti prostor za parkiranje vozila;

– obilježiti prostor za odlaganje opreme;

– obilježiti prostor za smještaj sanitetskog vozila;

– obilježiti prostor za provjeru i podešavanje metal detektora.

Članak 22.

Prednja strana ploče iz članka 21. podstavka 1. ovog Pravilnika crvene je boje i sadrži bijele natpise i oznake:

– oprez mine,

– zabranjen pristup,

– mrtvačka glava s prekriženim kostima.

Ploča je veličine 100 cm × 50 cm, a postavlja se na nosač na visini 1 m od razine tla na svim putovima kojima je moguć pristup radilištu.

Članak 23.

Obilježavanje putova i prostora iz članka 21. ovog Pravilnika provodi se na visini od najmanje 1 m iznad razine tla kolcima koji se označavaju trakama bijele boje na kojima crnom bojom piše MINE.

Obilježavanje početne linije provodi se crvenom trakom bez natpisa.

Članak 24.

Prilikom razminiranja ručnom detekcijom mina pirotehničar je dužan obilježiti početnu točku, obilježiti pretraženi dio radne staze i mjesto pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova.

Ukoliko se unutar radne staze pronađu metalni predmeti koji nisu MES, NUS i njihovi dijelovi pirotehničar ih je dužan vidno odlagati na mjesto obilježeno fiksiranim komadićem bijele trake dužine najmanje 20 cm.

Pronađene metalne predmete iz stavka 1. ovog članka pirotehničar je dužan odložiti na obilježena mjesta unutar svoje dnevno pregledane površine.

Obilježavanje početne točke provodi se istostraničnom trokutastom oznakom dužine stranica 15 cm, crvene boje s bijelim natpisom STOP, koja se postavlja na visini od najmanje 30 cm od razine tla.

Pirotehničar je dužan provesti obilježavanje radne staze obostrano pomoću zastavica s crvenim vrhom koje se postavljaju duž pravca razminiranja radilišta na razmaku od 1 m do 5 m ili crvenom trakom, koja se fiksira za čvrstu podlogu svakih 1 do 3 metra sukladno odluci voditelja radilišta, ovisno o konfiguraciji zemljišta i minskoj situaciji.

Pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi obilježavaju se istostraničnom trokutastom oznakom dužine stranica 15 cm, crvene boje s bijelim natpisom MINE koju pirotehničar postavlja 30 cm ispred pronađenog MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na visini od najmanje 30 cm od razine tla.

MES, NUS i njihovi dijelovi pronađeni tijekom obavljanja poslova razminiranja ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik je dužan uništiti na način propisan Zakonom, a ukoliko se uništavanje obavlja na radilištu voditelj radilišta je dužan najkasnije dva sata prije započinjanja uništavanja obavijestiti nadležnu policijsku upravu.

Članak 25.

HCR je dužan izraditi poseban Idejni plan razminiranja na temelju prethodno provedenog dopunskog općeg izvida i/ili tehničkog izvida u cilju preciznijeg utvrđivanja zagađenosti MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima nastalih eksplozijom skladišta MES-a i NUS-a.

Na području i/ili građevini koja je obuhvaćena posebnim idejnim planom iz stavka 1. ovog članka ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik dužni su u postupku pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova primijeniti postupak vizualnog pregleda područja i/ili građevine i metodu ručne detekcije mina.

Osim postupka i metode navedene u stavku 2. ovog članka ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik mogu primijeniti pse za detekciju mina i/ili slojevito pretraživanje područja ručno i/ili strojevima sa zaštićenom kabinom za koju je izdana ocjena o sukladnosti.

Iznimno od stavaka 2. i. 3. ovog članka, mogu se koristiti i druga sredstva i oprema koju je HCR prihvatio i odobrio u izvedbenom planu.

Voditelj radilišta dužan je prilikom pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova, ovisno o tome u kakvom se tehničkom stanju pronađena sredstva nalaze, odlučiti da li ga je moguće ukloniti odnosno premjestiti bez opasnosti za život i zdravlje ljudi i imovinu te bez ugrožavanja okoliša.

Članak 26.

Na područjima i/ili građevinama na kojima se utvrdi velika zagađenost metalnim predmetima (okućnice, smetlišta, područjima odlaganja građevinskog otpada i sl.) voditelj radilišta je dužan takva područja obilježiti trakama plave boje i obavijestiti pirotehničara za kontrolu kvalitete odnosno HCR da je na obilježenom području moguć ostanak zaostalih metalnih predmeta nakon obavljene ručne detekcije mina.

Na područjima i/ili građevinama iz stavka 1. ovog članka ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik dužni su u postupku pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova primijeniti postupak vizualnog pregleda područja i/ili građevine i metodu ručne detekcije mina.

Osim postupka i metode navedene u stavku 2. ovog članka ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik mogu primijeniti pse za detekciju mina i/ili slojevito pretraživanje područja ručno i/ili strojevima sa zaštićenom kabinom za koju je izdana ocjena o sukladnosti.

Područja i/ili građevine iz stavka 1. ovog članka voditelj radilišta dužan je unijeti u dnevnik radilišta i izraditi potrebne skice takve površine.

Na obilježenim područjima iz stavka 1. ovog članka kontrola kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja obaviti će se na najmanje 5 % tog područja i/ili građevine na način da će u kontroli kvalitete ostanak neiskopanih predmeta detekcije izuzev MES-a, NUS-a i njihovih dijelova neće biti razlogom za ponavljanje poslova razminiranja.

Članak 27.

Pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi koji se neće onesposobljavati isti dan i koji ostaje na mjestu pronalaska vidno će se obilježiti sa sve četiri strane kolčićima najmanje visine 50 cm iznad tla koji se povezuju trakom crvene boje a na polovini svake strane ograđenog prostora potrebno je dodatno obilježiti istostraničnom trokutastom oznakom dužine stranica 15 cm, crvene boje s bijelim natpisom MINE najmanje 30 cm od razine tla.

Kolčići iz stavka 1. ovog članka moraju se postaviti najmanje 50 cm od MES-a, NUS-a i njihovih dijelova sa sve četiri strane od pronađenog sredstva.

Mjesto na kojem su pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi nakon uklanjanja odnosno uništavanja, potrebno je obilježiti kolčićem s plavo obojenim vrhom, ili plavom zastavicom bez natpisa. Vrh kolčića mora biti obojen plavom bojom u dužini od 10 cm na visini od najmanje 30 cm od razine tla.

Članak 28.

Tijekom obavljanja poslova razminiranja, te nakon njihova završetka ovlaštena pravna osoba ili obrtnik dužni su obilježiti granice radilišta.

Obilježavanje iz stavka 1. ovog članka provodi se na visini od najmanje 1 m iznad razine tla kolcima čiji vrh je obojen crvenom bojom u dužini od 10 cm, na svakoj lomnoj točki granice radilišta, ali ne na većoj udaljenosti od 25 m.

Članak 29.

Voditelj radilišta dužan je ovisno o mogućnostima primjene propisanih metoda i procjene minske situacije (koja je navedena u idejnom planu odnosno izvedbenom planu razminiranja ili je procjena rezultat aktivnosti koje se provode od početka poslova razminiranja) odrediti dinamiku obavljanja poslova na radilištu s time da maksimalni mogući dnevni učinci mogu biti sljedeći:

– najviše 400 m2 po pirotehničaru ukoliko se poslovi razminiranja obavljaju samo ručnom detekcijom mina;

– najviše 600 m2 po pirotehničaru ukoliko se poslovi ručne detekcije mina obavljaju nakon stroja za pripremu površine;

– najviše 800 m2 po pirotehničaru u poljima koja su prethodno pregledana psima za detekciju mina;

– najviše 1200 m2 po timu vodič-pas u poljima koja se pregledavaju psima za detekciju mina.

Voditelj radilišta i voditelj pirotehničke skupine dužni su pirotehničare i materijalno tehnička sredstva na radilištu rasporediti tako da se poslovi razminiranja obavljaju na siguran način ovisno o mogućnostima i procjeni iz stavka 1. ovog članka, te ne smiju prekoračiti maksimalne moguće učinke te su dužni u dokumentaciju upisivati stvarno ostvarene učinke po pojedinim metodama rada.

Voditelj radilišta na temelju djelovodnika voditelja pirotehničke skupine izrađuje dnevnik radilišta i u radni zemljovid u mjerilu 1:5 000 unosi dnevnu realizaciju razminirane površine (u m2) na radilištu.

Članak 30.

Prije početka obavljanja poslova voditelj radilišta dužan je utvrditi dozvoljavaju li vremenski uvjeti obavljanje poslova razminiranja, funkcionalnost radio veze i prisutnost medicinskog tima na radilištu, te provjeriti ispravnost alata na stroju za pripremu površine.

Prilikom obavljanja poslova razminiranja na radilištu voditelj radilišta dužan je svakodnevno:

– voditi dnevnik radilišta i ovjeravati ga svojim potpisom;

– provoditi mjere sigurnosti i zaštite pirotehničara i pomoćnih djelatnika ovisno o procjeni minske situacije i mogućnosti primjene propisanih metoda;

– naložiti voditelju pirotehničke skupine obilježavanje početne linije;

– rukovoditi i nadgledati poslove razminiranja;

– odrediti i naložiti voditelju pirotehničke skupine obilježavanje prostora unutar radilišta za privremeno odlaganje pronađenih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova;

– odlučiti o daljnjem postupanju sa pronađenim MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima odnosno odlučiti da li će se ista ukloniti s mjesta pronalaska, onesposobiti i premjestiti ili uništiti na mjestu pronalaska;

– koordinirati rad voditelja pirotehničkih skupina;

– nadzirati rad vodiča pasa tijekom pretraživanja radilišta te kontinuirano pratiti uvjete za rad pasa;

– nadzirati rukovatelje strojeva za pripremu površine;

– provjeravati funkcionalnost radio veze;

– rukovoditi postupkom evakuacije povrijeđenih osoba s radilišta;

– organizirati provedbu dnevne interne kontrole.

Članak 31.

Prije početka obavljanja poslova razminiranja voditelj pirotehničke skupine dužan je:

– izraditi skicu rasporeda kapaciteta sukladno izvedbenom planu;

– obaviti radni dogovor s pirotehničarima i/ili pomoćnim djelatnicima;

– neposredno rasporediti pirotehničare i/ili pomoćnog djelatnika na mjesto rada;

– provjeriti da li pirotehničari imaju propisanu zaštitnu opremu i provjeriti funkcionalnost metal detektora;

– provjeriti funkcionalnost sustava veze sa sanitetom i voditeljem radilišta;

– udaljiti pirotehničara koji prema osobnoj izjavi ili prosudbi voditelja pirotehničke skupine nije u stanju obavljati poslove razminiranja.

Članak 32.

Kada se poslovi razminiranja obavljaju pomoću pasa za detekciju mina, prije njihova početka, voditelj pirotehničke skupine dužan je:

– provjeriti da li su propisno obilježene radne staze i polja koja će se pregledavati pomoću pasa za detekciju mina;

– obaviti radni dogovor s vodičima pasa i neposredno rasporediti vodiče pasa na mjesto rada;

– udaljiti tim vodič i pas koji prema izjavi vodiča pasa ili prosudbi instruktora za rad sa službenim psima ili voditelja pirotehničke skupine nije u stanju obavljati poslove pregleda površina psima za detekciju mina.

Članak 33.

Kada se poslovi razminiranja obavljaju pomoću strojeva za pripremu površine, prije njihova početka, voditelj pirotehničke skupine dužan je:

– obaviti radni dogovor s rukovateljima strojeva za pripremu površine i neposredno rasporediti rukovatelja stroja za pripremu površine na mjesto rada;

– provjeriti ispravnost sustava veza koji koristi rukovatelj stroja za pripremu površine;

– privremeno udaljiti rukovatelja stroja za pripremu površina koji prema osobnoj izjavi ili prosudbi voditelja pirotehničke skupine nije u stanju obavljati poslove rukovatelja stroja.

Članak 34.

Tijekom obavljanja poslova razminiranja voditelj pirotehničke skupine dužan je:

– odrediti i nadzirati sigurnosne udaljenosti između pirotehničara skupine kojom rukovodi;

– nadzirati da li pirotehničari nose osobnu zaštitnu opremu;

– predložiti voditelju radilišta način onesposobljavanja ili uništavanja pronađenih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na mjestu pronalaska;

– prilikom pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova obavijestiti voditelja radilišta koji donosi odluku o daljnjem postupanju sa pronađenim sredstvima;

– tijekom rada provjeravati funkcionalnost veze sa sanitetom i voditeljem radilišta.

Članak 35.

Nakon završetka radnog vremena, voditelj pirotehničke skupine dužan je izraditi djelovodnik voditelja pirotehničke skupine s ucrtanim pojedinačnim pozicijama radnih staza pirotehničara s dnevnom razminiranom površinom radilišta i provedenoj internoj kontroli kvalitete poslova razminiranja sa skicom te zapisnik o pronalasku MES-a, NUS-a i njihovih dijelova s brojem i vrstama te skicom pozicije njihovog pronalaska.

Površine na kojima su primijenjene metode i kombinacije propisanih metoda voditelj pirotehničke skupine dužan je evidentirati i ucrtati u skicu koja je sastavni dio djelovodnika iz stavka 1. ovoga članka.

Djelovodnik iz stavka 1. ovog članka potpisuje voditelj pirotehničke skupine, a ovjerava voditelj radilišta, a pirotehničar svojim potpisom ovjerava površinu koju je odradio.

Članak 36.

Voditelj pirotehničke skupine za svoj rad neposredno je odgovoran voditelju radilišta.

Voditelj pirotehničke skupine svakodnevno ovjerava vjerodostojnost upisanih podataka u osobnu nadzornu knjižicu pirotehničara i pomoćnog djelatnika.

Članak 37.

Prilikom obavljanja poslova razminiranja postupci pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova mogu se obavljati sljedećim metodama:

– ručnom detekcijom mina kao samostalnom metodom;

– kombinacijom stroja za pripremu površine i ručne detekcije mina nakon stroja;

– kombinacijom stroja za pripremu površine, ručne detekcije mina i/ili pasa za detekciju mina;

– kombinacijom pasa za detekciju mina i ručne detekcije mina.

Poslovi iz stavka 1. ovog članka ne mogu se obavljati noću.

Prilikom razminiranja pomoću ručne detekcije mina pirotehničari MES, NUS i njihove dijelove u radnim stazama pronalaze ručnim detektorima metala i/ili pipalicama, a mogu koristiti i priručna sredstva za iskopavanje i sječu vegetacije. Sredstva za iskopavanje i sječu vegetacije zabranjeno je koristiti vertikalno u odnosu na površinu tla.

Širina radne staze iz stavka 3. ovoga članka može iznositi 1,20 m uračunavajući preklapanja od 10 cm sa svake strane kako bi se obilježila efektivna širina radne staze od 1 m. Nakon što se pregledaju sve radne staze formira se nova početna linija.

Dužina radne staze od početne linije iz stavka 4. ovog članka ne smije biti duža od 50 m, nakon čega se formira nova radna staza.

Članak 38.

Ukoliko se prilikom obavljanja poslova razminiranja koriste strojevi za pripremu površine kao prva metoda cjelokupnu površinu koja je tretirana strojevima za pripremu površine potrebno je pretražiti pomoću ručne detekcije mina i/ili pomoću pasa za detekciju mina.

Članak 39.

Internu kontrolu voditelj radilišta organizira na način da se na prethodno pregledanoj odnosno razminiranoj površini kontrola provodi istog ili najkasnije idućeg radnog dana pomoću uzoraka na 5 % dnevno razminirane površine i dužan je u dnevnik radilišta evidentirati pirotehničare koji obavljaju internu kontrolu kao i veličinu i poziciju uzimanja kontrolnog uzorka.

Interna kontrola iz stavka 1. ovog članka provodi se na način da se kontrolnim uzorcima obuhvati cjelokupna pregledana odnosno razminirana površina.

Kontrolni uzorci u internoj kontroli iz stavka 2. ovog članka obilježavaju se zastavicama bijele boje i/ili komadima bijele trake fiksiranim na čvrstu podlogu te isti moraju ostati obilježeni do provođenja kontrole kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja.

Članak 40.

Pirotehničar o svakom pronalasku MES-a, NUS-a i njihovih dijelova, izvješćuje voditelja pirotehničke skupine riječju »MINE«.

Članak 41.

Ukoliko se prilikom obavljanja poslova razminiranja postupci pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova obavljaju psima za detekciju mina nakon uporabe strojeva za pripremu površine, potrebno je ručnom detekcijom mina pretražiti radne staze (sigurne hodne staze) širine najmanje 2 m vodoravno i okomito. Formirana polja između radnih staza moraju biti maksimalne veličine 100 m2 koja se pregledavaju pomoću pasa za detekciju mina.

Prilikom obavljanja poslova iz stavka 1. ovog članka strojevima za pripremu površine potrebno je obaviti strojnu pripremu površine do dubine određene idejnim planom razminiranja.

Ukoliko pas za detekciju mina detektira MES, NUS i njihove dijelove, tu površinu (formirano polje) obvezno mora pregledati pirotehničar ručnom detekcijom mina.

Kada se formirano polje pretražuje pomoću pasa za detekciju mina, cjelokupno polje mora biti pretraženo s dva psa.

Pretraživanje pomoću pasa za detekciju mina obavlja se s pomacima od 1,0 m kako bi se pretražilo cjelokupno formirano polje.

Članak 42.

Ukoliko se prilikom obavljanja poslova razminiranja postupci pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova obavljaju kombinacijom pasa za detekciju mina i ručne detekcije mina, prije uporabe pasa za detekciju mina potrebno je ručnom detekcijom mina pretražiti radne staze (sigurne hodne staze) širine najmanje 2 m vodoravno i okomito, a formirana polja maksimalne veličine 100 m2 potrebno je nakon pregleda pomoću pasa za detekciju mina pregledati i ručnom detekcijom mina.

Članak 43.

Voditelj radilišta dužan je zaustaviti poslove razminiranja ručnom detekcijom mina odnosno ne smije niti dozvoliti početak poslova metodom ručne detekcije mina ukoliko:

– je temperatura zraka niža od 0 i viša od 35 stupnja Celzijusa;

– pada kiša ili snijeg;

– magla onemogućava voditelja pirotehničke skupine da rukovodi njenim radom;

– na izuzetno blatnom, zamrznutom i snijegom prekrivenom terenu.

Članak 44.

Voditelj radilišta dužan je zaustaviti postupke pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova psima za detekciju mina odnosno ne smije niti dozvoliti početak poslova s psima za detekciju mina ukoliko:

– je temperatura zraka niža od 0 i viša od 35 stupnja Celzijusa;

– je tlo zamrznuto i prekriveno snježnim pokrivačem;

– je brzina vjetra veća od 7 metara u sekundi;

– ako je teren izuzetno blatan i vlažan i u uvjetima kiše magle i snijega;

– vegetacija ne dozvoljava pretraživanje;

– prostor polja nije formiran i pravilno obilježen;

– se pojave neplanirane prilike koje bitno otežavaju rad (plinovi, dim, strani mirisi, buka, prašina).

Uređaj za mjerenje brzine vjetra potrebno je održavati (umjeravati) sukladno uputi proizvođača.

Članak 45.

Voditelj radilišta dužan je zaustaviti postupke uporabe strojeva za pripremu površine ukoliko nisu ispunjeni propisani uvjeti za rad pirotehničara koji su u pratnji stroja, te ako je vlažnost tla tolika da stroj propada u tlo do najniže točke stroja.

VI. OBILJEŽAVANJE MSP-a

Članak 46.

Poslove obilježavanja MSP-a obavlja HCR na način da:

– postavlja znakove minske opasnosti,

– postavlja minske ograde,

– uklanja ili premješta znakove minske opasnosti i minske ograde nakon izvršenih poslova općeg izvida-analize MSP-a, dopunskog općeg izvida, tehničkog izvida ili razminiranja,

– kontrolira prethodno postavljene oznake minske opasnosti i minske ograde, te ponovno obilježava pozicije na kojima table i ograde nedostaju.

Uklanjanje ili premještanje znakova minske opasnosti i minskih ograda provodi se u roku od dva tjedna nakon izdavanje potvrde o isključenju područja i/ili građevine iz MSP-a.

Obilježavanje područja i/ili građevine koja se uključuje u MSP provodi se žurno, čim se utvrdi njihova zagađenost MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima.

Na temelju sigurnosnih procjena minske opasnosti, tijekom godine provodi se i dodatno višekratno kontroliranje znakova minske opasnosti i minskih ograda koji obilježavaju područja i/ili građevinu.

Članak 47.

Tabla minske opasnosti predstavlja osnovni način obilježavanja MSP-a i moraju jasno i vizualno upozoriti na opasnost od mina, kao i zabranu ulaska stanovništva u MSP.

Tabla minske opasnosti postavlja se na mjestima mogućeg pristupa MSP-u (putovi, staze i druge površine gdje se očekuje kretanje ljudi), na preglednim mjestima te mora biti vidljiva i jasno prepoznatljiva s udaljenosti od najmanje 50 metara.

Članak 48.

Tabla minske opasnosti izrađuje se od aluminijskog lima veličine 800 × 600 mm s nosivom željeznom konstrukcijom i stupnom vertikalom table visine 2500 mm. Natpisna podloga je bijele boje. Natpis sadrži tekst: »NE PRILAZITE, NA OVOM PODRUČJU JE VELIKA OPASNOST OD MINA«. Na sredini gornje trećine table je trokutasta crvena podloga na kojoj su bijelom bojom ucrtane mrtvačka glava, prekrižene kosti i upisane riječi »MINE – MINES«. U donjem desnom kutu table ucrtan je logo HCR-a.

HCR je dužan područja zagađena kazetnim streljivom obilježiti tablama opasnosti od NUS-a.

Tabla opasnosti od NUS-a postavlja se na mjestima mogućeg pristupa pretpostavljenom zagađenom području od kazetnog streljiva (putovi, staze i druge površine gdje se očekuje kretanje ljudi) i postavlja se na preglednim mjestima te mora biti vidljiva i prepoznatljiva s udaljenosti od najmanje 50 metara.

Tabla opasnosti od NUS-a izrađuje se od aluminijskog lima veličine 600 X 400 mm. Nosiva željezna konstrukcija se sastoji od cijevi (vertikalnog nosača table) duljine 2000 mm i dvije poprečne metalne cijevi ili letve 15X15X500 mm. Natpisna podloga je bijele boje. Tekst (kao na slikovnom prikazu table) sa slikama je u crvenom okviru (debljine 5 mm). Okvir je na odstojanju od 2 cm od ruba table. U središnjem dijelu table nalazi se slika mrtvačke glave na crvenoj podlozi kojoj se s lijeve strane nalazi crtež minobacačke i tromblonske mine (crno na bijeloj podlozi), a s desne strane crtež kazetne bombe KB-1 (crno na bijeloj podlozi). U donjem desnom kutu okvira se nalazi LOGO HCR-a crvene boje.

Tabla iz stavka 4. ovog članka, osim na željezni stup, može biti postavljena na građevinu, stup, stijenu, deblo stabla i sl.

Slikovni prikazi tabli nalaze se u Prilogu 1. (slika 3. i 4.) ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 49.

Obilježavanje malim oznakama minske opasnosti (male table kvadratnog oblika i trokutasti znak) predstavlja jasno vizualno upozorenje na veliku opasnost od mina.

Male oznake minske opasnosti postavljaju se na preglednim mjestima i moraju biti vidljive i jasno prepoznatljive sa udaljenosti od najmanje 30 metara.

Male oznake minske opasnosti postavljaju se:

– samostalno, u cilju neposrednog obilježavanje mjesta pronalaska MES-a i NUS-a,

– u kombinaciji s velikim tablama minske opasnosti, kao primjereni oblik obilježavanja usitnjenih – površinski malih minski sumnjivih područja i/ili građevina u naseljima,

– u kombinaciji s velikim tablama minske opasnosti u cilju povećanja učinkovitosti obilježavanja na određenom području,

– pri izradi standardnih minskih ograda kao njihov sastavni dio.

Članak 50.

Mala oznaka minske opasnosti trokutastog oblika je jednakokračni trokut čija je osnovica 28 cm, krakovi 20 cm, a debljina 2 mm.

Mala oznaka minske opasnosti kvadratnog oblika je kvadrat čija je duljina stranice 35 cm.

Natpisna podloga oznaka je crvene boje, dok je pozadina bijele boje. Bijelom bojom na sredini oznake je ucrtana mrtvačka glava i prekrižene kosti, a iznad su upisane riječi »OPASNOST/MINE/MINES«.

Slikovni prikaz oznaka minske opasnosti nalazi se u Prilogu 1. (slike 1 i 2) ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 51.

Male oznake minske opasnosti postavljaju se na visinu od 100 – 120 cm, na drvenom kolcu kvadratnog profila 5 × 5 cm, dužine 140 cm.

Članak 52.

Male oznake minske opasnosti, osim na način iz članka 51. ovog Pravilnika, mogu biti postavljene i na kuću, stijenu, deblo drveta, ogradu i sl., ukoliko su ispunjeni uvjeti iz članka 49. stavka 2. ovog Pravilnika.

Članak 53.

Oznake minske opasnosti postavljaju se s licem okrenutim prema sigurnoj površini.

Članak 54.

HCR obilježava MSP postavljenjem minskih ograda na temelju vlastite sigurnosne procjene.

Zahtjev za postavljanjem minskih ograda mogu HCR-u podnijeti i jedinice područne (regionalne) samouprave.

Članak 55.

Minska ograda postavlja se okrenuta licem prema sigurnoj površini.

Minska ograda sastavljena je od stupova povezanih žicom (3 reda) s pričvršćenim znacima minske opasnosti.

Stupovi u minskoj ogradi su metalni (min 4×4 cm, kvadratnog ili L profila) ili betonski (min. 8×8 cm), visine 180 cm (150 cm iznad tla) i obojeni crveno-bijelo od vrha k dnu. Stupovi se postavljaju na međusobnom razmaku od maksimalno 8 metara. Žica postavlja se ravnomjerno u tri reda s početkom maksimalno 25 cm od vrha stupa i maksimalno 25 cm od površine tla. Na stupovima je potrebno postaviti zakačke ili rupe kako bi žica mogla biti sigurno i stabilno učvršćena.

Minski znaci postavljaju se na minskoj ogradi na međusobnom razmaku od maksimalno 8 metara.

Slikovni prikaz minske ograde nalazi se u Prilogu 1. (slika 5) ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.

VII. PRUŽANJE PRVE POMOĆI I MEDICINSKO ZBRINJAVANJE

Članak 56.

Voditelj radilišta dužan je svakodnevno odrediti lokaciju vozila hitne medicinske intervencije neposredno uz radilište s medicinskim timom.

Popis minimalne medicinske opreme za zbrinjavanje hitnih stanja kojom mora biti opremljeno vozilo iz stavka 1. ovog članka nalazi se u Prilogu 2. ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Ukoliko se vozilo hitne medicinske intervencije iz stavka 1. ovog članka s medicinskim timom ne može zbog konfiguracije zemljišta ili drugih okolnosti (nemogućnosti pristupa cestom ili postoji više cjelina radilišta) približiti neposredno uz radilište kojim bi se jamčilo pružanje hitne medicinske skrbi u najkraćem mogućem roku, voditelj radilišta dužan je unutar radilišta odnosno unutar svake cjeline radilišta, za koje se ne mogu istodobno ispuniti uvjeti iz članka 47. stavka 2. Zakona o protuminskom djelovanju, izmjestiti na sigurnu prethodno pregledanu površinu medicinsku sestru-medicinskog tehničara i/ili liječnika s opremom na potrebnu udaljenost od rada pirotehničara tako da može, u slučaju stradavanja, pružiti hitnu medicinsku pomoć stradalniku.

Članak 57.

Nakon pružanja prve pomoći i hitne medicinske skrbi u kojem asistiraju i pirotehničari na adekvatan način stradalnika se (nosilima i/ili priručnim sredstvima) prenosi do vozila hitne medicinske pomoći gdje se primjenjuje daljnja skrb i briga za stradalnika a u cilju transporta do medicinske ustanove.

Od trenutka stradavanja liječnik je dužan biti u stalnoj vezi s voditeljem radilišta, medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom i zdravstvenom ustanovom. Liječnik sukladno pravilima struke provodi postupke stabilizacije općeg stanja stradalnika.

Medicinski tim sa stradalnikom dužan je uputiti se bez odgode do zdravstvene ustanove radi pružanja medicinske pomoći.

VIII. SIGURNOSNE UDALJENOSTI, ZAŠTITNA OPREMA I UVJETI ZA NJENO KORIŠTENJE

Članak 58.

Prilikom tehničkog izvida i/ili razminiranja radilišta sigurnosna udaljenost između pirotehničara mora biti najmanje 25 metara, a ukoliko postoje podaci ili se pronađu rasprskavajuće mine udaljenost između pirotehničara mora se povećati na najmanje 50 metara.

Prilikom tehničkog izvida i/ili razminiranja radilišta pomoću pasa za detekciju mina razmak između vodiča pasa mora biti najmanje 25 metara, a ukoliko se pronađu rasprskavajuće mine udaljenost između vodiča pasa mora se povećati na najmanje 50 metara.

Sigurnosna udaljenost između vodiča psa i najbližeg pirotehničara mora biti najmanje 25 metara, a ukoliko se pronađu rasprskavajuće mine udaljenost između vodiča pasa i pirotehničara mora se povećati na najmanje 50 metara.

Sigurnosna udaljenost između pirotehničara i stroja za pripremu površine mora biti najmanje 100 metara.

Prilikom obavljanja poslova tehničkog izvida i/ili razminiranja radilišta pomoću stroja za pripremu površine s daljinskim upravljanjem udaljenost rukovatelja stroja od stroja ne može biti manja od 100 m.

Iznimno od stavka 5. ovoga članka, sigurnosna udaljenost rukovatelja stroja za pripremu površine može biti i manja, odnosno rukovatelj stroja može se nalaziti na udaljenosti od najmanje 50 metara od stroja za pripremu površine ukoliko je zaštićen pokretnom kabinom ili štitom.

Kada se rukovatelj stroja za pripremu površine nalazi u oklopljenom pratećem vozilu sigurnosna udaljenost između pratećeg vozila i stroja za pripremu površine mora biti najmanje 30 m.

Kontrolna točka mora se nalaziti na udaljenosti od najmanje 100 metara od radilišta na kojem se obavlja tehnički izvid i/ili poslovi razminiranja.

Članak 59.

Na razminiranom dijelu radilišta na kojem nisu pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi, pirotehničari HCR-a za kontrolu kvalitete i nadzornici za kontrolu kvalitete mogu umjesto zaštitne kacige s vizirom koristiti vizir za zaštitu lica odnosno neprobojne zaštitne naočale uz korištenje zaštitnog prsluka sa štitnikom za prepone.

Voditelj radilišta može na radilištu umjesto zaštitne kacige s vizirom koristiti zaštitnu opremu iz stavka 1. ovog članka kada obavlja poslove voditelja radilišta i nije u neposrednom doticaju sa MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima.

Članak 60.

Na radilištu inspektor Ministarstva može od pirotehničara, voditelja radilišta, pirotehničara HCR-a za kontrolu kvalitete ili nadzornika za kontrolu kvalitete zatražiti uzorkovanje kontrolnim uzorcima na način i na mjestu kako odredi inspektor Ministarstva.

Inspektori prilikom ulaska u radilište koriste zaštitni prsluk sa štitnikom za prepone i vizir za zaštitu lica odnosno neprobojne zaštitne naočale.

Članak 61.

Pirotehničari koji obavljaju internu kontrolu kvalitete moraju biti udaljeni najmanje 25 metara od pirotehničara koji obavljaju poslove razminiranja odnosno 50 m u uvjetima pronalaska ili naznaka postojanja protupješačkih rasprskavajućih mina.

Članak 62.

Sigurni pristupni putovi koji su nužni za pristup radilištu moraju biti široki najmanje 1,5 m.

Sigurni pristupni putovi koji služe za pristup vozila hitne medicinske intervencije moraju biti široki najmanje 3 m.

IX. NAČIN OBAVLJANJA KONTROLE KVALITETE I ZAVRŠNE KONTROLE KVALITETE KONTROLA KVALITETE U TIJEKU OBAVLJANJA POSLOVA RAZMINIRANJA

Članak 63.

Voditelj radilišta dužan je provesti obilježavanje pregledane odnosno razminirane površine na kojoj se provodi kontrola kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja na način da je površinu potrebno obilježiti kolcima ili zastavicama bijele boje (visine 30 cm iznad razine tla) na lomnim točkama i na najviše 30 m duž granice razminirane površine. Kolci ili zastavice se međusobno moraju povezati trakom bijele boje.

Za razminiranu površinu iz stavka 1. ovoga članka voditelj radilišta dužan je posjedovati dnevnik radilišta razminiranja s radnom kartom voditelja radilišta i djelovodnike voditelja pirotehničke skupine/a iz kojih je razvidno da se radi o razminiranoj površini koja je predmet kontrole kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja.

Prije obavljanja kontrole kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja voditelj radilišta uručuje nadzorniku za kontrolu kvalitete presliku dnevnika radilišta, radne karte i djelovodnika voditelja pirotehničkih skupina za razdoblje od zadnje provedene kontrole kvalitete.

Kontrola kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja neće se provesti ukoliko područje i/ili građevina nije obilježena na propisani način iz stavka 1. ovog članka ili ukoliko je utvrđena nesukladnost obilježenosti područja pripremljenog za kontrolu kvalitete i dokumentacije iz stavka 2. ovog članka.

Članak 64.

Kontrola kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja obavlja se ručnom detekcijom mina na način da nadzornik za kontrolu kvalitete neposredno raspoređuje pirotehničare HCR-a za kontrolu kvalitete na mjesta kontrolnih uzoraka (koji moraju biti veličine najmanje 100 m2) te je dužan sve pozicije odnosno mjesta uzimanja kontrolnih uzoraka i njihovu veličinu (u metrima kvadratnim) unijeti u Dnevnik kontrole kvalitete (sa kartografskim prikazom u mjerili 1:5 000) kao i podatke o pronađenim MES, NUS i njihovim dijelovima te neiskopanim predmetima detekcije. Presliku dnevnika kontrole kvalitete nadzornik za kontrolu kvalitete uručuje voditelju radilišta.

Obilježenost kontrolnih uzoraka pretraženih tijekom obavljanja poslova razminiranja provodi se obilježavanjem referentnih točaka na temelju kojih se može odrediti točna pozicija i veličina kontrolnog uzorka.

Referentne točke iz stavka 2. ovog članka obilježavaju se u tlu metalnim reperima čiji broj i pozicije određuje nadzornik za kontrolu kvalitete kako bi se obilježila točna pozicija kontrolnog uzorka.

Nadzornik za kontrolu kvalitete i/ili pirotehničar za kontrolu kvalitete koji su reperima obilježili kontrolne uzorke dužni su, na traženje inspektora, obilježiti lomne točke kontrolnog uzorka zastavicama žute boje kako bi se na obilježenoj površini mogla utvrditi kvaliteta obavljenih poslova.

Članak 65.

U formiranim poljima koja su pretražena kombinacijom metoda iz članka 41. ovog Pravilnika prilikom obavljanja kontrole kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja pirotehničar HCR-a za kontrolu kvalitete i/ili nadzornik za kontrolu kvalitete u kontrolnom uzorku utvrđuje očišćenost područja i/ili građevine od svih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova.

Ponavljanje poslova razminiranja na površini razminiranoj od dana zadnje kontrole kvalitete te način i postupak ponavljanja spomenutih poslova propisani su Zakonom.

Članak 66.

Ponavljanje poslova razminiranja na površini razminiranoj od dana zadnje kontrole kvalitete neće se naložiti ovlaštenoj pravnoj osobi i/ili obrtniku u slučaju kada se tijekom provedbe kontrole kvalitete pronađu, na površinama koje su prethodno tretirane ručnom detekcijom mina, razmrvljeni ostaci TNT-a (veličine do 3 cm) koji su nastali uslijed mrvljenja mina u doticaju sa radnim alatom stroja za pripremu površine ili na neki drugi način.

Ponavljanje poslova razminiranja na površini razminiranoj od dana zadnje kontrole kvalitete neće se naložiti pirotehničkoj skupini koja je provodila razminiranje u slučaju kada se tijekom provedbe kontrole kvalitete, na površinama koje su prethodno tretirane ručnom detekcijom mina, pronađu do dva (2) NUS-a kalibra do 7,62 mm.

Ponavljanje poslova razminiranja na površini razminiranoj od dana zadnje kontrole kvalitete neće se naložiti pirotehničaru u slučaju kada se tijekom provedbe kontrole kvalitete, na površini njegove radne staze (radnih staza), pronađu do četiri (4) neiskopana predmeta detekcije koje se odnose na detekciju metalnih predmeta veličine do 3 cm (uključujući streljivo i žicu promjera do 3 mm).

Članak 67.

Nadzornik za kontrolu kvalitete odnosno pirotehničar HCR-a za kontrolu kvalitete koji tijekom kontrole kvalitete pronađu eksplozivna sredstva dužni su ista predati voditelju radilišta koji je dužan pronađena sredstva uništiti na način propisan Zakonom.

ZAVRŠNA KONTROLA KVALITETE

Članak 68.

Ovlaštena pravna osoba ili obrtnik dužna je po završetku poslova razminiranja HCR-u dostaviti propisanu dokumentaciju.

Članak 69.

Povjerenstvo za završnu kontrolu kvalitete nad obavljenim poslovima razminiranja (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) s voditeljem radilišta i nadzornikom za kontrolu kvalitete provjerava obilježenost granica radilišta kao i pojedinih cjelina izvoditelja i/ili podizvoditelja te obilježenost kontrolnih uzoraka uzetih tijekom obavljanja poslova razminiranja od strane djelatnika za kontrolu kvalitete.

Ukoliko nije provedena obilježenost iz stavka 1. ovog članka Povjerenstvo neće pristupiti poslovima završne kontrole kvalitete o čemu sastavlja zapisnik.

Članak 70.

Završna kontrola kvalitete nad obavljenim poslovima razminiranja (u daljnjem tekstu: završna kontrola kvalitete) provodi se na način da Povjerenstvo putem pirotehničara HCR-a za kontrolu kvalitete provodi kontrolno uzorkovanje (kontrolnim uzorcima veličine najmanje 100 m2) na svakoj cjelini radilišta na najmanje 1% razminirane površine.

Članak 71.

Povjerenstvo na temelju rezultata završne kontrole utvrđuje da su poslovi razminiranja izvršeni sukladno odredbama Zakona i propisa donesenih na temelju njega, ukoliko u kontrolnim uzorcima nisu pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi, TNT veličine iznad 3 cm, više od četiri (4) neiskopana predmeta detekcije koje se odnose na metalne predmete veličine do 3 cm (uključujući streljivo i žicu promjera do 3 mm) i/ili više od dva (2) streljiva kalibra do 7,62 mm te izrađuje zapisnik o završnoj kontroli s nepronađenim MES, NUS i njihovim dijelovima odnosno dozvoljenim detekcijama.

Na temelju zapisnika iz stavka 1. ovog članka HCR izdaje potvrdu o isključenju područja i/ili građevine iz MSP-a.

Kada se prilikom završne kontrole kvalitete u kontrolnom uzorku pronađe MES, NUS ili njihovi dijelovi, povjerenstvo će izraditi zapisnik o završnoj kontroli s pronađenim MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima, na temelju kojeg HCR nalaže ponavljanje obavljanja poslova razminiranja površine radilišta odnosno pojedine cjelina radilišta za koju je dana izjava o očišćenosti.

Kada se prilikom završne kontrole kvalitete u kontrolnom uzorku pronađu:

– NUS koji se odnosi na više od dva (2) streljiva kalibra do 7,62 mm i/ili

– više od četiri (4) neiskopana predmeta detekcije koje se odnose na metalne predmete veličine do 3 cm (uključujući streljivo i žicu promjera do 3 mm),

– dio MES-a odnosno dio NUS-a koji se odnosi na razmrvljeni ostatak eksplozivne tvari (TNT) veličine iznad 3 cm,

Povjerenstvo će izraditi zapisnik o završnoj kontroli kojim će utvrditi da poslovi razminiranja nisu izvršeni u skladu sa odredbama Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

Na temelju zapisnika iz stavka 4. ovog članka HCR nalaže ponavljanje poslova razminiranja dijela površine radilišta odnosno dijela pojedine cjeline radilišta i to:

– u radijusu 50 metara od pronađenih dijelova NUS-a i/ili

– u radijusu 20 metara od neiskopanih predmeta detekcije koje se odnose na detekcije metalnih predmeta veličine iznad 3 cm i/ili više od četiri (4) neiskopana predmeta detekcije koje se odnose na metalne predmete veličine do 3 cm (uključujući streljivo i žicu promjera do 3 mm), kao i od djelova MES-a i/ili NUS-a koji se odnosi na razmrvljeni ostatak eksplozivne tvari (TNT) veličine iznad 3 cm.

Nakon ponavljanja poslova razminiranja iz stavka 3. i stavka 5. ovog članka Povjerenstvo će ponovno provesti završnu kontrolu kvalitete, na površini koja je bila predmet ponavljanja.

Članak 72.

Nakon provedene završne kontrole kvalitete nad obavljenim poslovima razminiranja, a prije izdavanja potvrde o isključenju iz MSP-a, ovlaštena pravna osoba ili obrtnik dužna je ukloniti sva sredstva kojima je izvršeno obilježavanje, osim onih sredstava kojima je izvršeno obilježavanje granice radilišta.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 73.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu obavljanja poslova humanitarnog razminiranja (»Narodne novine« broj 53/07., 111/07. i 141/11.).

Članak 74.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Broj: 511-01-152-14182/2016

Zagreb, 5. svibnja 2016.

Ministar Vlaho Orepić, v. r.

PRILOG 1

OZNAKE ZA OBILJEŽAVANJE MINSKI SUMNJIVOG PODRUČJA

                                               Slika 1: Minska oznaka                                   Slika 2: Minska oznaka

Slika 3: Tabla minske opasnosti

Slika 4: Tabla opasnosti od NUS-a

Slika 5: Standardna minska ograda

PRILOG 2.

Medicinska oprema za imobilizaciju:

1. Daska za imobilizaciju i izvlačenje s bočnim stabilizatorima glave i remenjem za pričvršćivanje

2. Ovratnici za imobilizaciju vratne kralježnice (za odrasle)

3. Rasklopna nosila s bočnim fiksatorima glave i remenjem za pričvršćivanje

4. Udlage za imobilizaciju

5. Vakum madrac s ručnom crpkom

Medicinska oprema za prenošenje i prijevoz pacijenta do medicinskog automobila ili iznošenje iz njega:

1. Glavna nosila

2. Rasklopna stolica

3. Platnena nosila

Medicinska oprema za primjenu kisika:

1. Boca za kisik zapremine 10 litara (minimalnog kapaciteta 2000 litara kisika) s manometrom i redukcijskim ventilom – učvršćena u vozilu

2. Kateteri za primjenu kisika za odrasle

3. Maske za primjenu kisika u veličini za odrasle

4. Maske sa spremnikom i jednosmjernim ventilima za primjenu kisika (za odrasle)

5. Prijenosna boca za medicinski kisik zapremine 2 litre (minimalnog kapaciteta 400 litara kisika) ili zapremine koja osigurava pohranu iste količine kisika sa redukcijskim ventilom i manometrom

6. Protokomjer za prijenosnu bocu za kisik minimalnog kapaciteta od 15 litara/minuti

7. Protokomjer s ovlaživačem kisika minimalnog kapaciteta od 15 litara/minuti – ugrađen u medicinski automobil

Medicinski uređaj, dijagnostička oprema i pripadajući pribor:

1. Aspirator

2. Defibrilator s 12-kanalnim EKG-om, kapnometrom, pulsnim oksimetrom

3. Dijagnostička svjetiljka

4. Fonendoskop

5. Glukometar

6. Grijač infuzije

7. Kapnometar (nije potreban ukoliko je sastavni dio defibrilatora)

8. Pulsni oksimetar s nastavkom za odrasle (nije potreban ukoliko je sastavni dio defibrilatora)

9. Termometar za mjerenje aksilarne temperature

10.Tlakomjer s manžetama za odrasle

11.Transportni ventilator

Medicinski setovi:

1. Set za konikotomiju (Quick-Trach 1)

2. Set za održavanje prohodnosti dišnih putova i ventilacije kod odraslih – laringoskop, Magillove hvataljke, (orofaringealni tubusi, nazofaringealni tubusi, endotrahealni tubusi, supraglotična pomagala (I-gel, laringealni tubus)

3. Set za opekline

Osobna zaštitna oprema:

1. Zaštitne jednokratne rukavice

2. Zaštitne maske

3. Zaštitne naočale

4. Posuda za odlaganje oštrih predmeta

5. Posuda za odlaganje infektivnog otpada

6. Posuda za odlaganje otpada

7. Posuda sa dezinfekcijskim sredstvom

Pribor za uspostavu venskog i intraosealnog puta, primjenu lijekova i infuzija

1. Brizgalice

2. Dezinfekcijsko sredstvo/dezinfekcijske maramice

3. Folija za učvršćenje venske kanile (naljepci)

4. Igle

5. Medicinska vata

6. Poveska za venestazu

7. Sustav za primjenu infuzija

8. Venske kanile

9. Intraosealne igle/uređaj za primjenu intraosealne igle

Zavojni materijal, oprema za zbrinjavanje ozljeda i njegu

1. Gaze različitih dimenzija 10 kom.

2. Jednokratne netkane plahte za nosila

3. Komprese različitih dimenzija 30 kom.

4. Ljepljive trake (flasteri) 2 kom.

5. Mrežni zavoji 5 kom.

6. Okluzivni zavoji 4 kom.

7. Trougle marame 5 kom.

8. Vrećice za povraćanje 5 kom.

9. Zavoji različitih dimenzija 30 kom.

10. Poveska za zaustavljanje krvarenja 2 kom.