Baza je ažurirana 24.10.2025. zaključno sa NN 104/25 EU 2024/2679
1
Poslovni broj: 9 Ovr-514/2022-6
Republika Hrvatska
Općinski sud u Sesvetama
10 360 Sesvete – Industrijska cesta 15
Poslovni broj: 9 Ovr-514/2022-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Sesvetama, po sucu Marini Andrić, na prijedlog sudske savjetnice Martine Gornik Murgić, u ovom ovršnom predmetu ovrhovoditelja H. u. z. o., OIB ..., Z., protiv I. ovršenika E. V., OIB ..., S., II. ovršenika L. V., OIB ..., S.; obje zastupane po punomoćnici K. B., odvjetnici iz S., radi ovrhe, 24. travnja 2023.
z a k l j u č i o j e
Upućuju se ovršenici da u roku od 15 (petnaest) dana od dostave ove odluke pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točke 7., 9. i 11. Ovršnog zakona te se pozivaju dostaviti ovom sudu dokaz da su pokrenuli parnicu u roku od 15 (petnaest) dana po njezinom pokretanju.
r i j e š i o j e
I Odbija se prijedlog ovršenika za naknadu troška ovog postupka, kao neosnovan.
II Nalaže se ovršenicima da naknade ovrhovoditelju trošak postupka u iznosu od 414,76 EUR[1]/ 3.125,00 kn.
Obrazloženje
1. Ovršenici su putem punomoćnika 19. svibnja 2022. ovom sudu podnijeli prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode prijenosa. Uz prijedlog ovršenici su dostavili Punomoć (list 4 i 5 spisa), presliku rješenja o ovrsi javnog bilježnika (list 6-9 spisa), presliku rješenja o nasljeđivanju (list 10 i 11 spisa). Ovršenik u spis nije dostavio zahtjev za izravnu naplatu niti izvod iz očevidnika FINA-e (i slično) iz čega bi bilo vidljivo da se izravna naplata vodi, ali sud smatra to vjerojatnim jer ostala dokumentacija koja je dostavljena u spis sadrži pečat FINA-e, a koji pečat proizlazi iz činjenice da su isprave predane na FINA-u, izvjesno radi pokretanja postupka izvansudske ovrhe. U prijedlogu ovršenici ukratko ističu da ovrhovoditelj ne može od ovršenika potraživati više od visine naslijeđene imovine, dok se neobrazloženo pozivaju na žalbene razloge iz čl. 50. st. 9., 10. i 11. Ovršnog zakona. Stoga predlažu sudu donijeti rješenje kojim se pljenidba i prijenos proglašavaju nedopuštenima i nalaže FINA-i odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava s računa ovršenika do okončanja eventualnog parničnog postupka na kojeg će se uputiti.
2. U odnosu na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, u skladu s člankom 210. stavak 2. OZ-a, na odgovarajući se način
primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ-a). Zakonskom odredbom članka 52. stavak 3. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj ospori postojanje žalbenih razloga, a što je konkretno slučaj, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7., 9.-11. OZ.-a, a zbog kojih je izjavio žalbu.
2.1. Kako su ovršenici istaknuli da ovrhovoditelj ne može od ovršenika potraživati više od visine naslijeđene imovine te da je od svakog ovršenika trebao naplatiti dio tražbine koji na njega otpada, u suštini to predstavlja žalbene razloge žalbene razloge iz članka 50. st. 1. t. 7. i 9. OZ-a, a svoje navode nisu dokazali javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno činjenice na kojima se temelji žalba nisu općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, u skladu s čl. 52. st. 4. OZ-a, a ovrhovoditelj je u podnesku od 1. lipnja 2022. osporio navode ovršenika, valjalo je, temeljem odredbe čl. 210. OZ-a, u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a, odlučiti kao u zaključku. Ovršenici se dodatno neobrazloženo pozivaju i na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 11. OZ-a, zastara potraživanja, a slijedom čega su i u odnosu na taj razlog upućeni na parnicu.
3. U odnosu na prijedlog ovršenika za donošenje rješenja kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, sukladno članku 210. stavak 2. OZ-a, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe (konkretno članak 65. OZ). U skladu s odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a, sud može, na prijedlog ovršenika, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je ispunjen jedan od uvjeta taksativno navedenih točkama 1.- 10. stavka 1. citiranog članka OZ-a. Navedena odredba znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz citirane zakonske odredbe, odnosno da je ovršenik, osim jednog od uvjeta taksativno navedenih točkama 1.-10. stavka 1. članka 65. OZ-a konkretno učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe. Člankom 65. st. 2. OZ-a propisano je da će sud odluku o prijedlogu za odgodu donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.
3.1. Sud je uz dopis od 24. svibnja 2021., ovrhovoditelju dostavio na očitovanje prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a na koji se ovrhovoditelj očitovao dana 1. lipnja 2022., i to na način da u cijelosti osporava navode ovršenika.
3.2. Obzirom da su ovršenici podneskom od 19. svibnja 2022. istaknuli žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točka 7., 9. i 11. OZ-a, povodom kojih su zaključkom upućeni na pokretanje parničnog postupka, to je ocjena ovog suda da su ovršenici dokazali da je ispunjen jedan od uvjeta propisanih člankom 65. stavak 1. OZ-a i to onaj propisan točkom 5. citiranog članka.
3.3. U odnosu na drugi uvjet, odnosno nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, stav je ovoga suda kako ovršenici taj uvjet nisu učinili vjerojatnim. Naime, ovršenici ističu da bi im provedbom ovrhe nastala teško nadoknadiva šteta time što ne bi mogli vratiti novac naplaćen ovrhom od ovrhovoditelja, kao što niti on ne može naplatiti svoju tražbinu jer ovršenici novca nemaju. Navedene okolnosti ne mogu se uzeti kao razlozi za odgodu ovrhe niti je pozivanjem na te okolnosti učinjeno vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a. Naime, činjenica da je provedbom ovrhe umanjena imovina ovršenika, odnosno da ovršenik imovine nema iz koje bi se naplatila tražbina, ne može se smatrati dovoljnim razlogom za odgodu ovrhe, jer je to posljedica provedbe svakog ovršnog postupka. Nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik, iako spominje da ne bi mogao vratiti naplaćeno izvansudskom ovrhom od ovrhovoditelja, ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu nadoknaditi te na takav način štetu ne objašnjava niti dokazuje. Puko navođenje da ne bi mogao vratiti naplaćeno nije dovoljno da bi sud odredio odgodu ovrhe već je isto potrebno učiniti vjerojatnim konkretnim dokazima.
3.4. Obzirom da ovršenici nisu učinili vjerojatnom i drugu pretpostavku za odgodu, odnosno da bi provedbom ovrhe trpili nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili učinili vjerojatnim da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, kumulativni uvjeti za odgodu ovrhe nisu ispunjeni.
4. Slijedom navedenoga, a temeljem odredbe čl. 65. OZ-a, u vezi s čl. 210. OZ-a,
valjalo je odbiti prijedlog za odgodu kao neosnovan i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
5. Ovršenici su u prijedlogu zatražili i troškove postupka. Člankom 14. st. 7. OZ-a propisano je da o troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja, dok je člankom 21. st. 1. OZ-a propisano da se u ovršnom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku. Zakon o parničnom postupku u čl. 154. st. 1. (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP) propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Obzirom da ovršenici nisu uspjeli s prijedlogom za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima i s prijedlogom za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a ovrhovoditelj je tražio trošak, valjalo je odbiti ovršenikov zahtjev za naknadu troška te riješiti kao u točki I izreke ovog rješenja. U točki II sud je, stoga, naložio ovršenicima da ovrhovoditelju naknade troškove postupka, i to za trošak sastava odgovora na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima, u visini od 250 bodova (Tbr. 11/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, – dalje OT) što uz važeću vrijednost jednog boda od 1,33 €/10,00 kn (Tbr. 50 OT) i pripadajući PDV od 25% iznosi 414,76 EUR/ 3.125,00 kn.
5.1. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Sesvetama 24. April 2023.
Sudac:
Marina Andrić, v. r.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana računajući od dana dostave pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi u pisanom obliku ovom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (čl. 51. OZ-a).
Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a)
Nacrt odluke izradila sudska savjetnica Martina Gornik Murgić
DNA:
[1] Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.