Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
Na temelju članka 19. stavka 4. Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (»Narodne novine« broj 66/91, 73/91) i članka 21. Statuta Hrvatske gospodarske komore (»Narodne novine« broj 11/94. – pročišćeni tekst, 108/95, 19/96, 64/01, 142/11 i 9/14) Skupština Hrvatske gospodarske komore na 12. sjednici održanoj dana 19. studenog 2015. godine donosi
I. OPĆE ODREDBE
Sadržaj Pravilnika
Članak 1.
Pravilnikom o arbitraži pri Stalnom arbitražnom sudištu Hrvatske gospodarske komore (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuje se nadležnost Stalnog arbitražnog sudišta Hrvatske gospodarske komore (u daljnjem tekstu: Sudište), sastav i osnivanje arbitražnih sudova pri Sudištu te pravila o arbitraži pred arbitražnim sudovima.
Područje primjene
Članak 2.
(1) Pravilnik se primjenjuje se na sve sporove za koje je prema odredbama Pravilnika ugovorena nadležnost Sudišta ili arbitražnog suda pri Sudištu, osim ako je za neke odredbe izrijekom određeno da se primjenjuju samo na sporove bez međunarodnog obilježja.
(2) Stranke mogu sporazumno odstupiti od primjene odredaba Pravilnika, osim od odredbi članaka 26. i 53. Pravilnika te od prisilnih propisa prava mjerodavnog za arbitražni postupak.
(3) Stranke se mogu sporazumjeti da Sudište obavlja samo neke od djelatnosti određenih u Pravilniku, a osobito da:
– djeluje kao ovlaštenik za imenovanje u ad hoc arbitražama i arbitražama koje provode druge arbitražne ustanove;
– pruža administrativne i druge usluge, organizira ročišta i stavlja na raspolaganje prostorije i opremu za održavanje arbitraže po drugim arbitražnim pravilima.
(4) Sastavnim dijelom Pravilnika smatraju se i odredbe dvostranih ili višestranih sporazuma o suradnji u rješavanju sporova sklopljenih između Sudišta i drugih arbitražnih institucija, uz uvjet da su stranke u ugovoru o arbitraži ili naknadno pristale na njihovu primjenu.
(5) Kad pravila ovoga Pravilnika odnosno prava mjerodavnog za arbitražni postupak upućuju na sporazum stranaka ili na mogućnost njihova sporazuma o nekom pitanju, takav sporazum obuhvaća i sva pravila o arbitraži koja se u sporazumu navode ili na koje se u sporazumu upućuje.
(6) Ako stranke u svom ugovoru o arbitraži ugovore nadležnost Sudišta ili arbitražnog suda pri Sudištu, ali predvide da će se postupak provoditi po pravilima nekog drugog arbitražnog sudišta ili po arbitražnim pravilima koja je utvrdila neka druga institucija, ta se pravila, ako stranke nisu nešto drugo odredile, neće primjenjivati na sastav i konstituiranje arbitražnog suda te na ovlaštenja tijela Sudišta u organizaciji i administriranju postupka.
(7) Pravila iz stavka 6. ovoga članka neće se primjenjivani ni na dužnost uplate i visinu upisne pristojbe kao ni na određivanje visine i načina uplate administrativnih troškova.
(8) Ugovorena pravila o postupku pred drugim sudištem ili ugovorena pravila koja je utvrdila neka druga institucija o predujmljivanju sredstava za pokriće nagrade i naknade troškova arbitara primijenit će se samo ako bi prema tim pravilima arbitri imali pravo na višu nagradu i na povoljniju naknadu troškova.
(9) Sporazum iz stavka 5. ovoga članka može biti sklopljen na neki od načina predviđenih za sklapanje ugovora o arbitraži. Takav sporazum može biti sklopljen i suglasnim izjavama stranaka na ročištu pred arbitražnim sudom, u kojem će slučaju biti unijet u zapisnik s tog ročišta koji će stranke potpisati.
Nadležnost Sudišta
Članak 3.
(1) Nadležnost Sudišta i arbitražnog suda pri Sudištu utemeljuje se ugovorom o arbitraži.
(2) Ako je mjesto arbitraže u Republici Hrvatskoj, stranke mogu ugovoriti nadležnost Sudišta i arbitražnog suda pri Sudištu za rješavanje sporova o pravima kojima mogu slobodno raspolagati.
(3) Ako je mjesto arbitraže izvan Republike Hrvatske, stranke mogu ugovoriti nadležnost Sudišta i arbitražnog suda pri Sudištu za rješavanje sporova o pravima kojima mogu slobodno raspolagati samo ako je barem jedna od njih fizička osoba s prebivalištem u inozemstvu odnosno pravna osoba koja je osnovana po stranom pravu, osim ako je posebnim zakonom propisano da takav spor može riješiti samo sud u Republici Hrvatskoj.
(4) Smatrat će se da su stranke ugovarajući nadležnost Sudišta za rješavanje određenih njihovih sporova, ugovorile i nadležnost arbitražnog suda koji će biti osnovan prema ovom Pravilniku.
(5) Ako u ugovoru o arbitraži nije drukčije izrijekom predviđeno, smatrat će se da su stranke ugovarajući nadležnost Sudišta, ugovorile i nadležnost tijela Sudišta:
– za imenovanje arbitara i odlučivanje o njihovom izuzeću i opozivu,
– za određivanje privremenih mjera i izdavanje platnih naloga,
– za obavljanje drugih poslova predviđenih ovim Pravilima.
(6) Iznimno od stavka 1, nadležnost Sudišta i arbitražnog suda pri Sudištu utemeljuje se i kad je to propisano posebnim zakonom.
Otklanjanje nadležnosti
Članak 4.
(1) Predsjedništvo Sudišta zaključkom će, najkasnije do osnivanja arbitražnog suda, otkloniti nadležnost Sudišta za odlučivanje u određenom sporu i kad je ona ugovorena, ako se sklopljeni ugovor o arbitraži odnosi na prava kojima stranke ne mogu slobodno raspolagati ili ako postoje razlozi iz članka 3. Pravilnika zbog kojih se nadležnost arbitražnog suda pri Sudištu ne može ugovoriti.
(2) Predsjedništvo Sudišta može otkloniti nadležnost i kad su stranke ugovorile takvo mjesto, jezik, sastav, način osnivanja arbitražnog suda ili pravila o arbitražnom postupku zbog kojih će se arbitraža pred arbitražnim sudom moći provesti samo uz nerazmjerne teškoće ili troškove ili ako se time bitno odstupa od načina rješavanja sporova prema Pravilniku.
(3) Kad predsjedništvo Sudišta zaključkom otkloni nadležnost u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka, smatrat će se da ne postoji valjano sklopljen ugovor o nadležnosti arbitražnog suda pri Sudištu.
(4) Svoju odluku o nadležnosti prema odredbi stavka 1. ovoga članka predsjedništvo Sudišta može donijeti na prijedlog tajništva Sudišta i predsjednika Sudišta, a prema odredbi stavka 2. ovoga članka na prijedlog predsjednika, tajnika Sudišta i arbitražnog suda.
Određivanje vrijednosti predmeta spora
Članak 5.
(1) Ako je u tužbi ili protutužbi istaknuto više glavnih tužbenih zahtjeva, vrijednost predmeta spora utvrđuje se posebno za svaki od tih zahtjeva. Kamate, troškovi postupka i ostala sporedna traženja ne uzimaju se u obzir ako ne čine glavni zahtjev.
(2) Zahtjev za isplatu ugovorne kazne smatra se glavnim zahtjevom.
(3) Ako se tužbenim zahtjevom traži isplata određenog novčanog iznosa, vrijednost predmeta spora određuje se prema visini tog iznosa.
(4) Ako se tužbenim zahtjevom ne traži isplata određenog novčanog iznosa, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju su tužitelj i protutužitelj naznačili u tužbi odnosno protutužbi. Ako predsjednik Sudišta, na poticaj tajnika Sudišta, protivne stranke ili arbitražnog suda, ocijeni da je vrijednost predmeta spora očito suviše visoko ili suviše nisko naznačena, zaključkom će, nakon što o tome omogući strankama da se izjasne, utvrditi vrijednost predmeta spora na koji se tužbeni zahtjev odnosi.
(5) Vrijednost predmeta kolektivnih radnih sporova te »prisilnih arbitraža« ne može biti niža od 3.000.000,00 kuna.
Prekid arbitražnog postupka u povodu postupka pred sudom
Članak 6.
(1) Ako je u istoj stvari među istim strankama pokrenuta parnica ili neki drugi postupak pred sudom, arbitražni sud može, ako nađe da za to postoje naročito važni razlozi, odrediti da se arbitražni postupak prekine dok se ne okonča parnični postupak pred sudom.
(2) Ako se tijekom arbitražnog postupka otvori postupak predstečajne nagodbe ili stečajni postupak nad kojom od stranaka, arbitražni će se postupak prekinuti ili će nastupiti koja druga pravna posljedica u skladu s mjerodavnim arbitražnim i stečajnim pravom. Prema tim pravima prosuđivat će se i nastavak arbitražnog postupka i njegovi učinci.
Mjesto arbitraže
Članak 7.
(1) U sporovima bez međunarodnog obilježja stranke mogu ugovoriti mjesto arbitraže u Republici Hrvatskoj.
(2) Stranke se mogu u sporovima s međunarodnim obilježjem sporazumjeti da mjesto arbitraže bude i u nekoj drugoj državi. Nakon pokretanja arbitražnog postupka stranke ne mogu svojim sporazumom kao mjesto arbitraže odrediti mjesto koje se nalazi izvan teritorija države u kojoj je bilo mjesto arbitraže u vrijeme pokretanja arbitražnog postupka.
(3) Arbitražni sud nije ovlašten odrediti mjesto arbitraže bez suglasnosti stranaka o tome.
(4) Ako se stranke nisu drukčije sporazumjele, mjesto arbitraže je u sjedištu Sudišta.
(5) Ako stranke ugovore mjesto arbitraže izvan sjedišta Sudišta, arbitraža će se održati u ugovorenom mjestu samo ako stranke, na zahtjev tajnika Sudišta, predujme dodatna sredstava za pokriće troškova koji su time izazvani. Ako stranke ne predujme zatražena sredstva u određenom roku, smatrat će se da su ugovorile da se arbitraža održi u sjedištu Sudišta.
(6) Ako se stranke tome suglasno ne usprotive, arbitražni sud je ovlašten odrediti da se ročišta u postupku održavaju izvan mjesta arbitraže. Takva će se ročišta održati izvan mjesta arbitraže samo ako stranke, na zahtjev tajnika Sudišta, predujme dodatna sredstava za pokriće troškova koji se time izazivaju. Ako stranke ne predujme zatražena sredstva u određenom roku, ročište se izvan mjesta arbitraže neće održati.
(7) Smatrat će se da su arbitražni pravorijek i druge odluke arbitražnog suda donesene u mjestu arbitraže.
Jezik arbitraže
Članak 8.
(1) Stranke se mogu sporazumjeti o jeziku ili o jezicima na kojima će se provoditi arbitraža. Ako takvog sporazuma nema, arbitražni sud će odlučiti na kojem će se jeziku ili jezicima provoditi postupak. Sporazum stranaka, odnosno odluka arbitražnog suda o jeziku arbitraže, ako u njima nije drukčije određeno, primjenjivat će se na sve pismene izjave stranaka, na usmeni postupak te na sve odluke ili druga priopćenja arbitražnog suda kao i na priopćenja tajništva i drugih tijela Sudišta.
(2) Arbitražni sud može odrediti da se uz sve pismene dokaze priloži prijevod na jeziku ili jezicima o kojima su se stranke sporazumjele ili ih je odredio arbitražni sud.
(3) Do utvrđivanja jezika postupka, tužba, odgovor na tužbu i ostali podnesci mogu se podnijeti na jeziku glavnog ugovora, jeziku ugovora o arbitraži ili na hrvatskom jeziku.
(4) Podnesci stranaka i prilozi uz te podneske koji nisu prevedeni na jezike na kojima bi prema odredbama prethodnih stavaka ovog članka trebali biti prevedeni neće se uzeti u obzir.
(5) Sredstva za pokriće troškova prevođenja na ročištima pred arbitražnim sudom, troškova prevođenja odluka i drugih priopćenja arbitražnog suda kao i troškovi prevođenja priopćenja tajništva i drugih tijela Sudišta dužna je, na zahtjev tajništva Sudišta, predujmiti stranka koja je dužna predujmiti troškove arbitražnog postupka. Ako ta sredstva ne budu predujmljena u roku koji je stranci za to određen, stranke će se obavijestiti da se postupak ne može provesti, dok će se arbitrima isplatiti iz položenog predujma nagrada za do tada obavljeni rad te naknaditi troškovi koje su imali u vezi s time. Visinu nagrade i naknade troškova određuje predsjednik Sudišta.
(6) Arbitražni sud može odlučiti da se ne primjenjuju odredbe ugovora o arbitraži koje predviđaju da se arbitraža provodi na dva ili više jezika ako s obzirom na državnu pripadnost stranaka odnosno njihovih zastupnika ocijeni da bi prevođenje na sve te jezike znatno povećalo troškove postupka te usporilo i otežalo njegovu provedbu, a da zbog toga prava stranaka da sudjeluju u postupku ne bi bila bitno ugrožena. O prigovoru stranke protiv takve odluke arbitražnog suda, koji može biti podnesen u roku od osam dana, odlučuje Predsjedništvo Sudišta.
Zastupanje i savjetovanje
Članak 9.
Stranke mogu imenovati zastupnike i savjetnike po svom izboru. Imena i adrese, uključujući i njihove elektroničke adrese, takvih osoba moraju se pismeno priopćiti Sudištu i drugoj stranci. U priopćenju treba naznačiti odnosi li se imenovanje na zastupanje ili na savjetovanje.
II. PODNOŠENJE I DOSTAVA PISMENA
Podnesci i druga pismena priopćenja
Članak 10.
(1) Stranke i umješači u postupku podnose tajništvu Sudišta na adresu Sudišta u dovoljnom broju primjeraka za tajništvo Sudišta, protivnu stranku, umješače te članove arbitražnog suda tužbu i odgovor na tužbu te druge svoje podneske i pismena priopćenja, zajedno s prilozima uz ta pismena.
(2) Ako u postupku sudjeluje više osoba u svojstvu suparničara, stranke i umješači podnijet će svoje podneske s prilozima u dovoljnom broju primjeraka i za svakog od suparničara, neovisno o tome na kojoj se strani u postupku nalaze, osim ako oni imaju zajedničkog zastupnika.
(3) Drugi sudionici u postupku svoja pismena priopćenja podnose tajništvu Sudišta na adresu Sudišta.
(4) U primjerku spisa koji se čuva u Sudištu treba se nalaziti barem jedan primjerak od svakog pismena na temelju kojega je arbitražni sud raspravljao i odlučivao. Na zahtjev stranaka ili arbitražnog suda tajnik Sudišta izdat će prijepis određene isprave iz spisa koji se čuva u Sudištu.
(5) Tajnik Sudišta ili arbitražni sud mogu zatražiti od stranaka da svoje podneske i priloge podnose Sudištu i u elektroničkom obliku.
Izravno upućivanje pismena
Članak 11.
(1) Stranke, umješači i drugi sudionici u postupku mogu izravno upućivati jedni drugim određene podneske s prilozima i druga pismena priopćenja samo na temelju odobrenja tajnika Sudišta, odnosno, nakon osnivanja arbitražnog suda, na temelju odobrenja tog suda.
(2) Tajnik Sudišta i arbitražni sud mogu naložiti strankama, osim ako se one tome suglasno ne usprotive, da svoje podneske s prilozima upućuju tijekom postupka izravno jedna drugoj preporučeno s povratnicom na određenu adresu.
(3) Uz podnesak upućen Sudištu stranka koja postupi prema nalogu iz stavka 1. ovoga članka dužna je priložiti izvornik ili kopiju potvrde o predaji preporučene pošiljke upućene protivnoj stranci, a na zahtjev tajnika Sudišta ili arbitražnog suda i povratnicu radi dokazivanja uredno obavljene dostave.
Dostava
Članak 12.
(1) Ako se stranke nisu drukčije sporazumjele, smatrat će se da su pismena arbitražnog suda i, prema slučaju, prilozi uz ta pismena dostavljeni onoga dana kad su predani na poštansku adresu adresatu ili osobi ovlaštenoj za primanje pismena.
(2) Poštanska adresa je adresa koju su stranke kao takvu naznačile u ugovoru o arbitraži, ili u glavnom ugovoru ili u ispravi o određenju zadaće arbitražnog suda kao adresu na kojoj će im se obavljati dostava, već prema tome koju su od tih adresa naznačile kao takvu. Stranke mogu svoju adresu za primanje pismena naznačiti i naknadno tijekom postupka u podnesku ili na ročištu.
(3) Ako stranke nisu naznačile svoju adresu prema stavku 2. ovoga članka, dostava će im se obavljati na registriranu adresu njihovog prebivališta ili boravišta, odnosno poslovnog sjedišta, odnosno na drugu prijavljenu adresu za primanje pismena – ako se ta adresa uz poduzimanje redovnih mjera za njihovo utvrđivanje može utvrditi, a ako se ne može utvrditi, na posljednju poznatu adresu.
(4) Ako se stranci dostava pismena putem pošte ne uspije obaviti na adresi iz stavka 2. ovoga članka zato što je na toj adresi nepoznata, dostava će se obaviti na adresi iz stavka 3. ovoga članka ako se ta adresa razlikuje od adrese iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Ako se dostava stranci ne uspije obaviti na adresi iz stavka 2. odnosno stavka 3. ovoga članka ni nakon što je dva puta uzastopno pokušana u razmaku od 30 dana preporučeno s povratnicom uz ostavljanje obavijesti stranci o tome kada će se dostava ponovno pokušati odnosno da pismeno može podići na pošti, smatrat će se da je dostava uredno obavljena istekom roka u kojemu je stranka pismeno mogla podići na pošti.
(6) Ako su stranke u ugovoru o arbitraži ili naknadno odredile da im se dostava obavlja na adresu određene osobe, npr. javnog bilježnika ili odvjetnika, pa se dostava ne uspije obaviti na toj adresi zato što je ta osoba prestala postojati ili odbija za stranku primiti pismeno, dostava će se obavljati prema odredbama stavka 2. odnosno stavka 3. ovoga članka.
(7) Tajnik Sudišta ili arbitražni sud, uz suglasnost stranaka, može tijekom postupka odrediti i korištenje neke druge dostavne službe umjesto pošte.
(8) Ako je to potrebno, dostava se u arbitražnom postupku može obaviti i preko javnog bilježnika. U tom će slučaju potvrda javnog bilježnika o obavljenoj dostavi biti valjan dokaz o tome.
(9) Na ročištu na kojem je rasprava zaključena a na kojemu su bile sve stranke i umješači na njihovoj strani arbitražni sud može zaključkom odlučiti da će se pravorijek dostaviti strankama u tajništvu Sudišta u određenom roku. U tom slučaju stranke su dužne preuzeti pravorijek u roku od osam dana nakon isteka tog roka. Ako one to ne učine, smatrat će se da im je pravorijek dostavljen istekom navedenog osmodnevnog roka.
Elektronička komunikacija
Članak 13.
(1) Stranke se mogu sporazumjeti već u ugovoru o arbitraži ili kasnije tijekom arbitražnog postupka da Sudištu svoje podneske i, možebitno, priloge podnose elektroničkim putem ili da ih međusobno razmjenjuju, odnosno da im Sudište dostavu svih ili samo nekih pismena (npr. poziva za ročišta itd.) obavlja također elektroničkim putem.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka stranke su dužne na zahtjev Sudišta ili protivne stranke podnositi svoje podneske i priloge uz njih u papirnom obliku.
(3) Mogućnost i način elektroničkog komuniciranja može se utvrditi i u ispravi o određenju zadaće arbitražnog suda.
(4) U slučajevima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka stranke su dužne elektroničkim putem potvrditi primitak određenih podnesaka i priloga.
(5) Stranka koja ne ispunjava svoje obveze prema prethodnim odredbama ovoga članka dužna je naknaditi troškove protivnoj stranci koji su time izazvani neovisno o ishodu spora. O tome će arbitraži sud voditi računa prigodom odlučivanja o naknadi troškova postupka.
(6) Visinu troškova izazvanih neispunjavanjem obveza iz prethodnih odredaba ovoga članka arbitražni sud odmjerava po slobodnoj ocjeni.
III. ARBITRAŽNI SUD
1. Broj arbitara i konstituiranje arbitražnog suda
Broj arbitara
Članak 14.
(1) Stranke se mogu sporazumjeti da arbitražu provodi arbitražno vijeće ili arbitar pojedinac.
(2) Ako se stranke nisu prethodno sporazumjele o broju arbitara u sporovima u kojima devizna protuvrijednost predmeta spora ne prelazi 200.000,00 EUR, arbitražu će provoditi arbitar pojedinac, dok će u ostalim sporovima arbitražu provoditi arbitražno vijeće od tri arbitra.
Osobe koje se mogu imenovati za arbitra
Članak 15.
(1) Stranke mogu imenovati za arbitra i osobu koja nije na listi arbitara Sudišta.
(2) Ovlaštenik za imenovanje može arbitra pojedinca te člana ili predsjednika vijeća imenovati samo s mjerodavne liste arbitara iz članka 4. Pravilnika o Sudištu.
Imenovanje arbitra pojedinca
Članak 16.
(1) Ako su se stranke sporazumjele da se imenuje samo jedan arbitar, dužne su priopćiti tajništvu Sudišta ime arbitra pojedinca. Ime arbitra pojedinca može u tom slučaju biti utvrđeno već u ugovoru o arbitraži, u naknadnom sporazumu ili tijekom arbitražnog postupka.
(2) Ako stranke u primjerenom roku koji odredi tajnik Sudišta, koji ne može biti kraći od 15 dana od dana predaje odgovora na tužbu Sudištu odnosno od dana propuštanja podnošenja odgovora na tužbu, ne postupe u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, arbitra pojedinca imenovat će ovlaštenik za imenovanje (članak 19.).
Imenovanje arbitražnog vijeća
Članak 17.
(1) Ako arbitražu provodi vijeće od tri arbitra, svaka stranka imenovat će po jednog člana vijeća. Tako imenovani članovi vijeća izabrat će trećeg člana koji će biti predsjednik vijeća.
(2) Ako tužitelj ne imenuje arbitra člana vijeća u tužbi niti u roku od 15 dana nakon što je naknadno pozvan da to učini, odnosno ako tuženik ne imenuje arbitra člana vijeća u odgovoru na tužbu niti u roku od 15 dana nakon što je naknadno pozvan da to učini, člana vijeća će umjesto stranke imenovati ovlaštenik za imenovanje (članak 19.).
(3) Ako dva člana vijeća imenovana prema odredbama prethodnih stavaka, u roku od 15 dana od imenovanja člana vijeća koji je kasnije imenovan, ne obavijeste tajništvo Sudišta o izboru predsjednika vijeća, predsjednika vijeća imenovat će ovlaštenik za imenovanje (članak 19.). Članovi vijeća bit će u obavijesti o imenovanju i u izjavi o prihvaćanju imenovanja upozoreni na to da će predsjednika vijeća imenovati ovlaštenik za imenovanje ako oni to ne učine u navedenom roku.
Imenovanje u slučaju suparničarstva
Članak 18.
(1) Ako u jednom sporu sudjeluje više tužitelja kao suparničari, oni su se dužni prethodno sporazumjeti o imenovanju zajedničkog arbitra. Ako oni to ne učine ni u roku od 15 dana nakon što su pozvani da to učine, arbitra će s liste arbitara Sudišta imenovati ovlaštenik za imenovanje (članak 19.).
(2) Ako u jednom sporu sudjeluje više tuženika koji se u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj zajednici odnosno čija se prava i obveze koji su predmet spora temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, oni su dužni u odgovoru na tužbu odnosno u roku od 15 dana nakon što su pozvani da to učine imenovati zajedničkog arbitra. Ako oni to ne učine, arbitra će s liste arbitara Sudišta imenovati ovlaštenik za imenovanje (članak 19.).
(3) Ako u jednom sporu sudjeluje više tuženika koji se u pogledu predmeta spora ne nalaze u pravnoj zajednici odnosno čija se prava i obveze ne temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, ako oni najkasnije u roku od 15 dana nakon što su pozvani da to učine ne imenuju zajedničkog arbitra, ovlaštenik za imenovanje imenovat će sve članove vijeća neovisno o tome je li tužitelj imenovao arbitra odnosno jesu li tužitelji imenovali zajedničkog arbitra (članak 19.).
Ovlaštenik za imenovanje
Članak 19.
(1) Stranke mogu sporazumno odrediti ovlaštenika za imenovanje.
(2) Ako se stranke ne sporazume o ovlašteniku za imenovanje ili ako sporazumno određeni ovlaštenik za imenovanje otkloni povjerenu funkciju, ovlaštenik za imenovanje bit će predsjednik Sudišta.
Postupanje ovlaštenika
Članak 20.
(1) Ovlaštenik za imenovanje dužan je imenovati arbitra bez odgode. Ovlaštenik za imenovanje obavlja imenovanje primjenjujući postupak po listi (stavak 2. do 4.) samo ako su se stranke izrijekom sporazumjele o njegovoj primjeni ili ako ocijeni da je to primjereno za konkretan slučaj.
(2) Primjenjujući postupak po listi:
(a) na zahtjev jedne od stranaka ili obje stranke ovlaštenik za imenovanje dostavit će objema strankama istovjetnu listu koja sadrži najmanje tri imena;
(b) u roku od 15 dana po primitku liste svaka stranka može vratiti listu ovlašteniku za imenovanje nakon što precrta ime ili imena s kojima se ne slaže i označi brojem preostala imena na popisu prema željenom redoslijedu;
(c) nakon isteka roka iz točke (b) ovlaštenik za imenovanje imenovat će arbitra između osoba čija su imena odobrena na vraćenoj listi u skladu s redoslijedom što su ga stranke naznačile;
(d) ako se imenovanje ne može obaviti na opisani način, ovlaštenik za imenovanje može imenovati arbitra po svojoj ocjeni.
(3) Pri imenovanju arbitra ovlaštenik za imenovanje dužan je uzeti u obzir sve okolnosti koje osiguravaju imenovanje neovisnog i nepristranog arbitra te opravdanost imenovanja arbitra koji nema državljanstvo koje imaju stranke.
Imenovanje arbitra s prebivalištem ili redovnim boravištem izvan mjesta arbitraže
Članak 21.
(1) Stranka koja imenuje arbitra koji nije na listi arbitara Sudišta i čije je prebivalište ili boravište izvan mjesta arbitraže, dužna je predujmiti dodatna sredstava potrebna za pokriće putnih troškova i troškova boravka arbitra u mjestu arbitraže – ako tajništvo Sudišta ocijeni da takvo imenovanje izaziva neprimjerene izdatke u vezi sa sudjelovanjem takvog arbitra u postupku.
(2) Ako stranka ne predujmi sredstva iz stavka 1. ovoga članka u roku koji joj u svom pozivu odredi tajništvo Sudišta, smatrat će se da nije imenovala arbitra u roku koji joj je određen.
(3) Dodatni troškovi arbitra iz stavka 1. ovoga članka ulaze u troškove arbitražnog postupka.
Osnivanje arbitražnog suda
Članak 22.
(1) Smatra će se da arbitražni sud osnovan dana kada Sudište primi izjavu imenovanog arbitra pojedinca odnosno izjave svih članova arbitražnog vijeća o nezavisnosti i o prihvaćanju dužnosti.
(2) O tom će datumu Sudište obavijestiti arbitra pojedinca ili članove arbitražnog vijeća te stranke.
2. Nezavisnost i nepristranost arbitra; zamjena, opoziv i razrješenje arbitra
Nezavisnost i nepristranost arbitara
Članak 23.
(1) Osoba kojoj se netko obrati radi imenovanja za arbitra dužna je iznijeti sve okolnosti koje bi mogle dovesti u pitanje njezinu nezavisnost i nepristranost.
(2) Arbitar je i nakon imenovanja dužan bez odgode iznijeti strankama takve okolnosti, osim ako ih je o njima već ranije obavijestio.
Zamjena arbitra
Članak 24.
Ako tijekom arbitražnog postupka arbitar iz bilo kojega razloga treba biti zamijenjen, arbitar koji će ga zamijeniti imenovat će se prema odredbama Pravilnika po kojima je trebao biti imenovan arbitar koji se zamjenjuje. To vrijedi i onda kada tijekom postupka imenovanja arbitra koji se zamjenjuje, neka stranka nije sudjelovala u postupku imenovanja.
Izuzeće arbitra
Članak 25.
(1) Ako postoje okolnosti koje nezavisnost i nepristranost arbitra dovode u opravdanu sumnju, predsjednik Sudišta će ga izuzeti na zahtjev jedne od stranaka.
(2) Stranka može zahtijevati izuzeće arbitra koga je imenovala ili u čijem je imenovanju sudjelovala samo ako je razlog za izuzeće nastao ili je stranka za njega saznala tek nakon što je arbitar imenovan.
(3) Zahtjev za izuzeće podnosi se u pismenom obliku uz navođenje razloga zbog kojih se izuzeće traži. Zahtjev se može podnijeti u roku od 30 dana od kada je stranka koja izuzeće zahtijeva saznala za imenovanje arbitra ili za neku okolnost iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako se arbitar čije se izuzeće traži ne povuče ili se druga stranka ne suglasi sa zahtjevom za izuzeće, o tom zahtjevu odlučuje ovlaštenik za imenovanje nakon što je arbitru čije se izuzeće traži i drugoj stranci omogućio da se o njemu očituju. Ta se odluka mora obrazložiti.
(5) Arbitar koji se povukao ili koji je izuzet nema pravo na nagradu ni na naknadu troškova postupka. Pristanak na takve posljedice povlačenja ili izuzeća arbitar će dati potpisivanjem izjave o nezavisnosti i prihvaćanju dužnosti.
Prestanak mandata arbitra zbog neobavljanja dužnosti
Članak 26.
(1) Stranka može zatražiti od predsjednika Sudišta da se provede postupak za donošenje odluke o prestanku mandata arbitra zbog neobavljanja dužnosti.
(2) Postupak za donošenje odluke iz stavka 1. ovoga članka predsjednik Sudišta ili predsjedništvo Sudišta mogu pokrenuti i po službenoj dužnosti.
(3) Zaključak o prestanku mandata arbitra zbog neobavljanja dužnosti donosi predsjedništvo Sudišta na temelju obrazloženog prijedloga predsjednika Sudišta ili potpredsjednika kojeg je on odredio.
(4) O prijedlogu za opoziv predsjedništvo odlučuje nakon što je arbitru dana prilika da se izjasni o tom prijedlogu.
(5) Mandat opozvanog arbitra prestaje dostavom odluke predsjedništva strankama.
(6) Arbitar čiji je mandat prestao ima pravo na naknadu troškova koje je imao u postupku te na primjerenu nagradu za obavljeni rad samo ako je do neobavljanja dužnosti došlo uslijed opravdanih razloga.
(7) Svoj zahtjev za naknadu troškova i primjerenu nagradu arbitar je dužan postaviti u roku od 15 dana nakon što mu odluka prestanku mandata bude dostavljena. U suprotnom gubi pravo tražiti naknadu troškova i primjerenu nagradu.
(8) O naknadi troškova i primjerenoj nagradi odlučuje vijeće sastavljeno od predsjednika Sudišta i dva potpredsjednika, osim ako predsjedništvo Sudišta odluči drukčije.
(9) Arbitar pristaje na primjenu odredaba ovoga članka potpisivanjem izjave o nezavisnosti i prihvaćanju dužnosti.
Ponavljanje rasprave u slučaju izmjene sastava arbitražnog suda
Članak 27.
(1) Ako se izmijeni sastav arbitražnog vijeća, rasprava će se ponoviti. Arbitražni sud može odlučiti da se rasprava ne ponavlja ako stranke na to pristanu.
(2) Ako je izabran ili imenovan novi arbitar pojedinac, rasprava se mora ponoviti.
IV. ARBITRAŽNI POSTUPAK
1. Tužba i odgovor na tužbu
Tužba
Članak 28.
(1) Arbitražni postupak pokreće se tužbom, osim ako su se stranke drukčije sporazumjele.
(2) Tužba se predaje Sudištu i mora sadržavati:
(a) imena i adrese stranaka, uključujući njihovu elektroničku adresu,
(b) tužbeni zahtjev,
(c) navode o činjenicama na kojima se zasniva tužbeni zahtjev,
(d) navode i prijedloge o dokazima,
(e) navode o arbitražnom sporazumu, ako je sklopljen,
(f) navode o imenovanju arbitra,
(g) oznaku vrijednosti predmeta spora.
(3) Uz tužbu treba priložiti prijepis glavnog ugovora i ugovora o arbitraži (ako nije sadržan u glavnom ugovoru), ako takve isprave postoje.
(4) Arbitražni postupak pri Sudištu započinje onoga dana kada Sudište primi tužbu.
Odgovor na tužbu
Članak 29.
(1) Tajništvo Sudišta dostavlja tuženiku tužbu i njezine priloge te određuje rok za podnošenje pisanog odgovora na tužbu. Odgovor se podnosi Sudištu, a tajništvo Sudišta, zajedno s prilozima, dostavlja ga tužitelju.
(2) Odredbe stavaka 2. i 3. članka 28. Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju i na odgovor na tužbu.
(3) Tužba se neće dostaviti tuženiku prije nego što tužitelj uplati cjelokupan predujam troškova arbitražnog postupka.
Gubitak prava na prigovor
Članak 30.
Stranka koja zna ili je morala znati da neka odredba mjerodavnog zakona o arbitraži od čije primjene stranke mogu odustati ili da neki uvjet koji proizlazi iz ugovora o arbitraži nije poštovan, pa unatoč tome nastavi sudjelovati u arbitraži, a da bez odgode ne prigovori tom nepoštovanju, ili ako ne prigovori u roku koji je za to određen, gubi pravo pozivati se na to nepoštovanje.
2. Protutužba i prigovor radi prebijanja
Protutužba
Članak 31.
(1) Tuženik može u odgovoru na tužbu podnijeti Sudištu protutužbu ako zahtjev protutužbe proizlazi iz pravnog odnosa obuhvaćenog sklopljenim ugovorom o arbitraži. Ako se s time suglasi tužitelj, tuženik može podnijeti protutužbu sve do zaključenja raspravljanja.
(2) Na protutužbu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Pravilnika o tužbi.
Prigovor radi prebijanja
Članak 32.
(1) Tuženik može u odgovoru na protutužbu istaknuti prigovor radi prebijanja tražeći da arbitražni sud utvrdi tražbinu na koju se poziva u tom prigovoru i prebije je s utuženom tražbinom samo ako arbitražni sud nađe da je zahtjev tužitelja osnovan. Ako se s time suglasi tužitelj, tuženik može podnijeti protutužbu sve do zaključenja raspravljanja.
(2) Prigovor radi prebijanja prema stavku 1. ovoga članka tuženik može istaknuti samo ako proizlazi iz pravnog odnosa obuhvaćenog sklopljenim ugovorom o arbitraži. Smatrat će se da prigovor radi prebijanja proizlazi iz pravnog odnosa obuhvaćenog sklopljenim ugovorom o arbitraži ako tužitelj ne prigovori nadležnosti arbitražnog suda za raspravljanje i odlučivanje o tom prigovoru najkasnije prije nego što se upusti u raspravljanje o njegovoj osnovanosti.
(3) Na prigovor radi prebijanja primjenjuju se u pogledu dužnosti stranke na plaćanje upisne pristojbe i predujmljivanje troškova arbitražnog postupka pravila koja vrijede za protutužbu.
(4) Arbitražni sud može, ako ocijeni da je to svrhovito, donijeti odluku o razdvajanju postupka u povodu tužbe i prigovora radi prebijanja i odrediti tuženiku rok u kojemu će svoj prigovor radi prebijanja preinačiti u tužbu u kojoj će istaknuti bezuvjetni zahtjev.
(5) Pristojbe i predujam uplaćeni prije razdvajanja postupaka uzet će se u obzir i u razdvojenom postupku.
(6) Učinci isticanja prigovora radi prebijanja računat će se u razdvojenom postupku u povodu tužbe koju će tuženik podnijeti na osnovi prigovora (npr. prekid zastare) od vremena isticanja tog prigovora u postupku prije razdvajanja.
(7) U slučaju razdvajanja postupaka arbitražni sud koji je vodio postupak ostaje nadležan i za vođenje postupka u povodu tužbe utemeljene na prigovoru radi prebijanja nakon razdvajanja postupaka.
(8) Ako tuženik ne podnese tužbu umjesto prigovora radi prebijanja u roku koji mu arbitražni sud odredi (stavak 4.), smatrat će se da je povukao prigovor radi prebijanja i u tom je slučaju dužan tužitelju naknaditi troškove kao u slučaju povlačenja protutužbe.
3. Određenje zadaće arbitražnog suda
Isprava o određenju zadaće arbitražnog suda
Članak 33.
(1) Odmah nakon osnivanja, arbitražni sud može sastaviti ispravu kojom se određuje zadaća arbitražnog suda. Ta isprava može osobito sadržavati:
– imena i podatke o strankama;
– poštanske i elektroničke adrese stranaka i njihovih zastupnika na koje se mogu slati obavijesti te putem kojih se može odvijati komunikacija za potrebe arbitražnog postupka;
– imena, podatke te poštanske i elektroničke adrese arbitara na koje se mogu slati obavijesti te putem kojih se može odvijati komunikacija za potrebe arbitražnog postupka;
– podatke o ustroju arbitražnog suda;
– navođenje arbitražnog sporazuma između stranaka kao osnove nadležnosti arbitražnog suda;
– mjesto arbitraže;
– jezik arbitraže;
– podatke o mjerodavnom materijalnom pravu;
– podatke o mjerodavnim pravilima postupka;
– podatke o načinu donošenja procesnih odluka od strane arbitražnog suda;
– pravila o obliku i načinu predlaganja dokaza arbitražnom sudu;
– pravila o načinu saslušanja svjedoka i vještaka u arbitražnom postupku;
– pravila o sadržaju i obliku podnesaka stranaka i načinu podnošenja arbitražnom sudu i strankama;
– sažetak tvrdnji i navoda stranaka te njihovih zahtjeva;
– sporna pitanja koja arbitražni sud treba riješiti;
– naznaku da su arbitri prihvatili svoje imenovanje, da stranke prihvaćaju nadležnost arbitražnog suda te da je on ovlašten riješiti spor u skladu s ovom ispravom, da stranke nemaju nikakvih prigovora prema bilo kojem od arbitara, da smatraju da su arbitri nepristrani i neovisni te da je arbitražni sud valjano osnovan odnosno naznaka da između stranaka postoji spor o nadležnosti;
– privremeni vremenski raspored poduzimanja radnji u postupku.
(2) Nacrt isprave iz stavka 1. ovoga članka će arbitražni sud dostaviti strankama i odrediti im razuman rok za očitovanje. Radi sastavljanja te isprave, dogovora o njenom sadržaju i potpisivanju može se održati posebno ročište, ako arbitražni sud ocijeni da je to potrebno.
(3) Arbitražni sud dužan je sastaviti ispravu o određenju zadaće arbitražnog suda ako su se stranke o tome sporazumjele na način propisan za sklapanje ugovora o arbitraži ili naknadno tijekom postupka razmjenom podnesaka ili na ročištu.
(4) Isprava o određenju zadaće arbitražnog suda u slučaju iz stavka 3. ovoga članka, neće se sastaviti ako se stranke sporazume da je ne treba sastavljati.
(5) Ako arbitražni sud, u slučaju stavka 1. ovoga članka, u roku od dva mjeseca od svog osnivanja ne donese zaključak o sastavljanju isprave o određenju njegove zadaće, smatrat će se da je odlučio da se takva isprava neće sastaviti.
Potpisivanje i odobrenje isprave o određenju zadaće arbitražnog suda
Članak 34.
(1) Ispravu o određenju zadaće arbitražnog suda potpisat će arbitri i stranke.
(2) Isprava iz stavka 1. ovoga članka treba biti sastavljena i potpisana u roku od dva mjeseca od osnivanja arbitražnog suda. Taj rok predsjednik Sudišta ili osoba koju on ovlasti može produljiti na obrazloženi zahtjev arbitražnog suda.
(3) Ako neka od stranaka odbije sudjelovati u sastavljanju isprave ili je odbije potpisati, isprava će se uputiti na odobrenje Sudištu. O odobrenju odlučuje predsjednik Sudišta ili član predsjedništva Sudišta kojega on odredi.
4. Opća pravila o postupku
Vođenje postupka
Članak 35.
(1) Ako Pravilnikom nije drukčije određeno, arbitražni sud provest će postupak na način koji smatra primjerenim.
(2) Arbitražni sud može, ako ocijeni da je to s obzirom na okolnosti slučaja primjereno i ako to nije učinjeno već u ispravi o zadaći arbitražnog suda, bez odgode odrediti okvirni kalendar arbitraže, nakon što omogući strankama da se o tome očituju.
(3) Ako nisu ispunjeni uvjeti za donošenje odluke bez održavanja ročišta, arbitražni je sud dužan održati prvo ročište u roku od šezdeset dana od dana konstituiranja arbitražnog suda (članak 22.).
(4) Arbitražni sud dužan je dovršiti arbitražni postupak u roku od godine dana od dana konstituiranja arbitražnog suda (članak 22.).
(5) Predsjednik Sudišta može na obrazloženi zahtjev arbitražnog suda ako nađe da za to postoje opravdani razlozi produžiti rok iz stavka 4. ovoga članka.
Spajanje i razdvajanje postupaka
Članak 36.
(1) Ako stranke u sporu podnesu jedna protiv druge samostalne tužbe iz istih ili različitih pravnih odnosa za koje su ugovorile nadležnost arbitražnog suda pri Sudištu, tajnik Sudišta nastojat će, ako bi to bilo svrhovito s obzirom na sporove koji su pokrenuti tim tužbama, da se raspravljanje i odlučivanje o njima spoji i nastavi pred arbitražnim sudom u istom sastavu.
(2) Arbitražni sud može odlučiti, na zahtjev bilo koje od stranaka, da se postupak koji se vodi protiv više tuženika prema kojima se spor prema zakonu ili prirodi pravnog posla ne mora riješiti samo na jednak način, razdvoji u odnosu na pojedine od njih ako se prema jednome ili nekim od njih privremeno ne može voditi.
(3) Arbitražni sud može odlučiti, na zahtjev bilo koje od stranaka, osim ako se stranke tome suglasno usprotive, da se postupak koji su zajednički pokrenuli više tužitelja prema kojima se spor prema zakonu ili prirodi pravnog posla ne mora riješiti samo na jednak način, razdvoji u odnosu na pojedine od njih ako se prema jednome ili nekim od njih privremeno ne može voditi.
(4) U slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka stranke su dužne uplatiti dodatne upisne pristojbe i predujmove za vođenje razdvojenih postupaka kao da su oni pokrenuti kao posebni postupci. Ako se ti iznosi ne uplate u roku koji odredi tajnik Sudišta, do razdvajanja postupka neće doći.
(5) Arbitražni sud odlučit će o tome hoće li se parnične radnje poduzete u postupku prije njegova razdvajanja ponoviti i u razdvojenim postupcima.
(6) Nakon što prestane razlog zbog kojega je došlo do razdvajanja postupaka (stavci 2. i 3.), razdvojeni se postupci mogu ponovno spojiti (stavak 1.).
Suparničari
Članak 37.
(1) Više osoba može tužiti ili biti tuženo jednom tužbom – suparničari – samo ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava i obveze proistječu iz bitno iste činjenične i pravne osnove, a osobito ako se spor prema zakonu ili prirodi pravnog odnosa može prema njima riješiti samo na isti način.
(2) Solidarni vjerovnici i solidarni dužnici mogu biti obuhvaćeni istom tužbom kao suparničari.
(3) Tužitelj može tužbom obuhvatiti dva tuženika tražeći da arbitražni sud prihvati zahtjev prema sljedećem tuženiku u slučaju da bude odbijen prema onome koji je u tužbi naveden prije njega – samo ako na to pristanu oba tuženika.
Umješač
Članak 38.
Osoba koja ima pravni interes da se pridruži jednoj od stranaka u sporu kao umješač može se pridružiti toj stranci ako se s time suglase obje stranke.
Rokovi
Članak 39.
(1) Stranke mogu sporazumno produljiti rokove za izvršenje određenih procesnih radnja stranaka utvrđene Pravilnikom ili zaključkom arbitražnog suda.
(2) Tajnik Sudišta i arbitražni sud ovlašteni su u opravdanim slučajevima, u granicama svoje nadležnosti, produljiti rokove za izvršenje određenih procesnih radnja utvrđenih Pravilnikom ili zaključkom arbitražnog suda vodeći računa o tome da se spriječi nepotrebno odugovlačenje postupka.
(3) Arbitražni će sud ocijeniti, uzimajući u obzir sve okolnosti, mogu li se uvažiti procesne radnje stranaka poduzete nakon isteka utvrđenih rokova.
(4) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na propuštanje rokova za podnošenje prigovora protiv platnog naloga.
Zaključenje rasprave
Članak 40.
(1) Kad arbitražni sud nađe da je predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka, priopćit će da je rasprava zaključena.
(2) Arbitražni sud može odlučiti da se zaključena rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja važnih pitanja.
5. Odlučivanje o nadležnosti arbitražnog suda
Prigovor nenadležnosti
Članak 41.
(1) Arbitražni sud može odlučivati o svojoj nadležnosti, uključujući i odlučivanje o svakom prigovoru o postojanju ili valjanosti ugovora o arbitraži. U tu će se svrhu arbitražna klauzula koja je sastavni dio nekog ugovora smatrati kao sporazum nezavisan od ostalih odredaba tog ugovora. Odluka arbitražnog suda o tome da je taj ugovor ništav sama po sebi ne znači da ni arbitražna klauzula nije valjana.
(2) Prigovor da arbitražni sud nije nadležan mora se podnijeti najkasnije kad i odgovor na tužbu ili, u odnosu na protutužbu ili prigovor radi prijeboja, u odgovoru na protutužbu ili na prigovor radi prijeboja. Okolnost što je stranka imenovala arbitra ili što je sudjelovala u imenovanju arbitra ne lišava je prava na taj prigovor. Prigovor da arbitražni sud prekoračuje granice svojih ovlaštenja mora se podnijeti čim predmet za koji se tvrdi da prelazi djelokrug njegovih ovlaštenja bude iznesen u arbitražnom postupku. Arbitražni sud može u oba slučaja dopustiti naknadno podnošenje prigovora ako smatra da je zakašnjenje opravdano.
(3) Arbitražni sud može odlučivati o prigovoru iz stavka 2. ovoga članka kao o prethodnom pitanju ili u odluci o biti spora. Arbitražni sud može nastaviti postupak i donijeti pravorijek, bez obzira na eventualni postupak koji se vodi pred državnim sudom u vezi njegove nadležnosti.
6. Dokazivanje
Opće odredbe
Članak 42.
(1) Arbitražni sud odlučuje o dopustivosti, važnosti, značenju i dokaznoj snazi ponuđenih i izvedenih dokaza te o tome na kojoj stranci leži teret dokazivanja istinitosti određenog činjeničnog navoda.
(2) Arbitražni sud može, ako nađe da je to svrhovito, zatražiti od stranke da arbitražnom sudu i drugoj stranci, u roku koji odredi arbitražni sud, uputi sažet pregled isprava i drugih dokaza koje ta stranka namjerava predočiti radi utvrđivanja spornih činjenica iznesenih u tužbi ili u odgovoru na tužbu.
(3) Tijekom arbitražnog postupka arbitražni sud može u granicama svojih ovlaštenja zatražiti od stranaka da podnesu isprave ili druge dokaze u roku koji odredi.
(4) Arbitražno vijeće može odlučiti da se izvođenje određenih dokaza povjeri arbitru predsjedniku vijeća ili arbitru članu arbitražnog vijeća.
(5) Tajnik Sudišta poduzet će potrebno da se osigura vođenje stenografskih bilježaka, tonsko snimanje i vođenje zapisnika na stranom jeziku o izvođenju dokaza ako to zatraži jedna od stranaka ili ako tako odredi arbitražni sud te ako bude položen predujam za podmirenje odgovarajućih troškova. Ako se predujam ne položi u roku koji za to odredi arbitražni sud ili, ako on to nije učinio, tajnik Sudišta, te se radnje, u pravilu, neće poduzeti.
Svjedoci
Članak 43.
(1) Ako se stranke o tome nisu drukčije sporazumjele, arbitražni sud može odrediti način na koji će se svjedoci saslušavati.
(2) Arbitražni sud može odrediti da se svjedok ili svjedoci udalje za vrijeme saslušavanja drugih svjedoka.
Vještaci
Članak 44.
(1) Arbitražni sud može, nakon što strankama omogući da se o tome izjasne, imenovati jednog ili više vještaka radi podnošenja nalaza i mišljenja o određenim pitanjima o kojima treba odlučiti arbitražni sud. Arbitražni će sud dostaviti strankama primjerak odluke o imenovanju vještaka i o određenju njegove zadaće.
(2) Kad primi nalaz i mišljenje vještaka, arbitražni sud dostavit će prijepis izvješća strankama i omogućiti im da se o njemu u pisanom obliku izjasne. Stranke su ovlaštene pregledati svaku ispravu na koju se vještak u svojem izvješću poziva.
(3) Arbitražni sud može imenovati eksperta za određena pravna pitanja i od njega zatražiti da iznese svoje mišljenje.
Troškovi izvođenja dokaza
Članak 45.
(1) Arbitražni će sud prigodom određivanja saslušanja svjedoka, vještačenja ili izvođenja nekog drugog dokaza, u dogovoru s tajnikom Sudišta, zaključkom utvrditi predujam za pokriće troškova izvođenja pojedinog dokaza i odrediti rok u kojemu taj predujam treba biti uplaćen.
(2) Ako predujam ne bude uplaćen u roku koji je za to određen, dokaz se neće izvesti.
7. Usmena rasprava
Zakazivanje i javnost usmene rasprave
Članak 46.
(1) O zakazivanju usmene rasprave arbitražni sud dužan je pravodobno izvijestiti stranke uz navođenje podataka o datumu, satu i mjestu održavanja raspravnog ročišta.
(2) Usmena rasprava održava se uz isključenje javnosti ako se stranke nisu drukčije sporazumjele.
Pripremanje usmene rasprave
Članak 47.
(1) Ako je potrebno saslušati svjedoke, svaka je stranka dužna najmanje 15 dana prije ročišta priopćiti podneskom arbitražnom sudu i drugoj stranci, ako to već nije učinila na prethodno održanom ročištu, imena i adrese svjedoka koje namjerava predložiti te naznačiti predmet svjedočenja i jezik na kojemu će se saslušanje svjedoka obaviti.
(2) Arbitražni će sud u dogovoru s tajnikom Sudišta osigurati prijevod usmenih izjava na raspravi i vođenja zapisnika o ročištu ako smatra da je to potrebno s obzirom na okolnosti slučaja ili ako su se stranke o tome sporazumjele i to priopćile arbitražnom sudu najmanje 15 dana prije održavanja ročišta.
8. Privremene mjere
Vrste privremenih mjera
Članak 48.
(1) Ugovaranjem nadležnosti Sudišta stranke pristaju na nadležnost Sudišta i arbitražnog suda za određivanje privremenih mjera u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Ako se stranke nisu drukčije sporazumjele, arbitražni sud može, na zahtjev jedne od njih, privremenom mjerom osiguranja naložiti bilo kojoj od njih da poduzme određenu mjeru koju arbitražni sud smatra potrebnom, a osobito:
(a) naložiti poduzimanje određenih radnji radi održanja ili uspostave određenog stanja stvari dok traje arbitražni postupak,
(b) zabraniti jednoj od stranaka poduzimanje određene radnje;
(c) dopustiti jednoj od stranaka poduzimanje određenih radnji radi očuvanja postojećega stanja ili uspostave prijašnjega stanja; obzirom na predmet spora,:
(d) odrediti oduzimanje određenih stvari i njihovo povjeravanje na čuvanje predlagatelju ili trećoj osobi;
(e) urediti privremeno odnose među strankama;
(f) naložiti stranci polaganje jamčevine kao uvjeta za određivanje neke druge privremene mjere, ili kao uvjeta za neodređivanje te mjere, ili kao mjere za pojačanje učinkovitosti drugih izrečenih mjera ili kao osiguranja iz kojega bi predlagatelj privremene mjere mogao namiriti svoju utuženu tražbinu, uključujući i pravo na naknadu troškova postupka;
(g) odrediti i provesti osiguranje dokaza.
Postupak određivanja privremenih mjera
Članak 49.
(1) Arbitražni sud odredit će privremenu mjeru u pravilu tek nakon što drugoj stranci omogući da se izjasni o prijedlogu za njezino određivanje.
(2) Arbitražni sud može odrediti privremenu mjeru prije nego što je drugoj stranci bilo omogućeno da se izjasni o prijedlogu samo ako stranka koja traži njezino određivanje učini vjerojatnim da bi to bilo nužno radi učinkovitosti privremene mjere.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka stranka koja traži određivanje privremene mjere dužna je priopćiti arbitražnom sudu sve okolnosti važne za odluku arbitražnog suda te izjavu da će odgovarati za štetu uzrokovanu propuštanjem davanja obavijesti o okolnostima koje su joj bile poznate ili su joj morale biti poznate. U svakom slučaju arbitražni sud dužan je omogućiti drugoj stranci da se izjasni o prijedlogu čim to po prirodi stvari bude moguće te nakon prijema izjašnjenja druge stranke preispitati donesenu odluku o privremenoj mjeri.
(4) Odluka o privremenoj mjeri donosi se u obliku pravorijeka i mora biti obrazložena. U osobito hitnim slučajevima privremena mjera može se izdati i bez obrazloženja. Ako bude potrebno obratiti se sudu radi ovrhe privremene mjere ili ako to zatraži protivna stranka, izradit će se obrazloženi pisani otpravak odluke o privremenoj mjeri.
(5) O postupanju prema određenim mjerama osiguranja stranke su dužne bez odlaganja obavijestiti tajnika Sudišta.
Određivanje privremenih mjera prije osnivanja arbitražnog suda
Članak 50.
(1) Ako budu ispunjene pretpostavke za određivanje privremenih mjera prije osnivanja arbitražnog suda, te mjere može kao arbitar pojedinac odrediti predsjednik Sudišta ili arbitar s liste arbitara Sudišta kojeg on imenuje, u skladu s odredbama Pravilnika. Predsjednik Sudišta i imenovani arbitar imaju do osnivanja arbitražnog suda sva ovlaštenja koja u arbitražnom postupku ima arbitražni sud u vezi s određivanjem, provedbom i održanjem na snazi privremenih mjera.
(2) U iznimno hitnim slučajevima predsjednik Sudišta ili arbitar koga on imenuje mogu odrediti u povodu prijedloga stranke privremenu mjeru u skladu s odredom stavka 1. ovoga članka i prije podnošenja tužbe sudu. U tom će se slučaju u odluci o određivanju privremene mjere odrediti rok za podnošenje tužbe. Ako tužba ne bude podnesena u tom roku, privremena mjera će se staviti izvan snage.
(3) Nakon što bude osnovan, arbitražni sud može postupiti u povodu privremenih mjera koje su određene prema odredbi stavka 1. ovoga članka kao da ih je sam odredio.
Troškovi određivanja privremenih mjera
Članak 51.
(1) Stranka koja predloži određivanje privremenih mjera dužna je na zahtjev tajnika Sudišta uplatiti administrativnu pristojbu za njihovo određivanje te predujam za pokriće troškova njihova određivanja i provedbe koje će poduzeti tajništvo, predsjednik Sudišta, imenovani arbitar ili arbitražni sud, uz odgovarajuću primjenu odredaba o troškovima u postupku pred Sudištem.
(2) Prije uplate administrativne pristojbe i određenog predujma za pokriće troškova određivanja i provedbe privremenih mjera neće se poduzimati radnje u povodu prijedloga za određivanje privremenih mjera.
9. Pravorijek
Donošenje i dostava pravorijeka
Članak 52.
(1) Arbitražni sud je dužan podnijeti tajništvu Sudišta nacrt pravorijeka radi ispitivanja i odobrenja (članak 55.) u roku od šezdeset dana od zaključenja ročišta za glavnu raspravu, odnosno od ispunjenja drugih uvjeta za njegovo donošenje, vodeći računa o rokovima za dovršenje arbitražnog postupka iz članka 35. ovih pravila. U povodu obrazloženog zahtjeva arbitražnog suda, predsjednik Sudišta može rok za podnošenje nacrta pravorijeka produžiti za još trideset dana.
(2) Konačni pravorijek dostavit će se strankama kad tajnik Sudišta utvrdi da su podmirile Sudištu sve troškove arbitražnog postupka.
(3) Potvrdu o pravomoćnosti i ovršnosti pravorijeka izdaje tajnik Sudišta.
Isključenje pravnog lijeka arbitražnom sudu višeg stupnja
Članak 53.
Protiv pravorijeka nije dopušten pravni lijek arbitražnom sudu višeg stupnja.
10. Ovlaštenja Sudišta
Ovlaštenja tajnika Sudišta
Članak 54.
(1) Tajnik Sudišta može prisustvovati raspravnim ročištima.
(2) Tajnik Sudišta dužan je sudjelovati na raspravnim ročištima ako arbitar pojedinac ili barem jedan član arbitražnog vijeća nije diplomirani pravnik.
(3) Tajnik Sudišta ovlašten je arbitrima skrenuti pozornost, poštujući pravo odlučivanja arbitražnog suda o biti spora, na pravna pitanja koja su od značenja za odlučivanje, a naročito na pitanja koja se odnose na sadržaj i formu procesnih radnja koje se poduzimaju.
Ispitivanje i odobrenje pravorijeka i zaključka
Članak 55.
(1) Prije potpisivanja pravorijeka i zaključka koji se ne odnosi na upravljanje postupkom arbitražni sud dužan je podnijeti Sudištu njihov nacrt.
(2) Sudište može odrediti preinaku forme podnesenog nacrta. Sudište je ovlašteno, poštujući pravo odlučivanja arbitražnog suda o biti spora, skrenuti arbitražnom sudu pozornost na pitanja koja se odnose na bit spora.
(3) Ispitivanje nacrta pravorijeka i zaključka u ime Sudišta obavlja predsjednik ili član predsjedništva Sudišta kome predsjedništvo Sudišta povjeri taj zadatak.
(4) Ako arbitražni sud ne prihvatiti upozorenja o potrebi preinake forme podnesenog nacrta, o opravdanosti tih upozorenja odlučuje predsjedništvo Sudišta.
(5) Pravorijek arbitražnog suda ne može se dostaviti strankama prije nego što ga u pogledu njegove forme odobri ovlašteni član predsjedništva Sudišta.
10.a Pravorijek bez održavanja ročišta
Donošenje pravorijeka bez održavanja ročišta
Članak 56.
(1) Ako na temelju tužbe, odgovora na tužbu i priloga uz te podneske ocijeni da činjenično stanje nije sporno, odnosno da se može utvrditi na temelju isprava koje su stranke podnijele, arbitražni sud može bez zakazivanja ročišta donijeti pravorijek ako ne postoje druge smetnje za njegovo donošenje.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka arbitražni će sud prethodno obavijestiti stranke o tome da smatra da su ispunjeni uvjeti za donošenje pravorijeka bez održavanja ročišta i da će ga donijeti, osim ako koja od stranaka ne zatraži da se radi rasprave o stavu suda da su ispunjeni uvjeti za donošenje pravorijeka bez održavanja ročišta održi ročište.
(3) Zahtjev za održavanje ročišta stranka je dužna podnijeti u roku od osam dana od dostave obavijesti arbitražnog suda iz stavka 2. ovoga članka.
11. Platni nalog (Pravorijek u obliku platnog naloga)
Izdavanje platnog naloga
Članak 57.
(1) Ako se ispune pretpostavke na temelju kojih se po odredbama Zakona o parničnom postupku Republike Hrvatske može izdati platni nalog, predsjednik Sudišta izdat će u sporovima bez međunarodnog obilježja, na prijedlog tužitelja platni nalog kao arbitar pojedinac.
(2) Platni nalog, zajedno s tužbom i prilozima, dostavit će se tuženiku.
(3) Tuženik može protiv platnog naloga podnijeti prigovor u roku od 8 dana, a u mjeničnim i čekovnim stvarima u roku od 3 dana od dostavljanja platnog naloga. U prigovoru tuženik je dužan imenovati arbitra u smislu odredaba Zakona o arbitraži i Pravilnika.
(4) Ako tuženik u roku iz stavka 3. ovoga članka podnese prigovor, tajnik Sudišta poduzet će potrebno radi osnivanja arbitražnog suda, nakon čega će se arbitražni postupak nastaviti pred arbitražnim sudom prema odredbama ovoga pravilnika radi donošenja konačne odluke.
(5) U konačnoj odluci iz stavka 4. ovoga članka arbitražni će sud odlučiti održava li se platni nalog u cijelosti ili djelomično na snazi ili se ukida.
12. Troškovi
Članak 58.
(1) Na zahtjev stranke, arbitražni sud će u pravorijeku ili u odluci kojom se postupak okončava odrediti koja je stranka i u kojem omjeru dužna naknaditi drugoj stranci troškove potrebne radi vođenja postupka, uključujući i troškove zastupanja i nagrade arbitrima, i snositi vlastite troškove.
(2) O troškovima postupka arbitražni sud odlučuje po slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, a posebno ishod arbitražnog postupka.
(3) Ako arbitražni sud propusti odlučiti o troškovima, ili je takva odluka moguća tek nakon okončanja arbitražnog postupka, arbitražni će sud o troškovima donijeti poseban pravorijek.
Članak 59.
Ako se arbitražni postupak okonča prije osnivanja arbitražnog suda, npr. povlačenjem tužbe, predsjednik Sudišta će kao arbitar pojedinac pravorijekom odlučiti o zahtjevima stranaka za naknadu troškova postupka.
Članak 60.
Pravila o troškovima u postupku pred Sudištem (o nagradama arbitrima, administrativnim troškovima, predujmljivanju troškova, izvođenja dokaza i ostalim troškovima), osim onih koja su sadržana u ovom Pravilniku, utvrđuje svojom odlukom Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore.
13. Mjerodavna pravila postupka
Prihvaćanje mjerodavnosti Pravilnika
Članak 61.
(1) Sklapanjem ugovora o arbitraži koju će provesti arbitražni sud pri Sudištu stranke prihvaćaju odredbe Pravilnika.
(2) Ako to nije u protivnosti s mjerodavnim arbitražnim pravom ili Pravilnikom, stranke se mogu sporazumjeti o pravilima postupka kojih će se arbitri pridržavati ili tako što će ih same odrediti ili upućivanjem na određena pravila, zakon ili na drugi prikladan način.
(3) Ako se stranke nisu sporazumjele o pravilima postupka, arbitražni sud će postupak provesti u skladu s odredbama ovoga Pravilnika vodeći računa o pravilima zakona mjerodavnog za arbitražu.
(4) Za pitanja koja nisu uređena Pravilnikom ili pravilima prava mjerodavnog za arbitražu arbitražni je sud ovlašten sam odrediti pravila postupka ili tako što će ih sam utvrditi ili upućivanjem na određena pravila, zakon ili na drugi prikladan način.
V. POSEBNA PRAVILA O UBRZANOM ARBITRAŽNOM POSTUPKU
Područje primjene
Članak 62.
(1) Posebna pravila o ubrzanom arbitražnom postupku primjenjuju se:
1. u sporovima bez međunarodnog obilježja čija vrijednost predmeta ne prelazi kunsku protuvrijednost 100.000,00 €, ako stranke nisu drukčije odredile u svom arbitražnom ugovoru,
2. u sporovima bez međunarodnog obilježja čija vrijednost predmeta spora prelazi 100.000,00 € te u sporovima s međunarodnim obilježjem ako su stranke u arbitražnom ugovoru odredile da će se u pravnim stvarima na koje se on odnosi postupak provesti po tim pravilima.
(2) Ako sljedećim odredbama ovih pravila nije drukčije određeno, u ubrzanom arbitražnom postupku primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe glave I. do IV. ovog Pravilnika.
Sastav i konstituiranje arbitražnog suda
Članak 63.
(1) Skraćeni arbitražni postupak provodi arbitar pojedinac.
(2) Ako se stranke u arbitražnom ugovoru ili prije podnošenja tužbe nisu sporazumjele o osobi koja će kao arbitar pojedinac riješiti njihov spor, arbitra pojedinca imenovat će ovlaštenik za imenovanje s mjerodavne liste arbitara Sudišta u roku od osam dana računajući od dana uplate predujma za pokriće troškova arbitražnog postupka.
Podnošenje i dostava pismena
Članak 64.
(1) Tužba, odgovor na tužbu i drugi podnesci kao i prilozi uz te podneske u postupku na koji se primjenjuju odredbe ove glave podnose se u papirnom i elektroničkom obliku.
(2) Tužitelj je dužan u tužbi, a tuženik u odgovoru na tužbu naznačiti svoju elektroničku adresu na kojoj će im se pismena dostavljati elektroničkim putem. Ova elektronička adresa smatra se obvezatnim dijelom identifikacije stranke u postupku.
(3) Sudište i arbitar pojedinac dostavu svojih pismena strankama obavljaju elektroničkim putem i u papirnom obliku, osim ako se stranke ne odreknu dostave u papirnom obliku. Arbitar pojedinac dužan je svoja pismena upućena strankama dostaviti elektroničkim putem. Sudište je dužno svoja pismena upućena strankama dostaviti elektroničkim putem i arbitru pojedincu.
(4) U slučajevima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka stranke su dužne elektroničkim putem najkasnije u roku od tri dana potvrditi primitak pismena protivne stranke, Sudišta i arbitra pojedinca te priloga uz ta pismena. Elektronički oblik potvrde o primitku utvrdit će Sudište posebnom odlukom, odnosno na taj će se oblik primijeniti odredbe o preporučenoj elektroničkoj pošiljci iz E-Idas Uredbe Europske Komisije nakon što se počne primjenjivati.
(5) Pismeno stranke upućeno elektroničkim putem protivnoj stranci elektroničkim će putem biti upućeno i Sudištu, koje će ga tim putem proslijediti toj stranci i arbitru pojedincu. Pismeno arbitra pojedinca upućeno elektroničkim putem strankama elektroničkim će putem biti upućeno i Sudištu, koje će ga tim putem proslijediti strankama.
(6) Smatrat će se da je pismeno stranke, Sudišta i arbitra pojedinca dostavljeno protivnoj stranci odnosno strankama istekom trećeg dana nakon što ga je Sudište elektroničkim putem proslijedilo protivnoj stranci odnosno strankama (stavak 5.).
(7) Stranka koja ne ispunjava ili neuredno ispunjava svoje obveze prema prethodnim odredbama ovoga članka dužna je protivnoj stranci, na njezin zahtjev, naknaditi troškove koji su joj time izazvani neovisno o ishodu spora. O navedenom ponašanju stranke arbitar pojedinac vodit će računa i pri odlučivanju o njezinu zahtjevu za naknadu troškova postupka.
(8) Sudište ili arbitar pojedinac mogu odrediti poseban elektronički format koji su stranke dužne koristiti.
(9) Visinu troškova izazvanih neispunjavanjem ili neurednim ispunjavanjem obveza iz prethodnih odredaba ovoga članka arbitar pojedinac odmjerava po slobodnoj ocjeni.
(10) Dostava pravorijeka obavlja se prema odredbama članka 12. ovog Pravilnika.
(11) Sudište i arbitar pojedinac međusobno komuniciraju elektroničkim putem.
(12) Sudište objavljuje na svojoj WEB stranici elektroničku adresu na koju prima podneske iz stavka 1. ovog članka te ostala pismena u ovom postupku.
Odgovor na tužbu
Članak 65.
(1) Tuženik može na tužbu odgovoriti u roku od petnaest dana. Nepravovremeno podneseni odgovor neće se uzeti u obzir pri donošenju konačne odluke.
(2) Ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u roku iz stavka 1. ovog članka, arbitar pojedinac ovlašten je donijeti pravorijek na temelju navoda u tužbi i dokaza priloženih uz tužbu.
(3) Ako iz navoda u tužbi i dokaza priloženih tužbi ne proizlazi da je tužbeni zahtjev osnovan, arbitar pojedinac donijet će pravorijek kojim se taj zahtjev odbija kao neosnovan.
(4) Ako tuženik pravovremeno podnese odgovor na tužbu, odgovor s možebitnim prilozima dostavit će se tužitelju da se očituje u roku od petnaest dana. Tužitelj je dužan uz to očitovanje priložiti sve isprave za koje smatra da su važne za rješenje spora.
(5) Očitovanje tužitelja iz stavka 4. ovoga članka dostavit će se tuženiku, koji se o njemu može očitovati u roku od petnaest dana. Tuženik je dužan uz to očitovanje priložiti sve isprave za koje smatra da su važne za rješenje spora.
(6) Nakon isteka rokova iz stavaka 4. i 5. ovoga članka stranke mogu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako se s time suglase protivna stranka i arbitar pojedinac.
(7) Arbitar pojedinac može iznimno, ako ocijeni da je to potrebno radi osiguranja poštenog suđenja, dopustiti iznošenje novih činjenica i predlaganje novih dokaza i ako se protivna stranka tome protivi.
Protutužba i prigovor radi prebijanja
Članak 66.
(1) Protutužbu i prigovor radi prebijanja tuženik može podnijeti samo u odgovoru na tužbu.
(2) Nakon podnošenja odgovora na tužbu tuženik može podnijeti protutužbu i prigovor radi prebijanja samo ako se s time suglase protivna stranka i arbitar pojedinac. Arbitar pojedinac može iznimno, ako ocijeni da je to potrebno radi osiguranja poštenog suđenja, dopustiti iznošenje novih činjenica i predlaganje novih dokaza i ako se protivna stranka tome protivi.
Pravorijek bez održavanja ročišta
Članak 67.
(1) Ako tužitelj drukčije ne predloži u tužbi odnosno tuženik u odgovoru na tužbu, arbitar pojedinac može donijeti pravorijek bez održavanja ročišta na temelju navoda stranaka iz tužbe i odgovora na tužbu odnosno podnesaka stranaka iz članka 65. stavaka 4. i 5. ovog Pravilnika, te dokaza priloženih uz tužbu i odgovoru na tužbu kao i drugih navedenih podnesaka.
(2) Ako ocijeni da su ispunjeni uvjeti za donošenje pravorijeka bez održavanja ročišta, arbitar pojedinac će u roku od osam dana o svojem stajalištu obavijestiti stranke, koje su ovlaštene u roku od osam dana zatražiti održavanje ročišta radi raspravljanja o stajalištu arbitra pojedinca da su ispunjeni uvjeti za donošenje pravorijeka bez održavanja ročišta i o osnovama za donošenje odluke o biti spora.
(3) Arbitar pojedinac može iznimno, na vlastiti poticaj, ako ocijeni da to zahtijevaju okolnosti slučaja i načelo poštenog suđenja, odlučiti da se slučaju iz stavka 1. ovoga članka održi ročište na kojem će strankama iznijeti svoje stavove o bitnim odrednicama spora u skladu s člankom 17. stavkom 3. Zakona o arbitraži (»Narodne novine« br. 88/01).
(4) Ročište iz stavaka 2. i 3. ovoga članka arbitar pojedinac dužan je održati u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva stranke iz stavka 2. ovog članka, odnosno od dana primitka podnesaka iz članka 65. stavaka 4. i 5. ovog Pravilnika koji je zadnji primio.
Pribavljanje iskaza svjedoka i stranaka
Članak 68.
(1) Ako je radi utvrđivanja bitnih činjenica potrebno provesti saslušanje svjedoka ili saslušanje stranaka, arbitar pojedinac će odlučiti hoće li radi izvođenja tih dokaza odrediti ročište ili će od navedenih osoba zatražiti da u pismenom obliku podnesu svoje iskaze.
(2) Ako odluči da od navedenih osoba zatraži da u pisanom obliku podnesu svoje iskaze, arbitar pojedinac pozvat će stranke da u roku od osam dana naznače listu pitanja na koja će svjedok odnosno stranka trebati odgovoriti. Lista pitanja koje je sastavila jedna od stranaka dostavit će se protivnoj stranci, koja može u roku od osam dana svoju listu pitanja dopuniti daljnjim pitanjima.
(3) Iskazi svjedoka iz stavka 3. ovoga članka moraju biti javno ovjerovljeni, osim ako se stranke suglase da takva ovjera nije potrebna.
(4) Iskazi svjedoka i stranaka arbitar pojedinac dostavit će strankama odnosno protivnoj stranci, koje se mogu o njima očitovati u roku od osam dana. Na temelju tih očitovanja arbitar pojedinac može zatražiti dopunu iskaza svjedoka odnosno stranaka.
(5) Pismene iskaze svjedoka dužne su u pravilu pribaviti stranke koje su ih predložile kao dokaz. Ako stranka kojoj je to naloženo ne pribavi iskaze svjedoka u roku koji joj je za to određen, smatrat će se da saslušanje tih svjedoka nije bilo ni predloženo.
(6) Ako ocijeni da stranka iz opravdanih razloga nije uspjela pribaviti iskaz svjedoka, arbitar pojedinac može iznimno odlučiti da izravno zatraži od svjedoka da podnese pismeni iskaz. U tom će se slučaju na odgovarajući način primijeniti odredbe stavaka 2. do 4. ovoga članka. Kad ocijeni da je to potrebno, arbitar pojedinac može odlučiti da iskaze svjedoka pribavi preko državnog suda po pravilima o pravnoj pomoći.
(7) Nakon što primi iskaze svjedoka i stranaka odnosno očitovanja stranaka o tim iskazima, arbitar pojedinac može odlučiti da ipak održi ročište radi saslušanja svjedoka i stranaka, odnosno radi razjašnjenja spornih pitanja. To je ročište arbitar pojedinac dužan održati najkasnije u roku od trideset dana od primitka posljednjeg od navedenih iskaza odnosno posljednjeg od očitovanja stranaka.
Vještačenje
Članak 69.
(1) Ako je koja od stranaka predložila vještačenje radi utvrđivanja određenih činjenica, arbitar pojedinac će, ako ocijeni da je ono potrebno, osim ako se stranke nisu drukčije sporazumjele, u roku od osam dana odrediti fizičku ili pravnu osobu kojoj će se povjeriti vještačenje kao i rok za provedbu vještačenja. Tom će prigodom arbitar pojedinac odlučiti i o tome koja je od stranaka dužna predujmiti sredstva za izvođenje ovog dokaza, u kojem iznosu i u kojem roku. Taj rok ne može biti duži od petnaest dana,
(2) Ako stranka kojoj je bilo naloženo da predujmi sredstva za provođenje vještačenja u roku iz stavka 1. ovog članka, vještačenje se neće provesti.
(3) Vještaci su dužni svoju zadaću obaviti u roku koji im odredi arbitražni sud. Odgovarajuću izjavu o tome vještaci će dati u pismenu kojim će prihvatiti ponuđeno vještačenje.
(4) Arbitara pojedinac može odlučiti da svaka od stranaka sama povjeri vještačenje osobi koju izabere. U tom će slučaju strankama biti određen rok za pribavu i podnošenje nalaza i mišljenja takve osobe. Nalaz i mišljenje takve osobe stranka može pribaviti i prije podnošenja tužbe odnosno odgovora na tužbu.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka svaka od stranaka moći će u roku od osam dana od primitka nalaza i mišljenja osobe kojoj je protivna stranka povjerila vještačenje, u pismenom obliku očitovati se na pribavljeni nalaz i mišljenje te postaviti pitanja toj osobi. Stranka koja je pribavila nalaz i mišljenje dužna je u roku koji odredi arbitar pojedinac pribaviti odgovore na ta pitanja od osobe koja ga je dala. O tim se odgovorima stranke mogu očitovati u roku od osam dana od njihova primitka.
(6) U slučajevima iz stavaka 4. i 5. ovoga članka arbitar pojedinac će po slobodnoj ocjeni vrednovati pribavljanje nalaze i mišljenja, odgovore na pitanja koja su postavljena osobi koja ih je dala te očitovanja stranaka o nalazu i mišljenju kao i o odgovorima na postavljena pitanja.
(7) Ako ocijeni da je to potrebno, arbitar pojedinac može odlučiti da se radi saslušanja vještaka kojeg je on odredio ili osoba kojima su same stranke povjerile provedbu vještačenja odredi ročište. To je ročište arbitar pojedinac dužan održati najkasnije u roku od trideset dana od dana kad je primio očitovanja stranaka iz stavka 5. ovoga članka.
Donošenje pravorijeka
Članak 70.
(1) Arbitar pojedinac dužan je pravorijek donijeti u roku od petnaest dana od dana kad su ispunjeni uvjeti za njegovo donošenje bez održavanja ročišta (članak 67.), odnosno nakon pribavljanja iskaza svjedoka, stranaka i vještaka te očitovanja stranaka u skladu s odredbama članaka 68. i 69. ovoga Pravilnika.
(2) Na obrazloženi zahtjev arbitra pojedinca predsjednik Sudišta može odobriti produženje roka iz stavka 1. ovoga članka za najviše trideset dana.
(3) Ako je održano ročište, rokovi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka za donošenje pravorijeka računaju se od dana zaključenja rasprave na tom ročištu.
Rokovi
Članak 71.
(1) Arbitar pojedinac će pri određivanju rokova za poduzimanje radnji stranaka i pri poduzimanju vlastitih radnji voditi računa o hitnosti ubrzanog arbitražnog postupka.
(2) Rokovi u kojima su stranke prema odredbama ove glave dužne poduzeti određene radnje mogu se produžiti samo ako tom odredbama nije drukčije određeno, uz uvjet da je prijedlog za produženje podnesen prije nego što su istekli i da je arbitar pojedinac ocijenio da je on opravdan.
(3) Nepravovremeno poduzete radnje stranaka neće se uzeti u obzir pri donošenju pravorijeka.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Primjena Pravilnika
Članak 72.
(1) Pravilnik se primjenjuje na arbitražne postupke u kojima je ugovor o arbitraži sklopljen nakon njegovog stupanja na snagu.
(2) Ako se stranke ne sporazumiju da se na postupke u tijeku primjenjuje ovaj ili neki drugi pravilnik, u tim postupcima primjenjuje Pravilnik koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja ugovora o arbitraži.
(3) Iznimno od odredba stavaka 1. i 2. ovog članka, članak 26. Pravilnika primjenjuje se i na sve postupke koji su u tijeku pred Sudištem.
Stupanje na snagu
Članak 73.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 023-02/15-01/04
Urbroj: 311-02-15-07
Zagreb, 19. studenoga 2015.
Predsjednik Luka Burilović, v. r.