Baza je ažurirana 17.04.2024. 

zaključno sa NN 43/24

PRESTALO VAŽITI ALI VIDI OVDJE!
Objavljeno u NN 83/10 od 05.07.2010.:

 

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

Na temelju članka 76. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, broj 153/09) ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

 

PRAVILNIK O OBRAČUNAVANJU I PLAĆANJU NAKNADE ZA ZAŠTITU VODA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se način obračunavanja i plaćanja naknade za zaštitu voda (u daljnjem tekstu: naknada), obračunska razdoblja, privremeni i konačni obračun, naplata naknade putem uplatnica, fiksni tehnološki gubitak za pojedine grane industrije, rokovi plaćanja, ustanovljavanje i vođenje očevidnika naknade, dostava podataka iz očevidnika i način ostvarenja prava na povrat preplaćenih iznosa naknade.

II. NAČIN OBRAČUNAVANJA NAKNADE

Članak 2.

Iznos naknade obračunava se prema izrazima:

a) za ispuštanje sanitarne i/ili tehnološke otpadne vode u građevine javne odvodnje, septičke jame, sabirne jame ili kopnene i/ili priobalne vode:

N = T x V x k1 x k2 (1)

b) za ispuštanje otpadne vode koja je korištena u procesu hlađenja, a ispušta se u kopnene i/ili priobalne vode:

N = T∆t x Vt x ∆t (2)

c) za ispuštanje otpadnih voda u kopnene i/ili priobalne vode kada se prije ispuštanja miješaju tehnološke i sanitarne otpadne vode s otpadnim vodama koje su korištene u procesu hlađenja:

N = (T x V x k1 x k2)+(T∆t x Vt x ∆t) (3)

Značenje pojedinih obračunskih elemenata u izrazima (1), (2) i (3) je:

N – iznos naknade,

T – visina naknade za 1 m3 ispuštene otpadne vode utvrđena propisom o visini naknade za zaštitu voda,

T∆t – visina naknade za 1 m3 ispuštene otpadne vode koja je korištena u procesu hlađenja, utvrđena propisom o visini naknade za zaštitu voda,

V – godišnja količina ispuštene otpadne vode u m3,

Vt – godišnja količina ispuštene otpadne vode koja je korištena u procesu hlađenja u m3,

k1 – korekcijski koeficijent iz propisa o visini naknade za zaštitu voda,

k2 – korekcijski koeficijent iz propisa o visini naknade za zaštitu voda,

Δt – razlika aritmetičkih sredina vrijednosti temperature otpadne vode na ispustu i vrijednosti temperature vode na zahvatu tijekom jedne godine.

d) za ispuštanje otpadne vode koja nije tehnološka, a koja se pri obavljanju gospodarske djelatnosti ispušta u građevine javne odvodnje ili u septičke ili sabirne jame, u količini većoj od 30 prostornih metara (m3) dnevno, a za koje se ne izdaje vodopravna dozvola:

N = T x V x kf (4)

Značenje pojedinih obračunskih elemenata u izrazu (4) je:

N – iznos naknade,

T – visina naknade za 1 m3 ispuštene otpadne vode utvrđena propisom o visini naknade za zaštitu voda,

V – godišnja količina ispuštene otpadne vode u m3,

kf – jedinstveni fiksni koeficijent pokazatelja onečišćenja utvrđen propisom o visini naknade za zaštitu voda.

Posebni slučajevi za koje se propisuje koeficijent kf odnosno slučajevi koji podliježu obvezi ishođenja vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda odredit će se propisom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

Iznos naknade za proizvodnju i/ili uvoz mineralnog gnojiva proizvedenog i/ili stavljenog na tržište Republike Hrvatske obračunava se prema izrazu:

Ng = Tg x Kg (5)

Značenje pojedinih obračunskih elemenata u izrazu (5) je:

Ng – iznos naknade za mineralna gnojiva,

Tg – visina naknade za 1 tonu (netto) mineralnog gnojiva proizvedenog i/ili stavljenog na tržište Republike Hrvatske utvrđena propisom o visini naknade za zaštitu voda,

Kg – količina mineralnog gnojiva izražena u tonama.

Iznos naknade za proizvodnju i/ili uvoz sredstva za zaštitu bilja proizvedenog i/ili stavljenog na tržište Republike Hrvatske obračunava se prema izrazu:

Nzb = Tzb x Kzb (6)

Značenje pojedinih obračunskih elemenata u izrazu (6) je:

Nzb – iznos naknade za sredstva za zaštitu bilja,

Tzb – visina naknade za 1 kilogram (netto) sredstva za zaštitu bilja proizvedenog i/ili stavljenog u promet na tržište Republike Hrvatske utvrđena propisom o visini naknade za zaštitu voda,

Kzb – količina sredstva za zaštitu bilja izražena u kilogramima.

III. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI OBRAČUNSKIH ELEMENATA

Članak 3.

Godišnja količina ispuštene otpadne vode

Godišnja količina ispuštene otpadne vode (V) utvrđuje se na osnovi podataka o godišnjoj količini stvarno ispuštene otpadne vode izmjerene na uređaju za kontinuirano mjerenje protoka ispuštene vode u zadani prijamnik.

Ako osoba koja ispušta otpadne vode nema ugrađen uređaj iz stavka 1. ovoga članka odnosno ako izmjerena količina vode nije u skladu s bilancom vode (ulazna količina vode-količina vode potrošena u tehnološkom procesu = ispuštena količina otpadne vode), godišnja količina ispuštene otpadne vode utvrđuje se na osnovi podataka dobivenih od javnog isporučitelja vodnih usluga o količini isporučene vode iz javnog vodoopskrbnog sustava i/ili na osnovi podataka o količini zahvaćene vode iz vodozahvata iz kojeg ta osoba koristi vodu.

Za umanjenje godišnje količine ispuštene otpadne vode koristi se fiksni tehnološki gubitak izražen u postocima za pojedine industrije iz Priloga koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Godišnja količina otpadne vode ispuštene putem posebnog ispusta u kopnene i/ili priobalne vode korištene u procesu hlađenja (Vt), utvrđuje se na osnovi izmjerenih podataka o godišnjoj količini rashladne vode.

Ako osoba koja ispušta otpadne vode ne dostavi podatke iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka, godišnje količine ispuštene otpadne vode obračunat će se na temelju raspoloživih podataka Hrvatskih voda i/ili podataka utvrđenih u inspekcijskom nadzoru.

Članak 4.

Korekcijski koeficijent k1

Korekcijski koeficijent k1 izračunava se prema izrazu:

u kojem su:

B – godišnja aritmetička sredina svih izmjerenih vrijednosti petodnevne biokemijske potrošnja kisika (BPK5) u mg O2/l u ispuštenoj otpadnoj vodi,

Bd – dopuštena vrijednost petodnevne biokemijske potrošnje kisika (BPK5) u mg O2/l određena vodopravnom dozvolom ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša ili propisom kojim se određuju granične vrijednosti emisija otpadnih voda,

R – pokazatelj biorazgradljivosti ispuštene otpadne vode koji se izračunava prema izrazu: KPKCr/(2,5xB), a uvrštava se samo za ispuštanje otpadnih voda u građevine javne odvodnje i kada je veći od 1,

KPKCr – godišnja aritmetička sredina svih izmjerenih vrijednosti kemijske potrošnje kisika u ispuštenoj otpadnoj vodi u mg O2/l,

OTi – godišnja aritmetička sredina svih izmjerenih koncentracija opasnih i drugih onečišćujućih tvari u ispuštenoj otpadnoj vodi u mg/l,

OTdi – dopuštena koncentracija opasnih i drugih onečišćujućih tvari u ispuštenoj otpadnoj vodi određena vodopravnom dozvolom ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša ili propisom kojim se određuju granične vrijednosti emisija otpadnih voda.

Korekcijski koeficijent k1 utvrđuje se na osnovi ispitivanja sastava otpadnih voda obavljenih po ovlaštenom laboratoriju.

Ako obveznik ne dostavi podatke u skladu s vodopravnom dozvolom ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša ili se utvrde podaci koji znatno odstupaju od očekivanih, u izračunu k1 koriste se podaci utvrđeni u inspekcijskom nadzoru ili najviši korekcijski koeficijent k1 za tog obveznika iz prethodnog trogodišnjeg razdoblja.

Korekcijski koeficijent k1 je jedan kod obračuna iznosa naknade za obveznike kojima nije potrebna vodopravna dozvola i za koje se ne propisuje jedinstveni fiksni korekcijski koeficijent (kf), a priključeni su na građevine za javnu vodoopskrbu.

Članak 5.

Korekcijski koeficijent k2

Korekcijski koeficijent k2 primjenjuje se samo ako obveznik svoje otpadne vode ispušta u građevine javne odvodnje s izgrađenim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda koji postiže zahtijevani učinak u pročišćavanju otpadnih voda.

Učinak pročišćavanja otpadnih voda, ovisno o stupnju pročišćavanja uređaja, utvrđuju Hrvatske vode na osnovi ispitivanja sastava otpadnih voda na ulazu i izlazu iz uređaja.

Vrijednosti korekcijskog koeficijenta k2 utvrđuju se propisom o visini naknade za zaštitu voda.

IV. NAČIN I ROKOVI PLAĆANJA NAKNADE

Članak 6.

Obračunsko razdoblje za obračun naknade je jedna kalendarska godina, a iznimno može biti kraće.

Rješenje o obračunu naknade za zaštitu voda iz članka 33. stavka 3. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva donose Hrvatske vode do 15. ožujka tekuće godine za prethodno obračunsko razdoblje.

Uplate po privremenom obračunu određuju se, ovisno o iznosu, u više obroka i to:

a) osam obroka – za iznos veći od 20.000,00 kn,

b) tri obroka – za iznos od 5.000 do 20.000,00kn,

c) jedan obrok – za iznos do 5.000,00 kn.

Hrvatske vode će donijeti rješenje za razdoblje kraće od obračunskog za osobe:

– nad kojima je u tijeku obračunskog razdoblja otvoren stečajni postupak, likvidacijski ili sanacijski postupak ili kod kojih su u tijeku obračunskog razdoblja nastupile druge statusne promjene,

– koji u tijeku obračunskog razdoblja steknu, prenesu ili na drugi način izgube pravo vlasništva, drugo stvarno pravo, pravo zakupa ili posjeda na mjestu ispuštanja otpadnih voda,

– iz stavka 3. točke a) ovoga članka, koji to izrijekom zahtijevaju.

Rješenje iz stavka 2. ovoga članka ne može se donijeti za razdoblje kraće od jednog kalendarskog mjeseca.

Rješenje iz članka 34. stavka 1. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva donose Hrvatske vode do 31. svibnja tekuće godine za prethodno obračunsko razdoblje na temelju podataka dostavljenih najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.

Uplate po rješenju o obračunu naknade iz stavka 6. ovoga članka određuju se u više obroka i to:

a) osam obroka – za iznos veći od 20.000,00 kn,

b) tri obroka – za iznos od 5.000 do 20.000,00 kn,

c) jedan obrok – za iznos do 5.000,00 kn.

Članak 7.

Dvije ili više osobe koje ispuštaju otpadne vode putem istog ispusta, dužne su za obračun naknade dostaviti Hrvatskim vodama sporazum o pojedinačnom udjelu plaćanja naknade. U protivnom, naknada im se obračunava u jednakim iznosima.

Osoba koja ima više ispusta, a vodopravnom dozvolom ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša dozvoljeno joj je ispuštati otpadne vode na više ispusta, iznos naknade obračunava se u skladu s člankom 2. ovoga Pravilnika na temelju podataka za svaki ispust posebno i o tome se donosi jedno rješenje.

Članak 8.

Isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe dužni su Hrvatskim vodama kvartalno dostavljati podatke o količinama vode za osobe kojima oni obračunavaju i naplaćuju naknadu.

Isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe dužni su naknadu obračunavati putem svoga računa, istu zasebno iskazivati i doznačavati Hrvatskim vodama na uplatni račun naknade za zaštitu voda putem prijelaznog računa propisan naredbom ministra financija.

Iznose naknade iz stavka 2. ovoga članka naplaćene gotovinom, isporučitelj vodne usluge javne vodoopskrbe dužan je uplatiti na svoj račun danom polaganja utrška u skladu s propisom o blagajničkom poslovanju.

Isporučitelj vodne usluge javne vodoopskrbe nije ovlašten bez dozvole Hrvatskih voda izvršiti prijeboj naknade, otpust duga, obnovu, cesiju niti dopustiti preuzimanje duga nastalog po osnovi naknade od strane treće osobe.

Članak 9.

Obveza uplate iznosa naknade dospijeva u rokovima naznačenim na uplatnicama obračuna naknade, odnosno u roku od 30 dana od dana izdavanja rješenja.

Članak 10.

Osobe koje su prema uplatnicama privremenog obračuna uplatile iznos naknade manji od određenog u izdanom rješenju o konačnom obračunu naknade, dužne su uplatiti razliku u roku od 30 dana od dana izdavanja rješenja o konačnom obračunu naknade za to razdoblje.

Osobe koje su na temelju izdanog rješenja preplatile iznos naknade određen rješenjem o konačnom obračunu naknade imaju pravo na povrat preplaćenog iznosa, ako u roku od 15 dana podnesu zahtjev za povrat preplaćenog iznosa.

Hrvatske vode su dužne izvršiti povrat preplaćenog iznosa u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.

Ako osoba ne podnese zahtjev iz stavka 2. ovoga članka, Hrvatske vode će za preplaćeni iznos umanjiti uplatu za sljedeće obračunsko razdoblje.

V. OBVEZA I NAČIN VOĐENJA OČEVIDNIKA I NAČIN PROVOĐENJA NADZORA NAD OBRAČUNOM I PLAĆANJEM NAKNADE

Članak 11.

Hrvatske vode, odnosno isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe dužni su voditi očevidnik o obračunu naknade.

Podatke iz očevidnika Hrvatske vode su dužne u roku od 60 dana po isteku obračunskog razdoblja dostaviti ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo.

Isporučitelji vodnih usluga dužni su voditi očevidnik naknade za osobe kojima obračunavaju naknadu.

Isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe dužni su podatke iz očevidnika mjesečno (12 x godišnje) dostavljati Hrvatskim vodama.

Očevidnik kojeg vode Hrvatske vode sadržava osobito: podatke o osobi (naziv, adresu, nacionalnu klasifikaciju djelatnosti, evidencijski broj, matični broj poslovnog subjekta, osobni indetifikacijski broj OIB i drugo), broj rješenja, iznos naknade, ulaznu količinu vode, obračunske elemente i fiksni tehnološki gubitak.

Očevidnik kojeg vode isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe sadržava osobito: podatke o osobama (poimence za osobe i skupno za domaćinstva), količini isporučene vode po osobama odnosno domaćinstvima, iznosu naknade, primjeni korekcijskog koeficijenta k2 prema odluci Hrvatskih voda sukladno članku 5. ovog Pravilnika.

Očevidnik za mineralna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja kojeg vode Hrvatske vode sadržava osobito: naziv osobe koja je proizvela i/ili stavila proizvod u promet na tržište Republike Hrvatske (naziv, adresu, evidencijski broj, matični broj poslovnog subjekta, osobni identifikacijski broj OIB i drugo), broj rješenja, iznos naknade, naziv mineralnog gnojiva odnosno sredstva za zaštitu bilja, godišnju količinu mineralnog gnojiva odnosno sredstva za zaštitu bilja.

Članak 12.

Nadzor nad obračunom naknade provodi državna vodopravna inspekcija, a iznimno poslove nadzora mogu obavljati i drugi službenici ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo koje za to ovlasti ministar u skladu s člancima 78. i 79. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.

VI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda (»Narodne novine«, broj 62/00).

Članak 14.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 1. siječnja 2011. godine.

Klasa: 011-02/10-01/00026

Urbroj: 538-10/1-4-64-10/14

Zagreb, 28. lipnja 2010.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske

i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva

mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.

 

PRILOG

INDEKSI FIKSNOG TEHNOLOŠKOG GUBITKA ZA POJEDINE INDUSTRIJE

GRANE INDUSTRIJA

FIKSNI GUBICI %

PREHRAMBENA INDUSTRIJA

 

Prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda

5

Šećerane

5

Proizvodnja piva i slada

20

Proizvodnja alkoholnih pića, alkohola i kvasca

5

Proizvodnja vina

0

Prerada voća i povrća

20

Proizvodnja bezalkoholnih pića i vode

45

Proizvodnja biljnih i životinjskih ulja i masti

4

Pekare

20

Konditorska industrija

5

Klaonice

0

Prerada mesa i konzerviranje mesnih prerađevina

15

Prerada ribe

15

Postrojenja za obradu otpada životinjskog porijekla

0

KEMIJSKA INDUSTRIJA

 

Prerada i štavljenje kože i proizvodnja krzna

5

Proizvodnja i prerada tekstila

0

Industrija celuloze i drveta

30

Industrija papira i kartona

10

Proizvodnja boja, lakova i sredstava za zaštitu drveta

0

Proizvodnja detergenata, sredstava za pranje i dezinfekciju

10

Proizvodnja sredstava za zaštitu bilja i biocida

5

Farmaceutska industrija

5

Organska petrokemijska industrija

50

Anorganska petrokemijska industrija

50

PROIZVODNJA I PRERADA METALA

 

Prerada aluminija

0

Ljevaonice obojenih metala

0

Proizvodnja željeza i čelika

0

Površinska obrada metala

0

Brodogradnja

0

PROIZVODNJA MINERALA

 

Proizvodnja stakla

0

Proizvodnja cementa i betona

50

Proizvodnja vapna i gipsa

20

Proizvodnja keramčkih proizvoda

10

Proizvodnja opeke i crijepa

50

PROIZVODNJA ENERGIJE

 

Termoenergetska postrojenja

55

Prerada plina

0

Prerada nafte

35

FARME

 

Postrojenja za uzgoj peradi, svinja i goveda (farme)

60

 

Copyright © Ante Borić