Poslovni broj: 64 Gž Ob-855/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 64 Gž Ob-855/2022-2

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Roberta Jambora, predsjednika vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj, i članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužiteljice - protutuženice Lj. V. iz Z., OIB: …, koju zastupaju punomoćnici M. P. i Z. B., odvjetnici u Odvjetničkom društvu B. & Partneri, Z., protiv tuženika - protutužitelja Đ. V. iz V. G., OIB: …, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P Ob-86/2019-60 od 14. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 21. prosinca 2022.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika - protutužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P Ob-86/2019-60 od 14. travnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, u kojem je utvrđeno da nekretnina upisana u zk.ul. 5808 k.o. G. S., k.č.br. 857/2 u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište, ... površine 158 čhv predstavlja zajedničku imovinu stranka stečenu u tijeku bračne zajednice te da je tužiteljica Lj. V., OIB: … suvlasnica u ½ dijela na istoj nekretnini, pa da je tuženik Đ. V., OIB: … dužan trpjeti upis prava suvlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama, pod točkom II. izreke, u kojem je utvrđeno da nekretnina upisana u zk.ul.br. 4997, podul.br. 75, k.o. V. G., i to 5069/866006 idealnog suvlasničkog dijela k.č.br. 2251, u naravi … površine 2148 m2, s kojim je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine označenog kao Posebni dio - dvosobni stan broj 1. u razizemlju, ulaz …, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, površine 50,69 m2 predstavlja zajedničku imovinu stranka stečenu u tijeku bračne zajednice, te da je udio tužiteljice Lj. V., OIB: … u stjecanju iste u ½ dijela, kao i u pobijanom dijelu pod točkom IV. izreke.

 

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice - protutuženice Lj. V. za nadoknadu troškova odgovora na žalbu.

 

 

r i j e š i o j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika - protutužitelja Đ. V. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P Ob-86/2019-60 od 14. travnja 2022.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da nekretnina upisana u zk.ul. 5808 k.o. G. S., k.č.br. 857/2 u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište, ... površine 158 čhv predstavlja zajedničku imovinu stranka stečenu u toku bračne zajednice te da je tužiteljica Lj. V., OIB: … suvlasnica u ½ dijela na istoj nekretnini, pa da je tuženik Đ. V., OIB: … dužan trpjeti upis prava suvlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama, dok je tužbeni zahtjev odbijen u dijelu da je tuženik dužan tužiteljici u roku od 15 dana izdati valjanu tabularnu ispravu, podobnu za upis njezina prava suvlasništva u zemljišne knjige, jer će u protivnom istu zamijeniti ova presuda (točka I. izreke). Nadalje, utvrđeno je da nekretnina upisana u zk.ul.br. 4997, podul.br. 75, k.o. V. G., i to 5069/866006 idealnog suvlasničkog dijela k.č.br. 2251, u naravi ... površine 2148 m2, s kojim je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine označenog kao Posebni dio - dvosobni stan broj 1. u razizemlju, ulaz …, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, površine 50,69 m2 predstavlja zajedničku imovinu stranka stečenu u toku bračne zajednice, te da je udio tužiteljice Lj. V., OIB: … u stjecanju iste u ½ dijela, dok je tužbeni zahtjev odbijen u dijelu da je tuženik dužan tužiteljici u roku od 15 dana izdati valjanu tabularnu ispravu, podobnu za upis njezina prava suvlasništva u zemljišne knjige, jer će u protivnom istu zamijeniti ova presuda (točka II. izreke). Odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice Lj. V., OIB: … s koji glasi: „Utvrđuje se da vikendica M., na adresi …, P., sagrađena na k.č.br. 667/115, površine 255 m2, k.o. P. predstavlja zajedničku imovinu stranka stečenu u toku bračne zajednice, te se utvrđuje da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela vikendice M., na adresi …, P., sagrađene na k.č.br. 667/115, površine 255 m2, k.o. P. što je tuženik dužan priznati te tužiteljici u roku od 15 dana izdati valjanu tabularnu ispravu, podobnu za upis njezina prava suvlasništva u zemljišne knjige, jer će u protivnom istu zamijeniti ova presuda.“ (točka III. izreke) te je naloženo tuženiku Đ. V., OIB: … da tužiteljici Lj. V., OIB: … nadoknaditi troškove ovog postupka iznosu od 20.692,20 kuna, u roku od 15 dana (točka IV. izreke). Rješenjem suda prvog stupnja deklarirano je presumirano povlačenje protutužbe tuženika Đ. V. od 22. veljače 2017. s postavljenim tužbenim zahtjevom radi isplate oročene štednje.

 

2. Presudu i rješenje suda prvog stupnja u dijelu u kojem nije uspio u sporu (čl. 365. st. 1. ZPP) pobija (potpunom – potpisanom) žalbom tuženik – protutužitelj Đ. V. ne navodeći određeno žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP). Predlaže sudu drugog stupnja presudu i rješenje, ukinuti.

 

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica – protutuženica Lj. V. osporava žalbene navode u cijelosti te predlaže da drugostupanjski sud, ako prethodno žalbu tuženika – protutužitelja odbaci kao nedopuštenu, žalbu odbije i potvrdi prvostupanjsku presudu i rješenje.

 

4. Žalba je neosnovana.

 

5. Predmet spora, u ovoj fazi postupka je zahtjev tužiteljice – protutuženice Lj. V. radi utvrđenja da nekretnina upisana u zk.ul. 5808 k.o. G. S., k.č.br. 857/2, u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište, ... površine 158 čhv, predstavlja zajedničku imovinu stranka stečenu u tijeku bračne zajednice te da je tužiteljica – protutuženica suvlasnica u ½ dijela na istoj nekretnini, pa da je tuženik - protutužitelj dužan trpjeti upis prava suvlasništva tužiteljice - protutuženice u zemljišnim knjigama te radi utvrđenja da nekretnina upisana u zk.ul.br. 4997, podul.br. 75, k.o. V. G., i to 5069/866006 idealnog suvlasničkog dijela k.č.br. 2251, u naravi ... površine 2148 m2, s kojim je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine označenog kao Posebni dio - dvosobni stan broj 1. u razizemlju, ulaz …, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, površine 50,69 m2 predstavlja zajedničku imovinu stranka stečenu u tijeku bračne zajednice te da je udio tužiteljice – protutuženice u stjecanju te nekretnine u ½ dijela. Predmet spora, u ovoj fazi postupka, je i protutužbeni zahtjev tuženika – protutužitelja Đ. V. radi podjele isplate oročene štednje.

 

6. U postupku koji je prethodio žalbi utvrđene su sljedeće činjenice:

 

- da su stranke sklopile brak 25. studenoga 1977. (izvod iz matične knjige vjenčanih Mjesnog ureda P. od 9. siječnja 1989.), da je brak stranaka razveden presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj P2-28/10 od 6. svibnja 2010.;

 

- da je tuženik – protutužitelj u svojstvu kupca zaključio kupoprodajni ugovor od 6. lipnja 1990. s prodavateljima G. J., G. B., P. A., G. I., G. S., G. A. i G. M. radi kupoprodaje nekretnina upisanih u zk. ul. 3354 (PL-892) k.o. G. S. koje se sastoje iz kuće i gospodarskih zgrada, Z., zajedno s pripadnim dijelom dvorišta kao gospodarske cjeline sagrađene na čkbr. 5694 površine 158 čhv, za cijenu od 70.000,00 dinara;

 

- da je tuženik upisan kao vlasnik nekretnine u cijelosti (zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u zk. ul. 5808 k.o. G. S., kčbr.857/2 od 24. rujna 2014.);

 

- da je tuženik kao kupac zaključio ugovor o kupoprodaji od 30. listopada 1993. s K. Lj., kao prodavateljem, radi kupoprodaje dvosobnog stana u stambenoj zgradi u V. G., površine 50,69 m2 u objektu D-2, stubište br. 2, raziz/01, za kupoprodajnu cijenu od 140.000.000 HRD (da kupac na ime kapare isplaćuje prodavatelju iznos od 20.000.000 HRD, da se obvezuje ostatak kupovne cijene isplatiti prodavatelju prilikom predaje stana u posjed, a najkasnije do 1. prosinca 1993.), da je na predmetnoj nekretnini kao vlasnik upisan Grad V. G. (zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u zk. ul. 4997 k.o. V. G., kčbr. 2251 od 24. rujna 2014., izvadak iz zemljišne knjige za navedenu nekretninu od 10. listopada 2021.);

 

- da je tužiteljica – protutuženica, u bitnom, iskazala da je brak stranaka zaključen 1977. odmah nakon završenih fakulteta i da tada nisu imali ništa, da su živjeli u podstanarstvu 2,5 godine, da su se relativno brzo nakon završetka fakulteta oboje zaposlili, da je tužiteljica bila zaposlena u SDK kao inspektor, imala iznadprosječnu plaću, jer je napredovala od pozicije inspektora do višeg inspektora, da je tuženik – protutužitelj završio višu PTT te je obavljao poslove na računalima, da se prvo zaposlio u poduzeću I. M., te ubrzo u telekomunikacijskoj tvrtci T. gdje je radio do 92. godine da bi onda otvorio privatnu tvrtku Z. C. koja je radila sve do 2018., da su u početku oboje zarađivali podjednako, da su im plaće bile podjednake, da je tuženik isto imao relativno dobra primanja po osnovi plaće, ali da je tužiteljica kao revizor u revizorskoj tvrtki imala veće prihode, da je s obzirom na to da je tuženik puno putovao uglavnom ona brinula o zajedničkoj djeci, da je podjela obiteljski dužnosti bila tradicionalna tako da je ona u potpunosti brigu vodila o kućanstvu, kuhala, čuvala djecu, brinula o njihovim obvezama, odvodila ih na aktivnosti, a tuženik je obavljao manje tehničke poslove u kući npr. mijenjao žarulje i sl., da je 1993. s kolegama otvorila privatnu revizorsku tvrtku koja postoji danas i za koju i danas radi, da je tuženik 1998. godine dobio sina s drugom ženom i da već negdje od 95. ili 96. godine i nije doprinosio obiteljskom životu na bilo koji način da stoga niti novčano nije sudjelovao u troškovima obitelji i troškovima kućanstva, osim što je sinovima davao džeparac, da s tuženikom ima dvoje zajedničke djece koji su rođeni 1978. i 1981., da je faktična bračna zajednica s tuženikom prestala 2008., da je vezano uz stjecanje nekretnina rekla da je nekretnina u G. S. kupljena za vrijeme trajanja braka otprilike 1992. neugledno i ruševno zdanje s dva objekta, koje su uredili kao vikendicu, da je uvedena struja i voda, i da je ta nekretnina kupljena iz ušteđevine, jer su oboje imali plaće iz kojih su štedjeli, da je stan V. G. kupljen iz štednje koja je također nastala odvajanjem iz plaća, da je ta nekretnina kupljena 91. ili 92. za cijenu od oko 50000 maraka za potrebe ureda koji je tuženik trebao, jer je u to vrijeme osnovao tvrtku Z. C., da tuženik nije pristao platiti etažiranje i nije upisano vlasništvo, da je prodavatelj K. odmah po potpisivanju ugovora i plaćanju cijene predao u posjed stan, a nakon vršene su neke preinake da bi se isti priveo svrsi, da je tuženik u tom stanu obavljao svoju djelatnost a on sada taj stan iznajmljuje trećima, da za vrijeme trajanja braka tuženik nije stekao nikakvu posebnu imovinu nasljeđivanjem, da su se dobiti obje tvrtke stranaka dijelila na način da se po potrebi podizao novac kao plaća i trošio za tekuće potrebe obitelji;

 

- da je kao vlasnik nekretnine na adresi …, P., sagrađena na k.č.br. 667/115, površine 255 m2, k.o. P., u naravi vikendica, upisana pravna osoba M. P. drvne industrije u M.

 

7. Polazeći od navedenih utvrđenja, sud prvog stupnja je zaključio kako su nekretnina u G. S. i stan u V. G. stečeni za vrijeme trajanja braka stranka iz zajedničke ušteđevine parničnih stranaka, da je ušteđevina zajednička imovina stranka, jer je nastala izdvajanjem od plaće oba bračna druga, pa da ušteđevina potječe iz imovine koja je stečena radom te da je doprinos oba bračna druga u stjecanju zajedničke imovine bio je najmanje jednak, jer je sud utvrdio da je tužiteljica radila i primala plaću, a nakon obavljanja radnih zadataka na radnom mjestu po dolasku kući skrbila o zajedničkoj djeci i kućanstvu.

 

8. Slijedom navedenog, a s obzirom na utvrđeni doprinos stranaka u stjecanju nekretnina u G. S. te da je tuženik u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine u G. S., sud prvog stupnja djelomično je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice – protutuženice radi utvrđenja da predmetna nekretnina upisana u zk.ul. 5808 k.o. G. S., k.č.br. 857/2 u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište, .... površine 158 čhv predstavlja zajedničku imovinu stranka stečenu u tijeku bračne zajednice te da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela na istoj nekretnini, pa da je tuženik Đ. V. dužan trpjeti upis prava suvlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama, dok je tužbeni zahtjev djelomično odbijen da se naloži tuženiku izdati tužiteljici valjanu tabularnu ispravu, podobnu za upis njezina prava suvlasništva u zemljišne knjige.

 

9. Nadalje, imajući u vidu utvrđeni doprinos stranaka u stjecanju stana u V. G. te utvrđene činjenice da je u zemljišnim knjigama treća osoba (Grad V. G.) upisana kao vlasnik stana u V. G., sud prvog stupnja je djelomično prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice radi utvrđenja da nekretnina upisana u zk.ul.br. 4997, podul.br. 75, k.o. V. G., i to 5069/866006 idealnog suvlasničkog dijela k.č.br. 2251, u naravi ... površine 2148 m2, s kojim je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine označenog kao Posebni dio - dvosobni stan broj 1. u razizemlju, ulaz …, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, površine 50,69 m2 predstavlja zajedničku imovinu stranka stečenu u tijeku bračne zajednice te da je udio tužiteljice Lj. V., OIB: … u stjecanju iste u ½ dijela, dok je tužbeni zahtjev djelomično odbijen da se naloži tuženiku izdati tužiteljici valjanu tabularnu ispravu, podobnu za upis njezina prava suvlasništva u zemljišne knjige.

 

10. Naposljetku, sud prvog stupnja u cijelosti je odbio tužbeni zahtjev radi utvrđenja da vikendica M., na adresi …, P., sagrađena na k.č.br. 667/115, površine 255 m2, k.o. P. predstavlja zajedničku imovinu stranka stečenu u tijeku bračne zajednice, da se utvrdi suvlasništvo tužiteljice u ½ dijela te da se naloži tuženiku izdati valjanu tabularnu ispravu, podobnu za upis njezina prava suvlasništva u zemljišne knjige.

 

11. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, sud drugog stupnja je utvrdio da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a na koju povredu sadržajno ukazuje tuženik u žalbi. Suprotno žalbenim navodima, presuda se u pobijanom dijelu može ispitati, ima razloga o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni, niti međusobno proturječni. Jednako tako nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP).

 

12. U konkretnom slučaju utvrđeno je da su predmetne nekretnine stečene za vrijeme trajanja braka parničnih stranaka i to kupoprodajnim ugovorom od 6. lipnja 1990. (nekretnina u G. S.) te ugovorom o kupoprodaji od 30. listopada 1993. (stan u V. G.). Slijedom navedenog, a budući da su predmetne nekretnine stečene za vrijeme trajanja braka, do 1. srpnja 1999., u konkretnom slučaju primjenjuju se odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine, br. 11/78, 51/89, 59/90 - dalje ZBPO), u skladu s odredbom čl. 366. Obiteljskog zakona (Narodne novine, br. 162/98), i s odredbom čl. 364. Obiteljskog zakona (Narodne novine, br. 116/03).

 

13. Na temelju utvrđenih činjenica da su predmetne nekretnine stečene za vrijeme trajanja braka iz zajedničke imovine parničnih stranaka – ušteđevine koja potječe od rada parničnih stranaka (izdvajanje od plaće obje stranke) te da je tužiteljica radila, obavljala kućanske poslove te skrbila o zajedničkoj djeci, pravilno je sud prvog stupnja je pravilno zaključio kako je doprinos tužiteljice u stjecanju predmetne zajedničke imovine stranaka (bračne stečevine) - jednak tuženikovom (½ dijela), u skladu s odredbama čl. 277. i čl. 279. ZBPO, a što tuženik žalbom određeno niti ne osporava.

 

14. Na žalbene navode u pogledu naznake predmeta spora u uvodu pobijane odluke, valja odgovoriti kako naznaka predmeta spora („utvrđenje“ bračne stečevine umjesto: „podjela“ bračne stečevine“), nije od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke suda prvog stupnja, jer podjela bračne stečevine parničnih stranaka prethodno podrazumijeva utvrđivanje zajedničke imovine bračnih drugova (bračne stečevine).

 

15. Nadalje, polazeći od utvrđenja da tuženik – protutužitelj koji je podnio protutužbu nije pristupio na pripremno ročište koje je održano 13. listopada 2021. iako mu je dostava poziva za to pripremno ročište bila uredno iskazana te da se protivna strana izjasnila da ne želi raspravljati o protutužbi tuženika - protutužitelja, sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbu čl. 291. st. 4. ZPP, kada je donio pobijano rješenje u pogledu podnesene protutužbe koja se odnosi na isplatu (podjelu) oročene štednje. Žalitelju valja ukazati kako se na temelju odredbe čl. 193. st. 9. ZPP, povučena tužba smatra kao da nije bila niti podnesena i može se ponovno podnijeti. O prigovoru mjesne nenadležnosti tuženika sud prvog stupnja je odlučio rješenjem od 11. svibnja 2020., na način da je prigovor odbijen, a koje je rješenje postalo pravomoćno 11. rujna 2020.

 

16. Naposljetku, na žalbene navode, a koji se odnose na podnesenu protutužbu tuženika – protutužitelja koja se odnosi na poslovne udjele u trgovačkom društvu R. d.o.o., Z., valja odgovoriti kako navedena protutužba nije predmet ove parnice, budući da je sud prvog stupnja rješenjem od 17. lipnja 2021. (koje rješenje tuženik – protutužitelj citira u žalbi), odlučio o razdvajanju postupka po navedenoj protutužbi te se oglasio stvarno nenadležnim, protiv kojeg je podnesena žalba o kojoj se ne odlučuje u ovom žalbenom postupku.

 

17. Odluka o troškovima parničnog postupka pravilna je i zakonita, kako u pogledu osnove, tako i u pogledu visine troškova (čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP).

 

18. Slijedom izloženih razloga, valjalo je na temelju odredaba čl. 368. st. 2. ZPP, žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu, i potvrditi presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu, a na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.

 

U Zagrebu 21. prosinca 2022.

         Predsjednik vijeća:

         Robert Jambor, v.r.