Povezani zakoni

Zakon o procjeni učinaka propisa

NN 44/17

na snazi od 13.05.2017.

Uživajte...

Baza je ažurirana 20.10.2017. zaključno sa NN 102/17

DIO PRVI

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje postupak procjene učinaka propisa, način planiranja zakonodavnih aktivnosti, tijela nadležna za postupak procjene učinaka propisa, način savjetovanja s javnošću u tom postupku te druga pitanja s tim u vezi.

Postupak procjene učinaka propisa

Članak 2.

(1) Postupak procjene učinaka propisa je postupak pripreme i izrade nacrta prijedloga zakona kroz analizu izravnih učinaka, s ciljem odabira optimalnog zakonskog rješenja ili za poduzimanje drugih aktivnosti i mjera.

(2) Analizom izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona utvrđuju se učinci na području gospodarstva, maloga gospodarstva, tržišta rada, socijalne skrbi i mirovinskoga sustava, zdravstva, zaštite okoliša, zaštite ljudskih prava te zaštite tržišnog natjecanja.

(3) U okviru postupka procjene učinaka propisa obvezno se provodi prethodni postupak procjene učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Prethodna procjena) i procjena učinaka propisa, ovisno o rezultatima analize izravnih učinaka propisa.

Ciljevi postupka procjene učinaka propisa

Članak 3.

(1) Opći cilj postupka procjene učinaka propisa je razmatranje prijedloga mogućih normativnih ili drugih rješenja kojima se potiče poslovno okruženje, jača vladavina prava i smanjuju troškovi provedbe propisa, uz istodobno osiguranje zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobnih i političkih sloboda i prava te gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava.

(2) Posebni ciljevi postupka procjene učinaka propisa su:

– osiguranje otvorenosti i transparentnosti zakonodavnog postupka uključivanjem javnosti i zainteresirane javnosti u izradu propisa

– utvrđivanje mogućih prepreka za poslovanje poduzetnika i status građana

– poticanje suradnje i međuresorne koordinacije središnjih tijela državne uprave u postupku izrade zakona.

Značenje pojmova

Članak 4.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

a) stručni nositelj je središnje tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu izrada nacrta prijedloga zakona

b) nadležno tijelo je središnje tijelo državne uprave, drugo državno tijelo i pravna osoba koja ima javne ovlasti, koje sudjeluje u postupku procjene učinaka propisa vezano za davanje mišljenja na analizu učinaka u skladu s propisanim djelokrugom, i to nadležno za područje:

– gospodarstva za gospodarske učinke odnosno za odgovarajuću primjenu Standard Cost Model metodologije (u daljnjem tekstu: SCM metodologija) te za odgovarajuću primjenu testa malog i srednjeg poduzetništva (u daljnjem tekstu: MSP test)

– tržišta rada za učinke na zapošljavanje, tržište rada i mirovinskoga sustava

– zdravstvenoga sustava i zdravlje ljudi za učinke na zdravstvo i zdravlje ljudi

– socijalne skrbi za sustav socijalne skrbi i socijalne učinke

– zaštite okoliša za učinke na okoliš i održivi razvoj

– zaštite ljudskih prava za učinke na zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i

– zaštite tržišnog natjecanja za učinke na tržišno natjecanje

c) SCM metodologija je metoda mjerenja administrativnog troška koje gospodarstvo ima prilikom primjene propisa koji su na snazi i koji bi proizašli iz nacrta prijedloga propisa

d) MSP test sadrži postupak analize i ocjene negativnog učinka pojedinog propisa na malo gospodarstvo u obliku dodatnih ili povećanih troškova, odnosno pozitivnih učinaka kao gospodarske koristi za subjekte malog gospodarstva

e) savjetovanje je postupak koji stručni nositelj provodi radi savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

Primjena Zakona

Članak 5.

(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na postupak izrade nacrta prijedloga zakona koje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) predlaže za donošenje Hrvatskome saboru te na druge postupke u vezi s izradom propisa i praćenjem njihove provedbe kako je to određeno ovim Zakonom.

(2) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na procjenu fiskalnog učinka propisa na državni proračun, koja se izrađuje i iskazuje prema Obrascu standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka, sukladno posebnim propisima.

Primjena drugih propisa

Članak 6.

(1) Na pitanja u vezi s postupkom izrade i donošenja zakona koja nisu uređena ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisom primjenjuju se odredbe Poslovnika Vlade Republike Hrvatske i Poslovnika Hrvatskoga sabora.

(2) Na pitanja savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje pravo na pristup informacijama i drugi posebni propisi i akti kojima je uređeno sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pojedinim upravnim područjima.

 

DIO DRUGI

Akti planiranja procjene učinaka propisa

Članak 7.

Akti planiranja procjene učinaka propisa su:

– Strategija procjene učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Strategija)

– Akcijski plan procjene učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Akcijski plan).

Strategija i Akcijski plan

Članak 8.

(1) Strategijom se dugoročno usmjerava razvoj sustava procjene učinaka propisa i njegova provedivost, ciljevi, poboljšanje kvalitete propisa i razvoj administrativnih kapaciteta.

(2) Akcijski plan je provedbeni akt Strategije kojim se određuju prioritetne mjere i aktivnosti na razvoju sustava procjene učinaka propisa, način provedbe i redoslijed ostvarivanja mjera, rokovi izvršavanja i nositelji provedbe mjera i aktivnosti.

(3) Ured za zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Ured) je koordinator i stručni nositelj izrade Strategije i Akcijskog plana, zajedno sa središnjim tijelima državne uprave i drugim dionicima.

(4) Strategiju, na prijedlog Ureda, donosi Vlada, za razdoblje od pet godina.

(5) Akcijski plan donosi Ured za razdoblje važenja Strategije, a po potrebi i za kraće razdoblje.

(6) Strategija i Akcijski plan objavljuju se na mrežnim stranicama Ureda.

(7) Ured izvješćuje Vladu o provedbi i ostvarenju ciljeva iz Strategije, u prvom tromjesečju nakon isteka razdoblja važenja Strategije.

 

DIO TREĆI

Kriteriji u postupku procjene učinaka propisa

Članak 9.

(1) U postupku procjene učinaka propisa značajni izravni učinci analiziraju se prema vrstama učinaka i obuhvaćenim adresatima nacrta prijedloga zakona.

(2) Izravni učinci analiziraju se osobito prema sljedećim vrstama učinaka:

procjena gospodarskih učinaka uključuje procjenu očekivanih izravnih učinaka na makroekonomsko okruženje, priljev investicija, funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva, malo gospodarstvo, administrativne prepreke za poslovanje, istraživanje i razvoj te zaštitu potrošača

procjena socijalnih učinaka uključuje procjenu očekivanih izravnih učinaka na demografske trendove, socijalnu skrb, socijalnu uključenost i zaštitu skupina s posebnim interesima i potrebama, pristup javnim uslugama i pravo na zdravstvenu zaštitu

procjena učinaka na rad i tržište rada uključuje procjenu očekivanih izravnih učinaka na zapošljavanje i tržište rada, standarde i prava na kvalitetu radnog mjesta i na mirovinski sustav

procjena učinaka na zaštitu okoliša uključuje procjenu očekivanih izravnih učinaka na klimu, kvalitetu i korištenje zraka, vode i tla, upravljanje prirodnim resursima, korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, upravljanje otpadom i recikliranje

procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava uključuje procjenu očekivanih izravnih učinaka na ravnopravnost spolova, pravo na jednaki tretman i prilike, suzbijanje diskriminacije, povredu privatnosti, zaštitu osobnih podataka, pristup pravosuđu, pravo na pristup informacijama i druga Ustavom Republike Hrvatske zajamčena prava i

procjena učinaka na tržišno natjecanje uključuje procjenu očekivanih izravnih učinaka na tržišno natjecanje između poduzetnika na tržištu pod nediskriminirajućim uvjetima.

(3) Izravni učinci analiziraju se osobito prema sljedećim adresatima:

– mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge

– građani

– obitelji i kućanstva

– radnici i umirovljenici

– pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i potrošači

– hrvatski branitelji

– manjine

– socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

– udruge i zaklade

– središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Pobliže kriterije izravnih učinaka, način utvrđivanja adresata te druga pitanja s tim u vezi propisuje Vlada uredbom.

 

DIO ČETVRTI

Plan zakonodavnih aktivnosti

Članak 10.

(1) Vlada donosi Plan zakonodavnih aktivnosti u kojem su sadržani svi nacrti prijedloga zakona koje se planira utvrditi tijekom razdoblja za koje se Plan zakonodavnih aktivnosti donosi.

(2) Plan zakonodavnih aktivnosti se izrađuje na temelju prijedloga planova zakonodavnih aktivnosti stručnih nositelja.

(3) Plan zakonodavnih aktivnosti se donosi na prijedlog Ureda u zadnjem tromjesečju tekuće kalendarske godine za sljedeću kalendarsku godinu.

(4) Plan zakonodavnih aktivnosti sadrži naznaku nacrta prijedloga zakona za koje treba provesti procjenu učinaka propisa, naznaku nacrta prijedloga zakona kojima se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije i, ako je potrebno, naznaku nacrta prijedloga zakona sadržanih u programskim i drugim aktima planiranja Vlade.

(5) Podaci u Planu zakonodavnih aktivnosti iskazuju se po aktivnostima planiranim u tromjesečnim razdobljima.

(6) Ured je koordinator i stručni nositelj izrade Plana zakonodavnih aktivnosti i Izvješća o provedbi Plana zakonodavnih aktivnosti u suradnji sa stručnim nositeljima.

(7) Ured izvješćuje Vladu o izvršenju Plana zakonodavnih aktivnosti u prvom tromjesečju tekuće godine za prethodnu godinu.

(8) Plan zakonodavnih aktivnosti i Izvješće o provedbi Plana zakonodavnih aktivnosti objavljuje se na mrežnim stranicama Ureda.

Postupak izrade Plana zakonodavnih aktivnosti

Članak 11.

(1) Stručni nositelj dužan je utvrditi Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti iz svoga djelokruga.

(2) Stručni nositelj za svaki nacrt prijedloga zakona koji utvrđuje u Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti provodi Prethodnu procjenu, osim za zakone iz članka 15. ovoga Zakona.

(3) Za Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti i Prethodnu procjenu provodi se savjetovanje u razdoblju od 1. do 30. rujna, u trajanju od najmanje 15 dana.

(4) Stručni nositelj dostavlja Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti s obrascima prethodne procjene na mišljenje Uredu, najkasnije do 31. listopada tekuće godine.

(5) Ured razmatra Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti i obrasce prethodne procjene te može zatražiti doradu obrazaca.

(6) Ured obvezno dostavlja obrasce prethodne procjene na mišljenje tijelu nadležnom za provođenje MSP testa odnosno za provedbu SCM metodologije, koje je dužno u roku od osam dana od zaprimanja dostaviti mišljenje Uredu o potrebi provođenja ovih aktivnosti. Pri odlučivanju o obvezi provođenja MSP testa i provedbi SCM metodologije, isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje.

(7) Stručni nositelj dužan je usuglasiti Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti iz svoga djelokruga s Uredom, najkasnije do 1. prosinca tekuće godine.

(8) Ured upućuje Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Vladi na donošenje do 15. prosinca tekuće godine.

 

DIO PETI

Prethodna procjena

Članak 12.

(1) Prethodna procjena obuhvaća sljedeće aktivnosti:

– analizu postojećeg stanja u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona

– utvrđivanje ishoda odnosno promjena u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona i vremenskog okvira za njihovo postizanje

– određivanje adresata na koje se nacrt prijedloga zakona odnosi

– utvrđivanje rješenja koja mogu dovesti do ostvarenja ishoda u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona

– utvrđivanje izravnih učinaka, osobito, gospodarskih, socijalnih, učinaka na tržište rada, učinaka na zaštitu okoliša, na zaštitu ljudskih prava i učinaka na tržišno natjecanje

– utvrđivanje potrebe za provođenjem MSP testa i

– utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije.

(2) Aktivnosti Prethodne procjene iskazuju se na propisanom obrascu.

(3) Stručni nositelj u okviru Prethodne procjene provodi savjetovanje i, po potrebi, međuresorne konzultacije nadležnih tijela i s drugim zainteresiranim dionicima, u skladu s ovim Zakonom.

(4) Aktivnosti Prethodne procjene, sadržaj obrasca i postupak savjetovanja iz stavka 3. ovoga članka detaljnije će propisati Vlada uredbom.

Procjena učinaka propisa

Članak 13.

(1) Na temelju obveza iz Plana zakonodavnih aktivnosti i rezultata Prethodne procjene stručni nositelj pristupa provedbi procjene učinaka propisa, u okviru koje se izrađuje Iskaz o procjeni učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Iskaz) i nacrt prijedloga zakona.

(2) Izradom Iskaza stručni nositelj osobito provodi sljedeće aktivnosti:

– detaljno utvrđuje ishode odnosno promjene koje se žele postići nacrtom prijedloga zakona

– detaljno analizira izravne učinke utvrđene u Prethodnoj procjeni

– ako je potrebno, detaljno analizira izravne učinke pojedinačnih i mogućih alternativnih normativnih rješenja iz nacrta prijedloga zakona

– odabire optimalno rješenje za postizanje utvrđenih ishoda odnosno promjena u području koje se uređuje nacrtom prijedloga zakona

– ako je potrebno, provodi MSP test

– ako je potrebno, provodi mjerenje SCM metodologijom

– utvrđuje vremenski okvir i osnovne kriterije za vrednovanje nacrta prijedloga zakona te druga pitanja s tim u vezi.

(3) Aktivnosti procjene učinaka propisa iskazuju se na propisanom obrascu.

(4) Za izradu Iskaza i nacrta prijedloga zakona čelnik tijela koje je stručni nositelj može osnovati radnu skupinu.

(5) O Iskazu i nacrtu prijedloga zakona provodi se savjetovanje u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. Istodobno sa savjetovanjem, Iskaz se dostavlja na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu.

(6) Stručni nositelj provodi konzultacije o Iskazu s nadležnim i drugim mjerodavnim tijelima, ovisno o sadržaju Iskaza, radi njegova usuglašavanja.

(7) Tijelo nadležno za provođenje MSP testa odnosno za provedbu SCM metodologije, obvezno provodi usuglašavanje o rezultatima provedbe MSP testa i SCM metodologije.

(8) Ured može, ako je potrebno, provesti konzultacije o Iskazu sa stručnim nositeljem i nadležnim tijelima.

(9) Nakon provedenog postupka savjetovanja i usuglašavanja Iskaz se dostavlja na suglasnost Uredu, a nacrt prijedloga zakona na mišljenje nadležnim tijelima, Uredu i drugim tijelima u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske.

(10) Aktivnosti procjene učinaka propisa i sadržaj Obrasca iskaza detaljnije će propisati Vlada uredbom.

Upućivanje u postupak donošenja Vladi i Hrvatskome saboru

Članak 14.

(1) Uz nacrt prijedloga zakona koji stručni nositelj predlaže Vladi prilaže se Iskaz.

(2) Uz prijedlog zakona koji Vlada predlaže na donošenje Hrvatskome saboru dostavlja se Iskaz.

 

DIO ŠESTI

Iznimke od provedbe postupka procjene učinaka propisa

Članak 15.

(1) Postupak procjene učinaka propisa ne provodi se kada se predlaže donošenje zakona radi:

– potvrđivanja međunarodnih ugovora

– provedbi uredbi i drugih obvezujućih pravnih akata Europske unije koji se izravno promjenjuju na području Republike Hrvatske

– izvršenja državnog proračuna Republike Hrvatske i

– davanja ovlaštenja Vladi da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, procjena učinaka propisa može se provesti kada se predlaže donošenje zakona radi potvrđivanja međunarodnog ugovora, na temelju zaključka Hrvatskoga sabora.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, postupak procjene učinaka propisa provodi stručni nositelj sukladno odredbama ovoga Zakona.

Zakoni izvan Plana zakonodavnih aktivnosti

Članak 16.

(1) Ako je tijekom kalendarske godine potrebno donijeti zakon koji nije sadržan u Planu zakonodavnih aktivnosti, stručni nositelj dužan je provesti Prethodnu procjenu sukladno ovom Zakonu.

(2) Stručni nositelj dužan je u okviru Prethodne procjene provesti savjetovanje u trajanju od najmanje 15 dana.

(3) Istodobno sa savjetovanjem stručni nositelj dužan je Obrazac prethodne procjene dostaviti na mišljenje Uredu za vrijeme trajanja savjetovanja.

(4) Ured obvezno dostavlja Obrazac prethodne procjene na mišljenje tijelu nadležnom za provođenje MSP testa odnosno tijelu nadležnom za provedbu SCM metodologije, koje je dužno u roku od pet dana od zaprimanja dostaviti mišljenje Uredu iz svoje nadležnosti. Pri odlučivanju o obvezi provođenja MSP testa i provedbi SCM metodologije, isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje.

(5) Ured je dužan razmotriti Obrazac prethodne procjene te, ako je potrebno, zatražiti dopune, odnosno doradu.

(6) Stručni nositelj dužan je Obrazac prethodne procjene usuglasiti s Uredom prije uvrštavanja nacrta prijedloga zakona na sjednice radnih tijela Vlade.

(7) Ovisno o rezultatima Prethodne procjene, stručni nositelj dužan je provesti procjenu učinaka propisa sukladno članku 13. ovoga Zakona.

(8) U slučaju da nije postignuta suglasnost iz stavka 6. ovoga članka, stručni nositelj dužan je na sjednicama radnih tijela Vlade obrazložiti prijedloge i primjedbe koje nije prihvatio, a osobito je dužan obrazložiti opravdanost upućivanja u postupak donošenja nacrta prijedloga zakona koji ima negativne učinke.

Naknadna procjena učinaka propisa

Članak 17.

(1) Nacrt prijedloga zakona za koji se treba provesti procjena učinaka propisa može se izuzeti od daljnjeg postupka ako se zakon donosi radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa, uz detaljno navođenje razloga.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka stručni nositelj dužan je naknadno provesti procjenu učinaka propisa najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona.

(3) Obaveza naknadne provedbe procjene učinaka propisa utvrđuje se u prijelaznim odredbama nacrta prijedloga zakona.

Iznimna provedba procjene učinaka propisa

Članak 18.

(1) Procjena učinaka propisa može se provesti za zakone, provedbene propise i akte planiranja koji su na snazi.

(2) Procjena učinaka propisa može se provesti i za provedbene propise i akte planiranja u izradi uz odgovarajuću primjenu odredbi propisa o procjeni učinaka propisa, osim ako posebnim propisom nije drugačije propisano.

(3) Za koordinaciju i provedbu procjene učinaka propisa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u cijelosti je nadležan stručni nositelj.

(4) Procjena učinaka propisa provodi se i na temelju zaključka Hrvatskoga sabora donesenog vezano za djelovanje Vlade u institucijama Europske unije u vezi s prijedlogom propisa i odlukama Europske unije u čijem donošenju sudjeluje putem svojih predstavnika.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, postupak procjene učinaka propisa provodi stručni nositelj sukladno odredbama ovoga Zakona.

 

DIO SEDMI

Nadležnost za postupak procjene učinaka propisa

Članak 19.

Za postupak procjene učinaka propisa nadležni su:

– Ured

– stručni nositelj

– nadležna tijela.

Tijelo nadležno za koordinaciju postupka procjene učinaka propisa

Članak 20.

(1) Ured je nadležan za koordinaciju provedbe Prethodne procjene i procjene učinaka propisa, izradu Plana zakonodavnih aktivnosti, izradu akata planiranja iz članka 7. ovoga Zakona i za izradu uredbe iz članka 23. ovoga Zakona.

(2) Ured je nadležan za obavljanje poslova stručnog osposobljavanja i usavršavanja u području procjene učinaka propisa i u području izrade propisa.

Stručni nositelj

Članak 21.

(1) Stručni nositelj nadležan je za provedbu Prethodne procjene, izradu Prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti iz svoga djelokruga te za provedbu procjene učinaka propisa u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz članka 23. ovoga Zakona.

(2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj dužan je uspostaviti odgovarajuće administrativne kapacitete odnosno imenovati koordinatora za poslove procjene učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Koordinator) ili ustrojiti odgovarajuću ustrojstvenu jedinicu.

(3) Koordinator se imenuje iz redova rukovodećih državnih službenika i može imati zamjenika.

(4) Koordinator, odnosno službenici zaduženi za poslove procjene učinaka propisa dužni su surađivati s ustrojstvenom jedinicom stručnog nositelja koja izrađuje nacrt prijedloga zakona te, po potrebi, sudjelovati u radu radne skupine za izradu nacrta prijedloga zakona.

Nadležna tijela

Članak 22.

(1) Nadležna tijela sudjeluju u postupku procjene učinaka propisa razmatranjem i davanjem mišljenja iz svoga djelokruga sukladno ovom Zakonu i u skladu s posebnim propisima te surađuju s drugim tijelima ovisno o utvrđenim učincima.

(2) Kada nadležno tijelo postupa u svojstvu stručnog nositelja izrade propisa, tada ono ne daje posebno mišljenje iz područja svoje nadležnosti.

Podzakonski propis

Članak 23.

Pobliže kriterije i vrste adresata iz članka 9. stavka 4., aktivnosti, sadržaj obrasca i postupak savjetovanja u Prethodnoj procjeni iz članka 12. stavka 4. i u procjeni učinaka propisa iz članka 13. stavka 10. ovoga Zakona te druga pitanja s tim u vezi propisuje Vlada uredbom.

 

DIO OSMI

Nadzor

Članak 24.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ured.

 

DIO DEVETI

Prijelazne i završne odredbe

Članak 25.

(1) Vlada će donijeti Strategiju iz članka 8. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Vlada će donijeti uredbu iz članka 23. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ured će u roku od tri mjeseca od dana donošenja Strategije iz stavka 1. ovoga članka donijeti Akcijski plan iz članka 8. ovoga Zakona.

Članak 26.

Do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 23. ovoga Zakona, ostaje na snazi Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa (»Narodne novine«, br. 66/12.), osim odredbi koje su u suprotnosti s ovim Zakonom.

Članak 27.

(1) Stručni nositelji su dužni imenovati koordinatore sukladno članku 21. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do imenovanja koordinatora iz stavka 1. ovoga članka, poslove koordinatora nastavljaju obavljati osobe imenovane sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa (»Narodne novine«, br. 90/11.).

Članak 28.

Stručni nositelji, u odnosu na propise kojima se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije, nastavljaju, i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, sve aktivnosti u vezi s pripremanjem Plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije koji donosi Hrvatski sabor za razdoblje proračunske godine.

Članak 29.

Postupci procjene učinaka propisa započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa (»Narodne novine«, br. 90/11.).

Članak 30.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o procjeni učinaka propisa (»Narodne novine«, br. 90/11.).

Članak 31.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/17-01/43

Zagreb, 4. svibnja 2017.

HRVATSKI SABOR

 

Copyright © Ante Borić