Baza je ažurirana 21.05.2024. 

zaključno sa NN 60/24

NN 110/2023 (25.9.2023.), Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te o ribolovu tramatom

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

1580

Na temelju članka 12. stavka 1. točaka 1. i 2. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, broj 62/17., 130/17., 14/19. i 30/23.) ministrica poljoprivrede donosi

PRAVILNIK

O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU MREŽAMA STAJAĆICAMA, KLOPKASTIM, UDIČARSKIM I PROBODNIM RIBOLOVNIM ALATIMA TE O RIBOLOVU TRAMATOM

Opće odredbe

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se:

– način obavljanja gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te ribolov tramatom (u daljnjem tekstu: ribolovni alati);

– konstrukcijsko-tehničke osobine i namjena pojedinih ribolovnih alata i ribolovne opreme te prostorno-vremenska ograničenja ribolova u određenim dijelovima ribolovnog mora;

– uvjeti obavljanja ribolova ribolovnim alatima u pojedinim dijelovima ribolovnog mora.

Članak 2.

(1) Izrazi koji se koriste u Zakonu o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 62/17., 130/17., 14/19. i 30/23.) koriste se i u ovom Pravilniku.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Pojmovnik

Članak 3.

Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:

– »umjetna rasvjeta« – je rasvjeta uključena na plovilu maksimalne snage 2000 W u slučaju žarulja sa žarnom niti odnosno 500 W u slučaju LED rasvjetnih tijela, ili u slučaju plinskih ferala do 2000 cd svjetlosne jakosti, koja je dozvoljena za korištenje prilikom ribolova ostima i lova glavonožaca povrazom s kukom,

– »pobuk« – vesla ili drugi predmeti kojima se udara po površini mora s ciljem plašenja ribe,

– »krupni rakovi« – jastog (Palinurus elephas), hlap (Homarus gammarus), kuka (Scyllarides latus) i rakovica (Maja squinado).

RIBOLOV MREŽAMA STAJAĆICAMA

Način upotrebe

Članak 4.

(1) Pod ribolovom mrežama stajaćicama podrazumijeva se ribolov topljenjem mreža na doček i topljenjem mreža na zapas. Mreže stajaćice moraju biti učvršćene na oba kraja. Topljenje na zapas podrazumijeva način ribolova mrežama stajaćicama gdje se mrežom postavljenom u more zapasuje određeni akvatorij. U ribolovu na zapas dozvoljeno je dodatno pregraditi mrežom zapasanu ribu radi sužavanja plove ribe na manji prostor.

(2) Mreže stajaćice mogu biti samo pridnene.

(3) U ribolovu na zapas dopušteno je koristiti najviše 500 m ukupne duljine mreža stajaćica što podrazumijeva da ukupna količina mreža stajaćica u moru i na plovilu ne smije prelaziti 500 m po plovilu kojim se obavlja ribolov na zapas.

(4) Plovilo kojim se obavlja ribolov na zapas mora se nalaziti neposredno uz postavljene mreže u moru.

Članak 5.

(1) U ribolovu mrežama stajaćicama zabranjeno je povlačenje konopa, lanaca ili sličnih sredstava u cilju plašenja ribe, ješkanje mreža, upotreba pobuka, umjetne rasvjete te postavljanje ili podizanje mreža ronjenjem, osim u slučajevima otpuštanja zakačenog ribolovnog alata ili podizanja izgubljenog alata o čemu je potrebno prethodno obavijestiti ribarsku inspekciju putem elektroničke pošte na adresu: [email protected].

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dopušteno je plašenje ribe uz uporabu pobuka:

– u ribolovu jednostrukim mrežama stajaćicama veličine oka mrežnog tega do 40 mm

– u ribolovu mrežama stajaćicama na zapas.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dozvoljena je uporaba umjetne rasvjete i ostiju pri završnom izlovu kod ribolova na zapas.

Konstrukcijsko-tehničke osobine mreža stajaćica

Članak 6.

(1) Prema konstrukciji mreže stajaćice dijele se na:

– jednostruke mreže stajaćice koje su izrađene iz jednostrukog mrežnog tega i

– trostruke mreže stajaćice koje su izrađene iz trostrukog mrežnog tega koji se sastoji od središnjeg mrežnog tega (mahe) i po jednog vanjskog tega (popona) sa svake strane mahe, a mogu biti jednopodne ili dvopodne.

(2) Trostruke jednopodne mreže stajaćice su u cijelosti izrađene od trostrukog mrežnog tega, a trostruke dvopodne (kombinirane) mreže stajaćice su izrađene na način da je gornji dio mreže načinjen od jednostrukog mrežnog tega, a donji dio od trostrukog mrežnog tega.

Članak 7.

(1) Veličina oka jednostrukih mreža stajaćica ne smije biti manja od 16 mm.

(2) U ribolovnim zonama C, D, F i G nije dozvoljeno korištenje jednostrukih mreža stajaćica veličine oka mrežnog tega do 64 mm visine manje od 4 m.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u razdoblju od 1. listopada do 30. travnja u ribolovnim zonama C, D, F i G dozvoljeno je korištenje jednostrukih mreža stajaćica namijenjenih za ulov gira (Spicara spp.) veličine oka od 30 mm do 40 mm te visine manje od 4 m.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u razdoblju od 1. rujna do 1. ožujka u ribolovnoj zoni F dozvoljeno je korištenje jednostrukih mreža stajaćica namijenjenih za ulov trlja (Mullus spp.) veličine oka od 44 mm do 64 mm te visine manje od 4 m.

(5) Veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe trostrukih mreža stajaćica ne smije biti manja od 80 mm, a vanjskog mrežnog tega popona ne smije biti manja od 300 mm.

(6) Najveća dopuštena visina vanjskog mrežnog tega (popona) kod trostrukih mreža stajaćica ne smije biti veća od 4 m.

(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe trostrukih mreža stajaćica namijenjenih za ulov sipa (Sepia officinalis) (u daljnjem tekstu: mreže sipare) ne smije biti manja od 64mm.

(8) Iznimno od stavka 6. ovoga članka kod trostrukih jednopodnih mreža stajaćica namijenjenih ulovu lista (Solea solea) (u daljnjem tekstu: mreže listarice) visina popona ne smije biti veća od 3 oka.

Prostorno vremenska ograničenja upotrebe mreža stajaćica

Članak 8.

(1) Zabranjeno je korištenje svih trostrukih mreža stajaćica u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske u razdoblju od 15. svibnja do 10. rujna.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dozvoljeno je:

– u razdoblju od 15. svibnja do 10. rujna koristiti mrežu listaricu u ribolovnim zonama B, H, I, J i K te u ribolovnoj podzoni A1.

– u razdoblju od 15. svibnja do 10. rujna koristiti mrežu listaricu u ribolovnim podzonama E2, A2, A3 i A4 na udaljenosti većoj od 1 NM od obale kopna ili otoka

– u razdoblju od 15. svibnja do 10. rujna koristiti sve trostruke mreže stajaćice u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske čija je minimalna veličina oka središnjeg mrežnog tega 240 mm

– u razdoblju od 15. svibnja do 10. rujna, isključivo u ribolovu na zapas, koristiti u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske trostruke dvopodne mreže stajaćice čija je minimalna veličina oka središnjeg mrežnog tega 80 mm i popona 300 mm, ukupne visine najmanje 4 m, od čega popon ne smije prelaziti polovinu visine mreže

– u razdoblju od 1. veljače do 15. lipnja, isključivo na doček, koristiti mrežu siparu ukupne duljine do 1500 m, samo u ribolovnim zonama A i E.

(3) U dijelovima ribolovne zone C unutar pojasa od 2 NM od otoka Jabuka i Brusnik, zabranjeno je koristiti jednostruke mreže stajaćice visine manje od 4 metra i trostruke mreže stajaćice.

(4) U dijelovima ribolovne zone C unutar pojasa od 2 NM od otoka Palagruže i Galijule zabranjeno je koristiti mreže stajaćice.

Članak 9.

(1) Ukupna dozvoljena duljina jedne ili više vrsta mreža stajaćica koje se koriste u pojedinim ribolovnim zonama i/ili podzonama ribolovnog mora Republike Hrvatske iznosi:

 

RIBOLOVNE ZONE/PODZONE

Ukupna dozvoljena duljina mreža stajaćica ako je jedan ribar na plovilu

Ukupna dozvoljena duljina mreža stajaćica ako su dva ribara na plovilu

Ukupna dozvoljena duljina mreža stajaćica ako su tri ili više ribara na plovilu

H, I, J, K, B

4000 m

5000 m

6000 m

A (na udaljenosti većoj od 1 NM od obale kopna ili otoka)

4000 m

5000 m

6000 m

A (na udaljenosti do 1 NM od obale kopna ili otoka)

3500 m

3500 m

3500 m

E4

3000 m

3000 m

3000 m

E1, E2, E3, E5, E7

4000 m

5000 m

6000 m

E6 (na udaljenosti većoj od 1 NM od obale kopna ili otoka)

4000 m

5000 m

6000 m

E6 (na udaljenosti do 1 NM od obale kopna ili otoka)

3000 m

4000 m

5000 m

C, D, F, G

3000 m

4000 m

5000 m

 

 

(2) Ukupna duljina jedne ili više vrsta trostrukih dvopodnih mreža stajaćica, bez obzira na ribolovne zone u kojima se koriste, ne smije prelaziti 2500 m po jednom plovilu.

Uvjeti obavljanja ribolova mrežama stajaćicama

Članak 10.

(1) Pravo na korištenje lovišta za ribolov mrežama stajaćicama na doček stječe se topljenjem tih mreža na tom lovištu.

(2) Zabranjeno je ostavljati u moru na lovištu plutajuće oznake, plovila ili druge predmete zbog zauzimanja lovišta ili zbog onemogućavanja njegovog korištenja.

Ribolov klopkastim ribolovnim alatima

Članak 11.

Prema svojoj konstrukciji i namjeni, klopkasti ribolovni alati koji se smiju upotrebljavati u ribolovnom moru Republike Hrvatske dijele se na:

– vrše za lov ribe

– vrše za lov krupnih rakova

– vrše za lov škampa

– stajaći kogol – trata za lov jegulje

– stajaći jednokrilni kogol za lov gavuna.

Način upotrebe i namjena vrša

Članak 12.

(1) U ribolovu vršama dopušteno je postavljati mamac u vrše radi primamljivanja riba i drugih morskih organizama.

(2) Vrše se postavljaju na morsko dno pojedinačno ili u skupinama.

(3) U obavljanju gospodarskog ribolova vršama zabranjeno je koristiti po plovilu više od:

– 50 vrša za lov ribe

– 150 vrša za lov krupnih rakova

– 300 vrša za lov škampa.

(4) Vrše za lov ribe namijenjene su za lov ribe i glavonožaca.

(5) Vrše za lov krupnih rakova namijenjene su za lov jastoga (Palinurus elephas), hlapa (Homarus gammarus) i kuke (Scyllarides latus).

(6) Vrše za lov škampa namijenjene su za lov škampa (Nephrops norvegicus) i kanoće (Squilla mantis).

Konstrukcijsko-tehničke osobine vrša

Članak 13.

(1) Vrše se sastoje od mrežnog tega koji je razapet na okvir. Vrša može imati jedan ili više ulaza – vršnjaka.

(2) Oka mrežnog tega na vršama moraju biti kvadratnog ili šesterostranog oblika.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, oka mrežnog tega mogu biti i oblika romba pri čemu je dozvoljeno odstupanje od najviše 10 % od pravoga kuta.

(4) Najmanja veličina oka mrežnog tega kod vrša za lov ribe je 32 mm.

(5) Najmanja veličina oka mrežnog tega kod vrša za lov krupnih rakova je 55 mm.

(6) Najmanja veličina oka mrežnog tega kod vrša za lov škampa je 18 mm osim u ribolovnoj zoni G gdje je najmanja veličina oka mrežnog tega 20 mm.

(7) Odredbe stavaka 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka ne odnose se na vršnjake.

Prostorno-vremenska ograničenja i uvjeti obavljanja ribolova vršama

Članak 14.

(1) Upotreba vrša za škampe nije dozvoljena na dubinama manjim od 50 m, a iznimno u ribolovnim zonama E1, E2, E6 i E7 na dubinama manjim od 30 m.

(2) U dijelovima ribolovne zone C unutar pojasa od 2 NM od otoka Palagruže i Galijule nije dozvoljeno polaganje više od 100 vrša za lov krupnih rakova po ribarskom plovilu.

(3) Upotreba vrša za lov krupnih rakova zabranjena je od 1. rujna do 5. svibnja.

(4) Pravo na korištenje lovišta za ribolov vršama stječe se postavljanjem vrša na lovištu.

Konstrukcijsko-tehničke osobine stajaćeg kogola – trate za lov jegulje

Članak 15.

(1) Stajaći kogol – trata za lov jegulje (u daljnjem tekstu: kogol – trata) je klopka koja je namijenjena za lov jegulje i koja se sastoji od krila i vreće koji su izrađeni od mrežnog tega, a koristi se tako da se krila i vreća postavljaju na motke zabijene u dno kojima se pregrađuju kanali i drugi slični dijelovi akvatorija.

(2) Veličina oka mrežnog tega ni u jednom dijelu kogola – trate ne smije biti manja od 24 mm.

(3) Ribolov kogolom smije se obavljati isključivo uz posjedovanje Odobrenja te na način i u vrijeme kako je propisano posebnim propisom kojim se regulira ribolov jegulje.

Konstrukcijsko-tehničke osobine, način upotrebe, namjena i prostorno-vremenska ograničenja za stajaći jednokrilni kogol za lov gavuna

Članak 16.

(1) Stajaći jednokrilni kogol (u daljnjem tekstu: kogol – gavunet) je klopka koja se sastoji od dva krila, pri čemu je jedno izrazito duže, i vreće, koji su izrađeni od jednostrukog mrežnog tega i namijenjen je za ulov olige (Atherina boyeri) i gavuna (Atherina hepsetus), a koristi se na način da se krilo i vreća postavljaju na motke zabijene u dno ili stavljanjem utega kojima se pregrađuju kanali i drugi slični dijelovi akvatorija.

(2) Veličina oka mrežnog tega vreće kogola – gavuneta ni u jednom dijelu ne smije biti manja od 10 mm ni veća od 24 mm.

(3) Ribolov kogolom – gavunetom zabranjen je od 15. svibnja do 15. kolovoza.

(4) U ribolovu kogolom – gavunetom zabranjeno je koristiti umjetnu rasvjetu.

(5) U ribolovu je dopušteno korištenje najviše jednog kogola – gavuneta po povlastici.

Ribolov udičarskim alatima

Članak 17.

(1) Prema svojoj konstrukciji i namjeni, udičarski ribolovni alati koji se smiju upotrebljavati u ribolovnom moru Republike Hrvatske dijele se na parangale i povraze.

(2) Parangali mogu biti stajaći i plutajući.

(3) Povrazi su:

– odmeti,

– kančenice,

– povlačni povrazi – panule,

– povrazi s kukom za lov glavonožaca,

– plivajući povrazi (tunje samice).

Konstrukcijsko-tehničke osobine udičarskih alata

Članak 18.

(1) Parangali se sastoje od osnovnog dijela – duge uzice koja se zove osnova ili maestra na koju su u određenim razmacima privezane kraće uzice koje se zovu pioke ili pramenovi, a na njima su privezane udice. Sastavni dijelovi parangala su i užad koja se jednim krajem privezuju za osnovu parangala, a drugim krajem na plutajuću oznaku koja označava položaj parangala u moru (kalume). Parangal mora imati najmanje dvije kalume koje se vezuju za krajeve osnove parangala, a može ih imati i više raspoređenih po osnovi parangala.

(2) Stajaći parangali moraju biti usidreni na oba kraja osnove.

(3) Plutajući parangali nisu usidreni i slobodno se kreću pod utjecajem morskih struja i valova.

(4) Odmet je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca na čijem se kraju direktno ili preko predveza pričvršćuje jedna ili više udica. Upotrebljava se bacanjem s obale ili iz plovila.

(5) Kančenica je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca na čijem se kraju po potrebi privezuje uteg, a preko jednog ili više predveza pričvršćuju udice, a položaj osnovnog konca je okomit prema dnu.

(6) Povlačni povraz (panula) je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca na čijem se kraju preko predveza pričvršćuje jedna ili više udica s umjetnim ili prirodnim mamcem, a po potrebi se osnovna uzica opterećuje utezima. Panula se upotrebljava isključivo na način da se vuče plovilom koje je u pokretu.

(7) Povraz s kukom za lov glavonožaca je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca na čijem se kraju direktno ili preko predveza pričvršćuje jedna ili više varalica (mamaca), a na koju je postavljen jedan ili više vijenaca iglica kojima se ostvaruje ulov. Povrazi s kukom mogu se upotrebljavati bacanjem s obale ili iz plovila u mirovanju ili pokretu.

(8) Plivajući povraz (tunja samica) je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca na čijem se kraju direktno ili preko predveza pričvršćuje jedna ili više udica, a po potrebi se osnovna uzica opterećuje utegom. Upotrebljava se na način da se na drugom kraju osnovne uzice priveže plutajuća oznaka (motovilo) koja označava položaj ribolovnog alata te se ostavlja u moru određeno vrijeme. Plivajući povrazi mogu biti stajaći (usidreni) ili plutajući koji se slobodno kreću pod utjecajem morskih struja i valova.

(9) Najmanja duljina udice za ribolov igluna ne smije biti manja od 7 cm.

(10) Zabranjeno je rampinavanje odnosno način ribolova korištenjem odmeta s višekrakom udicom, a kojim se riba ciljano lovi kačenjem s vanjske strane tijela.

Način upotrebe udičarskih ribolovnih alata

Članak 19.

(1) U ribolovu udičarskim alatima dozvoljeno je korištenje prirodnih ili umjetnih mamaca koji se postavljaju na udice kao i korištenje prirodnih ili umjetnih varalica.

(2) U ribolovu povrazima dozvoljeno je korištenje ribolovnih štapova.

(3) U obavljanju gospodarskog ribolova zabranjeno je dnevno koristiti:

– kod ribolova stajaćim parangalima više od 1000 udica po osobi na plovilu do najviše 2000 udica po plovilu u ribolovnim zonama A, E, F i G,

– kod ribolova stajaćim parangalima više od 1000 udica po osobi na plovilu do najviše 3500 udica po plovilu u ribolovnim zonama B, C i D,

– više od 600 udica po plovilu kod ribolova plutajućim parangalima,

– više od 100 tunja samica po plovilu kod ribolova tunjama samicama.

(4) U obavljanju gospodarskog ribolova zabranjeno je koristiti više od 2 udice po jednoj tunji samici.

(5) U ribolovu udičarskim alatima zabranjena je uporaba umjetne rasvjete osim u lovu glavonožaca povrazima s kukom.

(6) Zabranjena je upotreba plutajućeg parangala ukoliko za navedeni ribolovni alat nije izdano odobrenje za gospodarski ribolov na moru odnosno dodijeljena kvota za ulov igluna (Xiphias gladius) ili plavoperajne tune (Thunnus thynnus) sukladno propisima koji reguliraju ulov plavoperajne tune odnosno igluna.

(7) Zabranjena je upotreba plutajućeg parangala izvan ribolovnog mora Republike Hrvatske.

(8) Ukoliko se ribolov odmetom ili povrazom s kukom obavlja s obale, ne smije se obavljati na udaljenosti većoj od 200 m od plovila upisanog u povlastici za gospodarski ribolov.

Uvjeti obavljanja ribolova udičarskim alatima

Članak 20.

Pravo na korištenje lovišta za ribolov udičarskim alatima stječe se postavljanjem alata na lovištu.

Ribolov probodnim ribolovnim alatima

Članak 21.

Prema svojoj konstrukciji i namjeni, probodni ribolovni alati koji se smiju upotrebljavati u ribolovnom moru Republike Hrvatske su:

– osti i

– račnjak.

Konstrukcijsko-tehničke osobine, način upotrebe, namjena i prostorno-vremenska ograničenja za probodne ribolovne alate

Članak 22.

(1) Osti su probodni ribolovni alat koji se sastoji od metalne vilice s tri ili više šiljaka koja je nataknuta na motku od drveta ili drugog materijala, a koristi se za lov ribe i drugih morskih organizama probadanjem ulova. Mogu se upotrebljavati s obale ili iz plovila.

(2) U gospodarskom ribolovu na moru ostima dozvoljena je upotreba plovila sa staklenim dnom.

(3) Ukoliko se ribolov ostima obavlja s obale, ne smije se obavljati na udaljenosti većoj od 200 m od plovila upisanog u povlastici za gospodarski ribolov na moru.

(4) Račnjak je ribolovni alat koji se sastoji od pomičnih kliješta ili savijene čelične žice koja se natiče na kopljište od drvenog ili drugog materijala, a namijenjen je za lov rakova.

Ribolov tramatom

Članak 23.

(1) Ribolov tramatom je poseban način ribolova kojim se riba plašenjem uz pomoć okićene ili neokićene užadi usmjerava u prostor gdje se postavljaju mreže stajaćice kojima se riba ograđuje i završno izlovljava, a namijenjen je prvenstveno ulovu vrsta iz porodice Sparidae.

(2) S obzirom na tehniku, ribolov tramatom može se obavljati na dva načina:

1. ribolov ludrom,

2. ribolov fružatom.

(3) Ludar je način ribolova uz upotrebu okićenih ili neokićenih konopa koji se vuku u vodenom stupcu radi plašenja ribe uz upotrebu posebne mreže tzv. fraškane maksimalne dužine do 500 m, užadi s plovcima (kalume) koja služe za držanje konopa koja se vuku na željenoj udaljenosti od dna, jednostrukih mreža stajaćica kojima se ograđuje prostor u koji je riba usmjerena te po potrebi i posebne mreže četverokutnog oblika koja se poliježe na morsko dno u prostoru završnog izlova ribe (kvadruna), pri čemu se sa svake strane fraškane dozvoljava najviše još 2000 m konopa za plašenje ribe.

(4) Fružata je način ribolova uz upotrebu okićenih ili neokićenih konopa koji se vuku u vodenom stupcu radi plašenja ribe, užadi s plovcima (kalume) koja služe za držanje konopa koja se vuku na željenoj udaljenosti od dna, jednostrukih mreža stajaćica kojima se ograđuje prostor u koji je riba usmjerena te po potrebi kvadruna, pri čemu je jedan kraj mreža stajaćica pričvršćen na obali, a na drugom kraju privezan konop za plašenje ribe dužine do 4000 m.

(5) Kod ribolova tramatom veličina oka jednostrukih mreža stajaćica ne smije biti manja od 64 mm, a veličina oka kvadruna ne smije biti manja od 44 mm.

(6) U ribolovu tramatom dozvoljeno je podešavanje ribolovnih alata u moru ronjenjem bez upotrebe ronilačkih aparata.

(7) U ribolovu tramatom zabranjena je upotreba mreža kod kojih se završno izlovljavanje obavlja stiskanjem donjeg dijela mreže – olovnje pomoću stezača (imbroja).

(8) Kod ribolova tramatom ograđena riba smije se izlovljavati ostima.

Prostorno-vremenska ograničenja kod obavljanja ribolova tramatom

Članak 24.

(1) Ribolov tramatom zabranjen je od 1. rujna do 30. lipnja u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

(2) Ribolov tramatom dozvoljen je u samo u lovištima ribolovnih zona B, E, F i G.

(3) Lovišta u ribolovnoj zoni B nalaze se u akvatorijima:

1. od rta Lopata (osim uvale Sakarun) do sjevernog rta uvale Konalić na sjeverozapadnoj strani Dugog otoka, uključujući lovište oko otočića Mežanj i

2. od južnog rta uvale Ripišće do južnog rta uvale Sovje na jugozapadnoj strani Dugog otoka.

(4) Lovišta u ribolovnoj zoni E nalaze se u akvatorijima:

1. od uvale Vojska do rta Deda kao i uvala Pastrura te uvala Vlaška vela na sjeverozapadnoj obali otoka Paga;

2. od rta Straško do sjevernog rta uvale Mandre i od južnog rta uvale Mandre do sjevernog rta uvale Šimuni na zapadnoj obali otoka Paga;

3. od lučkog svjetla Šimuni do rta Zminka na zapadnoj obali otoka Paga;

4. od sjevernog rta uvale Vruja do sjevernog rta uvale Slana na sjeveroistočnoj obali otoka Paga,

5. oko otočića Škrda;

6. oko otoka Mauna;

7. oko otočića Mali i Veli Brušnjak;

8. od rta Bobovik do rta Vrulja na sjeveroistočnoj obali otoka Vira;

9. oko otočića Planičić i Planik;

10. oko otočića Morovnik;

11. od uvale Banve do rta Šip na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj obali otoka Oliba;

12. od rta Karf do rta Borci na sjeverozapadnoj obali otoka Silbe;

13. od rta Mavrova do uvale Nozdre na južnoj obali otoka Silbe;

14. oko otočića Grujica;

15. od rta Medvijak do rta Lopata na istočnoj obali otoka Premuda;

16. otočića Lutrošnjak;

17. oko otoka Škarda;

18. oko otočića Vodenjak;

19. oko otočića Tranerčica;

20. oko otočića Lagnići;

21. od rta Vranač do istočnog rta uvale Lipić, uključujući lovište oko otočića Lušnjak i Rižnjak, na istočnoj obali otoka Molata;

22. od rta Glavica do rta u prolazu Malo žalo, uključujući lovište oko otočića Kamenjak i Vrtlac, na jugoistočnoj obali otoka Molata i

23. od rta Debela nožica do rta Dragunica na obali kopna u Velebitskom kanalu.

(5) Lovišta u ribolovnoj zoni F nalaze se u akvatorijima:

1. oko otoka Tun veliki;

2. oko otoka Zverinac, uključujući akvatorij oko otočića Sparušnjak i Šilo;

3. od rta Križ do uvale Dumbočica na sjevernoj i zapadnoj obali otoka Sestrunja;

4. oko otočića Tri sestrice;

5. od rta Borji do rta Sveta Nedjelja na sjeveroistočnoj obali Dugoga otoka;

6. od rta Zaglavić do rta Komorina na istočnoj obali otoka Rava;

7. od rta uvale Pešćenica do rta Poljišinac na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Iža, uključujući akvatorij oko otočića Beli, Glurović, Mali i Sridnji;

8. otočića Fulija i Kudica;

9. od uvale Pešćenice do uvale Brašanj na jugozapadnoj i jugoistočnoj obali otoka Iža, uključujući akvatorij oko otočića Mrtovnjak, Temešnjak i Vodenjak;

10. od rta Ovčjak do rta Zaglav na sjeverozapadnoj obali otoka Ugljana;

11. od uvale Kablin do uvale Sveti Ante na zapadnoj obali otoka Pašmana;

12. od uvale Sveti Ante do rta Borovnjak na južnoj obali otoka Pašmana,

13. oko otočića Gangaro, Maslinjak, Mala i Velika Kotula, Mali i Veliki Ošljak, Obun, Runjava Kotula i Žižanj;

14. oko otočića Borovnik, Brušnjak, Gangarol, Mala i Velika Balabra, Pelin, Sit i Šćitna te plićaka Balabra;

15. oko otočića Božikovac, Glamoč, Kurba Mala, Mala Lavdara, Mala i Velika Skala, Ravna sika, Rončić, Trimulići, Trstikovac, Pinizelić te hridi Baba, Did i Krbarić;

16. oko otočića Bikarijica, Blitvica, Mali i Veli Bubuljaši, Ravna sika, Tovarnjak i Žutska Aba, hridi Dinarići, Galijolica i Sanđela te grebena Dinarići i Miši;

17. oko otoka Murvenjak, otočića Lončarić, Mali i Veli Školjik, Oblik, Obrovanj, Prišnjak, Šipnat, Školjić, Visovac, Vrtić i hridi Mišine;

18. oko otočića Kukuljari i Vodnjak, hridi Kamičić i plićine Mioka;

19. oko otočića Čavlin, Dužac, Tetovišnjak i plićine Čavin;

20. od uvale Mikavica do uvale Tratinska na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Žirje, uključujući akvatorij oko otočića Kosmerka, Mikavica, Proklandica, Raparašnjak, Vrtlač i hridi Balun;

21. od uvale Balun do rta Rasoka na zapadnoj obali otoka Žirje, uključujući akvatorij oko otočića Bakul, Gušteranski i Škrovada;

22. od rta Remetić do rta Oštrica na sjeverozapadnoj i sjeveroistočnoj obali otoka Kaprije;

23. od rta Lemeš do prolaza između otoka Kaprije i otočića Oštrica uključujući akvatorij oko otočića Oštrica;

24. od ravne crte koja spaja južni rt otoka Veli Borovnjak s najbližom obalom otoka Kakan do uvale Podprisliga na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Kakan uključujući akvatorij oko otočića Mali i Veli Borovnjak;

25. od uvale Tepli bok do rta Kakan na jugozapadnoj obali otoka Kakan, uključujući akvatorij oko otočića Mali i Veli Kamešnjak;

26. oko otočića Bavljenac, Kalarjak, Mali i Veli Mišnjak, Ravan i Sokol;

27. oko otoka Zmajan i Obonjan, uključujući akvatorij oko otočića Dugo, Komorica i Mala i Velika sestrica i

28. oko otočića Grbavac, Lukovnjak, Maslinovik, Svilan i Tmara;

(6) Lovišta u ribolovnoj zoni G nalaze se u akvatorijima:

1. od rta Gomilica do zapadnog rta uvale Livka na sjevernoj obali otoka Brača;

2. od vanjskoj lučkog svjetla luke Supetar do zapadnog rta uvale Trstena na sjevernoj obali otoka Brača;

3. od istočnog rta uvale Trstena do istočnog rta uvale Česminova na sjevernoj obali otoka Brača;

4. od istočnog rta uvale Veselje do Crnog rta na sjevernoj obali otoka Brača;

5. od istočnog rta Tičje luke do rta Sumartin na istočnoj obali otoka Brača;

6. od istočnog rta uvale Vela Studena do istočnog rta uvale Vero Zvirje na južnoj obali otoka Brača;

7. od uvale Potočina (koja se nalazi oko jednu morsku milju sjeverno od Dugog rata) do Zamorskog rata na južnoj obali otoka Brača;

8. od Grižev rta do južnog rta uvale Malinova na južnoj obali otoka Brača;

9. od rta Zastup do rta Ražanj na jugozapadnoj obali otoka Brača;

10. od rta Pelegrin do zapadnog rta uvale Veli bok na sjevernoj obali otoka Hvara;

11. od rta Kabal do rta Glavica na sjevernoj strani otoka Hvar, uključujući i akvatorij oko otočića Zečeva;

12. od rta Prapatna do zapadnoj rta uvale Divlja na sjevernoj obali otoka Hvara;

13. od istočnog rta uvale Zidigova do naselja Ivan dolac na južnoj obali otoka Hvara;

14. oko otoka Šćedro i hridi Lukavci;

15. oko Paklenih otoka;

16. od rta Ražnjić do rta Veli Zaglav na jugozapadnoj obali otoka Korčule;

17. od rta Ključ do rta Velo Dance na jugozapadnoj obali otoka Korčule uključujući lovište Trstenik;

18. od rta Vela Stiniva do rta Borova na sjevernoj obali otoka Korčule i

19. od istočnog rta uvale Babina do zapadnog rta uvale Račišće na sjeveroistočnoj obali otoka Korčule.

Uvjeti obavljanja ribolova tramatom

Članak 25.

(1) Pravo na korištenje lovišta za obavljanje ribolova tramatom stječe se postavljanjem ribolovnih alata na lovištu.

(2) Zabranjeno je ostavljati u moru na lovištu plutajuće oznake, plovila ili druge predmete zbog zauzimanja lovišta ili zbog onemogućavanja njegovog korištenja.

Označavanje ribolovnih alata

Članak 26.

(1) Položaj mreža stajaćica, parangala i vrša mora biti vidljivo označen plutajućim oznakama (u daljnjem tekstu: plutača), a na kojima mora biti čitljivo ispisano ime i luka upisa broda, odnosno registarska oznaka plovila kojim se obavlja ribolov.

(2) Položaj u moru pojedinih mreža stajaćica označava se s najmanje dvije plutače, jednake veličine i boje, oblika kvadra, najmanje zapremine 5 dm³, postavljene jedna na početak i jedna na kraj pojedine mreže.

(3) Ukoliko se mreže stajaćice polažu u more na udaljenosti većoj od 1 NM od obale kopna ili otoka, uz plutaču mora biti uspravno postavljena i motka s oznakom u obliku zastave, najmanje površine 5 dm², a koja se nalazi najmanje 1,5 m iznad površine mora.

(4) Ukoliko je duljina postavljenih mreža stajaćica veća od 0,6 NM, osim postavljanja plutače na početku i na kraju položenog ribolovnog alata, potrebno je postaviti oznaku najmanje na svakih 0,6 NM duljine postavljenog ribolovnog alata.

(5) Iznimno od odredbe iz stavka 4. ovoga članka položaj mreža listarica u moru označava se sukladno stavku 2. ovog članka.

(6) Položaj u moru pojedinačno postavljene vrše ili para vrša označava jedna plutača, oblika kugle, promjera od najmanje 10 cm, a skupine vrša po dvije takve plutače postavljene na početak i kraj skupine od tri ili više vrša.

(7) Položaj u moru pojedinih parangala označava se plutačom postavljenom na njegova oba kraja, jednake veličine i boje. Na plutači mora biti uspravno postavljena motka s oznakom u obliku zastave, najmanje površine 5 dm², a koja se nalazi najmanje 1 m iznad površine mora.

(8) Iznimno od odredbi stavka 7. ovoga članka, ukoliko se parangal polaže u more na udaljenosti manjoj od 1 NM od obale kopna ili otoka, motka s oznakom u obliku zastave mora biti visoka najmanje 0,5 m iznad površine mora.

(9) Plivajući povrazi (tunje samice) označavaju se motovilom ili plutačom na kojima mora biti čitko ispisana registracija plovila kojim se obavlja ribolov, veličinom slova od najmanje 1 cm.

(10) Veličina slova i brojeva iz stavka 1. ovoga članka mora biti najmanje 5 cm, a iznimno na plutačama koje označavaju položaj plutajućeg parangala veličina slova i brojeva mora biti najmanje 10 cm.

(11) Radi bolje uočljivosti, ribolovni alati označeni na način naveden u stavcima 2., 6. i 7. ovoga članka mogu biti označeni dodatnim plutačama ili plutačama s uspravnim motkama i oznakama u obliku zastave.

Posebne odredbe

Članak 27.

(1) U obavljanju gospodarskog ribolova smije se koristiti samo plovilo upisano u povlastici.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je koristiti jedno pomoćno plovilo u ribolovu ostima sa ili bez umjetne rasvjete, i to na udaljenosti do 500 m od glavnog plovila.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je uz glavno plovilo koristiti tri pomoćna plovila u ribolovu tramatom, i to na udaljenosti do 2000 m od glavnog plovila.

Članak 28.

(1) Ribolov sitne plave ribe plivaricom srdelarom ima prednost pred svim ostalim vrstama ribolova u slučaju istovremenog dolaska na lovište.

(2) Druge vrste ribolova alatima koji su predmet ovog Pravilnika smiju se obavljati na udaljenosti od najmanje 0,3 NM od plivarice srdelare koja obavlja ribolovne aktivnosti.

(3) Radi nesmetanog obavljanja ribolova plivaricama srdelarama zabranjeno je približavanje pomoćnim plovilima – svjećaricama koje svijetle radi okupljanja ribe na udaljenost manju od 0,3 NM bilo kojim drugim plovilima.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, dozvoljeno je približavanje pomoćnim plovilima – svjećaricama koje svijetle radi okupljanja ribe na udaljenost manjoj od 0,3 NM ako ne postoji nikakva druga mogućnost prolaska radi blizine obale ili pri ulasku u luku, te u slučaju vremenskih neprilika ili iz sigurnosnih razloga.

(5) Zabranjeno je upotrebljavati ronilačke aparate na udaljenosti manjoj od 0,3 NM od položaja mreža kod ribolova tramatom.

(6) Mreže stajaćice koje se koriste na udaljenosti većoj od 1 NM od obale kopna i otoka moraju biti udaljene od mreža drugih ribara najmanje 0,2 NM.

Zajedničke odredbe

Članak 29.

(1) Pod namjenskim korištenjem ribolovnih alata smatra se ribolov u kojem udio riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini alat ne prelazi 30 % ukupne mase ulova.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka kod korištenja vrša za lov škampa dozvoljen je ulov hobotnice do najviše 35 % od ukupno ostvarene mase ulova.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka kod korištenja vrša za lov ribe nije dozvoljen ulov krupnih rakova.

(4) Ulovi invazivnih vrsta plavog raka Callinectes sapidus i ribe vatrenjače Pterois miles ne uzimaju se u obzir kod utvrđivanja namjene sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Članak 30.

(1) Zabranjeno je držati na plovilu i/ili koristiti:

1. vrste ribolovnih alata i opreme koji nisu upisani u povlastici;

2. umjetnu rasvjetu ukoliko u povlastici nema upisane alate uz koje se dozvoljava njeno korištenje;

3. ribolovne alate i opremu čije konstrukcijsko-tehničke osobine nisu sukladne odredbama ovoga Pravilnika;

4. ribolovne alate čija je upotreba zabranjena u tom razdoblju u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

(2) Zabranjeno je istovremeno na plovilu kojim se obavlja gospodarski ribolov držati i/ili upotrebljavati mreže stajaćice i okružujuće mreže plivarice na glavnom i pomoćnim plovilima.

(3) U gospodarskom ribolovu na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te u ribolovu tramatom zabranjena je upotreba ronilačkih aparata.

(4) Pod zabranom upotrebe ronilačkih aparata podrazumijeva se i držanje ronilačkih aparata u plovilu kojim se obavlja ribolov.

Članak 31.

(1) Veličina odnosno otvor oka mrežnog tega kod mreža stajaćica, kogola trate i kogola gavuneta mjeri se sukladno Uredbi Komisije (EZ) br. 517/2008.

(2) Visina mrežnog tega mreža stajaćica određuje se sukladno Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 2019/1241.

(3) Veličina kvadratnog ili romboidnog oka kod vrša mjeri se na način da se izmjeri duljina stranice oka s unutarnje strane oka, a u skladu sa slikovnim prikazom iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(4) Veličina šesterostranog oka kod vrša mjeri se na način da se izmjeri najkraća duljina između nasuprotnih stranica oka, a u skladu sa slikovnim prikazom iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(5) Duljina udice mjeri se kao najveća ukupna dužina ravnog dijela udice od vrha udice na kojem se učvršćuje uzica i koji je uobičajeno u obliku oka, do vrha zakrivljenog dijela u skladu sa slikovnim prikazom iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

Završne odredbe

Članak 32.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te posebnim načinima ribolova (»Narodne novine«, br. 84/15, 94/15, 107/15, 61/17 i 64/17).

Članak 33.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/22-01/81

Urbroj: 525-12/717-23-11

Zagreb, 19. rujna 2023.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, v. r.

PRILOG 1.

a – veličina oka u mm

 

 

 

Copyright © Ante Borić