Objavljeno u NN 97/08 od 22.08.2008.:

 

MINISTARSTVO OBRANE

Na temelju članka 20.a stavka 2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, i 76/07) donosim

 

PRAVILNIK O PRIVLAČENJU, SELEKCIJI I ODABIRU ZA PRIJAM U DJELATNU VOJNU SLUŽBU

I. OPĆE ODREDBE Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuju se privlačenje, selekcija i odabir kandidata za prijam u djelatnu vojnu službu u Oružane snage Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: OS RH), postupci i ovlasti ustrojstvenih jedinica te početne i periodične psihologijske provjere i provjere tjelesnih sposobnosti osoba na službi u OS RH. Odredbama ovog Pravilnika propisuje se i privlačenje kandidata za dragovoljne ročnike i ugovorne pričuvnike.

Članak 2.

Kandidati za prijam u djelatnu vojnu službu (u daljnjem tekstu: kandidati) su osobe koje su se prijavile za djelatnu vojnu službu na način propisan ovim Pravilnikom. Privlačenje kandidata za prijam u djelatnu vojnu službu je skup djelatnosti kojima se javnosti i ciljanim skupinama pružaju podaci o vojnom pozivu s ciljem stvaranja svjesnosti, znanja i zanimanja za pristup u djelatnu vojnu službu. Pod selekcijom i odabirom kandidata za prijam u djelatnu vojnu službu (u daljnjem tekstu odabir) razumijeva se postupno provjeravanje ispunjavanja propisanih uvjeta, kriterija i zahtjeva te konačni odabir osoba koje će biti primljene u djelatnu vojnu službu. Ispunjavanje propisanih uvjeta, kriterija i zahtjeva za prijam u djelatnu vojnu službu utvrđuje se psihologijskim ispitivanjima, zdravstvenim pregledima, provjerama tjelesnih sposobnosti, provjerama znanja, vještina i sposobnosti te drugim odgovarajućim postupcima propisanim ovim Pravilnikom.

II. OVLASTI USTROJSTVENIH JEDINICA Članak 3.

Uprava za ljudske resurse provodi sljedeće aktivnosti: – izrađuje Plan pribavljanja djelatnih vojnih osoba, – odobrava godišnji Promidžbeni plan i nadzire njegovu provedbu, – donosi program priprema provoditelja promidžbe i sudjeluje u promidžbi, – donosi zdravstvene, psihološke, kineziološke, personalne i druge strukovne naputke vezane uz pribavljanje osoba, – utvrđuje sadržaj, način i učestalost objave oglasa i natječaja, – vodi službenu evidenciju o kandidatima za djelatnu vojnu službu, – sudjeluje u odabirnim vijećima za odabir kandidata za djelatnu vojnu službu, – provodi upravni nadzor nad postupcima privlačenja, selekcije, odabira i prijma, – usklađuje postupanje ustrojstvenih jedinica Ministarstva i Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu OS RH), – provodi raščlambu provedenih aktivnosti.

Članak 4.

Uprave i uredi za obranu provode sljedeće aktivnosti: – vode službenu vojnu evidenciju, – sudjeluju u privlačenju, selekciji, pozivanju i informiranju kandidata, – zaprimaju prijavnice i druge dokumente za prijem u djelatnu vojnu službu, – vode službenu evidenciju o kandidatima, – neposredno surađuju sa Središnjicom za upravljanje osobljem (u daljnjem tekstu Središnjica) i drugim nadležnim ustrojstvenim jedinicama.

Članak 5.

Služba za odnose s javnošću i informiranje provodi sljedeće aktivnosti: – izrađuje godišnji Promidžbeni plan u suradnji sa Središnjicom, – prati i usklađuje provedbu godišnjeg Promidžbenog plana, – vodi promidžbenu kampanju u medijima, – organizira objavu oglasa i natječaja za prijam u vojnu službu, – izrađuje i distribuira promidžbene materijale, – organizira objavu promidžbenih materijala u medijima, – određuje razinu medijskog praćenja kao i organizaciju pojedinih aktivnosti u promidžbi.

Članak 6.

Glavni stožer OS RH provodi sljedeće aktivnosti: – iskazuje potrebe i prioritete za popunu ustrojstvenih jedinica OS RH, – nadzire postupak popune ustrojstvenih jedinica OS RH, – osigurava ustrojavanje postrojbenih promidžbenih skupina i njihovo sudjelovanje u privlačenju kandidata.

Članak 7.

Središnjica za upravljanje osobljem provodi sljedeće aktivnosti: – sudjeluje u izradi godišnjeg Promidžbenog plana, – sudjeluje u provedbi promidžbene kampanje, – informira i kontaktira kandidate, – zaprima, provjerava, dopunjuje i priprema dokumentaciju kandidata, – organizira i nadzire tijek postupka odabira, – izvješćuje o tijeku i rezultatima provedbe selekcijskog postupka, – predlaže izmjene i poboljšanja selekcijskog postupka.

III. PRIVLAČENJE KANDIDATA Članak 8.

Privlačenje kandidata provodi se promidžbom putem medija i neposrednim predstavljanjem vojnog poziva ciljanim skupinama u suradnji sa srednjoškolskim i fakultetskim ustanovama, zavodima za zapošljavanje i drugim nadležnim tijelima. Privlačenje se provodi na temelju godišnjeg Promidžbenog plana.

Članak 9.

Najkasnije do kraja ožujka tekuće godine za iduću godinu ravnatelj Uprave za ljudske resurse daje Smjernice za pripremu Promidžbenog plana. Smjernice za pripremu Promidžbenog plana temelje se na: – Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga – utvrđenim prioritetima za popunu OS RH, – izvješćima o provedbi Plana pribavljanja djelatnih vojnih osoba, – pregledu stanja na tržištu rada, – izvješćima o ispitivanjima javnog mišljenja o OS RH, – izvješćima o fluktuaciji osoblja u OS RH, – izvješćima o provedbi i učincima promidžbe te ostalim relevantnim podacima.

Članak 10.

Prijedlog Promidžbenog plana izrađuje Služba za odnose s javnošću i informiranje u suradnji sa Središnjicom najkasnije do kraja kolovoza tekuće godine za iduću godinu, a obvezatno sadrži: – opis ciljanih skupina, – teme, simbole i poruke kojima se obraćamo skupinama, – oblike, predispitna sredstva, provoditelje i rokove provedbe promidžbenih djelatnosti, – pripremu provoditelja promidžbe, – načine praćenja učinaka promidžbe, – potrebna financijska sredstva, – ostale važne pojedinosti.

Članak 11.

Prije odobrenja Promidžbenog plana, Uprava za ljudske resurse provodi završno usklađivanje na sastanku predstavnika ustrojstvenih jedinica i struka uključenih u cjelokupni postupak privlačenja, odabira, na kojem obvezatno sudjeluju predstavnici: – Personalne službe, – Službe za vojnu obvezu, – Službe za odnose s javnošću, – Uprave za personalne poslove Glavnog stožera OS RH, – Središnjice te – zdravstvene, psihološke i kineziološke struke. Promidžbeni plan odobrava ravnatelj Uprave za ljudske resurse najkasnije do 15. prosinca tekuće godine za iduću godinu.

Članak 12.

Promidžbeni plan mogu provoditi unutarnji i vanjski provoditelji promidžbe. Unutarnji provoditelji Promidžbenog plana su ustrojstvene jedinice, skupine i pojedinci iz obrambenog sustava od kojih su ključni uredi i uprave za obranu te postrojbene promidžbene skupine. Djelatnici koji značajnije sudjeluju u provedbi Promidžbenog plana prije uključivanja u planirane promidžbene aktivnosti prolaze tečajeve i pripremne sastanke. Vanjski provoditelji Promidžbenog plana su pravne osobe i pojedinci izvan obrambenog sustava koji se unajmljuju za planiranje ili provedbu pojedinih dijelova Promidžbenog plana u skladu s potrebama i mogućnostima.

IV. ODABIR KANDIDATA Podnošenje i obrada prijava Članak 13.

Osobe zainteresirane za prijam u djelatnu vojnu službu prijavljuju se putem ureda za obranu, prema mjestu prebivališta ili izravno u Središnjici ispunjavanjem posebnog obrasca – prijavnice za prijam u djelatnu vojnu službu (u daljnjem tekstu: prijavnica) uz koju se prilaže dokumentacija s dokazima o ispunjavanju dijela traženih uvjeta. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe na dragovoljnom služenju vojnog roka prijavnice podnose putem ustrojstvene jedinice u kojoj se nalaze na dragovoljnom služenju vojnog roka. Ustrojstvena jedinica dostavlja prijavnicu u Središnjicu, a njezinu presliku u ured za obranu. Dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje traženih uvjeta prilaže se uz prijavnicu u obliku preslika i ne vraća se kandidatu. Izgled i sadržaj prijavnice propisuje ravnatelj Uprave za ljudske resurse.

Članak 14.

Uredi za obranu će isključiti iz daljnjeg postupka kandidate za koje na temelju zaprimljene dokumentacije i podataka iz službene evidencije utvrde da ne ispunjavaju temeljne uvjete za prijam u djelatnu vojnu službu. Način postupanja ureda i uprava za obranu u svezi s ispunjavanjem i zaprimanjem prijavnica i ostale dokumentacije, isključivanjem iz daljnjeg postupka i obavješćivanjem kandidata te postupanje s prijavnicama i dokumentacijom kandidata koji ispunjavaju temeljne uvjete naputkom će propisati ravnatelj Uprave za ljudske resurse.

Članak 15.

Podatke o kandidatima sadržane u prijavnici i priloženim dokumentima te evidenciji vojnih obveznika uredi za obranu unose u službenu Evidenciju kandidata za prijam u djelatnu vojnu službu koja se obvezno vodi u informatičkom obliku i sadrži prikupljene osobne i druge podatke o kandidatima potrebne za daljnji postupak odabira kandidata. Izgled, sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka propisuje ravnatelj Uprave za ljudske resurse.

Članak 16.

Podatke o kandidatima koji ispunjavaju temeljne uvjete i kriterije za prijam u djelatnu vojnu službu u digitalnom obliku s prijavnicama i priloženom dokumentacijom uredi za obranu dostavljaju Središnjici. Podaci o kandidatima koji su prijavnice podnijeli u Središnjici bit će službenim putem dostavljeni uredima za obranu radi uvođenja u Evidenciju kandidata za prijam u djelatnu vojnu službu.

Članak 17.

Središnjica na temelju podataka u prijavnicama i priloženoj dokumentaciji provjerava ispunjavanje temeljnih uvjeta i kriterija, po potrebi dopunjava podatke te isključuje iz daljnjeg postupka kandidate za koje na temelju prikupljene dokumentacije utvrdi da ne ispunjavaju propisane uvjete za prijam u djelatnu vojnu službu.

Priprema odabira kandidata

Članak 18.

Na temelju prikupljenih podataka o kandidatima Središnjica izrađuje tjedne i mjesečne planove pozivanja i prihvata kandidata, testiranja tjelesnih sposobnosti, razgovora s personalnim časnikom, psihologijskih ispitivanja, zdravstvenih pregleda te provjera znanja, vještina i sposobnosti, pri čemu s nadležnim ustrojstvenim jedinicama utvrđuje nadnevke provedbe postupaka i dnevne kvote.

Pozivanje i prihvat kandidata Članak 19.

Središnjica u suradnji s uredima za obranu provodi pozivanje, prihvat, smještaj i prehranu kandidata u vojnim objektima. Pozivanje kandidata provodi se na najbrži i najprikladniji način: telefonom, elektronskom poštom, brzojavom, pisanim putem ili na drugi odgovarajući način.

Članak 20.

Prilikom smještaja u vojnim objektima kandidati se upoznaju s pravilima ponašanja i rasporedom provedbe odabira. Tijekom selekcijskog postupka kandidatima se osigurava prehrana i prijevoz do mjesta pregleda, provjera, testiranja i ispitivanja. Središnjica organizira popunjavanje upitnika za sigurnosnu provjeru kandidata.

Postupak odabira kandidata Članak 21.

Postupak odabira kandidata provodi se s ciljem utvrđivanja ispunjavanja propisanih uvjeta, kriterija i zahtjeva za prijam u djelatnu vojnu službu na vojničke odnosno časničke dužnosti te završnog odabira između prijavljenih kandidata. Postupak odabira uključuje: – provjeru tjelesnih sposobnosti, – razgovor s personalnim časnikom, – psihologijska ispitivanja, – zdravstvene preglede te – provjere znanja stranog jezika i – provjere ostalih zahtijevanih znanja, vještina i sposobnosti. Postupak odabira provodi se po načelima ekonomičnosti i uzastopnih zapreka za prijam u djelatnu vojnu službu tako da neispunjavanje kriterija na prethodnoj provjeri isključuje upućivanje na daljnje provjere. Antropometrijska mjerenja, propisana u sklopu zdravstvenog pregleda i provjera tjelesne sposobnosti, provode se samo u jednom od ta dva postupka, prema planu pregleda, a rezultati se koriste u obadva. S kandidatom koji je tijekom odabira isključen iz daljnjeg postupka djelatnik Središnjice obavlja razgovor, priopćava mu razlog njegovog isključivanja iz daljnjeg postupka, savjetuje ga o daljnjim mogućnostima te prikuplja podatke o njegovim dojmovima i mišljenju o cjelokupnom postupku.

Razgovor kandidata s personalnim časnikom Članak 22.

Razgovor kandidata s personalnim časnikom (personalni intervju) provodi se s ciljem utvrđivanja motiva prijave kandidata, podrobnijeg upoznavanja s postupkom odabira, uvjetima službe, pravima i obvezama, utvrđivanja dodatnih znanja i sposobnosti te posebnih interesa kandidata u svezi sa službom. O personalnom razgovoru sačinjava se kratki zapisnik u kojem se navodi procjena kandidata (izrazito pozitivne ili negativne osobine) i zaključak. Ravnatelj Uprave za ljudske resurse propisat će naputak za provedbu razgovora s personalnim časnikom.

Psihologijska provjera kandidata Članak 23.

Psihologijska provjera kandidata provodi se psihologijskim ispitivanjima s ciljem provjere psihičke sposobnosti kandidata za vojnu službu. Psihologijska ispitivanja obuhvaćaju: – ispitivanja kognitivnih sposobnosti, – ispitivanja crta osobnosti, – ciljani psihološki intervju, – ispitivanja drugih relevantnih psihičkih značajki. Psihologijska ispitivanja obavljaju isključivo vojni psiholozi. Osim vojnih psihologa u psihologijskim ispitivanjima sudjeluju i psihotehničari, u pravilu dočasnici, koji obavljaju tehničke i administrativne poslove u svezi s psihologijskim ispitivanjima.

Članak 24.

Psihologijska ispitivanja obavljaju se kao skupna ili pojedinačna, a provode se u skladu s Metodologijskim uputama za skupna i pojedinačna psihologijska ispitivanja, koja se nalaze u prilogu i sastavni su dio ovoga Pravilnika (Prilog 1). Vojni psiholog utvrđuje psihičku sposobnost kandidata u skladu s popisom psihičkih zahtjeva. Psihička sposobnost ocjenjuje se na sljedeći način: – ocjenom »zadovoljava« ocjenjuje se osoba kojoj je na temelju psihologijskih ispitivanja utvrđeno da zadovoljava zahtjeve za djelatnu vojnu službu. – ocjenom »ne zadovoljava« ocjenjuje se osoba kojoj je na temelju psihologijskih ispitivanja utvrđeno da zadovoljava zahtjeve za djelatnu vojnu službu. Popis temeljnih psihičkih zahtjeva za djelatnu vojnu službu nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog 2), a popis psihičkih zahtjeva po pojedinim vojnostručnim specijalnostima donosi ravnatelj Uprave za ljudske resurse.

Članak 25.

Kandidati koji na skupnim psihologijskim ispitivanjima ne zadovolje propisane kriterije u pravilu se ne upućuju na dodatna i pojedinačna psihologijska ispitivanja. Popis kandidata koji nisu zadovoljili psihičke zahtjeve, vojni psiholog dostavlja nadležnom tijelu naručitelja. Na temelju rezultata psihologijskih ispitivanja i drugih razmatranih podataka psiholog donosi Psihološki nalaz i rezultate psihologijskih ispitivanja, na tiskanici PN-1, u dva istovjetna primjerka od kojih jedan dostavlja nadležnom specijalisti medicine rada, a drugi čuva u pismohrani. Tiskanica PN-1 nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika (Prilog broj 5).

Provjera tjelesnih sposobnosti kandidata Članak 26.

Provjera tjelesnih sposobnosti kandidata provodi se radi utvrđivanja tjelesne građe i razine funkcionalnih i motoričkih sposobnosti propisanih za djelatnu vojnu službu, a sastoji se od: – antropometrijskog mjerenja, – testiranja funkcionalnih sposobnosti, – testiranja motoričkih sposobnosti. Provjeru tjelesne sposobnosti kandidata provodi isključivo kineziolog.

Članak 27.

Na temelju rezultata provjere kineziolog donosi ocjenu o tjelesnoj sposobnosti kandidata. Tjelesna sposobnost ocjenjuje se na sljedeći način: – ocjenom »zadovoljava« ocjenjuje se osoba kojoj je na testovima za procjenu funkcionalnih i motoričkih sposobnosti utvrđen status P (prošao) i kojoj je antropometrijskim mjerenjima utvrđen status PTG (prihvatljiva tjelesna građa). – ocjenom »ne zadovoljava« ocjenjuje se osoba kojoj je na testovima za procjenu funkcionalnih i motoričkih sposobnosti utvrđen status N (nije prošao) ili mu je antropometrijskim mjerenjima utvrđen status NTG (neprihvatljiva tjelesna građa).

Članak 28.

Provjeravanje i ocjenjivanje tjelesne sposobnosti provodi se u skladu s Uputama za provjeru i kriterijima za ocjenjivanje tjelesne sposobnosti, koje se nalaze u prilogu i sastavni su dio ovog Pravilnika (Prilog 3). Rezultati provjera i ocjena tjelesne sposobnosti upisuju se u osobni karton provjera tjelesne sposobnosti i druge evidencije koje su sastavni dio Uputa iz stavka 1. ovoga članka. Kandidat koji na provjeri tjelesnih sposobnosti ne ispuni propisane kriterije za kandidate isključuje se iz daljnjeg postupka.

Zdravstveni pregled kandidata Članak 29.

Zdravstveni pregled kandidata provodi se radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za djelatnu vojnu službu, a sastoji se od dva dijela, prvi dio je temeljni zdravstveni pregled, a drugi dio standardni zdravstveni pregled. Temeljni zdravstveni pregled provodi se u pravilu u Središnjici s ciljem utvrđivanja temeljnih zdravstvenih ograničenja za djelatnu vojnu službu. Kandidati kod kojih se na temeljnom zdravstvenom pregledu utvrde zdravstvena ograničenja za prijam u djelatnu vojnu službu isključuju se iz daljnjeg postupka odabira. Kandidati koji zadovolje kriterije na temeljnom zdravstvenom pregledu upućuju se na standardni zdravstveni pregled. Postupak i kriteriji zdravstvene sposobnosti za djelatnu vojnu službu utvrđuju se Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za djelatnu vojnu službu.

Provjere znanja kandidata Članak 30.

Način provjere znanja stranih jezika i ostalih traženih znanja, vještina i sposobnosti kandidata propisuje Uprava za ljudske resurse.

Završni odabir kandidata Članak 31.

Na temelju rezultata provjera i pregleda u Središnjici se provodi završni odabir kandidata kojeg provodi odabirno vijeće. Odabirno vijeće iz stavka 1. ovoga članka u pravilu čine: – predstavnik Središnjice – ujedno čelnik, – predstavnik Uprave za personalne poslove Glavnog stožera OS RH – predstavnik grane OS RH – predstavnik roda/službe/struke odnosno funkcionalnog područja – pravnik, psiholog, liječnik, kineziolog iz Središnjice – predstavnik Uprave za ljudske resurse

Članak 32.

Središnjica pisanim putem dostavlja: – u nadležni ured za obranu popis kandidata s oznakom jesu li ili nisu odabrani – svakom kandidatu pojedinačno zaključak njegovog odabira, u propisanom obliku. Odabranim kandidatima uz obavijest o odabiru dostavlja se i zahtjev za dopunu dokumentacije potrebne za prijam u djelatnu vojnu službu odnosno za sklapanje ugovora. Za odabrane kandidate Središnjica dostavlja Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji zahtjeve za sigurnosnu provjeru. Kandidatima koji nisu odabrani se uz obavijest dostavlja i zahvala za sudjelovanju u postupku odabira.

Članak 33.

Uprava za ljudske resurse propisat će standardizirani oblik obavijesti kandidatu o zaključku odabira i način prikupljanja dojmova i mišljenja o postupku odabira. Središnjica jednom godišnje provodi raščlambu dojmova i mišljenja kandidata o cjelokupnom postupku odabira i predlaže promjene u postupku privlačenja i selekcije.

Članak 34.

Skupno izvješće o odabiru kandidata Središnjica dostavlja Upravi za personalne poslove Glavnog stožera OS RH, Upravi za ljudske resurse, zapovjedništvima grana OS RH i Hrvatskom vojnom učilištu. U izvješću za svakog odabranog kandidata daju se i podaci o rodu, službi odnosno struci radi planiranja obuke i izobrazbe. Uz skupno izvješće iz stavka 1. ovoga članka za odabrane kandidate Središnjica dostavlja Upravi za ljudske resurse i prijedlog rješenja odnosno ugovora o prijmu u djelatnu vojnu službu. Uprava za ljudske resurse propisat će oblik i način izvješćivanja o odabiru kandidata.

V. POČETNE I PERIODIČNE PSIHOLOGIJSKE PROVJERE Članak 35.

Početnim i periodičnim psihologijskim provjerama podliježu uz kandidate i pripadnici OS RH, a provode se kao: – početna, – periodična i – izvanredna psihologijska ispitivanja. Početna i periodična psihologijska ispitivanja pripadnika OS RH provode se u skladu s rokovima propisanim za zdravstvene preglede. Izvanredna psihologijska ispitivanja su ona ispitivanja koja se provode izvan termina periodičnih pregleda, a mogu se provoditi samostalno ili kao dio izvanrednog zdravstvenog pregleda. Izvanrednim psihologijskim ispitivanjima smatraju se i ispitivanja koja se provode prilikom odabira za izobrazbe.

Članak 36.

Psihologijska ispitivanja u sklopu početnih i periodičnih zdravstvenih pregleda provode vojni psiholozi iz nadležnih ustrojstvenih jedinica. Iznimno od stavka 1. ovoga članka Uprava za ljudske resurse može, u skladu s potrebama službe, za provedbu pojedinih psihologijskih ispitivanja odrediti i druge vojne psihologe. Psihologijska ispitivanja u sklopu izvanrednih zdravstvenih pregleda obavljaju nadležni psiholozi, ovisno o namjeni pregleda. Ako je izvanredni zdravstveni pregled pokrenut na osobni zahtjev ili na zahtjev zapovjednika, postrojbeni psiholog može priložiti psihološki nalaz. Pri utvrđivanju psihičkih sposobnosti vojni psiholog je obvezan uz rezultate psihologijskih ispitivanja uzeti u obzir i dostupne podatke iz prijašnjih ispitivanja, iz obiteljske anamneze, uputnice, životopisa i druge relevantne podatke. Za provedbu pojedinačnih psihologijskih ispitivanja u postrojbama ravnatelj Uprave za ljudske resurse odobrava upute i naputke koje priprema psihološka služba.

Članak 37.

Pripadnike OS RH koji su nadređeni vojnom psihologu ili su po uspravnici iznad psihologa, testira vojni psiholog nadređene ustrojstvene jedinice ili psiholog nadležne ustanove. Nalaz civilnog psihologa može se tražiti ili uvažiti za pripadnike OS RH isključivo radi visokospecijalizirane dopunske dijagnostike.

Članak 38.

Pripadnici OS RH koji tijekom periodičnih psihologijskih ispitivanja ne zadovolje kriterije na skupnim psihologijskim ispitivanjima, obvezno se upućuju na dodatna psihologijska ispitivanja, a po potrebi i na pojedinačna psihologijska ispitivanja. Za pripadnike OS RH koji su na izvanredni zdravstveni pregled upućeni na osobni zahtjev ili na zahtjev zapovjednika, u pravilu se provode samo pojedinačna psihologijska ispitivanja. Pripadnici OS RH koji su na izvanredno psihologijsko ispitivanje upućeni radi odabira za neku dužnost ili aktivnost u pravilu pristupaju samo skupnom ispitivanju i ne upućuju se na dodatna i pojedinačna psihologijska ispitivanja.

Članak 39.

Psiholog je dužan voditi evidencije o provedenim početnim i periodičnim psihologijskim provjerama te temeljem njih dostavljati izvješća nadređenim stručnim razinama zaključno s Ministarstvom. U slučaju da je nezadovoljavanje psihičkih zahtjeva vezano uz mogući zdravstveni poremećaj, psiholog je o svojem nalazu obvezan obavijestiti nadležnog liječnika radi mogućeg pokretanja psihijatrijske obrade. Ovisno o svrsi psihologijskog ispitivanja, posebnim naputkom može se propisati da se pripadnici skupine koja je pristupila ispitivanju unutar pojedinih ocjena rangiraju.

Članak 40.

Psihologijske mjerne instrumente i postupke kojima se mjere psihičke značajke i postignuća na tim instrumentima, koja su odgovarajuća pojedinim zahtjevima iz Popisa psihičkih zahtjeva, na prijedlog čelnika vojne psihološke struke posebnim naputcima odobrava ravnatelj Uprave za ljudske resurse. Naputci iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se isključivo vojnim psiholozima provoditeljima psihologijskih ispitivanja i zabranjeno ih je davati na uvid osobama izvan psihološke struke. Nabavu, raspodjelu, odobravanje uporabe i nadzor nad uporabom psihologijskih mjernih instrumenata provodi ustrojstvena jedinica Uprave za ljudske resurse nadležna za psihologiju.

VI. POČETNE I PERIODIČNE PROVJERE TJELESNIH SPOSOBNOSTI Članak 41.

Provjerama tjelesnih sposobnosti podliježu kandidati, dragovoljni ročnici, ugovorni pričuvnici i djelatne vojne osobe, a provode se kao: – početne provjere, – redovne provjere, – naknadne provjere i – izvanredne provjere. Početnim provjerama utvrđuje se tjelesna sposobnost za djelatnu vojnu službu. Redovnim provjerama se periodično, u propisanim vremenskim razdobljima, utvrđuje stupanj tjelesne sposobnosti djelatnih vojnih osoba i ugovornih pričuvnika. Naknadna provjera se provodi za osobe koje na redovnoj provjeri nisu ispunile propisane kriterije, a provodi se najmanje 30, a najviše 120 dana nakon provedbe redovne provjere. Izvanrednim provjerama se izvan termina redovnih i naknadnih provjera utvrđuje razina tjelesne sposobnosti djelatnih vojnih osoba, ugovornih pričuvnika i dragovoljnih ročnika.

Članak 42.

Redovna provjera se provodi: – tri puta godišnje za pripadnike postrojbi za specijalna djelovanja, pripadnike izvidničko-diverzantskih postrojbi i letačko osoblje, – dva puta godišnje za djelatne vojne osobe raspoređene u ustrojstvene jedinice koje nisu obuhvaćene 1. i 3. stavkom ovoga članka, – jednom godišnje za djelatne časnike i dočasnike raspoređene u upravni dio Ministarstva obrane i Glavni stožer OS RH, zapovjedništva grana i razine grane OS RH te ugovorne pričuvnike.

Članak 43.

Naknadna provjera tjelesne sposobnosti provodi se za djelatnu vojnu osobu koja je na redovnoj provjeri tjelesne sposobnosti ocjenjena ocjenom »ne zadovoljava«.

Članak 44.

Izvanredna provjera se provodi: – prije početka provedbe kineziološkog programa kao dijagnostičko testiranje, – u tijeku provedbe kineziološkog programa kao tranzitivno testiranje, – na završetku provedbe kineziološkog programa, – na završetku temeljne vojne obuke za dragovoljne ročnike – nakon prestanka privremene spriječenosti za pristupanje redovnom testiranju, – u svrhu nadzora od strane nadređene ustrojstvene jedinice, – po potrebi službe.

Članak 45.

Provjeru tjelesne sposobnosti provode kineziolozi ili zapovjednici uz stručni nadzor kineziologa. Djelatne vojne osobe koje su nadređene kineziologu provjerava kineziolog nadređene ustrojstvene jedinice. Djelatne vojne osobe raspoređene u upravni dio Ministarstva i Glavni stožer OS RH provjeravaju kineziolozi iz Ministarstva obrane i Glavnog stožera OS RH u suradnji s Odjelom za kineziologiju Središnjice za upravljanje osobljem i nastavnicima kineziologije iz Hrvatskog vojnog učilišta. Provjera tjelesne sposobnosti se ne provodi za osobe koje su na dužnosti u inozemstvu kao i one koje su na bolovanju ili im je izabrani doktor medicine privremeno zabranio tjelesno naprezanje zbog akutne faze bolesti, ozljede ili trudnoće.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 46.

Rezultati provjera, pregleda, testiranja ili ispitivanja prikupljeni tijekom odabira za prijam u djelatnu vojnu službu smatraju se važećim godinu dana, osim rezultata testiranja tjelesnih sposobnosti. Kandidat koji je prijavnicu za prijam u djelatnu vojnu službu podnio za vrijeme dragovoljnog služenja vojnog roka upućuje se samo na one provjere, preglede, testiranja i ispitivanja na koja nije bio upućen u sklopu postupka za upućivanje na dragovoljno služenje vojnog roka ili tijekom služenja.

Članak 47.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 023-03/08-04/16 Urbroj: 512-01-08-2 Zagreb, 31. srpnja 2008.

Ministar Branko Vukelić, v. r.

PRILOG BR. 1. METODOLOGIJSKE UPUTE ZA SKUPNA I POJEDINAČNA PSIHOLOGIJSKA ISPITIVANJA

0. Ovim uputama propisuje se sadržaj, način i opseg skupnih i pojedinačnih psiholoških ispitivanja kandidata i pripadnika Oružanih snaga. Upućivanje 1. Pri pozivanju na psihološko ispitivanje kandidate i pripadnike treba obavijestiti o svrsi testiranja te o tome da su na testiranje dužni sa sobom donijeti pribor za pisanje i osobni dokument sa slikom za dokazivanje identiteta. 2. Na psihološko ispitivanje ne upućuju se osobe koje su neposredno prije testiranja bile na dužnosti, koje su 48 sati prije testiranja bile na noćnoj dužnosti, koje su ozbiljno tjelesno bolesne ili su zbog drugih razloga u stanju neprikladnom za psihološko testiranje. 3. Personalni djelatnik koji upućuje pripadnike na pregled dužan je popis tih osoba dostaviti postrojbenom psihologu, odnosno psihologu nadležnom za tu postrojbu. U slučajevima u kojima postrojbeni psiholog raspolaže podacima relevantnim za periodična ispitivanja dužan ih je u pisanom obliku (sažeto mišljenje pisano za tu svrhu i/ili preslike raspoloživih dokumenata) dostaviti psiholozima nadležnim za preglede. Ravnatelj Uprave za ljudske resurse može naputkom obvezati postrojbene psihologe da psiholozima nadležnim za preglede dostave pojedinačna mišljenja za svakog pripadnika na određenim dužnostima/specijalnostima. Podaci se dostavljaju u zasebnoj omotnici s oznakom stručne tajne i naznakom »otvara psiholog osobno«. Tajnost i čuvanje psihologijskih mjernih instrumenata i rezultata 4. Rezultati psiholoških ispitivanja, prikupljeni podaci, svi psihologijski mjerni instrumenti, ispunjeni i neispunjeni, te sav ostali materijal koji ulazi u testovni komplet (ključevi za odgovore, listovi za odgovore, računalni zapisi i slično), obvezno se čuvaju na mjestu na kojem nisu dostupni nikome osim zaduženome vojnom psihologu. Testovi i ostali testovni materijali ne smiju se pohranjivati u arhive dostupne osobama izvan psihološke struke. 5. Zabranjeno je davati bilo koji dio testovnog materijala na uvid osobama izvan struke i obavljati stručno nesvrhovita testiranja. 6. Personalni djelatnici, zapovjednici i sve ostale osobe koje dolaze u dodir s podacima prikupljenim psihološkim ispitivanjima trebaju strogo čuvati tajnost podataka, privatnost i dostojanstvo ispitivanih osoba. 7. Primijenjene testove psiholog je dužan čuvati najmanje pet godina, a računalne zapise trajno. Uništavanje treba obaviti povjerenstvo koje o tome sastavlja zapisnik. U slučaju premještaja, preustroja, napuštanja dužnosti i sl. psiholog je dužan sve testove, testovni materijal i rezultate predati nadređenom ili drugom vojnom psihologu uz zapisnik. Radni uvjeti 8. Za provedbu psiholoških ispitivanja psihologu su nužna sljedeća sredstva i uvjeti: a) kasa za čuvanje testova i podataka psiholoških ispitivanja. Pristup kasi ima samo psiholog; b) posebna soba (prostor za pojedinačna ispitivanja); c) primjeren prostor za skupno psihološko testiranje; d) primjereno računalo s pisačem; e) potrošni uredski materijal. 9. Nadzor nad zadovoljavanjem uvjeta provodi ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za vojnu psihologiju. Priprema psihologijskih ispitivanja 10. Psiholog je prije početka ispitivanja dužan: – provjeriti vrstu i svrhu psihologijskog ispitivanja i svih uvjeta testiranja; – osigurati dovoljnu količinu provjerenog i ispravnog testovnog materijala; – sudionicima pravodobno osigurati jasnu informaciju o svrsi testiranja, i pravilima koja moraju slijediti; – sročiti/pripremiti opću (uvodnu) uputu koja obvezno sadrži: predstavljanje, pojašnjenje svrhe, načina i trajanja testiranja, jasno objašnjenje prava i odgovornosti pristupnika; pojašnjenje posljedica odustajanja od testiranja i načina priopćavanja rezultata, pojašnjenje okončanja postupka u selekcijskim situacijama i druge relevantne podatke; – utvrditi identitet pristupnika na temelju odgovarajuće isprave; – provjeriti trenutačno stanje pripadnika te odgoditi testiranje za pripadnike s izraženim umorom, zdravstvenim ili drugim tegobama koje bi mogle bitno utjecati na rezultate, a kandidatima pojasniti posljedice odgode ili odustajanja; – uskladiti uputu za testiranje (uvodni dio) s uputama određenim u priručnicima za svaki instrument koji se primjenjuje, a poglavito u uputi dati nekoliko upozorenja koja će podići ili spustiti motivaciju pristupnika na najbolju razinu; – omogućiti pristupnicima odgovarajuću pripremu, upute i zadatke za vježbu. Psihologijska ispitivanja mogu biti skupna i pojedinačna 12. Skupnim psihologijskim ispitivanjima cilj je: – izdvojiti iz skupine one kandidate i pripadnike kojima su potrebna dodatna psihologijska ispitivanja i/ili – na temelju postignutih rezultata klasificirati kandidate i pripadnike u različite skupine ili rangirati pristupnike unutar pojedinih skupina. 13. Pojedinačnim psihologijskim ispitivanjima utvrđuje se psihička sposobnost kandidata i pripadnika, u skladu s Popisom psihičkih zahtjeva koji su u prilogu ovoga Pravilnika. 14. Na temelju članka 41. ovoga Pravilnika, a ovisno o vrsti i svrsi pregleda utvrđuju se relevantne psihičke značajke i postupci kojima se one ispituju.

SKUPNA PSIHOLOGIJSKA ISPITIVANJA 15. Prostorije za skupna psihologijska ispitivanja trebaju biti: a) dostatne veličine za testiranje skupine od 15 – 25 ispitanika; b) za svakog ispitanika je potrebna stolica i klupa za rad, s obveznim razmakom među pristupnicima kako bi se onemogućilo prepisivanje; c) primjerenih fizikalno-klimatskih uvjeta (primjereno tople, rasvijetljene, prozračene); d) zaštićene od vanjske buke i ometanja; 16. Pri utvrđivanju skupina za testiranje, u načelu se razdvajaju u posebne skupine časnici, dočasnici i vojnici. 17. Broj vojnih psihologa potrebnih za provedbu skupnih psihologijskih ispitivanja ovisi o opsegu i vrsti pregleda, a okvirni dnevni kapaciteti su: – za skupinu do 12 (dvanaest) pristupnika dostatan je jedan vojni psiholog koji sam može provesti ispitivanje i obraditi rezultate; – za skupinu od 13 do 25, uz vojnog psihologa u psihologijskom ispitivanju obvezno sudjeluje i psihotehničar ili, ako njega nema, u skupno ispitivanje i obradu rezultata uključuje se još jedan vojni psiholog; – za skupine od 26 i više pristupnika obvezno je sudjelovanje više vojnih psihologa i psihotehničara, ovisno o veličini skupine. 18. Početak skupnih testiranja mora se planirati između 8.00 i 11.00 sati, a raspored skupina se određuje ovisno o raspoloživom prostoru, broju psihologa i ograničenjima u broju pristupnika. 19. Na testiranju treba uspostaviti što bolji odnos s pristupnicima, no sveukupno ponašanje vojnog psihologa i njegovo vođenje cjelokupne situacije mora poštovati vojničke običaje i imati jasan vojnički okvir, tijekom testiranja treba održavati stegu i dolično ponašanje, nadzirati njihov rad, davati potrebna dodatna objašnjenja i slično. 20. U selekcijskim situacijama ili u drugim izvanrednim situacijama kada je potrebno istodobno testirati velik broj pristupnika, skupna psihologijska ispitivanja naputcima odobrava ravnatelj Uprave za ljudske resurse, a na prijedlog čelnika vojne psihološke struke. 21. Tijekom testiranja ispitanici su dužni u potpunosti držati se uputa koje dobiju od voditelja testiranja, te ne mogu napustiti prostor testiranja prije no što to voditelj testiranja dopusti, odnosno preuzme sav testovni materijal te provjeri njegovu ispravnost i urednost. 22. Na temelju podataka prikupljenih na skupnom psihologijskom ispitivanju i propisanih kriterija, psiholog određuje popis djelatnika koje poziva na dodatno skupno ili pojedinačno ispitivanje. Dodatna skupna ili pojedinačna psihologijska ispitivanja psiholog u pravilu obavlja drugi dan. Ako dodatna, kao i odgođena, ispitivanja zakazuje za neki drugi termin, popis osoba koje se pozivaju psiholog dostavlja personalnom djelatniku koji ih poziva na testiranja u zakazano vrijeme. Na dodatna i pojedinačna ispitivanja personalni djelatnik dužan je svakog djelatnika pozvati osobno i na primjeren način, kako bi se izbjegle moguće neugodnosti i krive interpretacije. 23. Nakon skupnog psihologijskog ispitivanja vojni psiholog izrađuje popis svih testiranih djelatnika te posebnom oznakom razdvaja one za koje je psihološka obrada završena, od onih za koje je ona još u tijeku. Ovaj popis psiholog dostavlja personalnom djelatniku zaduženom za organizaciju pregleda. 24. Nalaz psihologijskog ispitivanja na tiskanici PN–1 nositelj testiranja dostavlja nadležnom specijalisti medicine rada, a presliku čuva u stručnoj pismohrani. 25. Nalaze i rezultate psihologijskih ispitivanja kod kojih je opravdana sumnja na prijevaru ili drugu nepravilnost, vojni psiholog može poništiti.

POJEDINAČNA PSIHOLOGIJSKA ISPITIVANJA 26. Provode se kao dodatna psihologijska ispitivanja s pripadnicima koji nisu zadovoljili zahtjeve ili su iz drugih razloga izdvojeni na skupnim psihologijskim ispitivanjima. 27. Obvezna su za sve pripadnike koji su upućeni na izvanredni pregled. Postrojbeni psiholog može predložiti zapovjedniku ili na zahtjev nadležnog zapovjednika pripremiti mišljenje o upućivanju djelatnika na izvanredni pregled, a koje donosi na temelju pojedinačnog ispitivanja provedenog prema posebnim uputama. 28. Obvezujuća su za sve vrste žalbenih postupaka u kojima je žalba prihvaćena, a odnosila se na psihologijska ispitivanja. 29. Obvezujuća su za sve slučajeve kada je nezadovoljavanje psihičkih zahtjeva vezano uz mogući poremećaj i za slučajeve u kojima se pripadnicima na temelju psihologijskih ispitivanja predlaže ili donosi ocjena »nesposoban za DVS«. 30. Uz raščlambu sve dostupne dokumentacije, ranijih rezultata psihologijskih ispitivanja te primjenu standardnih psihologijskih mjernih instrumenata koji se odabiru ovisno o vrsti i svrsi psihologijskih ispitivanja, ciljani psihologijski intervju je obvezujući dio pojedinačnih psihologijskih ispitivanja. 31. Vojni psiholog može u jednom danu obaviti najviše tri pojedinačna psihologijska ispitivanja. Kada je zbog prirode poremećaja za očekivati dulju psihološku obradu, pripadnike je potrebno uputiti u civilnu zdravstvenu ustanovu radi diferencijalne dijagnostike. 32. Psiholog je obvezan pripraviti pisane nalaz za svakog pripadnika za kojeg je provedeno pojedinačno psihologijsko ispitivanje. Nalaz treba dostaviti naručitelju pregleda, a preslike svih dostavljenih nalaza čuvati u stručnoj pismohrani. 33. Pisani psihološki nalazi obvezno sadrže: kome se nalaz dostavlja, temeljne podatke o osobi, tko ju i zašto upućuje, važnije podatke u anamnezi i heteroanamnezi, primijenjene psihološke mjerne instrumente, dojam o pristupniku, rezultate testiranja i na kraju zaključak koji govori o sposobnosti za DVS i/ili o zadovoljavanju psihičkih zahtjeva, a moguće je navesti i preporuke, prijedloge te predviđanja o daljnjem tijeku ustanovljenih odstupanja. Interpretacija, prezentacija i korištenje podataka i rezultata psihologijskog ispitivanja 34. Psiholog uz razumijevanje teorijskog ili konceptualnog temelja testa, tehničke dokumentacije i smjernica za korištenje i interpretaciju rezultata mora uvažavati pokazatelje o odgovarajućim normativnim ili usporednim skupinama kada su dostupne. 35. Rezultate treba interpretirati u svjetlu dostupnih informacija o osobi (uključujući dob, spol, obrazovanje, kulturu i druge čimbenike) te uzevši u obzir tehnička ograničenja testa i kontekst procjenjivanja. 36. Pri interpretaciji rezultata treba uzeti u obzir pouzdanost svake ljestvice, pogrešku mjerenja i druge karakteristike koje su mogle umjetno sniziti ili povisiti rezultate, a izbjegavati poopćavanje rezultata testa na osobine koje taj test ne mjeri. 37. Posebnu pozornost posvetiti rezultatima ranijih psihologijskih ispitivanja, a poglavito podacima koji ukazuju na nesklad između važnih općih pokazatelja (školski uspjeh, specifična znanja, novačenje i sl.) i postignuća na testiranju. 38. U skladu s ovim metodologijskim uputama psiholog dostavlja odgovarajuće nalaze nadležnim ustrojstvenim cjelinama. Ako skupne i/ili pojedinačne rezultate treba prezentirati relevantnim osobama, vojni psiholog mora se pridržavati Zakona o psihološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, broj 47/03) poglavito članak 23. Ponovljena psihologijska ispitivanja 39. Psihologijska ispitivanja u sklopu prethodnih, periodičnih i izvanrednih pregleda obavljaju se dinamikom u skladu s odredbama ovoga Pravilnika uz prihvaćanje relevantnih rezultata, podataka i dokumentacije proistekle iz posljednjeg i/ili ranijih psihologijskih ispitivanja. Rezultati psihologijskih ispitivanja obavljenih unatrag 12 mjeseci se uvažavaju, ali vojni psiholog ima pravo na proširenje sadržaja testiranja u skladu s vrstom i svrhom psihologijskih ispitivanja.

Izvješćivanje 40. Vojni psiholozi nositelji testiranja dužni su mjesečno, tromjesečno i godišnje nadređenim ustrojstvenim jedinicama, završno s ustrojstvenom jedinicom Ministarstva obrane nadležnom za poslove vojne psihologije dostavljati u pisanom obliku redovita izvješća koja uključuju podatke o provedbi psihologijskih ispitivanja (tablica u privitku), zadovoljavanju svih propisanih uvjeta te dostavljanje pojedinačnih rezultata u pisanom (tabličnom) obliku i na magnetnom mediju. 41. U pisana izvješća treba uključiti jasan sažetak, a kada je to potrebno i specifične preporuke. 42. Prezentacija rezultata (mišljenja, ocjene, procjene i izvješća) mora biti u skladu s razinom razumijevanja onih koji traže rezultate psiholoških ispitivanja uz jasno naglašavanje koliki je prinos rezultata psihologijskih ispitivanja u odnosu na ostale podatke. Kada je to moguće, treba donositeljima odluka dati informaciju kako koristiti rezultate prilikom odlučivanja, a poglavito na razumljiv način objasniti rezultate kada oni služe za klasifikaciju. Priopćavanje rezultata 43. Svakom pristupniku na pojedinačnom psihologijskom ispitivanju psiholog je dužan na primjeren način pojasniti rezultate i zaključak ispitivanja. 44. Rezultate skupnih psihologijskih ispitivanja psiholog prikazuje u propisanoj tiskanici i u pravilu ne upoznaje kandidate pojedinačno s njihovim rezultatima. Prigovor na postupanje tijekom psihologijskih ispitivanja 45. U slučajevima kada kandidat ili pripadnik ili treća strana prigovara na postupanje tijekom psihologijskog ispitivanja u smislu kršenja Zakona o psihologijskoj djelatnosti i Kodeksa etike psihologijske djelatnosti, ravnatelj Uprave za ljudske resurse svojom odlukom odredit će tročlano povjerenstvo (predsjednik i dva člana) koje u roku od 15 dana obavlja stručni nadzor rada vojnog psihologa koji je proveo psihologijska ispitivanja. 46. Članovi povjerenstva određuju se iz sastava Ministarstva obrane uz uvjet da imaju najmanje 5 godina staža u psihologijskoj djelatnosti i posjeduju opću dopusnicu Hrvatske psihološke komore. 47. O provedenom nadzoru povjerenstvo izrađuje zapisnik i donosi konačnu odluku o utemeljenosti prigovora. Prigovori se u pravilu, prihvaćaju samo u slučajevima kršenja Zakona o psihološkoj djelatnosti i Kodeksa etike, kao i slučajevima kršenja odredbi ovoga Pravilnika, te usvojenih standarda i metodologije (kriterija) psiholoških ispitivanja. 48. Ukoliko je žalba utemeljena, kandidat ili pripadnik ponavlja postupak psiholoških ispitivanja. Nositelja ponovljenog psihološkog ispitivanja predlaže povjerenstvo. Dodatne metodologijske upute 49. Za provedbu pojedinačnih psihologijskih ispitivanja u postrojbama kao i u drugim slučajevima kad ove metodologijske upute nisu dostatne i zahtijevaju daljnju razradu, ravnatelj Uprave za ljudske resurse odobrava dodatne upute i naputke.

PRILOG BR. 2. 1. TEMELJNI PSIHIČKI ZAHTJEVI ZA DJELATNU VOJNU SLUŽBU

1.1. TEMELJNI PSIHIČKI ZAHTJEVI ZA VOJNIKE

1.1.1. Kognitivne sposobnosti

Opće kognitivne sposobnosti na razini donjeg prosjeka i više. Pozornost na razini prosjeka.

1.1.2. Konativne osobine

Odsutnost psihopatoloških poremećaja te značajne neurotičnosti, anksioznosti, emocionalne, socijalne i opće nezrelosti.

1.1.3. Psihomotorika

Brzina reagiranja, okulomotorna koordinacija te razgovijetnost govora na razini prosjeka, ispitivanje po indikaciji.

1.2. TEMELJNI PSIHIČKI ZAHTJEVI ZA DOČASNIKE 1.2.1. Kognitivne sposobnosti

Opće kognitivne sposobnosti na razini prosjeka i više. Prostorni, perceptivni, numerički, verbalni faktor na razini prosjeka i više. Pozornost na razini prosjeka i više.

1.2.2. Konativne osobine

Bez poremećaja osobnosti, pri čemu mjere anksioznosti, neuroticizma, emocionalne, socijalne i opće zrelosti, zavisnosti, sugestibilnosti, rigidnosti ne smiju prelaziti prosječne vrijednosti.

1.2.3. Psihomotorika

Brzina reagiranja, okulomotorna koordinacija i razgovijetnost govora na razini prosjeka, ispitivanje po indikaciji.

1.2.4. Poželjne sklonosti, navike i vještine

Samopotkrepljujuća vojnička motivacija, vještine u radu s ljudima.

1.3. TEMELJNI PSIHIČKI ZAHTJEVI ZA ČASNIKE 1.3.1. Kognitivne sposobnosti

Opće kognitivne sposobnosti na razini višeg prosjeka.

1.3.2. Konativne osobine

Uredan psihološki profil – struktura osobnosti koja značajnije ne odstupa od prosjeka populacije, bez izraženog neuroticizma, anksioznosti, sugestibilnosti, submisivnosti, emocionalne i socijalne nezrelosti.

1.3.3. Psihomotorika

Brzina reagiranja, okulomotorna koordinacija te razgovijetnost govora na razini prosjeka, ispitivanje po indikaciji.

1.3.4. Poželjne sklonosti, navike i vještine

Samopotkrepljujuća vojnička motivacija, komunikativnost, asertivnost, samostalnost.

2. PSIHIČKI ZAHTJEVI ZA OSTALE SKUPINE PRIPADNIKA OS RH

2.1. VOJNI KADETI

Zahtjevi kao za časnike. Ako se kadeti biraju za neku određenu dužnost primjenjuju se i dodatni zahtjevi za časnike.

2.2. VOJNI STIPENDISTI

Zahtjevi kao za časnike ili državne službenike, ovisno o svrsi stipendiranja. Ako se stipendisti odabiru za neku određenu dužnost primjenjuju se i dodatni zahtjevi za časnike.

2.3. DRŽAVNI SLUŽBENICI NA RASPOREDU U ORUŽANIM SNAGAMA 2.3.1.1. Kognitivne sposobnosti

Opće kognitivne sposobnosti na razini prosjeka i više.

2.3.1.2. Konativne osobine

Odsutnost težih oblika psihopatoloških simptoma i poremećaja.

2.4. DRŽAVNI NAMJEŠTENICI NA RASPOREDU U ORUŽANIM SNAGAMA 2.4.1.1. Kognitivne sposobnosti

Opće kognitivne sposobnosti u okvirima normalnog populacijskog varijabiliteta.

2.3.1.2. Konativne osobine

Odsutnost težih oblika psihopatoloških poremećaja. ______ OBJAŠNJENJE POJMOVA: prosjek (+/- 0,66 SD); donji prosjek (- 1 do – 0,66 SD); viši prosjek (0,00 do +0,66SD); gornji prosjek (+0,66 do +1 SD); navedeni rasponi odnose se na podatke u priručnicima za podatke o populaciji.

PRILOG BR. 3.

 

PRILOG BR. 4.

USTANOVA/POSTROJBA:

IZVJEŠĆE O REZULTATIMA PSIHOLOGIJSKIH ISPITIVANJA ZA RAZDOBLJE OD ______ DO ________  

    ________________________                                             _______________________                (mjesto i datum)                                                                  (potpis i faksimil psihologa)  

UPUTE ZA POPUNJAVANJE

USTANOVA/POSTROJBA: Upisati naziv ustrojbene cjeline. ZA RAZDOBLJE OD ______ DO ________: Upisati početni i završni dan razdoblja obuhvaćenog podacima u tablici. ZAVRŠENA ISPITIVANJA Unose se podaci za sve kandidate ili pripadnike za koje su psihologijska ispitivanja završena i donesena je konačan ocjena psihičke sposobnosti. VRSTA PREGLEDA: Upisati jednu od tri vrste pregleda (prethodni/početni, periodični, izvanredni).. SKUPINA ZAHTJEVA: Upisati brojčanu oznaku kriterija iz Popisa psihičkih zahtjeva, prema kojoj su kandidati ili pripadnici ocjenjivani. NAPUTAK: upisati broj naputka kojim su utvrđeni psihologijski mjerni instrumenti i kriteriji za provedbu ovoga ispitivanja. Zaključci skupnog psihologijskog ispitivanja Upisati broj kandidata ili pripadnika uz odgovarajući broj prema zaključcima skupnog psihologijskog ispitivanja u tiskanicama PN-1 (1 – zadovoljava, 2 – ne zadovoljava; 3 – potrebno dodatno skupno ispitivanje; 4 – potrebno pojedinačno ispitivanje). Zaključci dodatnog psihologijskog ispitivanja Upisati broj kandidata ili pripadnika uz odgovarajući broj prema zaključcima dodatnog psihologijskog ispitivanja u tiskanicama PN-1 (1 – zadovoljava, 2 – ne zadovoljava; 3 – potrebno pojedinačno ispitivanje). Zaključci pojedinačnog psihologijskog ispitivanja Upisati broj kandidata ili pripadnika uz odgovarajući broj prema zaključcima pojedinačnog psihologijskog ispitivanja u tiskanicama PN-1 (1 – zadovoljava, 2 – ne zadovoljava). Ocjene psihičke sposobnosti Upisati broj kandidata ili pripadnika uz odgovarajući broj prema konačnoj ocjeni psihičke sposobnosti i to uz slovo »Z’« za ocjenu »zadovoljava« i slova »NZ« za ocjenu »ne zadovoljava«. ZAPOČETA (NEZAVRŠENA) ISPITIVANJA Unose se podaci za sve kandidate ili pripadnike za koje su psihologijska ispitivanja u izvještajnom razdoblju započeta, ali u tom razdoblju nije donesena konačna ocjena psihičke sposobnosti. Podaci se unose na jednak način kao i za skupine za koje je konačna ocjena donesena. U onom razdoblju u kojem se donese konačna ocjena za te kandidate, podatke pribrojiti i prikazati zajedno s ostalim završenim ispitivanjima.

PRILOG BR. 5.

UPUTE ZA PROVJERU I OCIJENJIVANJE TJELESNE SPOSOBNOSTI U MINISTARSTVU OBRANE I OS RH 1. ANTROPOMETRIJSKA MJERENJA

Mjerenje antropometrijskih karakteristika provodi se u cilju utvrđivanja poželjne tjelesne građe, a provode se u suradnji s djelatnicima sanitetske struke matične ustrojbene cjeline. Mjerenje visine tijela provodi se jednom godišnje. Prilikom antropometrijskih mjerenja kandidati, dragovoljni ročnici i DVO (u daljnjem tekstu ispitanici) su samo u sportskim gaćicama, a žene i u majici. Antropometrijska mjerenja se mogu provesti i dan prije testiranja funkcionalno motoričkih sposobnosti. Sadržaj antropometrijskih mjerenja: – mjerenje visine tijela – mjerenje mase tijela – mjerenje opsega trbuha – mjerenje opsega kukova

1.1. OPIS POSTUPAKA ZA MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH KARAKTERISTIKA

– VISINA TIJELA

 

– MASA TIJELA

– OPSEG TRBUHA  

– OPSEG KUKOVA  

 

1.2. IZRAČUN I INTERPRETACIJA REZULTATA ANTROPOMETRIJSKIH MJERENJA

Na temelju rezultata mjerenja visine i mase tijela izračunava se Indeks tjelesne mase (ITM) prema sljedećoj formuli: ITM = masa tijela (kg) / visina tijela2 (m) Ako je dobivena vrijednost ITM manja ili jednaka 30 ispitanik ima poželjnu odnosno prihvatljivu tjelesnu građu, a u osobni karton provjera TS-1 upisuje se status PTG. Ukoliko je dobivena vrijednost ITM veća od 30, ispitaniku se mjere opseg trbuha i opseg kukova. Na temelju rezultata mjerenja opsega izračunava se Indeks za procjenu tipa pretilosti (IPTP) prema sljedećoj formuli: I PTP = opseg trbuha/opseg kukova Ako je dobivena vrijednost ITPT manja ili jednaka 0,9 za muškarce odnosno 0,8 za žene ispitanik ima poželjnu odnosno prihvatljivu tjelesnu građu, a u osobni karton provjera upisuje se status PTG. Ukoliko je dobivena vrijednost IPTP veća od 0,9 za muškarce odnosno 0,9 za žene ispitanik ima nepoželjnu odnosno neprihvatljivu tjelesnu građu, a u osobni karton provjera upisuje se status NTG.

 

1.3. NOMOGRAM ZA IZRAČUNAVANJE INDEKSA TJELESNE MASE

 

2. TESTIRANJE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

2.1. SKLEKOVI

Test koji se provodi u cilju procjene mišićne izdržljivosti grudi i ramenog pojasa. Izvodi na sportskom terenu predviđenom za testiranje sklekova, ispitanici su u sportskoj opremi. Početni položaj: »Upor prednji ležeći« Ruke su opružene u laktu, dlanovi postavljeni na podlogu tako da su prsti usmjereni prema naprijed. Minimalna udaljenost između dlanova je širina ramena, a maksimalna sve do stava kod kojeg je okomita projekcija lakta u donjem položaju na istoj udaljenosti ili dalje u odnosu na trup kao i zglob šake. Tijelo je potpuno opruženo, noge, trup i glava čine relativno ravnu liniju. Stopala mogu biti skupljena ili razmaknuta maksimalno 30 cm. Na zapovijed »Pripremi se« zauzima se početni položaj za izvedbu sklekove. Na zapovijed »Kreni« započinje se s izvođenjem sklekova na način da se tijelo iz gornjeg početnog položaja ravnomjerno spušta prema dolje u položaj skleka medijalnom abdukcijom u ramenom zglobu i fleksijom u lakatnom zglobu kod širokog stava odnosno antefleksijom kod užeg stava. Položaj skleka je položaj kod kojeg se nadlaktica nalazi u paralelnom položaju s podlogom (ili niže). Potom se tijelo ravnomjerno podiže prema gore u gornji (početni položaj) medijalnom adukcijom u ramenom zglobu i ekstenzijom u zlobu lakta kod širokog stava odnosno retrofleksijom kod užeg stava. Broje se samo pravilno izvedeni sklekovi, a ukoliko se nakon nekog vremena pojavi umor, ispitanik se može odmarati, ali samo u gornjem odnosno u početnom položaju, te potom nastaviti s radom. Nije dozvoljeno: – savijanje u struku prema dolje ili gore – podizati dlanove ili stopala od podloge Test se izvodi u trajanju od 2 minute, mjeritelj vremena naglašava vrijeme nakon isteka svakih 30 sekundi, a zadnjih 10 sekundi odbrojava. Osoba koja broji pravilno izvedene sklekove ukazuje na nepravilno izvođenje ponavljanjem broja zadnjeg pravilno izvedenog skleka, npr: 2, 3, 4, 4, 4 te isticanjem vrste pogreške (spustiti se niže, opružiti ruke i sl.). Ukoliko ispitanik prvih deset ponavljanja izvede nepravilno i nakon opomena, rad se prekida te isti ima mogućnost ponavljanja na kraju testiranja ove discipline. Nakon isteka vremena glasno se izgovara rezultat te se upisuje u propisani obrazac.

2.2. PODIZANJE TRUPA

Test koji se provodi u cilju procjene mišićne izdržljivosti trupa. Izvodi na sportskom terenu predviđenom za testiranje pregiba, ispitanici su u sportskoj opremi. Početni položaj: Ispitanik leži na leđima, noge su savijene u koljenom zglobu pod kutom od 90 stupnjeva, stopala su fiksirana za podlogu potiskom rukama na gležnjeve od strane partnera. Jedino pete moraju cijelo vrijeme u dodiru s podlogom. Stopala mogu biti razmaknuta do 30 cm, a noge cijelo vrijeme izvedbe testa moraju biti paralelene. Ruke su postavljene iza glave tako da su dlanovi položeni na stražnju stranu glave, a prsti ruku ukršteni iza glave. Gornji položaj: Noge su u istom položaju kao i kod početnog položaja, a gornji dio tijela (trup) je okomit na podlogu, trup i glava čine relativno ravnu liniju. Na zapovijed »Početni položaj« ispitanik zauzima isti te na zapovijed »Kreni« podiže trup u »gornji položaj«, koji je ujedno i položaj odmora, nakon čega tijelo spušta prema podlozi dok gornjim dijelom leđa podlogu ne dotakne. Broje se samo pravilno izvedeni pregibi, s tim da se ispitanik može odmarati u gornjem položaju te potom nastaviti s radom. Nije dozvoljeno: – zadržavanje u donjem položaju – odbijanje leđima od podloge – zamahivanje laktovima – savijanje u leđima – podizanje kukova – izvoditi zasuke trupom Test se izvodi u trajanju od 2 minute, mjeritelj vremena naglašava vrijeme nakon isteka svakih 30 sekundi, a zadnjih 10 sekundi odbrojava. Osoba koja broji pravilno izvedene pregibe ukazuje na nepravilno izvođenje ponavljanjem broja zadnjeg pravilno izvedenog pregiba, npr: 2, 3, 4, 4, 4 te isticanjem vrste pogreške. Ukoliko ispitanik prvih deset ponavljanja izvede nepravilno i nakon opomena, rad se prekida te isti ima mogućnost ponavljanja na kraju testiranja ove discipline. Nakon isteka vremena glasno se izgovara rezultat te se upisuje u propisani obrazac.

3. TESTIRANJE FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI 3.1. TRČANJE 3200 m.

Trčanje 3200 metara je test koji je provodi u cilju procjene kardiorespiratorne sposobnosti. Izvodi se na stazi uređenoj za trčanje, u sportskoj opremi. Na zapovijed »Pripremi se«, ispitanici zauzimaju mjesta iza startne linije. Na zapovijed »Kreni«, mjeritelj uključuje štopericu i započinje mjerenje vremena, a ispitanici počinju trčati. Trčanje je dozvoljeno u skupini s tim da se pažljivo vodi evidencija pretrčanih krugova za svakog ispitanika. Mjeritelj vremena i njegovi pomoćnici evidentiraju pretrčane krugove te signaliziraju ulazak u zadnji krug. Prilikom ulaska u ciljnu ravninu mjeritelj vremena glasno očitava postignuto vrijeme, a pomoćnik isto upisuje u pripremljeni obrazac. Testiranje traje sve dok svi ispitanici ne završe s trčanjem. Vrijeme odmora između pojedinih disciplina je do 10 minuta.

4. IZRAČUN I INTERPRETACIJA REZULTATA TESTIRANJA FUNKCIONALNO-MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

Rezultati u testovima za procjenu funkcionalno-motoričkih sposobnosti boduju se na način da se svakom broju ukupno izvedenih ponavljanja odnosno vremenu ostvarenom na trčanju pridružuje broj bodova sukladno dobi i spolu ispitanika prema tablicama u prilogu. Maksimalan broj bodova koje je moguće ostvariti na testiranju u jednoj disciplini je 100. Sukladno zahtjevima tjelesnih sposobnosti osobe koje podliježu provjerama tjelesne sposobnosti svrstavaju se u sljedeće kategorije:

4.1. KRITERIJI ZA UTVRĐIVANJE STATUSA NA TESTIRANJU FUNKCIONALNO-MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

Testirana osoba ispunila je propisani standard testiranja funkcionalno-motoričkih sposobnosti i dobiva status P (prošao) ukoliko je na istom ostvarila minimalni broj bodova sukladno sljedećoj tablici:

Ukoliko testirana osoba u testovima za procjenu funkcionalno-motoričkih sposobnosti nije ostvarila propisani minimalni broj bodova, ukupno ili u disciplini, dobiva status N (nije prošao). Za kategoriju »F« navedeni je kriterij okvirni. Ravnatelj Uprave za ljudske resurse može svojim naputkom propisati primjenu drugog kriterija.

5. DONOŠENJE OCJENE O TJELESNOJ SPOSOBNOSTI

Tjelesna sposobnost kandidata, djelatnih vojnih osoba, dragovoljnih ročnika i ugovornih pričuvnika utvrđena provjerom ocjenjuje se na sljedeći način: ZADOVOLJAVA

NE ZADOVOLJAVA

NEOCIJENJEN

TABLICE ZA BODOVANJE REZULTATA TESTIRANJA FUNKCIONALNO-MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI  

 

 

 

 

EVIDENCIJA REZULTATA PROVJERA TJELESNE SPOSOBNOSTI OSOBNI KARTON PROVJERA TJELESNE SPOSOBNOSTI (za jednu godinu)

Osobni karton provjera tjelesne sposobnosti je dokument koji služi za evidentiranje rezultata testiranja i praćenje stanja tjelesne sposobnosti dragovoljnih ročnika, ugovornih pričuvnika i djelatnih vojnih osoba MORH-a i OS RH tijekom kalendarske godine. Na temelju ovog dokumenta rezultati provjera i ocjena tjelesne sposobnosti unose se u IS-PU, a na kraju godine ulaže se u pomoćni osobnik. NAČIN UNOSA PODATAKA: Točka 1. (ČIN; IME I PREZIME/ kategorija) – upisati velikim tiskanim slovima i zaokružiti slovo kategorije kojoj sudionik testiranja pripada. Točka 2. (USTROJSTVENA CJELINA) – upisati naziv ustrojstvene cjeline, a za dragovoljne ročnike upisati i naraštaj vojnika. Točka 3. (GODINA ROĐENJA-DOB-SPOL) – upisati godinu rođenja sudionika provjere te dob oduzimanjem godine rođenja od godine u kojoj se testiranje provodi i zaokružiti odgovarajuću oznaku spola. Kolona II. (DATUM) – upisati datum provedbe testiranja. Kolona III. (VRSTA PROVJERE) – upisati koja se vrsta testiranja provodi. Kolona IV. (ATM/ATV) – u gornju rubriku upisati izmjerenu masu tijela u kilogramima, a u donju rubriku upisati izmjerenu visinu tijela u metrima/centimetrima. Kolona V. (ITM) – upisati izračunatu vrijednost indeksa tjelesne mase Kolona VI. (AOT/AOK) – u gornju rubriku upisati izmjereni opseg trbuha u centimetrima, a u donju rubriku upisati izmjereni opseg kukova u centimetrima. Kolona VII. (IPTP) – upisati izračunatu vrijednost indeksa za procjenu tipa pretilosti. Kolona VIII. – upisati PTG ukoliko je vrijednost ITM manja ili jednaka 30 ili ako je vrijednost IPTP manja ili jednaka od 0,9 za muške i 0,8 za žene odnosno upisati NTG ukoliko je vrijednost IPTP veća od 0,9 za muške i 0,8 za žene. Kolona IX. – upisati rezultate i bodove postignute testiranju sklekova (MSKL). Kolona X. – upisati rezultate i bodove postignute testiranju podizanja trupa (MPTR). Kolona XI. – upisati rezultate i bodove postignute na testiranju trčanja 3200 metara (F2M). Kolona XII. (BODOVI UKUPNO) – upisati zbroj bodova u svim disciplinama. Kolona XIII. (STATUS) – upisati P ako je sudionik na testovima za procjenu funkcionalno-motoričkih sposobnosti ispunio propisane kriterije, odnosno upisati N ako nijje ispunio propisane kriterije. Kolona XIV. (OCJENA TJELESNE SPOSOBNOSTI) – upisati ocjenu ZADOVOLJAVA ako sudionik provjere na testovima za procjenu funkcionalno motoričkih sposobnosti ima status P i ako mu je antropometrijskim mjerenjima utvrđena poželjna odnosno prihvatljiva tjelesna građa (PTG), upisati ocjenu NE ZADOVOLJAVA ako na testovima za procjenu funkcionalno motoričkih sposobnosti ima status N ili ako mu je antropometrijskim mjerenjima utvrđena nepoželjna odnosno neprihvatljiva tjelesna građa (NTG), upisati NEOCIJENJEN ukoliko nije pristupio testiranju. Kolonu XV. (PROVJERU IZVRŠIO/ potpis) – upisati ime i prezime osobe koja je provela provjeru, a potpisom odovara za točnost i istinitost podataka. Točka 4. (OVJERAVA) – upisati čin, ime i prezime zapovjednika odnosno čelnika ustrojstvene cjeline, najniža razina zapovjednik samostalnog voda, svojim potpisom potvrđuje da je upoznat sa stanjem tjelesne sposobnosti sudionika testiranja.

SKUPNI KARTON POJEDINAČNIH PROVJERA (za jednu provjeru)

Ovaj karton služi za izvješćivanje o pojedinačnim ocjenama tjelesne sposobnosti određene ustrojstvene cjeline ili određene skupine na zahtjev nadređenog zapovjednika ili čelnika ustrojstvene cjeline. NAČIN UNOSA PODATAKA: Točka 1. (USTROJSTVENA CJELINA) – upisati naziv ustrojstvene cjeline (velikim štampanim slovima). Točka 2. (VRSTA PROVJERE) – upisati o kojoj se vrsti provjere izvješćuje. Kolona II. (DATUM PROVJERE) – upisati datum testiranja za svakog sudionika provjere. Kolona III. (IME I PREZIME) – upisati ime i prezime velikim tiskanim slovima. Kolona IV. (DOB/KAT.) – upisati broj godina i kategoriju kojoj sudionik provjere pripada. Kolona. V. (ITM) – upisati vrijednost indeksa tjelesne mase za određenog sudionika provjere. Kolona VI. (IPTP) – upisati vrijednost indeksa za procjenu tipa pretilosti (samo u slučaju ako je ITM>30) za određenog sudionika provjere. Kolona VII. (STATUS PTG/NTG) – upisati PTG ukoliko je vrijednost ITM manja ili jednaka 30 ili ako je vrijednost IPTP manja ili jednaka od 0,9 za muške i 0,8 za žene odnosno upisati NTG ukoliko je vrijednost IPTP veća od 0,9 za muške i 0,8 za žene. Kolona VIII. (UKUPNO BODOVI) – upisati ukupan broj bodova ostvarenih u testovima za procjenu funkcionalno-motoričkih sposobnosti. Kolona IX. (STATUS) – upisati P ako je sudionik na testovima za procjenu funkcionalno-motoričkih sposobnosti ispunio propisane kriterije, odnosno upisati N ako nije ispunio propisane kriterije. Kolona X. (OCJENA TJELESNE SPOSOBNOSTI) – upisati ocjenu ZADOVOLJAVA ako sudionik provjera na testovima za procjenu funkcionalno motoričkih sposobnosti ima status P i ako mu je antropometrijskim mjerenjima utvrđena poželjna odnosno prihvatljiva tjelesna građa (PTG), upisati ocjenu NE ZADOVOLJAVA ako na testovima za procjenu funkcionalno motoričkih sposobnosti ima status N ili ako mu je antropometrijskim mjerenjima utvrđena nepoželjna odnosno neprihvatljiva tjelesna građa (NTG), upisati NEOCIJENJEN ukoliko nije pristupio provjeri. Kolona XI. (NAPOMENA) – upisati naziv ustrojstvene cjeline ukoliko je riječ o skupini koja u svom sastavu ima pripadnike različitih ustrojstvenih cjelina. Točka 3. (OVJERAVA) – upisati čin, ime i prezime zapovjednika odnosno čelnika ustrojstvene cjeline koji dostavlja tražene podatke.

PREGLEDNI KARTON PROVJERA TJELESNE SPOSOBNOSTI PO NIŽIM USTROJSTVENIM CJELINAMA (za jednu provjeru)

Obrazac TS-3 je dokument koji se vodi u ustrojstvenim cjelinama razine voda i više, a na temelju kojeg se vrši prosudba stupnja tjelesne spremnosti te prati ukupno stanje i trendovi za neposredno niže ustrojstvene cjeline. NAČIN UNOSA PODATAKA: Točka 1. (USTROJBENA CJELINA) – upisati naziv ustrojstvene cjeline. Točka 2. (DATUM PROVJERE) – upisati datum provjere. Točka 3. (VRSTA PROVJERE) – upisati vrstu provjere. Kolona II. (USTROJSTVENA CJELINA) – upisati nazive neposredno nižih ustrojstvenih cjelina. Kolona III. (BROJNO STANJE) – upisati brojčanom oznakom ukupno brojno stanje ustrojstvene cjeline po popisu. Kolona IV. (ZADOVOLJAVA) – upisati brojčanom oznakom koliko je sudionika zadovoljilo na provjeri. Kolona V. (NE ZADOVOLJAVA) – upisati brojčanom oznakom koliko sudionika nije zadovoljilo na provjeri. Kolona VI. (NEOCIJENJEN) – upisati brojčanom oznakom koliko je sudionika neocijenjeno na provjeri Kolona VII. (POSTOTAK PROLAZNOSTI) – upisati u postotku sudionike koji su zadovoljili na provjeri. Računa se po formuli:

Ukupno – upisati zbroj po kolonama. Točka 4. (OVJERAVA) – upisati čin, ime i prezime i potpis zapovjednika.  

TS-1

OSOBNI KARTON PROVJERA TJELESNE SPOSOBNOSTI

(godina _________)  

 

TS-2

SKUPNI KARTON POJEDINAČNIH PROVJERA (za jednu provjeru)

 

 

 

TS-3

PREGLEDNI KARTON PROVJERA TJELESNE SPOSOBNOSTI PO NIŽIM USTROJSTVENIM CJELINAMA (za jednu provjeru)