Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
HRVATSKA NARODNA BANKA
Na temelju članka 58. stavaka 3. i 4., članka 60. stavka 3. i članka 62. stavka 4. Zakona o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 133/2009.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008.) guverner Hrvatske narodne banke donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovom Odlukom propisuje se način otvaranja transakcijskih računa i dodatni podaci registra transakcijskih računa kod kreditnih institucija.
(2) Kreditne institucije iz stavka 1. ovog članka jesu:
1) kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
2) podružnica kreditne institucije iz druge države članice sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
3) podružnica kreditne institucije iz treće države sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Sve odredbe ove Odluke koje su propisane za kreditne institucije odnose se i na Hrvatsku narodnu banku.
Članak 2.
Transakcijski račun jest:
1) tekući račun ili žiro račun koji otvara i vodi kreditna institucija na ime jednog ili više korisnika platnih usluga koji se koristi za izvršavanje platnih transakcija
2) račun koji kreditna institucija vodi za potrebe izvršavanja platnih transakcija u svoje ime.
II. NAČIN OTVARANJA TRANSAKCIJSKOG RAČUNA
Članak 3.
(1) Kreditna institucija otvara transakcijski račun iz članka 2. točke 1. ove Odluke na osnovi okvirnog ugovora sklopljenog s korisnikom platnih usluga, kojim se reguliraju uvjeti otvaranja i vođenja transakcijskog računa ili na osnovi propisa.
(2) Pri otvaranju transakcijskog računa iz stavka 1. ovog članka kreditna institucija dužna je utvrditi identitet korisnika platnih usluga i provesti druge postupke u skladu s propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(3) Pri otvaranju transakcijskog računa kreditna institucija dužna je pribaviti sve podatke koje je za taj transakcijski račun dužna dostavljati u skladu s propisom kojim se uređuje sadržaj jedinstvenog registra računa u Republici Hrvatskoj.
Članak 4.
Transakcijski račun otvoren u skladu s konstrukcijom koja je propisana ovom Odlukom može se koristiti kao jedinstvena identifikacijska oznaka u smislu odredbi Zakona o platnom prometu.
Članak 5.
(1) Kreditna institucija otvara transakcijski račun prema konstrukciji koja sadržava ukupno sedamnaest brojčanih znakova. Kao brojčani znakovi upotrebljavaju se arapski brojevi.
(2) Konstrukcija transakcijskog računa iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od dva dijela, i to:
1) prvi dio – vodeći broj kreditne institucije
2) drugi dio – broj (partija) transakcijskog računa kod kreditne institucije.
Članak 6.
(1) Prvi dio transakcijskog računa jest vodeći broj koji dodjeljuje Hrvatska narodna banka.
(2) Vodeći broj kreditne institucije sastoji se od sedam brojčanih znakova (n1, n2, n3, n4, n5, n6, n7), od kojih:
1) niz od prvih šest brojčanih znakova (n1, n2, n3, n4, n5, n6) jest jedinstveni kôd kreditne institucije
2) posljednji brojčani znak (n7) jest kontrolni broj koji se računa, za niz od prvih šest brojčanih znakova (n1, n2, n3, n4, n5, n6), prema hrvatskoj normi HRN ISO/IEC 7064 MOD (11, 10).
(3) Vodeći broj kreditne institucije upisuje se u slijedu bez razmaka i posebnih znakova kao što su crtice, kose crte, točke i sl.
Članak 7.
(1) Drugi dio transakcijskog računa jest broj (partija) transakcijskog računa kod kreditne institucije.
(2) Broj (partija) transakcijskog računa sastoji se od ukupno deset brojčanih znakova (n1, n2, n3, n4, n5, n6, n7, n8, n9, n10).
(3) Prvi brojčani znak (n1) u broju (partiji) računa jest oznaka korisnika transakcijskog računa, i to:
1) brojčani znak »1« – za transakcijski račun koji kreditna institucija otvara na ime korisnika platnih usluga koji u okvirnom ugovoru, ili propisu na osnovi kojega se transakcijski račun otvara, djeluje u području svoje gospodarske ili druge djelatnosti ili slobodnog zanimanja te tijelo državne vlasti, tijelo državne uprave, jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: transakcijski račun poslovnih subjekata), i za račune koje kreditna institucija vodi kod sebe za potrebe izvršavanja platnih transakcija u svoje ime
2) brojčani znak »3« – za transakcijski račun koji kreditna institucija otvara na osnovi okvirnog ugovora s fizičkom osobom koja u tom ugovoru djeluje izvan područja svoje gospodarske djelatnosti ili slobodnog zanimanja (u nastavku teksta: transakcijski račun potrošača).
(4) Drugi brojčani znak (n2) u broju (partiji) transakcijskog računa jest oznaka namjene računa.
(5) Oznake namjene računa za transakcijski račun poslovnog subjekata (oznake korisnika transakcijskog računa »1«) jesu:
1) brojčani znak »0« – za račune koje kreditna institucija vodi kod sebe za potrebe izvršavanja platnih transakcija u svoje ime
2) brojčani znakovi »1«, »3«, »4« i »5« – za račune poslovnih namjena
3) brojčani znak »7« – za račune posebnih namjena za naplatu zajedničkih prihoda proračuna
4) brojčani znak »8« – za račune proračuna
5) brojčani znak »9« – za račune otvorene na ime kreditnih institucija ili drugih pružatelja platnih usluga preko kojih pružatelji platnih usluga izvršavaju platne transakcije ili preko kojih se obavlja namira platnih transakcija izvršenih za pružatelja platnih usluga preko platnog sustava.
(6) Oznake namjene računa za transakcijski račun potrošača (oznaka korisnika transakcijskog računa »3«) jesu:
1) brojčani znak »1« – za žiroračun
2) brojčani znak »2« – za tekući račun
3) brojčani znak »5« – za račun posebnih namjena.
(7) Niz od sljedećih sedam brojčanih znakova (n3, n4, n5, n6, n7, n8, n9) u broju (partiji) transakcijskog računa jest redni broj transakcijskog računa koji određuje kreditna institucija.
(8) Posljednji brojčani znak (n10) u broju (partiji) transakcijskog računa jest kontrolni broj koji se računa, za niz od prvih devet brojčanih znakova (n1, n2, n3, n4, n5, n6, n7, n8, n9) u broju (partiji) transakcijskog računa, prema hrvatskoj normi HRN ISO/IEC 7064 MOD (11, 10).
(9) Broj transakcijskog računa upisuje se u slijedu bez razmaka i posebnih znakova kao što su crtice, kose crte, točke i sl.
Članak 8.
(1) Za transakcijski račun iz članka 7. stavka 5. točaka 2. i 5. i stavka 6. ove Odluke kreditna institucija, osim podataka propisanih Zakonom o platnom prometu, dužna je u registru transakcijskih računa voditi i sljedeće podatke:
1) je li transakcijski račun otvoren na ime jednog ili više korisnika platnih usluga
2) je li transakcijski račun otvoren na ime rezidenta i/ili nerezidenta – korisnika platnih usluga
3) brojčanu oznaku države u kojoj se nalazi sjedište/prebivalište nerezidenta – korisnika platnih usluga na čije ime je otvoren transakcijski račun u skladu s Popisom država i zemalja i njihovih oznaka koji je dan u Prilogu 1 ove Odluke
4) troslovnu oznaku valute (novčane jedinice) u kojoj se u skladu s okvirnim ugovorom evidentiraju novčana sredstva na transakcijskom računu u skladu s Popisom novčanih jedinica i njihovih oznaka koji je dan u Prilogu 2 ove Odluke ili podatak da se na tom računu mogu evidentirati novčana sredstva u više različitih valuta (multivalutni račun).
(2) Za transakcijske račune iz članka 7. stavka 5. točaka 1., 3. i 4. ove Odluke kreditna institucija dužna je u registru transakcijskih računa voditi podatke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.
III. IBAN
Članak 9.
Transakcijski računi koji se koriste za potrebe izvršenja međunarodnih i prekograničnih platnih transakcija otvaraju se u skladu s IBAN (International Bank Account Number) konstrukcijom prema međunarodnoj normi ISO 13616 pri čemu BBAN (Basic Bank Account Number) jest broj transakcijskog računa otvoren u skladu s člankom 5. ove Odluke.
Članak 10.
(1) Kreditna institucija dužna je obavijestiti korisnika platnih usluga na čije ime je otvoren transakcijski račun o IBAN konstrukciji njegova transakcijskog računa i o svom BIC-u.
(2) BIC (Business Identifier Code) iz stavka 1. ovoga članka jedinstveni je međunarodni poslovni identifikator kreditne institucije, koji je određen prema međunarodnoj normi ISO 9362.
Članak 11.
(1) Kada račun primatelja plaćanja naveden u nalogu kojim se inicira prekogranična ili međunarodna platna transakcija odgovara međunarodnom standardu IBAN konstrukcije navedenog u članku 9. stavku 1. ove Odluke, kreditna institucija dužna je provjeriti ispravnost strukture i točnost kontrolnih brojeva IBAN konstrukcije primatelja plaćanja navedenog u nalogu za plaćanje.
(2) U elektroničkom nalogu za plaćanje IBAN konstrukcija transakcijskog računa ne smije sadržavati prazna polja niti druge znakove.
(3) U nalogu za plaćanje na papirnom obrascu IBAN konstrukcija transakcijskog računa upisuje se tako da svaka četiri znaka budu odvojena praznim poljem.
IV. SPAJANJE I PRIPAJANJE KREDITNIH INSTITUCIJA
Članak 12.
(1) U slučaju spajanja dviju ili više kreditnih institucija transakcijski računi koje su na ime korisnika platnih usluga otvorile kreditne institucije koje su se spojile mogu se koristiti najduže u razdoblju od jedne godine od provedenog spajanja.
(2) U slučaju pripajanja jedne kreditne institucije drugoj transakcijski računi koje je na ime korisnika platnih usluga otvorila kreditna institucija koja se pripojila drugoj kreditnoj instituciji mogu se koristiti najduže u razdoblju od jedne godine od provedenog pripajanja.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 13.
(1) Od 1. siječnja 2012. IBAN konstrukcija se može koristiti i za izvršenje nacionalnih platnih transakcija, a kreditna institucija može otvoriti transakcijski račun u skladu s člankom 9. ove Odluke prema IBAN konstrukciji i za izvršenje nacionalnih platnih transakcija.
(2) Od 1. siječnja 2013. kreditna institucija otvara transakcijske račune isključivo u skladu s člankom 9. ove Odluke prema IBAN konstrukciji i tako otvoren račun koristi se za izvršavanje svih platnih transakcija.
(3) Kreditna institucija dužna je uskladiti konstrukciju transakcijskih računa otvorenih na ime nerezidenata s odredbama ove Odluke najkasnije do 30. lipnja 2012.
Članak 14.
Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaju važiti Odluka o konstrukciji računa u banci, vodećem broju banke, uvjetima i načinu otvaranja računa u banci i sadržaju registra računa poslovnih subjekata u banci (»Narodne novine«, br. 150/2002., 115/2003., 162/2004., 189/2004. i 141/2009.) i Odluka o konstrukciji i upotrebi međunarodnog broja bankovnog računa (IBAN) (»Narodne novine«, br. 162/2004.).
Članak 15.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, osim članka 1. stavka 2. točke 2. ove Odluke, koji stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
O. br. 1-020/01-11/ŽR
Zagreb, 3. siječnja 2011.
Guverner Hrvatske narodne banke
dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.
PRILOG 1.
ABECEDNI POPIS DRŽAVA I ZEMALJA I NJIHOVIH OZNAKA*
PRILOG 2.
POPIS NOVČANIH JEDINICA I DRUGIH PLATNIH SREDSTAVA I NJIHOVIH OZNAKA*
Napomena:
* Popis novčanih jedinica i drugih platnih sredstva sastavljen je na temelju normi HRN ISO 4217.
Dijelovi norme (oznaka norme) upotrijebljeni su uz dopuštenje Hrvatskog zavoda za norme. Prijevod na hrvatski jezik nije službena verzija norme i Hrvatski zavod za norme ne može preuzeti odgovornost za njegovu ispravnost i potpunost. Hrvatske norme izdaje Hrvatski zavod za norme, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb. Sva autorska prava i prava uporabe normativnih dokumenata koje izdaje Hrvatski zavod za norme pripadaju Hrvatskomu zavodu za norme.
** 2 – stoti dio novčane jedinice, 3 – tisućiti dio novčane jedinice, 0 – nema manje novčane jedinice
[1] CFA franak BCEAO; izdaje Banque Centrale des Etats de l’Afrique de l’ Ouest
[2] CFA franak BCEAO; izdaje Banque Centrale des Etats de l’Afrique de l’ Ouest
[3] Služi za obračun pojedinih financijskih transakcija. Njegovu vrijednost svakoga dana određuje Central Bank of Bolivia na osnovi službenog tečaja USD/BOB.
[4] CFA franak BCEAO; izdaje Banque Centrale des Etats de l’Afrique de l’ Ouest
[5] Euro postaje zakonito platno sredstvo 1. siječnja 2008.
[6] CFA franak BEAC; izdaje Banque des Etats de l’Afrique centrale
[7] Upotrebljava se za transakcije osiguranja od 1980. godine.
[8] CFA franak BEAC; izdaje Banque des Etats de l’Afrique centrale
[9] Estonija uvodi euro 1. siječnja 2011. Tečaj će iznositi: 1 EUR = 15,6466 EEK. S navedenim datumom euro postaje zakonsko sredstvo plaćanja za bankarske transfere i kartična plaćanja. Gotovinska plaćanja moći će se obavljati u estonskim krunama i eurima do 14. siječnja 2011. Estonska kruna prestaje biti zakonsko sredstvo plaćanja 15. siječnja 2011. Banka Estonije mijenjat će estonske krune (novčanice i kovanice) u eure bez vremenskog ograničenja.
[10] CFA franak BEAC; izdaje Banque des Etats de l’Afrique centrale
[11] CFA franak BCEAO; izdaje Banque Centrales des Etats de l’Afrique de l’Ouest
[12] CFA franak BEAC; izdaje Banque des Etats de l’Afrique centrale
[13] Promjena je na snazi od 10. studenoga 2003.; Unidad de Valor Real (UVR) upotrebljava se paralelno s kolumbijskim pezom; UVR je obračunska jedinica koju je uvela središnja banka Kolumbije, a prema promjenama indeksa cijena na malo u Kolumbiji. Vrijednost UVR-a izražava se u kolumbijskim pezima. Upotrebljava se za izražavanje vrijednosti i ažuriranje hipotekarnih kredita i pojedinih vrsta obveznica.
[14] CFA franak BEAC; izdaje Banque des Etats de l’Afrique centrale
[15] Dodaje se naziv, troslovna i brojčana oznaka valute.
[16] CFA franak BCEAO; izdaje Banque Centrale des Etats de l’Afrique de l’ Ouest
[17] Euro postaje zakonito platno sredstvo 1. siječnja 2008., a istog datuma malteška lira prestaje biti zakonito platno sredstvo.
[18] Mehanizam središnje banke Meksika za prilagođivanje uvjetima inflacije, prema promjenama meksičkog indeksa cijena na malo
[19]CFA franak BCEAO; izdaje Banque Centrale des Etats de l’Afrique de l’ Ouest
[20] USS - "isti dan", novčana sredstva odmah raspoloživa za prijenos isti dan ili za povlačenje u gotovini
[21] USN - "sljedeći dan", sredstva raspoloživa sljedeći radni dan za prijenos u sredstva tipa "isti dan" ili za povlačenje gotovine sljedeći dan; raspoloživa i odmah, ali samo za prijenos u sredstva tipa "sljedeći dan".
[22] CFA franak BCEAO; izdaje Banque Centrale des Etats de l’Afrique de l’ Ouest
[23] Slovačka kruna prestaje biti zakonito platno sredstvo 1. siječnja 2009.
[24] Euro postaje zakonito platno sredstvo 1. siječnja 2009.
[25] Euro je stupio na snagu 1. siječnja 2007., a tolar (SIT/ 705/ 2) je vrijedio do 31. prosinca 2006.
[26] Na Kosovu, koje je pod protektoratom UNMIK-a (UN Mission in Kosovo), u optjecaju je euro.
[27] CFA franak BEAC; izdaje Banque des Etats de l’Afrique cantrale
[28] Promjena je na snazi od 1. rujna 2004.; ova promjena nastala je na osnovi sporazuma sa Svjetskom bankom, a prema zahtjevu WIR Bank, Švicarska; WIR franak i WIR euro služe kao obračunska sredstva plaćanja u sklopu WIR sustava; nominalna vrijednost WIR franka i WIR eura jednaka je vrijednosti švicarskog franka, ali WIR franak i WIR euro nisu konvertibilni u švicarski franak.
[29] CFA franak BCEAO; izdaje Banque Centrale des Etats de l’Afrique de l’ Ouest
[30] Izmjena stupa na snagu 1. siječnja 2009. Postojeća valuta/novčanice nastavit će se koristiti kao zakonito platno sredstvo usporedno s novom serijom novčanica do 31. prosinca 2009. Od 31. prosinca 2009. novčanice i kovani novac stare valute (Manat – TMM – 795) prestat će biti zakonito platno sredstvo i moći će se zamijeniti za novu valutu u svim bankama u državi od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010.
[31] Riječ »nova« iz naziva valute »nova turska lira« briše se 1. siječnja 2009.
[32] UYI (URUIURUI) se rabi pri izdavanju obveznica urugvajske vlade na međunarodnom tržištu obveznica. Izračunava se pomoću utvrđene metodologije koja se zasniva na statistici o kretanju inflacije na urugvajskom tržištu.
[33] »Bolivar fuerte« postaje 1. siječnja 2008. zakonito sredstvo plaćanja, a stara valuta »bolivar«/VEB/862/2/ prestaje to biti 1. srpnja 2008.
[34] Promjena stupa na snagu 1. veljače 2009. Tečaj starog (ZWR) prema novom zimbabveanskom dolaru (ZWL): ZWR 1 000 000 000 000: ZWL 1. Stara valuta (ZWR; 935) prestaje biti zakonito platno sredstvo 30. lipnja 2009.
[35] Sucre je regionalna valuta koja se upotrebljava u trgovini između država članica regionalnoga trgovačkog bloka ALBA (engl. Bolivarian Alliance for the Americas).