Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Statutom uređuju se zadaće i poslovi Hrvatske gospodarske komore (u nastavku teksta: HGK), prava i dužnosti članica HGK, upravljanje poslovima HGK, oblici organiziranja i rada u HGK, osnivanje predstavništva HGK u inozemstvu, rad sudova pri HGK, suradnja sa državnim tijelima, organizacijama i drugim komorama, opći akti HGK i njihovo donošenje, javnost rada HGK, stručna služba HGK, te ostvarivanje sredstava za rad HGK.
Članak 2.
HGK je, u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori (u nastavku teksta: Zakon), samostalna stručno-poslovna organizacija svih pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjedištem na području Republike Hrvatske, osim pravnih osoba koje obavljaju obrt.
Članak 3.
Pravne osobe iz članka 2. ovog Statuta postaju članice HGK upisom u sudski registar.
Članak 4.
U HGK se mogu učlaniti fizičke i pravne osobe koje obavljaju obrt.
U HGK se, kada to odgovara zajedničkim interesima, mogu učlaniti i organizacije koje obavljaju društvenu djelatnost, profesionalna i stručna društva i udruženja, te druge organizacije koje svojom djelatnošću unapređuju rad i poslovanje članica HGK.
Članak 5.
Članice HGK upravljaju poslovima HGK preko svojih predstavnika, po načelu demokratskog odlučivanja i uzajamne odgovornosti.
Članak 6.
HGK je pravna osoba s pravima, obvezama i odgovornostima utvrđenim Zakonom i ovim Statutom.
Članak 7.
Naziv HGK je Hrvatska gospodarska komora.
HGK ima zaštitni znak koji se sastoji od donjeg dijela grba Republike Hrvatske, godine utemeljenja »1852« i skraćenog naziva »HGK«.
HGK ima pečat i metalni žig okruglog oblika s tekstom po rubu kruga pečata i žiga – Hrvatska gospodarska komora – Zagreb, a u sredini pečata i žiga nalazi se zaštitni znak HGK.
Pečat može biti izrađen prema potrebi i na stranim jezicima.
Sjedište HGK je u Zagrebu, Rooseveltov trg 2.
Članak 8.
Rad HGK je javan.
Javnost rada HGK ostvaruje se na način određen ovim Statutom i općim aktima HGK.
II. ZADAĆE I POSLOVI HGK
Članak 9.
HGK, u skladu sa Zakonom:
1. promiče, zastupa, usklađuje i štiti zajedničke interese članica pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu;
2. usklađuje međusobne interese članica;
3. promiče međuregionalno gospodarsko povezivanje;
4. procjenjuje mogućnosti i uvjete gospodarskog razvoja;
5. djeluje kod oblikovanja gospodarskog sustava i mjera ekonomske politike;
6. uspostavlja i razvija sve vrste poslovnih odnosa na domaćem i inozemnom tržištu;
7. daje mišljenja o bonitetu svojih članica;
8. utvrđuje uzance i potvrđuje postojanje i sadržaj poslovnih običaja;
9. potiče i razvija dobre poslovne običaje, poslovni moral i zaštitu potrošača;
10. razvija poduzetničku inicijativu;
11. sudjeluje u razvijanju sustava strukovnog obrazovanja za potrebe gospodarstva;
12. organizira dopunsku naobrazbu kadrova gospodarstvu;
13. podržava i potiče istraživanja u gospodarstvu i za gospodarstvo, te inovacije postupaka, proizvoda i usluga;
14. razvija tehnološku infrastrukturu;
15. usklađuje gospodarske i društvene interese s područja ekologije;
16. razvija informacijski sustav HGK i poslovno informiranje članica;
17. vodi evidenciju registriranih poduzeća i radnji;
18. pruža pomoć prilikom osnivanja novih i pretvorbe postojećih poduzeća;
19. djeluje u procesu prestrukturiranja gospodarstva;
20. štiti interese članica na području radnog prava i socijalne skrbi;
21. priprema, zaključuje i prati primjenu kolektivnih ugovora;
22. surađuje s komorama u inozemstvu u cilju povezivanja komorskih sustava;
23. rješava tekuća pitanja od značaja za obavljanje gospodarskih djelatnosti;
24. predstavlja, daje informacije i promovira proizvode i usluge svojih članica na domaćem, EU i tržištima trećih zemalja;
25. obavlja druge zadaće određene Zakonom i ovim Statutom.
Članak 10.
U izvršavanju zadaća i poslova iz članka 9. ovoga Statuta sudjeluju članice HGK na način utvrđen ovim Statutom.
Članak 11.
HGK obavlja određena javna ovlaštenja koja su utvrđena zakonom.
Članak 12.
HGK izdaje svjedodžbe, uvjerenja i potvrde o činjenicama o kojima vodi evidenciju, te o drugim činjenicama za koje je to određeno Zakonom ili općim aktom.
HGK izdaje uvjerenja i druge isprave o poslovnim običajima na području Republike Hrvatske.
Isprave iz stavka 1. i 2. ovoga članka imaju značaj javnih isprava.
Način vođenja evidencije i izdavanja isprava uređuje se posebnim aktom HGK, ukoliko nije uređeno Zakonom.
Na uvjerenja i druge isprave, kao i na druge pojedinačne isprave koje HGK donosi u izvršavanju javnih ovlaštenja, može se uložiti prigovor Upravnom odboru.
III. PRAVA I DUŽNOSTI ČLANICA HGK
Članak 13.
Članice HGK su ravnopravne i imaju jednaka prava i dužnosti u HGK.
Članak 14.
Prava i dužnosti članica HGK su osobito da:
1. biraju svoje predstavnike u tijela HGK;
2. putem svojih predstavnika upravljaju poslovima HGK;
3. sudjeluju u radu strukovnih grupa i drugih oblika organiziranja u HGK;
4. razmjenjuju u HGK informacije i iskustva, obavljaju konzultacije, te organiziraju savjetovanja;
5. pokreću inicijativu za donošenje i promjenu zakona i drugih propisa i mjera od interesa za gospodarstvo;
6. koriste stručnu pomoć HGK u pitanjima iz djelokruga HGK;
7. koriste usluge koje HGK obavlja po zakonskom ovlaštenju;
8. pred Sud časti iznose slučajeve povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja) u vezi s odnosima na tržištu;
9. pred Centar za mirenje, Stalno arbitražno sudište iznose međusobne sporove radi sporazumnog rješavanja putem posredovanja i radi odlučivanja o tim sporovima;
10. daju podatke i obavještenja potrebna za izvršenje zadaća HGK;
11. pridržavaju se odredaba Statuta, odluka, zaključaka i drugih akata tijela HGK te razvijaju međusobnu odgovornost za provođenje zadaća HGK;
12. uredno podmiruju doprinos odnosno članarinu HGK.
IV. UPRAVLJANJE POSLOVIMA HGK
Članak 15.
Članice HGK upravljaju poslovima HGK preko svojih predstavnika u tijelima HGK i drugim oblicima organiziranja i rada u HGK.
Članak 16.
Rad u tijelima HGK i drugim oblicima organiziranja u HGK temelji se na zajedničkom odlučivanju i odgovornosti, te ravnopravnosti članova u ostvarivanju njihovih prava i dužnosti.
Član tijela HGK odgovoran je i osobno za svoj rad i, u skladu sa svojim pravima i dužnostima, za rad i odluke tijela HGK čiji je član.
U radu tijela HGK i drugih oblika organiziranja i rada u HGK, ali bez prava da odlučuju mogu sudjelovati i predstavnici članica HGK koje su zainteresirane za pitanja o kojima se raspravlja, kao i odgovarajući radnici stručne službe HGK.
Članak 17.
Predstavnika u tijelima HGK i drugim oblicima organiziranja i rada u HGK bira se na vrijeme od četiri godine i može biti ponovno biran.
Svojstvo predstavnika u HGK prestaje i prije vremena na koje je izabran:
1. prestankom članice HGK;
2. podnošenjem ostavke i
3. opozivom tijela koji ga je izabrao.
Članak 18.
Tijela HGK su:
1. Skupština;
2. Upravni odbor;
3. Nadzorni odbor i
4. predsjednik HGK.
Skupština
Članak 19.
Skupština je najviše tijelo upravljanja HGK. Skupština ima najmanje 77 članova, a najviše 101 člana.
Članak 20.
Članove Skupštine biraju gospodarska vijeća i strukovna udruženja.
Kriteriji i način izbora članova Skupštine definiraju se Odlukom o kriterijima i načinu izbora članova koju donosi Upravni odbor.
Odluku o raspisivanju izbora donosi Skupština prije isteka mandata starog saziva Skupštine.
Članak 21.
Skupština:
1. donosi:
– Statut HGK;
– Program rada;
– Pravilnik o Sudu časti pri HGK;
– Pravilnik o Stalnom arbitražnom sudištu pri HGK;
– Pravilnik o Centru za mirenje pri HGK;
– utvrđuje uzance;
– odluku o financiranju HGK i financijski plan;
– odluku o osnivanju i ukidanju županijskih ili regionalnih komora;
– odluku o raspisivanju izbora za članove Skupštine;
– Poslovnik o radu Skupštine.
2. odobrava godišnji izvještaj o radu i usvaja završni račun HGK;
3. odlučuje o najznačajnijim pitanjima gospodarskog razvoja;
4. odlučuje o osnivanju i ukidanju predstavništava HGK u inozemstvu, kao i o udjelu HGK u radu odgovarajućih međunarodnih organizacija i o osnivanju mješovitih komora;
5. bira i razrješava dio članova Upravnog odbora, predsjednika i članove Nadzornog odbora i predsjednika HGK;
6. odlučuje o stjecanju, opterećenju ili otuđenju nekretnina i druge imovine čija pojedinačna vrijednost prelazi iznos od 5.000.000,00 kuna;
7. odlučuje o sklapanju pravnih poslova čija pojedinačna vrijednost prelazi iznos od 5.000.000,00 kuna;
8. odlučuje u slučaju potrebe i o drugim pitanjima.
Članak 22.
Sjednica Skupštine održava se najmanje dva puta godišnje.
Sjednicu Skupštine saziva Upravni odbor.
Sjednica Skupštine mora se sazvati na zahtjev:
1. Nadzornog odbora;
2. predsjednika HGK;
3. gospodarskog vijeća i
4. najmanje deset članova Skupštine.
Podnosilac zahtjeva dužan je svoj zahtjev obrazložiti. Sjednici Skupštine predsjedava predsjednik HGK.
Članak 23.
Skupština može pravovaljano odlučivati ako sjednici prisustvuje više od polovice članova Skupštine.
Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih članova, a kada odlučuje o Statutu, odluci o financiranju, financijskom planu, osnivanju i ukidanju županijskih ili regionalnih komora i predstavništava HGK u inozemstvu, potrebna je većina glasova svih članova Skupštine.
Član Skupštine koji se ne suglasi s prihvaćenim zaključkom može izdvojiti svoje mišljenje.
Rad Skupštine uređuje se poslovnikom.
Upravni odbor
Članak 24.
Upravni odbor upravlja poslovima HGK i za svoj rad odgovara Skupštini.
Članak 25.
Upravni odbor ima predsjednika, zamjenika i pet članova.
Predsjednik Upravnog odbora je predsjednik HGK.
Odluku o izboru i razrješenju šest članova Upravnog odbora donosi Skupština.
Funkciju zamjenika obnaša član Upravnog odbora po odluci predsjednika HGK.
Članak 26.
Zamjenika predsjednika Upravnog odbora i četiri člana predstavnika članica HGK bira se iz reda uglednih gospodarstvenika ili stručnjaka iz područja gospodarstva (prema NKD-u).
Jedan član Upravnog odbora bira se iz redova radnika HGK na prijedlog predsjednika HGK.
Članak 27.
Odluku o raspisivanju izbora donosi Upravni odbor prije isteka mandata starog saziva Upravnog odbora.
Članak 28.
Upravni odbor:
1. provodi odluke i zaključke Skupštine;
2. priprema prijedlog Statuta, pravilnika i odluka koje donosi Skupština;
3. predlaže zaključke i stavove, te daje mišljenja o pitanjima o kojima će Skupština raspravljati;
4. predlaže Skupštini izbor ili razrješenje predsjednika HGK;
5. donosi Odluku o kriterijima i načinu izbora za članove Skupštine;
6. donosi Odluku o raspisivanju izbora za članove Nadzornog odbora;
7. donosi Odluku o raspisivanju izbora za predsjednika HGK;
8. ustanovljuje i zastupa razvojne interese članica HGK s gledišta gospodarskoga sustava, ekonomske politike i drugih pitanja od značaja za gospodarstvo Republike Hrvatske;
9. oblikuje stavove članica HGK na području radnog prava i socijalne skrbi;
10. ustanovljuje i usklađuje interese članica HGK u odnosu na kolektivne ugovore;
11. usklađuje međusobne interese strukovnih udruženja;
12. ustanovljuje potrebe i stavove, te predlaže način provođenja stručnog obrazovanja;
13. donosi odluku o ustroju strukovnih udruženja i zajednica u HGK;
14. donosi odluku o osnivanju agencija, trgovačkih društava, centara i drugih oblika djelovanja HGK u Republici Hrvatskoj i inozemstvu;
15. donosi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Stručne službe HGK;
16. imenuje i razrješava predsjednika i zamjenike predsjednika Suda časti, te suce prvostupanjskih i drugostupanjskih vijeća;
17. ustanovljuje listu izmiritelja Centra za mirenje;
18. ustanovljuje listu arbitara Stalnog arbitražnog sudišta;
19. donosi, kad je to potrebno, privremene pravilnike o posebnim postupcima koji se provode pred Stalnim arbitražnim sudištem pri HGK, koji ostaju na snazi dok Skupština HGK ne donese takve pravilnike (članak 21. točka 1.), a najkasnije godinu dana od dana donošenja;
20. određuje visinu naknada za usluge HGK i troškove Suda časti, Centra za mirenje i Stalnog arbitražnog sudišta;
21. odlučuje o stjecanju, opterećenju ili otuđenju nekretnina i druge imovine čija pojedinačna vrijednost prelazi iznos od 1.000.000,00 kuna i ne prelazi iznos od 5.000.000,00 kuna;
22. odlučuje o sklapanju pravnih poslova čija pojedinačna vrijednost prelazi iznos od 1.000.000,00 kuna i ne prelazi iznos od 5.000.000,00 kuna;
23. na prijedlog predsjednika HGK, uz prethodno mišljenje gospodarskog vijeća županijske ili regionalne komore, pokreće postupak za utvrđivanje odgovornosti predsjednika županijske ili regionalne komore u sljedećim slučajevima:
– ako krši odredbe Statuta HGK;
– ako ne provodi odluke tijela HGK;
– ako se u njegovom radu utvrde nepravilnosti u materijalnom i financijskom poslovanju;
– ako se pravomoćnom presudom utvrdi nezakonitost u njegovom radu;
– ako svojom aktivnošću šteti ugledu HGK;
24. rješava i ostala pitanja što prema ovom Statutu i drugim općim aktima pripadaju u njegov djelokrug.
Članak 29.
Sjednicu Upravnog odbora saziva predsjednik HGK odnosno u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti zamjenik predsjednika Upravnog odbora HGK.
U odsutnosti predsjednika HGK, sjednici Upravnog odbora predsjedava zamjenik ili jedan od članova Upravnog odbora.
Članak 30.
Upravni odbor može pravovaljano odlučivati ako sjednici prisustvuje više od polovice njegovih članova.
Upravni odbor odlučuje većinom glasova prisutnih članova Upravnog odbora.
Rad Upravnog odbora uređuje se poslovnikom.
Nadzorni odbor
Članak 31.
Nadzorni odbor ima predsjednika i četiri člana.
Odluku o izboru i razrješenju predsjednika i članova Nadzornog odbora donosi Skupština.
U Nadzorni odbor ne mogu biti birani članovi Skupštine i Upravnog odbora.
Članak 32.
Predsjednik i članovi Nadzornog odbora biraju se iz reda uglednih gospodarstvenika ili stručnjaka iz područja gospodarstva (prema NKD-u).
Članak 33.
Odluku o raspisivanju izbora donosi Upravni odbor prije isteka mandata Nadzornog odbora.
Članak 34.
Nadzorni odbor kontrolira:
1. provođenje Statuta i drugih općih akata HGK i ostvarivanje prava i izvršavanje obveza članica HGK;
2. materijalno i financijsko poslovanje HGK i raspolaganje sredstvima HGK i podnosi Skupštini godišnje izvješće o obavljenom nadzoru;
3. izvršavanje prava i obveza stručne službe HGK, suglasno Statutu i drugim općim aktima HGK.
Nadzorni odbor izvršava i druge poslove za koje ga zaduži Skupština.
Članak 35.
Sjednicu Nadzornog odbora saziva i sjednici predsjedava predsjednik Nadzornog odbora.
Članak 36.
Nadzorni odbor podnosi Skupštini izvješća o financijskom i materijalnom poslovanju HGK najmanje jedanput godišnje prilikom prihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i usvajanja završnog računa HGK.
Nadzorni odbor u provedbi nadzora može koristiti, prema potrebi, i stručne vanjske usluge.
Rad Nadzornog odbora uređuje se poslovnikom.
Predsjednik HGK
Članak 37.
Predsjednika HGK na prijedlog Upravnog odbora, bira Skupština iz reda uglednih gospodarstvenika ili stručnjaka u području gospodarstva.
Predsjednik HGK bira se na mandat od četiri godine i može biti ponovno biran.
Predsjednik HGK dužnost obavlja profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa.
Predsjednik HGK za svoj rad odgovara Skupštini.
Članak 38.
Upravni odbor donosi Odluku o raspisivanju izbora za predsjednika HGK prije isteka mandata predsjednika, kojom određuje uvjete za izbor u skladu sa Statutom, rok u kojem se podnose kandidature, dokumentaciju koju je potrebno priložiti i dr.
Za predsjednika HGK može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjet iz članka 37. Statuta da se radi o uglednom gospodarstveniku ili stručnjaku iz područja gospodarstva kao i dodatne uvjete:
– hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Republike Hrvatske
– završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
– najmanje deset godina radnog staža
– najmanje deset godina uspješnog rada na višim izvršnim ili strateškim upravljačkim pozicijama u gospodarstvu
– aktivno znanje engleskog jezika
– kandidirati se može osoba koja nije kazneno osuđivana za kaznena djela protiv gospodarstva i protiv koje se ne vodi kazneni postupak.
Članak 39.
Predsjedniku HGK mandat može prestati i prije roka na koji je izabran na vlastiti zahtjev ili razrješenjem po odluci Skupštine.
Članak 40.
Predsjednik HGK:
1. predstavlja i zastupa HGK;
2. predsjedava Skupštini i Upravnom odboru i usklađuje aktivnosti tijela i oblika organiziranja i rada u HGK;
3. surađuje s Hrvatskim saborom i Vladom Republike Hrvatske i drugim državnim tijelima, komorama, organizacijama i institucijama u zemlji i inozemstvu;
4. rukovodi stručnom službom HGK;
5. odlučuje o potrebi za radom, raspoređivanju radnika, prestanku radnog odnosa i pojedinačnim pravima, obvezama i odgovornostima iz radnog odnosa, u skladu s općim aktima HGK;
6. imenuje i razrješava radnike u Stručnoj službi HGK utvrđene općim aktom;
7. raspoređuje financijska sredstva u okviru programa rada i podnosi završni račun HGK u skladu s financijskim planom;
8. samostalno odlučuje o stjecanju, opterećenju ili otuđenju nekretnina i druge imovine čija pojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 1.000.000,00 kuna;
9. samostalno sklapa pravne poslove čija pojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 1.000.000,00 kuna u skladu s financijskim planom;
10. predlaže Skupštini izbor ili razrješenje članova Upravnog i Nadzornog odbora;
11. donosi Pravilnik o radu i druge opće akte za Stručnu službu HGK;
12. određuje predstavnike HGK u druga tijela i organizacije;
13. obavlja i druge poslove određene ovim Statutom i općim aktima HGK.
Predsjednik HGK može pojedina svoja ovlaštenja prenijeti na druge osobe.
Članak 41.
Predsjednik HGK u slučaju odsutnosti određuje osobu koja će ga zamjenjivati.
Članak 42.
Poslovnikom o radu Skupštine utvrđuje se postupak i način izbor predsjednika HGK, Upravnog i Nadzornog odbora, u skladu sa odredbama ovog Statuta.
V. OBLICI ORGANIZIRANJA I RAD U HGK
Članak 43.
Oblici organiziranja i rada u HGK temelje se na prostornom i strukovnom povezivanju članica HGK.
Članice HGK prostorno se povezuju u županijskim ili regionalnim komorama, a strukovno u udruženjima i zajednicama.
Članak 44.
Županijska ili regionalna komora osniva se u skladu sa Zakonom i ovim Statutom, kao oblik organiziranja i djelovanja HGK na određenom užem području Republike Hrvatske.
Članak 45.
Županijska ili regionalna komora obavlja na odgovarajući način zadaće i poslove HGK iz članka 9. ovog Statuta pridržavajući se odrednica tijela HGK.
Županijska ili regionalna komora, poglavito, potiče razvojne procese na svom području, vodeći računa o ukupnom razvoju, zajedničkim međusobno usklađenim ciljevima i jedinstvenim interesima gospodarstva.
Članak 46.
Naziv i područje županijske ili regionalne komore određuje se odlukom o njenom osnutku.
Županijska ili regionalna komora ima pečat i metalni žig s oblikom i tekstom opisani u članku 7. stavku 3. ovog statuta uz dodatak teksta što označuje naziv županijske ili regionalne komore.
Članak 47.
Županijska ili regionalna komora ima gospodarsko vijeće.
Gospodarsko vijeće ima najmanje 7 članova, a njihov izbor vrši tijelo koje se osniva samo s tom zadaćom, a sastoji se od 5 predstavnika područja djelatnosti (prema NKD-u) koja su zastupljena na području županijske ili regionalne komore.
Jednog predstavnika daje članica koja u pravilu zapošljava najveći broj radnika, a drugog članica koja ostvaruje najveći ukupni prihod, u najznačajnim područjima djelatnosti na području županijske ili regionalne komore.
Članak 48.
Gospodarsko vijeće bira predsjednika i zamjenika predsjednika vijeća iz reda uglednih gospodarstvenika ili stručnjaka iz područja gospodarstva, uz prethodnu suglasnost predsjednika HGK.
Predsjednik gospodarskog vijeća bira se na mandat od četiri godine i može biti ponovno biran.
Predsjednik gospodarskog vijeća obavlja dužnost predsjednika županijske ili regionalne komore, a može je obavljati profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa.
Predsjednik gospodarskog vijeća/predsjednik županijske ili regionalne komore, za svoj rad odgovara gospodarskom vijeću i predsjedniku HGK.
Članak 49.
Gospodarsko vijeće razmatra, rješava ili pokreće rješavanje pitanja od interesa za gospodarstvo na području županijske ili regionalne komore.
Rad gospodarskog vijeća uređuje se poslovnikom.
Strukovna udruženja
Članak 50.
Strukovna udruženja (u daljnjem tekstu: udruženje) jesu oblik strukovnog povezivanja i organiziranja članica HGK na razini Republike Hrvatske, radi unaprjeđivanja rada i poslovanja članica HGK koje obavljaju određenu djelatnost.
Udruženja u HGK organiziraju se po odluci koju donosi Upravni odbor.
Članak 51.
Svaka članica HGK može pripadati jednom matičnom udruženju, a zavisno o svom interesu može sudjelovati u radu drugih udruženja.
Članak 52.
Udruženje na plenarnoj sjednici bira predsjednika i zamjenika predsjednika udruženja iz reda predstavnika članica HGK koje pripadaju udruženju.
Poslovni tajnik udruženja je osoba iz stručne službe HGK, koji obavlja stručne i tehničke poslove vezane uz rad udruženja.
Predsjednik, zamjenik predsjednika i poslovni tajnik udruženja pripremaju i sazivaju sjednice, skrbe o radu udruženja i u njegovo ime, nastupaju prema tijelima HGK.
Članak 53.
Udruženje s više od 20 članica ima vijeće udruženja.
Poziv za plenarnu sjednicu objavljuje se javno na web stranici HGK, te na drugi odgovarajući način.
Plenarnu sjednicu čine sve zainteresirane članice koje se odazovu pozivu za navedenu sjednicu udruženja.
Broj članova vijeća udruženja utvrđuju i njihov izbor vrše članice udruženja, na plenarnoj sjednici.
Predsjednik udruženja presjedava sjednicama udruženja i vijeća udruženja.
Članak 54.
Udruženje odnosno njegovo vijeće može organizirati grupacije, kada za to postoji interes članica udruženja.
O radu grupacije skrbi voditelj grupacije kojeg imenuje udruženje odnosno njegovo vijeće.
Članak 55.
Za razmatranje i rješavanje pitanja za koja postoji interes članica udruženja s područja jedne županijske regionalne komore, njihov rad može se organizirati u županijskoj ili regionalnoj komori.
Članak 56.
U pitanjima od zajedničkog interesa udruženja međusobno surađuju.
Članak 57.
Udruženja svojim djelovanjem ne smiju nanositi štetu drugim članicama HGK.
Članak 58.
U slučaju međusobno neusklađenih ili suprostavljenih interesa, udruženja se obraćaju Upravnom odboru, koji o spornim pitanjima donosi obvezujući stav, cijeneći pri tom njihove posebne interese i interes gospodarstva u cjelini.
Grupacije i pojedine članice udruženja međusobno suprostavljene interese rješavaju u vijeću udruženja.
Članak 59.
Rad udruženja uređuje se poslovnikom.
Zajednice
Članak 60.
Zajednica je oblik strukovnog povezivanja i organiziranja članica HGK dviju ili više struka radi unapređivanja rada, stručnih znanja, zastupanja zajedničkih interesa, razmjena informacija, obrazovanja poduzetnika i sl.
Zajednice se osnivaju na razini Republike.
Članak 61.
Na organiziranje i rad zajednice odgovarajuće se primjenjuju odredbe Statuta koje se odnose na organizaciju i rad strukovnih udruženja.
Radna tijela
Članak 62.
Za razmatranje pitanja od značaja i zajedničkog interesa za više područja gospodarstva i pojedine njegove dijelove te za izvršenje određenih zadaća HGK mogu se u HGK osnivati stalna i povremena radna tijela.
Radna tijela osnivaju u svom djelokrugu tijela HGK, sektori u HGK, gospodarska vijeća, zajednice i udruženja.
Predstavništva HGK u inozemstvu
Članak 63.
Radi zadovoljavanja interesa članica, HGK može osnivati svoja predstavništva u inozemstvu.
Članak 64.
Predstavništvo HGK u inozemstvu osniva se uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Predstavništvo HGK u inozemstvu odgovorno je za svoj rad Upravnom odboru.
Opće uvjete i druga pitanja od značaja za rad predstavništva HGK u inozemstvu uređuju se pravilnikom koji donosi Upravni odbor.
VI. SUDOVI PRI HGK
Sud časti
Članak 65.
Pri HGK djeluje Sud časti.
Sud je u svom radu nezavisan i samostalan u odlučivanju.
Sud časti odlučuje o povredama pravila morala (dobrih poslovnih običaja) učinjena u obavljanju gospodarskih djelatnosti i prometa roba i usluga, kao i zbog povreda odredbi ovog Statuta, drugih općih akata HGK ili Kodeksa etike, bilo da te povrede članice učine u međusobnom poslovanju ili prema trećima.
O povredama iz stavka 1. ovog članka, Sud odlučuje i u potrošačkim sporovima.
Članak 66.
Zbog povreda iz članka 65. ovog Statuta Sud časti može izreći sljedeće mjere:
1. opomenu
2. javnu opomenu za objavljivanje na sjednici Skupštine
3. javnu opomenu uz objavljivanje u tisku.
Članak 67.
Sud časti djeluje kao prvostupanjski i drugostupanjski sud.
U prvostupanjskom postupku stranke mogu u prethodnom postupku mirenja zaključiti nagodbu. Nagodba ima svojstvo ovršne isprave u smislu Ovršnog zakona.
Protiv presude i rješenja u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od 15 dana od dana primitka presude, odnosno 8 dana od primitka rješenja.
Odluka drugostupanjskog vijeća je konačna s danom donošenja odluke i protiv nje nije dopušten pravni lijek, osim ako je propisan zakonom.
Članak 68.
Sredstva za rad Suda časti osigurava HGK u svom financijskom planu.
Nadležnost, sastav i organizacija Suda, mjere koje može izreći te način postupanja i financiranja uređuju se pravilnikom.
Stalno arbitražno sudište
Članak 69.
Pri HGK djeluje Stalno arbitražno sudište.
Domaće i strane fizičke i pravne osobe mogu ugovoriti nadležnost Stalnog arbitražnog sudišta iz stavka 1. ovog članka za odlučivanje u pravnim stvarima koje se prema zakonu mogu rješavati arbitražom.
Nadležnost, sastav i organizacija Stalnog arbitražnog sudišta te sastav arbitražnih sudova koji će se u pojedinim predmetima osnivati pri Sudištu kao i postupak u tim predmetima uređuje se pravilnikom.
Članak 70.
Pri HGK djeluje Centar za mirenje.
Centar pruža usluge vezane s postupkom mirenja u kojem jedan ili više izmiritelja pomažu strankama – domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama da zaključe nagodbu u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima o pravima s kojima slobodno raspolažu.
Članak 71.
Zaključena nagodba u postupku mirenja pred Centrom za mirenje HGK je ovršna isprava ako je u njoj utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi, ako sadrži izjavu obvezanika o neposrednom dopuštenju ovrhe – klauzulu ovršnosti, ako je zaključena u obliku javnobilježničkog akta.
Iznimno, iako su ispunjene sve pretpostavke iz prethodnog stavka, ovrha nagodbe će se odbiti ako bi njena ovrha bila protivna prinudnim propisima.
Članak 72.
Nadležnost, organizacija i postupak pred Centrom za mirenje HGK uređuje se pravilnikom.
VII. SURADNJA S DRŽAVNIM TIJELIMA, ORGANIZACIJAMA I DRUGIM KOMORAMA
Članak 73.
HGK surađuje, u skladu sa Zakonom, s Hrvatskim saborom, Vladom Republike Hrvatske, tijelima uprave, Hrvatskom obrtničkom komorom, udrugama poslodavaca, sindikatima i drugim organizacijama u izgradnji gospodarskog sustava, određivanju razvojne i tekuće ekonomske politike i rješavanju drugih pitanja od značaja za gospodarstvo Hrvatske.
Članak 74.
HGK surađuje s gospodarskim komorama, udruženjima i drugim sličnim asocijacijama stranih zemalja, te međunarodnim ekonomskim organizacijama.
Članak 75.
HGK može s gospodarskim komorama stranih zemalja osnivati mješovite komore i druge institucionalizirane oblike suradnje kada se ocijeni da oni mogu u značajnoj mjeri pridonijeti promicanju međusobnih ekonomskih odnosa.
Mješovite komore sa sjedištem u Republici Hrvatskoj sastavni su dio HGK.
Članak 76.
Pri HGK djeluje Hrvatski nacionalni odbor Međunarodne trgovačke komore, odnosno ICC Hrvatska koja za glavne ciljeve ima:
1. promoviranje međunarodne trgovine, usluga i investicija te ukidanje prepreka za međunarodnu trgovinu;
2. promoviranje tržišne ekonomije utemeljene na slobodnoj i pravednoj tržišnoj konkurenciji između poslovnih subjekata;
3. podrška ekonomskom rastu kako razvijenih tako i novih ekonomija u usponu;
4. predstavljanje hrvatskih poslovnih i stručnih organizacija te industrije na međunarodnoj razini;
5. koordinacija aktivnosti hrvatske poslovne zajednice i predstavljanje njihovih interesa u odnosu na nacionalne i međunarodne organizacije po pitanjima koja se odnose na međunarodnu trgovinu;
6. podrška samoregulaciji u poslovanju.
VIII. OPĆI AKTI HGK
Članak 77.
Opći akti HGK su Statut HGK, pravilnici i drugi akti koje u svom djelokrugu donose tijela HGK.
Opće akte potpisuje predsjednik HGK.
Članak 78.
Inicijativu za donošenje Statuta i njegove izmjene i dopune mogu dati Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik HGK, gospodarsko vijeće i najmanje jedna petina članova Skupštine.
Ako Upravni odbor prihvati inicijativu, stručna služba HGK izrađuje nacrt Statuta, odnosno nacrt njegovih izmjena i dopuna.
Članak 79.
Opći akti se objavljuju na internoj web stranici, a u »Narodnim novinama« kada je to predviđeno zakonom ili tim općim aktom.
Opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana objave, a samo kada je to opravdano, može se odrediti da stupaju na snagu u kraćem roku.
Članak 80.
U HGK se prati provođenje donesenih odluka, zaključaka, preporuka i drugih općih akata, kao i učinkovitost stavova, prijedloga i mišljenja upućenih tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave o pitanjima iz njihove nadležnosti i o tome obavještava upravna i radna tijela HGK.
IX. JAVNOST RADA HGK
Članak 81.
Javnost rada HGK ostvaruje se suradnjom sa sredstvima javnog priopćavanja.
Članak 82.
HGK može osnivati svoja glasila.
Članak 83.
Općim aktom se određuje koje su isprave i podaci poslovna tajna, čije bi iznošenje neovlaštenoj osobi, zbog njihove naravi i značaja, bilo protivno interesima HGK i njenih članica.
X. STRUČNA SLUŽBA HGK
Članak 84.
Za obavljanje stručnih, administrativnih, pomoćnih i drugih poslova HGK ima stručnu službu.
Organizacija stručne službe HGK treba odgovarati potrebama i zahtjevima članica HGK i omogućavati stručno, kvalitetno, pravodobno i odgovorno izvršenje zadaća HGK iz ovog Statuta.
Organizacija stručne službe HGK uređuje se pravilnikom koji donosi Upravni odbor.
Članak 85.
Radi davanja stručne pomoći i određenih poslovnih usluga članicama HGK, u HGK se mogu osnivati agencije, centri i slični oblici djelovanja.
XI. SREDSTVA ZA RAD HGK
Članak 86.
HGK određuje sredstva potrebna za rad godišnjim financijskim planom na osnovi predviđenih troškova za izvršenje zadaća iz programa rada HGK, troškova za rad organa, radnih tijela i stručne službe HGK te drugih tekućih troškova.
U financijskom planu kojeg donosi Skupština u dvanaestom mjesecu tekuće godine za narednu godinu, određuje se prihode i rashode HGK po namjenama.
Ako Skupština do kraja godine ne donese financijski plan, dužna je donijeti odluku o privremenom financiranju za prvo tromjesječje.
Članak 87.
Sredstva potrebna za obavljanje djelatnosti HGK osiguravaju se iz članarina koju plaćaju članice HGK, prihoda od obavljanja javnih ovlasti, prihoda od vlastite djelatnosti i drugih izvora.
Članak 88.
Odluku o financiranju Hrvatske gospodarske komore donosi Skupština za svaku kalendarsku godinu i istom se utvrđuje način financiranja, izvori sredstava, visina način i rokovi plaćanja obveza članica HGK i druga pitanja u vezi sa obračunom i naplatom obveza.
Članak 89.
U financijskom planu HGK može se izdvojiti dio prihoda kao neraspoređena sredstva (tekuća rezerva) za potrebe i zadatke za koje nisu osigurana sredstva ili nisu osigurana u dovoljnoj svoti.
O uporabi tekuće rezerve odlučuje Upravni odbor.
Članak 90.
HGK posluje preko kunskih i deviznih računa otvorenih kod poslovnih banaka.
Članak 91.
Financijsko poslovanje HGK obavlja se na način propisan zakonom i drugim propisima na temelju zakona, ovim Statutom i općim aktima HGK.
Članak 92.
HGK određuje prihode i rashode periodičnim i godišnjim obračunima.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 93.
Opći akti HGK bit će usklađeni s odredbama ovog Statuta u roku tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.
Članak 94.
Za tumačenje ovog Statuta ovlašten je Upravni odbor.
Članak 95.
Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaju važiti odredbe Statuta »Narodne novine« br. 56/91, 10/93, 115/93, 11/94 – pročišćeni tekst, 108/95, 19/96, 64/01, 142/11, 9/14 i 129/15.
Članak 96.
Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 023-02/16-01/04
Urbroj: 311-02-16-06
Zagreb, 20. travnja 2016.
Predsjednik Luka Burilović, v. r.