Povezani zakoni

Zakon o djelatnosti socijalnog rada

NN 16/19

na snazi od 23.02.2019.

Uživajte...

Baza je ažurirana 21.03.2019. zaključno sa NN 27/19

PRVI DIO   UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se sadržaj, uvjeti i način obavljanja djelatnosti socijalnog rada, standard obrazovanja, stručni nadzor nad obavljanjem djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

Djelatnost socijalnog rada sustav je pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka utemeljen na načelima i spoznajama znanosti socijalnog rada i prakse koji obuhvaća:

1. informiranje postupak pripremanja i pružanja informacija bitnih za područje socijalnog rada, a koje su važne za korisnike, širu javnost i druge stručnjake s kojima socijalni radnici surađuju

2. procjenjivanje – sustavni proces prikupljanja i analize podataka o rizičnim i zaštitnim čimbenicima u životu pojedinca, obitelji i zajednice, u svrhu prepoznavanja poteškoća, mogućnosti njihova smanjenja ili uklanjanja, procjene razloga koji su doveli do poteškoća, poduzimanja mjera za poboljšanje položaja korisnika, uvažavajući snage i perspektivu korisnika te praćenje ostvarivanja promjena

3. intervencije socijalnog rada – postupci koji obuhvaćaju prevenciju rizičnih čimbenika u životu pojedinaca, obitelji i zajednice i stručni tretman radi podrške i pomoći korisnicima socijalne skrbi u svladavanju teškoća i postizanja individualno i društveno poželjnih promjena te unapređenja njihove kvalitete života

4. individualno planiranje – proces planiranja i izrade individualnog plana promjene životne situacije ili ponašanja korisnika, utvrđen na temelju sveobuhvatne procjene potreba, poteškoća i resursa korisnika, uz suradnju i partnerstvo s korisnicima i njihovim obiteljima čija izrada obuhvaća aktivnosti procjene, organiziranja pristupa pravima i uslugama, koordiniranja s drugim pružateljima usluga, praćenje i evaluaciju koje trebaju odgovoriti na potrebe korisnika

5. savjetovanje – komunikacijski proces kojim socijalni radnik u neposrednom kontaktu potiče korisnika na razvoj novih mogućnosti sagledavanja životne situacije sa svrhom prevladavanja poteškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu

6. vođenje slučaja – metoda socijalnog rada kojom se u suradnji s korisnikom procjenjuju potrebe, dogovaraju i koordiniraju prijeko potrebne usluge, prati, evaluira i zastupa najbolji interes korisnika radi poboljšanja njegove socijalne dobrobiti

7. psihosocijalnu podršku – skup stručnih postupaka pružanja pomoći i podrške radi poticanja razvoja kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika

8. ranu intervenciju – postupak kojim socijalni radnik pruža stručnu poticajnu pomoć djeci, stručnu i savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, drugim članovima obitelji ili udomiteljima djece kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta

9. pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integraciju) – proces u kojem socijalni radnik pruža pomoć odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom u predškolske i školske ustanove

10. obiteljsku medijaciju – strukturirani proces rješavanja sukoba i spornih pitanja između članova obitelji uz pomoć treće osobe, socijalnog radnika – obiteljskog medijatora, a u svrhu postizanja zajedničkog sporazuma

11. socijalno mentorstvo – aktivnost kojom socijalni radnik, koristeći se svojim stručnim znanjem, razvija specifičan odnos i partnerstvo usmjereno na osnaživanje socijalno isključenih korisnika radi promjene socijalnog statusa korisnika odnosno premošćivanja iz pozicije isključenosti u socijalnu uključenost

12. superviziju – proces specifičnog profesionalnog i osobnog učenja i razvoja stručnjaka, metoda podrške koja uključuje proces reflektiranja i učenja iz osobnog iskustva, čiji je cilj razvoj profesionalne kompetentnosti i podizanje razine kvalitete u pružanju usluga u socijalnom radu, a koju obavljaju socijalni radnici koji imaju licenciju supervizora

13. psihosocijalno i psihoterapijsko savjetovanje – komunikacijski proces u kojem dodatno educirani socijalni radnici posebnim stručnim postupcima i aktivnostima pomažu korisnicima u oblikovanju njihova interpersonalnog funkcioniranja u različitim fazama života s fokusom na emocionalnim, socijalnim, obrazovnim, zdravstvenim, razvojnim, organizacijskim ili drugim aspektima života

14. kriznu intervenciju – stručni postupak u kojem socijalni radnici posebnim tehnikama i vještinama interveniraju u situacijama obilježenim neočekivanim događajima koji izazivaju iznenadnu i značajnu opasnost za dobrobit korisnika, a u svrhu stabiliziranja kognitivnih i emocionalnih procesa kod korisnika izloženih kriznom događaju

15. evaluaciju skup postupaka kojima se ispituju učinci intervencija, tretmana i/ili programa koje provode socijalni radnici i ostali stručnjaci u svrhu provjere stupnja ostvarenja zadanih ciljeva

16. vještačenje postupak u kojem socijalni radnik na temelju specifične stručne procjene izrađuje nalaz o socijalnom statusu korisnika i/ili daje mišljenje o najprimjerenijem obliku usluge ili zaštite korisnika

17. vođenje i izradu dokumentacije – tehnički proces upravljanja i provođenja administrativnih aktivnosti u skladu s pozitivnim propisima i stručnim standardima u socijalnom radu

18. zastupanje, zagovaranje i osnaživanje – strateški procesi rada s korisnicima ili u njihovo ime, kako bi ostvarili ravnopravniji položaj u društvu, pravo na socijalnu uslugu ili neki drugi oblik pomoći koja im bez toga ne bi bila omogućena, što uključuje i zalaganje za bolju socijalnu politiku, bolje socijalno zakonodavstvo i socijalnu pravdu u društvu

19. socijalnu akciju – organizirano djelovanje u području socijalne skrbi i drugim područjima djelatnosti socijalnog rada kojim se potiču i organiziraju aktivnosti radi promjene socijalnih ili ekonomskih uvjeta u zajednici ili društvu, promicanja ljudskih prava, podizanja javne svijesti o socijalnim problemima i mobiliziranja raspoloživih socijalnih resursa za društvene promjene kojima se želi postići rješavanje socijalnih poteškoća, ispravljanje socijalne nepravde i podizanje kvalitete života i dobrobiti ljudi u društvu

20. socijalno planiranje – proces pripreme donošenja odluka za buduće postupanje u kojemu se ispituju potrebe i resursi, utvrđuju planovi aktivnosti za rješavanje socijalnih problema, planiraju potrebe za socijalnim uslugama, potiču nove inicijative i uspostavljaju mehanizmi za mobiliziranje postojećih resursa, osigurava mreža usluga te evaluiraju i preispituju dogovoreni rezultati i ciljevi socijalnog planiranja, a uključuje sve interesne skupine

21. profesionalnu i organizacijsku podršku – pruža se u procesima u kojima ovlašteni socijalni radnik, koristeći se posebnim stručnim znanjima i iskustvom, zajedno s drugim stručnjacima, unapređuje određene organizacijske ili profesionalne aspekte rada u svrhu povećanja kvalitete obavljanja djelatnosti socijalnog rada

22. socijalni menadžment – aktivnost socijalnih radnika na poslovima upravljanja ustanovama, udrugama i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, kao i u obavljanju profesionalne djelatnosti, pri čemu se socijalni radnici koriste vještinama socijalnog rada za unapređenje rada ustanove, udruge i druge pravne osobe

23. suradnju s drugim tijelima – suradnja s nadležnim ministarstvima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim dionicima na unapređivanju mjera socijalne politike i razvoja socijalnog rada, a sastoji se od aktivnosti kojima se socijalni radnici uključuju u procese kreiranja socijalne politike kao članovi radnih skupina, vanjski suradnici nadležnih ministarstava i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili kao neovisni inicijatori mjera i aktivnosti usmjerenih unapređivanju socijalne politike i socijalnog rada

24. razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima – čine procesi razvijanja profesionalne karijere radnika radi poboljšanja individualne, grupne i organizacijske učinkovitosti

25. edukacijsku aktivnost – izobrazba socijalnih radnika u ovladavanju općim i specifičnim znanjima i vještinama radi stjecanja i poboljšanja osobne i profesionalne djelotvornosti i razvoja kompetencija te izobrazbe korisnika ili stručnjaka u stjecanju socijalnih vještina radi povećanja osobne i obiteljske dobrobiti i poboljšanja kvalitete života u zajednici

26. istraživačku aktivnost – aktivnost istraživanja socijalnih i psihosocijalnih procesa i stanja pojedinaca, skupina i zajednica radi produbljivanja spoznaja o zakonitostima socijalnog i psihosocijalnog djelovanja te procjeni društvenih potreba i posljedica ekonomskih i društvenih inicijativa

27. rad s javnošću – sustavna aktivnost prikupljanja, sistematiziranja i širenja informacija koje su važne za socijalni rad i korisnike socijalnog rada, radi informiranja korisnika i građana ili motiviranja za suradnju na određenim zajedničkim projektima u zajednici

28. organiziranje i razvoj zajednice – proces sustavnog utjecanja na podizanje kvalitete života građana u zajednicama uz pomoć ciljano vođenog postupka koji uključuje procjenu resursa i potreba, izgradnju kapaciteta te provedbu i evaluaciju aktivnosti u zajednici.

Članak 4.

Cilj je obavljanja djelatnosti socijalnog rada osnaživanje pojedinaca, obitelji, grupa i zajednice te razvoj njihovih sposobnosti za samopomoć, poticanje socijalnih promjena, razvoj kvalitetnih i dostupnih socijalnih usluga, promicanje socijalne kohezije, zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život.

Članak 5.

Djelatnost socijalnog rada obavlja se u području socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, zaštite obitelji, civilnog društva, vjerskih i humanitarnih zajednica i u drugim područjima.

 

DIO DRUGI

POGLAVLJE I.   STJECANJE I GUBITAK PRAVA NA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Članak 6.

Pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada stječe se priznavanjem prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada.

Članak 7.

(1) Socijalnom radniku priznaje se pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada ako:

1. je član Hrvatske komore socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: Komora)

2. je poslovno sposoban

3. ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili je, sukladno posebnim propisima, stekao zvanje socijalnog radnika ili diplomiranog socijalnog radnika ili diplomiranog inženjera socijalnog rada ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima

4. ima položen stručni ispit ili državni stručni ispit s posebnim dijelom iz upravnog područja socijalne skrbi ili ispit stručnih znanja i kompetencija pri Komori ili znanstveni stupanj magistra ili doktora znanosti iz znanstvenog polja socijalnih djelatnosti ili ima više od 20 godina radnog staža u struci

5. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:

– kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00 – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka USRH, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

– protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.)

6. mu nije pravomoćno izrečena prekršajna sankcija za nasilje u obitelji

7. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

(2) Ako socijalni radnik iz stavka 1. ovoga članka nema hrvatsko državljanstvo, mora poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom djelatnosti socijalnog rada odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1.

(3) Pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada priznaje se na zahtjev socijalnog radnika.

(4) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Na temelju rješenja iz stavka 4. ovoga članka Komora upisuje socijalnog radnika u Imenik socijalnih radnika.

(6) Ispitu stručnih znanja i kompetencija iz stavka 1. točke 4. ovoga članka može pristupiti socijalni radnik nakon uspješno završenog vježbeničkog staža u trajanju od godine dana.

(7) Sadržaj i način provođenja ispita stručnih znanja i kompetencija iz stavka 1. točke 4. ovoga članka uređuje Komora općim aktom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 8.

(1) Socijalnom radniku koji je upisan u Imenik socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: ovlašteni socijalni radnik) prestaje pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada:

1. smrću

2. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje djelatnosti socijalnog rada

3. ako nastanu okolnosti zbog kojih više ne ispunjava uvjete za upis u Imenik socijalnih radnika

4. ako ne ispunjava obveze stručnog usavršavanja iz članka 19. ovoga Zakona

5. na njegov zahtjev

6. ako teško povrijedi etički kodeks djelatnosti socijalnog rada

7. ako mu je nakon obavljenog stručnog nadzora ili disciplinskom mjerom trajno oduzeto pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada.

(2) O prestanku prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada odlučuje Komora rješenjem.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 9.

(1) Ovlašteni socijalni radnik ne smije obavljati djelatnost socijalnog rada:

– u slučaju lišenja poslovne sposobnosti, od dana pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti

– u slučaju izricanja prekršajne pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda

– u slučaju osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke suda

– u slučaju zabrane obavljanja djelatnosti socijalnog rada, od dana pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja djelatnosti socijalnog rada

– u slučaju oduzimanja prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, od dana pravomoćnosti rješenja o oduzimanju prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada.

(2) U ostalim slučajevima ovlašteni socijalni radnik ne smije obavljati djelatnost socijalnog rada od dana izvršnosti rješenja Komore o prestanku prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada.

POGLAVLJE II.   NAČIN OBAVLJANJA DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Članak 10.

(1) Djelatnost socijalnog rada obavlja se na temelju ugovora s drugim pravnim ili fizičkim osobama, rješenja o prijmu ili kao profesionalna djelatnost.

(2) Profesionalnu djelatnost obavlja ovlašteni socijalni radnik koji samostalno kao profesionalnu djelatnost pruža socijalne usluge sukladno zakonu kojim se uređuju socijalne usluge ili trgovačko društvo ili obrt registriran za obavljanje djelatnosti socijalnog rada.

(3) Djelatnost socijalnog rada u trgovačkom društvu ili obrtu obavlja ovlašteni socijalni radnik.

(4) Osobe koje obavljaju privatnu djelatnost socijalnog rada sa sjedištem u drugoj državi mogu trajno obavljati djelatnost socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ako se upišu u Imenik socijalnih radnika.

(5) Osobe iz stavka 4. ovoga članka sa sjedištem u drugoj državi mogu obavljati djelatnost socijalnog rada i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa djelatnosti socijalnog rada u Imenik socijalnih radnika.

Članak 11.

(1) Djelatnost socijalnog rada kao profesionalnu djelatnost može obavljati pravna ili fizička osoba iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona koja ima odgovarajući prostor i opremu.

(2) Ispunjavanje uvjeta za obavljanje profesionalne djelatnosti socijalnog rada utvrđuje Povjerenstvo koje imenuje Komora.

(3) Rješenje o ispunjavanju uvjeta na temelju nalaza Povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka donosi Komora.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Uvjete prostora i opreme, način oglašavanja i isticanja naziva te sastav i način rada Povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka uređuje Komora.

Članak 12.

(1) Ovlašteni socijalni radnik koji obavlja djelatnost socijalnog rada kao profesionalnu djelatnost može podnijeti zahtjev za privremenu obustavu rada zbog:

– bolesti

– vojne obveze

– ako je izabran ili imenovan na stalnu dužnost u određenim tijelima državne vlasti odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i za taj rad prima plaću

– ako se zaposli u konzularnom ili diplomatskom predstavništvu ili

– zbog drugog opravdanog razloga.

(2) Za vrijeme privremene obustave rada obveze koje nastaju iz obveznog mirovinskog osiguranja miruju.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni socijalni radnik dužan je podnijeti u roku od osam dana od dana nastupanja razloga za obustavu.

(4) Zahtjev za nastavak obavljanja djelatnosti socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti ovlašteni socijalni radnik dužan je podnijeti u roku od tri dana od dana prestanka razloga za obustavu.

(5) O zahtjevu iz stavaka 1. i 4. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 13.

(1) Privremena obustava rada može trajati najduže četiri godine.

(2) Nakon isteka roka od četiri godine Komora će po službenoj dužnosti ili po zahtjevu socijalnog radnika donijeti rješenje o prestanku obavljanja djelatnosti socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 14.

(1) Obavljanje djelatnosti socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti prestaje:

– na zahtjev socijalnog radnika koji obavlja djelatnost socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti

– po sili zakona.

(2) O prestanku obavljanja djelatnosti socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti odlučuje Komora rješenjem.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 15.

(1) Pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti prestaje po sili zakona ako:

– osoba koja tu djelatnost obavlja umre

– u odnosu na osobu nastupe okolnosti propisane člankom 8. stavkom 1. točkama 2. – 7. ovoga Zakona

– osoba izgubi pravo raspolaganja prostorom.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka pravo na obavljanje djelatnosti kao profesionalne djelatnosti prestaje izvršnošću rješenja o prestanku obavljanja djelatnosti.

Članak 16.

(1) Komora donosi odluku o cijeni pojedinačnih usluga socijalnog rada koje se pružaju u okviru obavljanja djelatnosti socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti.

(2) Ovlašteni socijalni radnik koji obavlja djelatnost socijalnog rada kao profesionalnu djelatnost dužan je u prostoru obavljanja djelatnosti istaknuti cjenik svojih usluga na dostupnom i vidljivom mjestu.

Članak 17.

(1) Ovlašteni socijalni radnik koji obavlja djelatnost socijalnog rada kao profesionalnu djelatnost dužan je osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima osobama obavljanjem djelatnosti socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti.

(2) Ovlašteni socijalni radnik koji obavlja djelatnost socijalnog rada kao profesionalnu djelatnost dužan je uredno produžavati osiguranje od odgovornosti.

(3) Ako ovlašteni socijalni radnik koji obavlja djelatnost socijalnog rada kao profesionalnu djelatnost štetu trećoj osobi počini namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je nadoknadio štetu trećoj osobi ima pravo regresa prema ovlaštenom socijalnom radniku.

Članak 18.

(1) Sveučilišni prvostupnik socijalnog rada može samostalno obavljati osnovne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada.

(2) Magistar socijalnog rada i magistar socijalne politike sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem socijalnog rada može samostalno obavljati sve stručne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada.

POGLAVLJE III.   PRAVA I OBVEZE U OBAVLJANJU DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Članak 19.

(1) Ovlašteni socijalni radnik ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja znanosti socijalnog rada i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unapređenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje socijalnog rada.

(2) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom socijalnom radniku sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuje Komora uz prethodnu suglasnost ministra.

Članak 20.

(1) Ovlašteni socijalni radnik može zahtijevati da mu se prizna posjedovanje posebne stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino područje znanosti socijalnog rada za obavljanje djelatnosti socijalnog rada koje obuhvaća stručno zahtjevnije oblike rada i zahtijeva specifičnu izobrazbu za samostalni rad u različitim područjima socijalnog rada (u daljnjem tekstu: specijalnost).

(2) Područja znanosti socijalnog rada u kojima se ovlaštenom socijalnom radniku može priznati specijalnost uređuje Komora Statutom Komore.

(3) O zahtjevu za priznanje specijalnosti odlučuje Komora rješenjem.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Priznata specijalnost upisuje se u Imenik socijalnih radnika.

Članak 21.

Ovlašteni socijalni radnik dužan je u odnosu prema korisniku usluga socijalnog rada postupati primjenjujući i poštujući odredbe etičkog kodeksa za djelatnost socijalnog rada.

Članak 22.

(1) Sve što ovlašteni socijalni radnik u obavljanju djelatnosti socijalnog rada sazna o korisniku usluga socijalnog rada obvezan je čuvati kao profesionalnu tajnu, uključujući i korištene instrumente socijalnog rada i zaključna mišljenja.

(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obvezne su čuvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u obavljanju njihovih djelatnosti.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obvezne su podatke koje su saznale o korisniku i zaključna mišljenja dostaviti isključivo po zahtjevu nadležnih tijela državne uprave ili pravosudnih tijela, u skladu s posebnim propisima.

(4) Pri dostavi podataka iz stavka 3. ovoga članka osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obvezne su voditi računa o tome da oblik i opseg iznesenih podataka bude sukladan načelima struke i odredbama etičkog kodeksa za djelatnost socijalnog rada.

(5) Instrumente socijalnog rada zabranjeno je u cjelini ili u dijelovima umnožavati i na bilo koji način davati na uvid neovlaštenim osobama.

(6) Obveza iz stavka 5. ovoga članka obvezuje socijalne radnike, izdavače i distributere instrumenata, korisnike instrumenata, pomoćno osoblje, korisnike socijalnih usluga i sve druge sudionike.

(7) Ovlašteni socijalni radnik slobodan je u izboru i primjeni instrumenata, osim kada su oni propisani.

Članak 23.

Ovlašteni socijalni radnik slobodan je u izboru i primjeni pristupa, metoda, tehnika i intervencija socijalnog rada, uvažavajući propise na području socijalnog rada i etički kodeks za djelatnost socijalnog rada.

POGLAVLJE IV.   HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA

Članak 24.

(1) Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Komora je pravna osoba s javnim ovlastima.

(3) Sjedište Komore je u Zagrebu.

(4) Komora se upisuje u sudski registar.

Članak 25.

(1) Na temelju javne ovlasti Komora:

– donosi rješenje o upisu socijalnih radnika u Komoru

– donosi rješenje o priznavanju prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada

– odlučuje o postupcima upisa u odgovarajuće imenike, upisnike i evidencije na temelju ovoga Zakona

– donosi rješenje o privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada

– donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu

– obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih socijalnih radnika

– propisuje razinu specijalnosti u pojedinim područjima socijalnog rada i donosi rješenje o priznavanju specijalnosti

– vodi zakonom propisane upisnike, imenike i evidencije

– izdaje potvrde iz evidencija koje vodi u skladu s ovim Zakonom

– donosi rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje, privremenoj obustavi i prestanku socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti.

(2) Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj pravilnikom propisuje ministar.

Članak 26.

Osim poslova iz članka 25. ovoga Zakona, Komora obavlja i sljedeće poslove:

– prati i unapređuje rad ovlaštenih socijalnih radnika i uvjete za njihov rad

– utvrđuje standarde rada i normative

– donosi, prati i nadzire provođenje etičkog kodeksa za djelatnost socijalnog rada, provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za disciplinske povrede članovima Komore

– odlučuje o cijeni pojedinačnih usluga socijalnog rada koje se pružaju u okviru obavljanja socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti

– zastupa članove Komore u zaštiti profesionalnih interesa

– potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore

– sudjeluje u utvrđivanju i verifikaciji programa stručnog usavršavanja osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada

– surađuje s drugim komorama, strukovnim udrugama, stručnim, obrazovnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu

– surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pitanjima važnim za djelatnost socijalnog rada

– obavlja i sve druge poslove utvrđene ovim Zakonom, statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 27.

(1) Komora vodi Imenik socijalnih radnika, Imenik socijalnih radnika vježbenika, upisnik članova Komore i upisnik socijalnih radnika koji obavljaju djelatnost socijalnog rada kao profesionalnu djelatnost.

(2) Imenici i upisnici iz stavka 1. ovoga članka javne su knjige.

(3) Izvaci iz imenika i upisnika iz stavka 1. ovoga članka te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.

(4) Sadržaj i način vođenja imenika i upisnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje općim aktom Komora.

Članak 28.

(1) Članom Komore može biti socijalni radnik koji ispunjava uvjete iz članka 7. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(2) O zahtjevu za upis u upisnik članova Komore odlučuje Komora rješenjem.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Član Komore dužan je uredno plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori.

(5) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore.

Članak 29.

(1) Tijela Komore su Skupština Komore, Nadzorni odbor Komore, Upravni odbor Komore, predsjednik Komore, zamjenik predsjednika Komore i druga tijela uređena Statutom Komore.

(2) Ustrojstvo, sastav, način izbora, prava, način odlučivanja i dužnosti tijela Komore uređuju se Statutom Komore i drugim općim aktima Komore.

Članak 30.

(1) Skupština Komore najviše je tijelo odlučivanja i čine je svi članovi Komore.

(2) Skupštinu Komore saziva predsjednik Komore.

Članak 31.

Skupština Komore donosi:

– Statut Komore

– program rada Komore

– godišnji proračun

– odluku o visini članarine

– etički kodeks za djelatnost socijalnog rada

– opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore

– druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.

Članak 32.

(1) Nadzorni odbor Komore nadzire provođenje Statuta Komore i drugih općih akata Komore, ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza članova Komore, materijalno i financijsko poslovanje Komore, a može obavljati i druge povremene poslove koje mu povjeri Skupština Komore ili Upravni odbor.

(2) Nadzorni odbor Komore ima predsjednika i četiri člana koje bira Skupština Komore, na četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.

(3) Članovi Nadzornog odbora Komore ne mogu biti članovi Upravnog odbora Komore i drugih tijela koje bira ili imenuje Skupština Komore ili Upravni odbor Komore.

Članak 33.

(1) Upravni odbor Komore izvršno je tijelo Komore koje:

– vodi poslovanje Komore

– brine se za izvršavanje programa rada Komore i izvršavanje akata Skupštine Komore

– obavlja i druge poslove određene Statutom Komore.

(2) Upravni odbor Komore čine:

– predsjednik Komore

– zamjenik predsjednika Komore

– sedam članova Komore koje bira Skupština Komore na vrijeme od četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.

(3) Predsjednik Komore obavlja dužnost predsjednika Upravnog odbora Komore, saziva i predsjeda sjednicama te potpisuje akte Upravnog odbora Komore.

(4) Upravni odbor Komore donosi odluke iz svog djelokruga većinom glasova nazočnih članova, ako je na sjednici nazočna većina članova.

Članak 34.

(1) Predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore bira Skupština Komore iz reda svojih članova.

(2) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja poslove određene ovim Zakonom i Statutom Komore.

(3) Zamjenik predsjednika Komore mijenja predsjednika Komore u slučaju njegove spriječenosti.

(4) Predsjednik Komore i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine, a mogu biti ponovno izabrani.

Članak 35.

(1) Skupština Komore razriješit će predsjednika Komore ili zamjenika predsjednika Komore ili predsjednika ili člana Upravnog ili Nadzornog odbora Komore i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:

– to osobno zatraži

– postupa protivno propisima i općim aktima Komore

– ne provodi odluke tijela Komore

– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Komori veću štetu

– više ne ispunjava uvjete iz članka 7. ovoga Zakona

– Skupština Komore iz drugih razloga ocijeni da više nije u mogućnosti izvršavati povjerene ovlasti.

(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu.

(3) Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti Statutom Komore.

Članak 36.

(1) Statut Komore temeljni je opći akt Komore, a donosi ga Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost ministra.

(2) Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njezinih članova te sva druga pitanja važna za dostojanstvo struke i zaštitu članstva.

(3) Statut Komore obvezno sadrži odredbe o: nazivu i sjedištu Komore, mjesnoj nadležnosti Komore, unutarnjem ustrojstvu, tijelima Komore, njihovu sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti članova, imovini i raspolaganju mogućom dobiti, načinu stjecanja imovine, ostvarivanju javnosti rada Komore, članstvu i članarini, pravima, obvezama članova, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore te odredbe kojima se pobliže propisuju i druga pitanja važna za rad Komore.

(4) Etičkim kodeksom djelatnosti socijalnog rada utvrđuju se pravila ponašanja ovlaštenih socijalnih radnika i etička načela na temelju kojih postupaju ovlašteni socijalni radnici prilikom obavljanja djelatnosti socijalnog rada.

Članak 37.

(1) Komora podnosi ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) godišnje izvješće o radu do 31. ožujka tekuće godine, za prethodnu kalendarsku godinu.

(2) Izvješće o radu iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se putem mrežnih mjesta Komore.

(3) Sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Članak 38.

Komora obavještava Ministarstvo, druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o stanju i problemima u djelatnosti socijalnog rada i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unaprjeđenja djelatnosti socijalnog rada.

Članak 39.

Sredstva za rad Komore osiguravaju se iz:

– članarine i

– iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.

 

POGLAVLJE V.   DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Članak 40.

(1) Član Komore odgovara za teške i lakše povrede dužnosti socijalnog radnika pred disciplinskim tijelima Komore, određenim Statutom Komore.

(2) Teške povrede dužnosti socijalnog radnika su:

– povreda obveze čuvanja profesionalne tajne

– teška povreda etičkog kodeksa za djelatnost socijalnog rada kojom se osobito narušava ugled djelatnosti socijalnog rada koje ima teže značenje s obzirom na važnost i prirodu povrijeđene društvene vrijednosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena

– nestručno obavljanje djelatnosti socijalnog rada

– povreda obveze osiguranja od odgovornosti

– počinjenje kaznenog djela za koje je izrečena pravomoćna kazna zatvora

– tri puta izrečena mjera za lakše povrede dužnosti socijalnog radnika.

(3) Lakše povrede dužnosti socijalnog radnika su:

– narušavanje ugleda socijalnog radnika i etičkog kodeksa za djelatnost socijalnog rada koje je lakšeg značenja

– povreda dužnosti socijalnog radnika ponašanjem prema korisniku usluga djelatnosti socijalnog rada, drugom socijalnom radniku, trećim osobama ili društvenoj zajednici

– neispunjavanje obveza iz članstva prema Komori

– neuredno vođenje dokumentacije djelatnosti socijalnog rada.

Članak 41.

(1) Članu Komore za teške povrede ugleda socijalnog radnika mogu se izreći ove mjere:

– ukor

– javni ukor

– novčana kazna

– mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti socijalnog rada od mjesec dana do godinu dana

– prestanak prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada.

(2) Članu Komore za lakše povrede ugleda socijalnog radnika mogu se izreći opomena ili novčana kazna.

Članak 42.

(1) Visina i namjena novčanih kazni navedenih u članku 41. ovoga Zakona uređuju se Statutom Komore.

(2) Izrečena novčana kazna plaća se Komori.

Članak 43.

(1) Disciplinski postupak pokreće disciplinsko tijelo određeno Statutom Komore po službenoj dužnosti ili na zahtjev tijela Komore određenog Statutom Komore.

(2) Pravomoćna odluka disciplinskog tijela Komore kojom su izrečene novčane kazne ovršna je isprava.

(3) Protiv odluke disciplinskog tijela žalba nije dopuštena, ali može se pokrenuti upravni spor.

(4) Postupak za teške povrede zastarijeva nakon dvije godine, a za lakše povrede godinu dana od dana izvršene povrede.

(5) Izvršenje disciplinske mjere zastarijeva nakon šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja kojim je izrečena disciplinska mjera odnosno od dana isteka roka na koji je izvršenje disciplinske mjere odgođeno.

POGLAVLJE VI.   NADZOR

Članak 44.

(1) Upravni nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju javnih ovlasti provodi Ministarstvo.

(2) U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može od Komore tražiti izvješća i podatke.

(3) Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti Ministarstvu u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih ne može dostaviti.

Članak 45.

(1) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih socijalnih radnika provodi Komora.

(2) Stručni nadzor provodi se redovito, povodom zahtjeva Ministarstva ili po službenoj dužnosti u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje stručnog nadzora.

(3) Stručni nadzor može se provesti i povodom prigovora pravnih i fizičkih osoba, ako za to postoji opravdani razlog.

(4) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja djelatnosti socijalnog rada te kvalitete i opsega izvršenih usluga djelatnosti socijalnog rada, primjerenosti uvjeta i sredstava za obavljanje djelatnosti socijalnog rada.

(5) Ovlašteni socijalni radnik ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalnog rada dužna je omogućiti nesmetano obavljanje stručnog nadzora i staviti na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.

(6) Obavijest o provedenom stručnom nadzoru sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti ovlaštenom socijalnom radniku i njegovu poslodavcu u roku od 30 dana od provođenja nadzora.

(7) Komora je dužna izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrđenom činjeničnom stanju te o poduzetim mjerama, osim u slučaju anonimne predstavke.

(8) Postupak, troškove i način provođenja stručnog nadzora uređuje Komora općim aktom.

(9) Sredstva za provođenje stručnog nadzora po zahtjevu Ministarstva osiguravaju se u državnom proračunu.

Članak 46.

Na temelju izvješća o provedenom stručnom nadzoru nad obavljanjem djelatnosti socijalnog rada Komora može, u skladu s odredbama ovoga Zakona i svojim općim aktima:

– izreći mjeru iz članka 41. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona dok se uočeni nedostaci ne uklone

– odrediti obvezu dodatnog stručnog usavršavanja ovlaštenom socijalnom radniku kod koje je uočena nedostatna stručna osposobljenost

– izreći mjeru iz članka 41. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona.

 

DIO TREĆI   PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 47.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba koja za obavljanje djelatnosti socijalnog rada zaposli ili sklopi ugovor o djelu sa socijalnim radnikom kojem nije priznato pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada (članak 6.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 48.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalnog rada, a nema priznato pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada (članak 6.).

Članak 49.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba koja onemogući ili ometa provođenje stručnog nadzora (članak 45.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalnog rada kao profesionalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna.

 

DIO ČETVRTI   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 50.

(1) Komora je dužna uskladiti Statut Komore i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će donijeti pravilnike iz članka 25. stavka 2. i članka 37. stavka 3. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 51.

Socijalni radnik koji je stekao pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada na temelju Zakona o djelatnosti socijalnog rada (»Narodne novine«, br. 124/11. i 120/12.) stupanjem na snagu ovoga Zakona smatra se ovlaštenim socijalnim radnikom.

Članak 52.

(1) Postupci koji nisu dovršeni prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o djelatnosti socijalnog rada (»Narodne novine«, br. 124/11. i 120/12.).

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Ministarstvo će ustupiti Komori sve neriješene zahtjeve za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik.

Članak 53.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o djelatnosti socijalnog rada (»Narodne novine«, br. 124/11. i 120/12.).

Članak 54.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Copyright © Ante Borić