Povezani zakoni

Zakon o privatnoj zaštiti

pročišćeni tekst zakona

NN 68/03, 31/10139/10

Uživajte...

Baza je ažurirana 19.09.2014. zaključno sa NN 110/14

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje način obavljanja djelatnosti zaštite osoba i imovine koju ne osigurava država i iznad opsega koji osigurava država (u daljnjem tekstu: privatna zaštita), propisuju uvjeti za njezino obavljanje, uvjeti i način rada osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite, te nadzor njihova rada.

Pravne osobe i obrtnici koji imaju odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite ne smiju primjenjivati operativne metode i sredstva koje na temelju posebnih propisa primjenjuju Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i druga tijela državne uprave.

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. Tjelesna zaštita razumijeva zaštitu osoba i imovine koja se obavlja osobnom nazočnošću osobe koja obavlja poslove zaštite i njegovom zaštitnom aktivnošću, bez dominantne uporabe tehničkih sredstava i naprava.

2. Tehnička zaštita razumijeva stvaranje tehničkih uvjeta za sprječavanje protupravnih radnji usmjerenih prema štićenoj osobi ili imovini.

3. Odobrenje Ministarstva za obavljanje privatne zaštite je rješenje kojim se pravnim osobama i obrtnicima za privatnu zaštitu, koji ispunjavaju propisane uvjete, dopušta obavljanje te djelatnosti.

4. Dopuštenje policijske uprave za obavljanje poslova privatne zaštite je rješenje kojim se osobama koje ispunjavaju propisane uvjete dopušta obavljanje tih poslova.

5. Unutarnja čuvarska služba je unutarnja ustrojstvena jedinica koju pojedina pravna osoba ili obrtnik ustrojava radi zaštite svojih objekata, prostora i osoba koje borave u tim objektima i prostorima.

6. Zaštitarski subjekti su pravne osobe i obrti, koji imaju odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite.

7. Perimetar je vanjski rub prostora oko štićenog objekta ili osobe.

8. Zaštitarski pas je posebno izvježban pas koji se može koristiti u obavljanju poslova tjelesne zaštite.

9. Štićeni objekt je onaj građevinski objekt, vozilo, plovilo ili osoba koji se štite tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom.

10. Odgovornom osobom za poslove privatne zaštite u pravnoj osobi ili kod obrtnika smatra se fizička osoba koja je po zakonu ovlaštena zastupati pravnu osobu i koja je u njoj zaposlena na najmanje pola radnog vremena, odnosno vlasnik obrta.

11. Kritičnu infrastrukturu čine djelatnosti, mreže, usluge i dobra materijalne i informacijske tehnologije čiji bi kvar ili uništenje značajno utjecalo na zdravlje i sigurnost građana ili na učinkovito djelovanje državne vlasti

 

II. NAČIN OBAVLJANJA DJELATNOSTI PRIVATNE ZAŠTITE

Članak 3.

Djelatnost privatne zaštite obuhvaća poslove zaštite osoba i imovine koji se obavljaju tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom, uz primjenu pravila postupanja propisanih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Ukoliko pravne osobe i obrtnici žele zaštiti svoju imovinu i zaposlenike, moraju u tu svrhu angažirati pravnu osobu ili obrtnika koji ima odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite ili osnovati vlastitu unutarnju čuvarsku službu.

Članak 4.

Djelatnost privatne zaštite mogu obavljati pravne osobe koje su registrirane za obavljanje poslova privatne zaštite kod nadležnoga trgovačkog suda, osim tajnih društava.

Obrtnici mogu obavljati poslove tehničke zaštite, a poslove tjelesne zaštite samo za vlastite potrebe sukladno odredbama ovoga Zakona o unutarnjoj čuvarskoj službi.

Djelatnost privatne zaštite, sukladno odredbama ovoga Zakona, osim pravnih osoba i obrtnika iz stavka 1. i 2. ovoga članka, mogu obavljati pravne osobe i obrtnici država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite izdano od države članice Europske unije, odnosno države potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, sukladno važećim propisima u Republici Hrvatskoj.

Članak 5.

Djelatnost privatne zaštite obuhvaća poslove koji za cilj imaju zaštitu osoba i imovine, a osobito:

1. osiguranje mirnih prosvjeda i javnih okupljanja,

2. osiguranje stambenih i poslovnih prostora,

3. neposredna tjelesna zaštita osoba (tjelohranitelj),

4. zaštita prirodnih dobara i okoliša,

5. osiguranje i pratnja novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti.

Poslove iz stavka 1. točke 5. ovoga članka pravne osobe i obrtnici mogu obavljati na temelju posebnog odobrenja koje izdaje nadležna policijska uprava, sukladno uvjetima koje propisuje ministar unutarnjih poslova.

Članak 6.

Pravne osobe i obrtnici provode privatnu zaštitu na temelju pisanog ugovora sklopljenog s fizičkim i pravnim osobama kojima pružaju zaštitu.

Članak 7.

Osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite poduzimaju ovim Zakonom dopuštene mjere i radnje radi sprječavanja i otkrivanja štetnih pojava i protupravnih radnji koje ugrožavaju tjelesnu nepovredivost i narušavaju dostojanstvo osobe te umanjuju vrijednost imovine koja je predmet zaštite.

Članak 8.

Poslovi privatne zaštite mogu se obavljati unutar i oko štićenog objekta, oko štićene osobe unutar granice perimetra zaštite za čije su čuvanje zaduženi čuvari i zaštitari te, iznimno, na javnoj površini.

Nadležna policijska uprava može, na prijedlog jedinice lokalne samouprave, izdati odobrenje na temelju kojeg se poslovi privatne zaštite mogu obavljati na javnoj površini.

Pravna osoba ili obrtnik koji će obavljati poslove privatne zaštite na javnoj površini dužan je, pisanim putem, obavijestiti policijsku upravu najkasnije 24 sata prije početka obavljanja poslova te priložiti ugovor s naručiteljem tih poslova.

Članak 9.

Pravna osoba i obrtnik dužni su naknaditi svaku štetu koju njihovi zaposlenici počine u vezi s obavljanjem poslova privatne zaštite ugovornoj stranci ili trećim osobama, ako je do štete došlo zbog postupanja zaposlenika koje je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona i ostalih propisa kojima je uređena djelatnost privatne zaštite.

Pravna osoba i obrtnik imaju pravo na povrat sredstava za naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka od osobe koja je pri obavljanju poslova privatne zaštite namjerno ili grubom nepažnjom prouzrokovala štetu.

Članak 10.

U obavljanju poslova privatne zaštite smiju se rabiti sredstva i naprave koje imaju propisanu kvalitetu proizvoda prema hrvatskim normama, odnosno prihvaćenim pravilima tehničke struke, kada ne postoje hrvatske norme.

Pravne osobe ili obrtnici koji su korisnici sustava tehničke zaštite odgovorni su za njegovu ispravnost i redovno održavanje.

Članak 11.

Čuvar i zaštitar ne mogu obavljati poslove tjelesne zaštite na temelju ugovora o djelu.

Članak 11.a

Kada je neophodno poslove privatne zaštite obavljati u neprekidnom trajanju, radno vrijeme osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite može trajati duže od osam sati u razdoblju od dvadeset četiri sata, ali ne duže od 12 sati.

Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada i rada u smjenama dužan osobama iz stavka 1. ovoga članka osigurati dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

Ostala prava i obveze utvrđene propisima o radu primjenjuju se i na osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite.

Članak 12.

Pravne osobe smiju nabavljati propisane vrste kratkoga vatrenog oružja za najviše jednu polovinu uposlenih zaštitara.

Pravne osobe smiju koristiti samo oružje koje je u njihovom vlasništvu.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pravne osobe koje obavljaju isključivo poslove osiguranja i pratnje novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti, smiju nabavljati propisane vrste kratkog vatrenog oružja u onolikom broju koliko imaju zaposlenih zaštitara koji navedene poslove obavljaju.

 

III. UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PRIVATNE ZAŠTITE

 

1. ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PRIVATNE ZAŠTITE

Članak 13.

Pravna osoba iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona može započeti s radom na temelju odobrenja Ministarstva ako ima:

1. akt o upisu pravne osobe u sudski registar,

2. imenovanu odgovornu osobu za poslove privatne zaštite u pravnoj osobi koja ispunjava uvjete propisane člankom 18. stavkom 1. ovoga Zakona,

3. akt o razvrstavanju radnih mjesta s opisom poslova te ovlastima zaposlenika za svako radno mjesto,

4. opći akt o zaštitnom znaku pravne osobe,

5. opći akt o radnoj odori,

6. poslovni prostor uređen sukladno propisima o posebnim prostornim i tehničkim uvjetima za smještaj oružja te zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda ili zloporaba.

Pravna osoba koja se u sudski registar upisala samo za obavljanje poslova tehničke zaštite ne podnosi dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. točke 5. ovoga članka i ispunjavanju prostornih i tehničkih uvjeta za smještaj oružja.

Članak 14.

Obrtnik može započeti obavljati poslove tehničke zaštite na temelju odobrenja Ministarstva ako ima najmanje srednju stručnu spremu tehničkog smjera i ispunjava uvjete propisane člankom 18. stavkom 1. točkama 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona, te ako ima akt o upisu obrta u obrtni registar i akt o razvrstavanju radnih mjesta s popisom zaposlenika i njihovim ovlastima za svako radno mjesto.

Poslovni prostor obrtnika iz stavka 1. ovoga članka mora biti uređen sukladno propisima o posebnim prostornim i tehničkim uvjetima koji su propisani za djelatnost privatne zaštite.

Pravne osobe i obrtnici koji obavljaju poslove ugradnje mehaničkih sustava zaštite u vozilu te protuprovalnih vrata, nisu obvezni ishoditi odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite, ali osobe koje neposredno obavljaju navedene poslove moraju biti zaštitari – tehničari

Članak 15.

Ministarstvo će rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti privatne zaštite do otklanjanja nedostataka ako pravna osoba ili obrtnik više ne ispunjava neki od uvjeta za stjecanje odobrenja za rad propisanih člankom 13. i 14. ovoga Zakona.

Članak 16.

Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 13. i 14. ovoga Zakona i rješenja iz članka 15. ovoga Zakona kojim se zabranjuje obavljanje djelatnosti privatne zaštite nije dopuštena žalba već se može pokrenuti upravni spor.

Članak 17.

Odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik dužni su u roku od osam dana izvijestiti Ministarstvo o promjeni uvjeta na temelju kojih su pravna osoba, odnosno obrtnik ishodili odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.

U roku iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba, odnosno obrtnik dužni su izvijestiti Ministarstvo i o prestanku rada pravne osobe ili obrta.

Članak 18.

Osobom odgovornom za poslove privatne zaštite u pravnoj osobi ili kod obrtnika može se imenovati osoba koja:

1. ima prebivalište, odnosno odobren boravak u Republici Hrvatskoj,

2. je navršila 18 godina života,

3. ima najmanje stručni naziv stručni pristupnik ili stručni prvostupnik, odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi koja obavlja poslove tehničke zaštite mora imati stručni naziv stručni pristupnik – tehničke struke ili stručni prvostupnik – tehničke struke,

4. je po zakonu ovlaštena zastupati pravnu osobu i koja je u njoj zaposlena na najmanje pola radnog vremena, odnosno vlasnik obrta,

5. ima opću zdravstvenu sposobnost,

6. nije pravomoćno osuđena ili se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, osim za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz nehaja, koja za posljedicu ima tjelesnu ozljedu ili materijalnu štetu, odnosno za istovjetno djelo u zemlji čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište,

7. nije, u posljednje tri godine prije imenovanja, pravomoćno osuđena za prekršajno djelo s elementima nasilja, odnosno istovjetno djelo u zemlji čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište,

8. ispunjava sigurnosne uvjete, koje provjerom utvrđuje nadležna sigurnosna služba,

9. poznaje hrvatski jezik i latinično pismo najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju.

Sigurnosna provjera iz stavka 1. točke 8. ovoga članka provodi se uz pisani pristanak i potpis odgovorne osobe iz ovoga članka.

Ukoliko odgovorna osoba u pravnoj osobi ili obrtnik ne pristanu na sigurnosnu provjeru, Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja.

Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma dokazuje se svjedodžbom, odnosno diplomom o završenom školovanju na hrvatskom jeziku ili drugom odgovarajućom ispravom nadležne obrazovne ustanove.

Uvjeti iz stavka 1. točke 1. i 9. ovoga članka ne primjenjuju se na državljane država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

 

2. DOPUŠTENJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE

Članak 19.

Poslove privatne zaštite mogu obavljati osobe koje su dobile dopuštenje policijske uprave za obavljanje tih poslova.

Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se za obavljanje poslova tjelesne zaštite i za obavljanje poslova tehničke zaštite.

Poslovi privatne zaštite, ovisno o razini složenosti te ovlastima osoba koje ih obavljaju razvrstavaju se na poslove:

1. čuvara,

2. zaštitara,

3. zaštitara – tehničara.

Članak 20.

Dopuštenje za obavljanje poslova čuvara može se izdati osobi koja:

1. ima prebivalište, odnosno odobren boravak u Republici Hrvatskoj,

2. je navršila 18 godina života,

3. imaju najmanje nižu stručnu spremu u trajanju određenom posebnim propisom,

4. ima opću zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove ili specijaliste medicine rada u privatnoj praksi,

5. nije pravomoćno osuđena ili se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, osim za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz nehaja, koja za posljedicu ima tjelesnu ozljedu ili materijalnu štetu, odnosno za istovjetno djelo u zemlji čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište,

6. nije u posljednje tri godine prije podnošenja zahtjeva pravomoćno osuđena za prekršajno djelo s elementima nasilja, odnosno istovjetno djelo u zemlji čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište,

7. koja udovoljava operativnoj provjeri koju provodi nadležna policijska uprava,

8. ima položen stručni ispit za čuvara,

9. poznaje hrvatski jezik i latinično pismo najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju.

Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma dokazuje se svjedodžbom, odnosno diplomom o završenom školovanju na hrvatskom jeziku ili drugom odgovarajućom ispravom nadležne obrazovne ustanove.

Uvjeti iz točke 1. i 9. ovoga članka ne primjenjuju se na državljane država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

Poslove privatne zaštite, sukladno odredbama ovoga Zakona, osim osoba iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona, mogu obavljati i državljani država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koji imaju dopuštenje za obavljanje navedenih poslova izdano od države članice Europske unije, odnosno države potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

Članak 21.

Osobe koje imaju tri godine radnog iskustva na poslovima policijskog službenika odnosno službenika Ministarstva koji obavljaju nadzor poslova privatne zaštite, na vojno-policijskim poslovima Ministarstva obrane, istražnim poslovima, poslovima državnog odvjetništva, pravosudnog policajca, pripadnika gardijskih postrojbi ili pripadnika sigurnosnih službi, ne moraju polagati stručni ispit za čuvara, zaštitara i zaštitara – tehničara.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka, osobe koje su završile srednju školu smjera čuvar/zaštitar, policajac ili pravosudni policajac te osobe koje su stekle stručni naziv stručni pristupnik, stručni prvostupnik ili magistar, smjer kriminalistika, ne moraju polaziti izobrazbu za čuvare i zaštitare.

Članak 22.

Izobrazbu čuvara i zaštitara može provoditi Ministarstvo i ustanove sukladno propisima o obrazovanju.

Za provedbu izobrazbe čuvara i zaštitara ustanove iz stavka 1. ovoga članka moraju ishoditi odobrenje Ministarstva, sukladno uvjetima koje propisuje ministar unutarnjih poslova.

Članak 23.

Dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara može se izdati osobi koja uz uvjete iz članka 20. ovoga Zakona:

1. ispunjava uvjete za držanje i nošenje oružja utvrđene propisima o oružju,

2. ima završeno srednje obrazovanje u najmanje trogodišnjem trajanju,

3. ima položen stručni ispit za zaštitara,

4. ima posebnu zdravstvenu sposobnost.

Posebna zdravstvena sposobnost iz stavka 1. točke 4. ovoga članka dokazuje se potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove ili specijalista medicine rada u privatnoj praksi.

Članak 24.

Dopuštenje za obavljanje poslova tehničke zaštite može se izdati osobi koja, uz uvjete iz članka 20. stavka 1. točke 1., 2., 5., 6., 7. i 9. ovoga Zakona, ima najmanje srednju strukovnu kvalifikaciju tehničkom obrazovnom programu te položen stručni ispit za zaštitara – tehničara.

Članak 25.

Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz članka 20., 23. i 24. ovoga Zakona s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnosi se policijskoj upravi nadležnoj prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta podnositelja zahtjeva.

Protiv rješenja policijske uprave kojim se odlučuje o dopuštenju za obavljanje poslova privatne zaštite može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Članak 26.

Policijska uprava će osobama koje obavljaju poslove privatne zaštite, a koje više ne ispunjavaju neki od propisanih uvjeta potrebnih za stjecanje dopuštenja, rješenjem zabraniti obavljanje poslova privatne zaštite.

Protiv rješenja policijske uprave iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

 

IV. OVLASTI OSOBA KOJE OBAVLJAJU POSLOVE PRIVATNE ZAŠTITE

 

1. TJELESNA ZAŠTITA

Članak 27.

Ovlasti osoba kojima je izdano dopuštenje za obavljanje poslova tjelesne zaštite su:

1. provjera identiteta osoba,

2. davanje upozorenja i zapovjedi,

3. privremeno ograničenje slobode kretanja,

4. pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava,

5. osiguranje mjesta događaja,

6. uporaba zaštitarskog psa,

7. uporaba tjelesne snage,

8. uporaba vatrenog oružja.

Čuvari ne mogu koristiti ovlasti iz točke 6., 7. i 8. stavka 1. ovoga članka.

Članak 28.

Zaštitari i čuvari svoje ovlasti mogu primijeniti samo u objektima i prostorima iz članka 8. ovoga Zakona.

Iznimno, zaštitar, kada obavlja posao neposredne tjelesne zaštite osoba (tjelohranitelj), može primijeniti svoje ovlasti izvan objekata i prostora iz stavka 1. ovoga članka kada odbija istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad usmjeren prema njemu ili prema osobi koju štiti.

Osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite dužne su odmah izvijestiti policiju o svim saznanjima koja ukazuju na počinjenje kaznenog djela, na počinitelja kaznenog djela ili na predmete koji su poslužili ili su nastali počinjenjem kaznenog djela, odnosno prekršaja s elementima nasilja.

Članak 29.

Čuvari i zaštitari dužni su postupiti po zapovijedi policijskog službenika.

Čuvari i zaštitari ne smiju izvršiti zapovijed policijskog službenika i nadređenog rukovoditelja ako bi time počinili kazneno djelo ili prekršaj.

Članak 30.

U primjeni ovlasti iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona čuvari i zaštitari su dužni postupati čovječno i poštovati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe te druga temeljna prava i slobode čovjeka.

Primjena ovlasti mora biti razmjerna potrebi zbog koje se poduzima.

Primjena ovlasti ne smije izazvati veće štetne posljedice od onih koje bi nastupile da čuvari i zaštitari nisu primijenili ovlasti.

Članak 31.

Ako rade u građanskoj odjeći čuvari i zaštitari su prije korištenja ovlasti iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona dužni pokazati iskaznicu.

Iznimno, osobe iz stavka 1. ovoga članka ne moraju pokazivati iskaznicu ako okolnosti ukazuju da bi takav postupak spriječio i umanjio svrhu zaštite.

1.1. Provjera identiteta osobe

Članak 32.

Prilikom obavljanja poslova tjelesne zaštite čuvar i zaštitar može provjeriti identitet osobe:

1. prilikom ulaska i izlaska iz štićenog objekta ili prostora,

2. koja se zatekne u prijevoznom sredstvu koje ulazi ili izlazi iz štićenog objekta ili prostora,

3. koja se zatekne na prostoru na kojem je privremeno ograničena sloboda kretanja,

4. koja se zatekne u izvršenju kaznenog djela ili prekršaja,

5. po zapovjedi policijskog službenika.

Provjera identiteta osobe provodi se uvidom u njenu osobnu iskaznicu ili uvidom u drugu javnu ispravu s fotografijom.

1.2. Davanje upozorenja i zapovjedi

Članak 33.

Čuvar i zaštitar će upozoriti osobu koja svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem dužne radnje može dovesti u opasnost svoju sigurnost ili sigurnost druge osobe ili sigurnost imovine, narušiti javni red i mir ili ako se opravdano očekuje da bi ta osoba mogla počiniti ili izazvati drugu osobu da počini kazneno djelo ili prekršaj.

Zapovijed se izdaje radi:

1. otklanjanja opasnosti za život i osobnu sigurnost štićenih osoba,

2. otklanjanja opasnosti za štićenu imovinu,

3. sprječavanja izvršenja kaznenih djela i prekršaja, hvatanja njihovih počinitelja i osiguranja tragova tih djela koji mogu poslužiti kao dokaz,

4. održavanja reda i mira i uspostavljanja narušenog reda i mira,

5. zaprječavanja pristupa ili zadržavanja na prostoru ili objektu koji se štiti,

6. sprječavanja i otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzrokovane elementarnim nepogodama, epidemijama ili drugim oblicima ugrožavanja opće sigurnosti.

Upozorenja i zapovijedi se daju usmeno ili pisano, pokretima i postavljanjem tijela (pokazivanjem ruku i sl.).

1.3. Privremeno ograničavanje slobode kretanja

Članak 34.

Osobi se u skladu s ovim Zakonom može privremeno ograni čiti kretanje:

1. radi sprječavanja izvršenja kaznenih djela ili prekršaja,

2. radi hvatanja počinitelja kaznenih djela ili prekršaja,

3. radi osiguranja svjedoka i dokaza koji mogu poslužiti u kaznenom i prekršajnom postupku.

1.4. Pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava

Članak 35.

Pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava poduzima se prilikom ulaska i izlaska iz štićenog prostora.

Čuvar i zaštitar su ovlašteni obavljati pregled osoba, predmeta koje osoba sa sobom nosi i prometnog sredstva kada je to nužno radi pronalaska predmeta koji mogu biti predmet kaznenog djela ili prekršaja, koji su namijenjeni kao sredstvo za izvršenje kaznenog djela ili prekršaja ili predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom ili prekršajnom postupku ili predmeta koji se mogu koristiti za uništenje i oštećenje objekta koji se štiti i pred meta podobnih za napad ili samoozljeđivanje.

Pregledom osobe smatra se uvid u sadržaj odjeće i obuće.

Pregledom prometnog sredstva u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se pregled svih otvorenih i zatvorenih prostora prometnog sredstva i predmeta koji se prevoze i dokumenata na osnovi kojih se predmeti provoze.

Pregled predmeta koje osoba nosi sa sobom obuhvaća pregled predmeta koje su kod osobe ili u njezinoj izravnoj blizini ili predmeta osobe po čijem se nalogu u njezinoj pratnji oni prevoze.

Pregled osoba mora obaviti osoba istog spola, osim slučajeva kada je neophodno žurno pregledati osobe radi oduzimanja oružja ili predmeta podobnih za napad.

Prilikom pregleda čuvari i zaštitari su ovlašteni koristiti tehnička sredstva.

Članak 36.

Prilikom izlaska iz štićenog prostora, ako osoba na zahtjev čuvara ili zaštitara ne želi otvoriti zatvoreni predmet ili pretinac u prometnom sredstvu, te ako postoji osnovana sumnja da pregledavana osoba kod sebe, u prometnom sredstvu ili predmetu kojega nosi sa sobom posjeduje predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku ili postupku pred prekršajnim sudom, zaštitar je ovlašten zadržati osobu.

O zadržavanju i razlozima za zadržavanje bez odgode će na pogodan način izvijestiti policiju, nakon čega će postupiti po zapovijedi policije.

1.5. Osiguranje mjesta događaja

Članak 37.

Kada se unutar štićene zone dogodi kazneno djelo i prekršaj ili drugi događaj povodom kojega je potrebno izravnim opažanjem utvrditi ili razjasniti činjenice, čuvar ili zaštitar u obvezi su osigurati mjesto događaja do dolaska policije.

Čuvar ili zaštitar može zadržati osobu za koju procijeni da može dati obavijesti važne za razjašnjavanje događaja te će o primjeni navedene ovlasti i razlozima za to bez odgode na pogodan način izvijestiti policiju, nakon čega će postupiti po zapovijedi policije.

1.6. Uporaba zaštitarskih pasa

Članak 38.

Posebno izvježbani psi mogu se koristiti u obavljanju poslova tjelesne zaštite samo pod nadzorom zaštitara i uz uporabu zaštitne košare.

Psi se smiju koristiti samo za osiguranje osoba i objekata unutar štićenog perimetra.

Iznimno, pod nadzorom posebno obučenog vodiča, koji ima ovlast za obavljanje poslova zaštitara, psi se mogu koristiti za osiguranje zaštićenih dijelova prirode utvrđenih propisima o zaštiti prirode.

Psi se smiju upotrijebiti kao sredstvo prisile u slučajevima:

1. kada su ispunjeni uvjeti za upotrebu tjelesne snage,

2. kada su ispunjeni uvjeti za upotrebu vatrenog oružja.

U slučaju iz stavka 4. točke 2. ovoga članka pas se smije koristiti i bez zaštitne košare.

1.7. Uporaba tjelesne snage

Članak 39.

Pod tjelesnom snagom u smislu ovoga Zakona smatra se uporaba različitih zahvata borilačkih vještina ili njima sličnih postupaka na tijelu druge osobe, kojima je cilj odbijanje napada ili svladavanje otpora, uz nanošenje što manjih štetnih posljedica.

Zaštitari mogu u obavljanju poslova tjelesne zaštite upotrijebiti tjelesnu snagu, ako drugačije ne mogu:

– odbiti protupravni i neposredni napad kojim se ugrožava njihov život ili život osoba koje čuvaju,

– odbiti protupravni i neposredni napad usmjeren na uništenje i umanjivanje vrijednosti imovine koju čuvaju, a da pri tom štetne posljedice ne budu veće od prijetećih.

Tjelesnu snagu zaštitari mogu upotrijebiti radi savladavanja otpora, sprječavanja bijega i ako zakonito izdana upozorenja i zapovijedi ne jamče uspjeh.

1.8. Uporaba vatrenog oružja

Članak 40.

Zaštitar može nositi propisane vrste kratkog vatrenog oružja samo pri obavljanju sljedećih poslova privatne zaštite:

1. zaštite novčarskih institucija,

2. neposredne tjelesne zaštite osoba (tjelohranitelj),

3. osiguranja i pratnje novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti,

4. pružanja intervencije po dojavnom signalu,

5. zaštite objekata kritične infrastrukture,

6. zaštite kulturnih dobara ili stvari od znanstvenog, umjetničkog, povijesnog ili tehničkog značaja koja se nalazi u javnoj zbirci, zaštićenoj privatnoj zbirci ili je izložena za javnost.

Poslove iz stavka 1. točke 5. i 6. ovoga članka pravne osobe i obrtnici mogu obavljati uz prethodno odobrenje nadležne policijske uprave.

Zaštitar ima pravo uporabiti vatreno oružje kada, obavljajući poslove privatne zaštite, na drugi način ne može odbiti istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad usmjeren prema njemu ili prema osobama koje štiti.

Prije uporabe vatrenog oružja zaštitar će uputiti usmeno upozorenje: »Stoj!«, a nakon toga drugo upozorenje: »Stoj, pucat ću!«.

Upozorenje iz stavka 4. ovoga članka neće se upućivati ukoliko bi se time doveli u pitanje životi osoba koje se štiti ili život zaštitara.

Uporaba vatrenog oružja nije dopuštena protiv maloljetnika ili kada se dovodi u opasnost život trećih osoba, osim kada je uporaba vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu od izravnog napada kojim se ugrožava život zaštitara ili život osoba koje štiti.

Prilikom uporabe vatrenog oružja zaštitar je dužan usmjeriti oružje prema onim dijelovima tijela na kojima se s najmanje ozljeda postiže svrha zbog koje je vatreno oružje uporabljeno.

Zaštitar može, u obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka, uporabiti samo oružje pravne osobe za privatnu zaštitu čiji je zaposlenik.

 

2. PROVJERA ZAKONITOSTI PRIMJENE OVLASTI ČUVARA I ZAŠTITARA

 

Članak 41.

Osobe ovlaštene za primjenu ovlasti iz članka 27. stavka 1. točke 5., 6., 7. i 8. dužne su o primjeni tih ovlasti odmah izvijestiti policiju te o istom pisano izvijestiti odgovornu osobu za poslove privatne zaštite u pravnoj osobi ili kod obrtnika.«.

Članak 42.

Na temelju izvješća iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona i drugih prikupljenih saznanja, nadležna policijska uprava ocjenjuje zakonitost primjene ovlasti, pa ukoliko ocijeni da su ovlasti nezakonito primijenjene, o tome izvješćuje pravnu osobu.

Kada su sredstva prisile uporabljena u granicama ovlasti isključena je odgovornost čuvara ili zaštitara koji ih je uporabio.

 

3. TEHNIČKA ZAŠTITA

Članak 43.

Tehnička zaštita osoba i imovine provodi se tehničkim sredstvima i napravama, uz primjenu raznih oblika tehničkog štićenja, a osobito:

– protuprovalne i protuprepadne tehnike,

– zaštite od nedopuštenog pristupa u štićene prostore,

– zaštite od unošenja eksplozivnih, ionizacijskih i inih opasnih tvari,

– zaštite od iznošenja, odnosno otuđenja štićenih predmeta,

– zaštita prilikom obavljanja poslova osiguranja i pratnje novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti.

Tehnička zaštita iz stavka 1. ovoga članka provodi se unutar štićenog perimetra objekta, na javnim površinama te prilikom obavljanja poslova osiguranja i pratnje novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti

Članak 44.

Tehnička sredstva i naprave mogu biti povezane u sustave tehničke zaštite.

Tehnička sredstva i naprave, odnosno sustavi tehničke zaštite moraju biti korišteni isključivo u svrhu radi koje su ugrađeni.

Provedba tehničke zaštite mora biti sukladna propisima o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite.

Članak 45.

Poslove tehničke zaštite mogu obavljati osobe koje imaju dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara – tehničara.

Poslove postavljanja uređaja i sustava tehničke zaštite te njihovo održavanje, može obavljati zaštitar – tehničar zaposlen u pravnoj osobi ili kod obrtnika, koji ima završenu srednju strukovnu kvalifikaciju u tehničkom obrazovnom programu.

Poslove izrade prosudbe ugroženosti štićene građevine ili prostora, projektiranja tehničkih zaštitnih sustava te tehničkog prijema može obavljati zaštitar – tehničar, koji ima najmanje stručni naziv stručni pristupnik – tehničke struke, ili stručni prvostupnik – tehničke struke ili srednju stručnu spremu tehničkog smjera i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima tehničkog štićenja.

Poslove nadzora nad izvođenjem radova tehničkih zaštitnih sustava, revizije projektne dokumentacije tehničkih zaštitnih sustava, tehničkog prijema te pružanja intelektualnih usluga u području tehničke zaštite ovoga članka, može obavljati zaštitar – tehničar koji ima najmanje stručni naziv magistar tehničke struke ili specijalist tehničke struke.

 

4. DOJAVNI CENTAR

Članak 46.

Pravna osoba ili obrtnik koji imaju odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite mogu ustrojiti dojavni centar u koji se prosljeđuju signali sa sustava tehničke zaštite.

Pravna osoba ili obrtnik dužni su osigurati intervenciju po dojavnom signalu i/ili dojavi putem sredstava javne komunikacije, a intervenciju mora pružiti najmanje jedan zaštitar koji mora biti u telekomunikacijskoj vezi s dojavnim centrom i koji tom prilikom može nositi oružje.

Dojavni centar može ustrojiti pravna osoba i obrtnik koji imaju osnovanu unutarnju čuvarsku službu.

Objekt koji štiti pravna osoba ili obrtnik iz stavka 1. i 3. ovoga članka, mora se nalaziti na području iste županije ili na udaljenosti najviše do 50 kilometara od mjesta gdje se nalazi interventni tim, odnosno interventni zaštitar.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, objekt koji štiti pravna osoba ili obrtnik iz stavka 1. i 3. ovoga članka može se nalaziti i na većoj udaljenosti ukoliko se radi o otocima ili područjima slabe naseljenosti, uz prethodno odobrenje policijske uprave.

Članak 47.

Dojavni centar pravne osobe i obrtnika dužan je odmah izvijestiti policiju o svim saznanjima koja ukazuju na kazneno djelo, na počinitelja kaznenog djela ili predmete koji su poslužili ili su nastali počinjenjem kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, odnosno prekršaja sa elementima nasilja.

 

V. ODORE I ISKAZNICE OSOBA KOJE OBAVLJAJU POSLOVE PRIVATNE ZAŠTITE

Članak 48.

Poslovi tjelesne zaštite u pravilu se obavljaju u odori.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zaštitar u obavljanju poslova neposredne tjelesne zaštite osoba (tjelohranitelj) ne mora nositi odoru.

Iznimno, uz prethodno odobrenje nadležne policijske uprave, i ostale poslove tjelesne zaštite čuvar i zaštitar mogu obavljati u građanskoj odjeći.

Ako policijska uprava u roku od 48 sati od podnošenja zahtjeva ne uskrati odobrenje iz stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da je odobrenje dano.

Odora ne smije biti po boji, kroju i oznakama jednaka ili slična odori Hrvatske vojske, odorama pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova ili odori državnih službenika drugih tijela državne vlasti, kao ni odori osoba koje za istu pravnu osobu obavljaju druge poslove koji ne spadaju u poslove privatne zaštite.

Članak 49.

Čuvari i zaštitari smiju nositi odoru samo pri obavljanju poslova privatne zaštite koji su naloženi radnim nalogom.

Odora ili dijelovi odore i zaštitni znak pravne osobe ne smiju se nositi ili koristiti od strane neovlaštenih osoba.

Poslodavac je dužan zaposlenicima osigurati radnu odoru.

Članak 50.

U obavljanju poslova privatne zaštite čuvar i zaštitar moraju nositi čuvarsku odnosno zaštitarsku iskaznicu, istaknutu na vidljivom mjestu te posjedovati radni nalog koji im je dužan izdati poslodavac.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, čuvar i zaštitar, koji obavlja poslove privatne zaštite u građanskoj odjeći, ne mora nositi iskaznicu istaknutu na vidnom mjestu, ali ju je dužan imati uz sebe.

Zaštitar – tehničar poslove postavljanja i održavanja sredstava i naprava za tehničku zaštitu osoba i imovine obavlja na temelju radnog naloga, a uz sebe mora imati iskaznicu zaštitara – tehničara.

Članak 51.

Osobama koje obavljaju poslove privatne zaštite iskaznicu izdaje policijska uprava prema mjestu prebivališta, odnosno trajnog boravišta podnositelja zahtjeva.

Policijska uprava će oduzeti iskaznicu osobi koja obavlja poslove privatne zaštite ako prestane postojati neki od propisanih uvjeta za obavljanje tih poslova ili kojoj prestane radni odnos.

Pravna osoba ili obrtnik dužni su u roku od tri dana izvijestiti nadležnu policijsku upravu o zapošljavanju osobe koja obavlja poslove privatne zaštite, kao i o nastupanju okolnosti iz stavka 2. ovoga članka.

Osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je nadležnoj policijskoj upravi iskaznicu vratiti u roku od osam dana, od dana prestanka postojanja nekog od propisanih uvjeta za obavljanje poslova privatne zaštite, odnosno od dana prestanka radnog odnosa.

Članak 51.a

Radi promicanja i obilježavanja zaštitarske djelatnosti ustanovljuje se »Dan zaštitarstva« koji se obilježava 21. rujna, na dan Svetog Mateja.

 

VI. UNUTARNJA ČUVARSKA SLUŽBA

 

Članak 52.

Radi ustrojavanja zaštite svojih radnika i svoje imovine, pravne osobe i obrtnici mogu osnovati unutarnju čuvarsku službu.

Pravna osoba i obrtnik mogu osnovati unutarnju čuvarsku službu ako:

1. ima poslovne prostorije namijenjene za unutarnju čuvarsku službu uređene sukladno propisima o posebnim prostornim i tehničkim uvjetima za smještaj oružja te za zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda ili zloporaba,

2. zaposlenici unutarnje čuvarske službe ispunjavaju uvjete propisane člancima 20., 23. i 24. ovoga Zakona,

3. odgovorna osoba unutarnje čuvarske službe ispunjava uvjete propisane člankom 18. stavkom 1. ovoga Zakona.

Iznimno, odgovorna osoba iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, u unutarnjoj čuvarskoj službi u kojoj nije uposleno više od 30 čuvara i/ili zaštitara, može imati srednju stručnu spremu.

Članak 53.

Unutarnja čuvarska služba može započeti s radom na temelju odobrenja policijske uprave.

Zahtjev za izdavanje odobrenja, uz dokaze o ispunjenju uvjeta iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona mora sadržavati i:

1. opći akt o osnivanju unutarnje čuvarske službe,

2. dokaze o ispunjenju uvjeta iz članka 52. stavak 2. ovoga Zakona.

Unutarnja čuvarska služba koja ne koristi vatreno oružje ne podnosi dokaze o ispunjenju prostornih i tehničkih uvjeta za smještaj oružja.

Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za početak rada unutarnje čuvarske službe može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Članak 54.

Zaposlenici unutarnje čuvarske službe imaju ovim Zakonom propisane ovlasti čuvara, zaštitara i zaštitara – tehničara.

Odredbe ovoga Zakona o načinu obavljanja poslova privatne zaštite na odgovarajući način se primjenjuju i na unutarnju čuvarsku službu.


 

VII. NADZOR

Članak 55.

Upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi Ministarstvo.

Članak 56.

Inspekcijski nadzor provode službenici za nadzor zaštitarskih djelatnosti Ministarstva (u daljnjem tekstu: inspektori).

Prilikom vršenja nadzora, inspektori iz stavka 1. ovoga članka, mogu koristiti pomoć policijskih službenika.

Inspektori iz stavka 1. ovoga članka dokazuju svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i službenom značkom.

Članak 57.

U obavljanju nadzora inspektori su ovlašteni da u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona:

– provjeravaju i utvrđuju identitet osoba koje zateknu u nad ziranom prostoru objektu ili prijevoznom sredstvu u obavljanju poslova zaštite osoba i imovine, odgovornih osoba u tvrtki za zaštitu osoba i imovine te istovjetnost predmeta koji su vezani za djelatnost zaštite osoba i imovine,

– privremeno ograniče slobodu kretanja radi pronalaženja i hvatanja osobe za koju postoje osnove sumnje da je u obavljanju ili vezano za obavljanje djelatnosti zaštite osoba i imovine počinila prekršaj,

– privremeno oduzimaju predmete kada okolnosti ukazuju da je određeni predmet vezan za izvršenje prekršaja ili može poslužiti kao dokaz u postupcima koji se provode nakon inspekcijskog nadzora,

– pregledaju i osiguraju prostorije, prostore, objekte, dokumentaciju i prometna sredstva koji su u vezi sa djelatnošću zaštite osoba i imovine kada postoje osnove sumnje da je počinjen prekršaj,

– obavljaju i druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.

Nadzirane pravne i fizičke osobe dužne su inspektorima omogućiti obavljanje inspekcijskog nadzora te mu dati na uvid traženu dokumentaciju i pružiti potrebne podatke i obavijesti.

Ako u obavljanju nadzora inspektor utvrdi da pravna osoba ili obrtnik obavljaju djelatnost privatne zaštite na način koji nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, Ministarstvo ili nadležna policijska uprava rješenjem može narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u određenom roku, koji ne može biti duži od 60 dana.

 

VIII. UPISNICI

 

Članak 58.

Ministarstvo vodi upisnike o izdanim odobrenjima iz članka 13. i 14. ovoga Zakona.

Policijska uprava vodi upisnike o izdanim dopuštenjima iz članka 20., 23. i 24. ovoga Zakona i čuvarskim iskaznicama iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona, izdanim odobrenjima iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona, te o izdanim svjedodžbama o položenom stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite.

Članak 59.

Pravne osobe i obrtnici vode upisnike o:

1. ugovorima sklopljenim sa strankama,

2. vatrenom oružju,

3. objektima, prostorima i osobama koje štite tjelesnom zaštitom, tehničkom zaštitom i koji se štite vatrenim oružjem,

4. vježbovnom gađanju zaštitara,

5. redovitim liječničkim pregledima čuvara i zaštitara.

Pravne osobe i obrtnici koji imaju unutarnje čuvarske službe vode upisnike iz stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga članka.

 

IX. OVLAST ZA DONOŠENJE PROPISA

Članak 60.

Ministar unutarnjih poslova donijet će provedbene propise o:

– uvjetima i načinu izdavanja posebnog odobrenja za obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti (članak 5. stavak 2. ovoga Zakona),

– vrsti oružja i streljiva te primopredaji, održavanju i evidenciji u vezi s oružjem i streljivom (članak 12.),

– prostornim i tehničkim uvjetima koje mora ispunjavati poslovni prostor iz članka 13. stavka 1. točke 6. i članka 52. stav ka 2. točke 1. ovoga Zakona,

– izobrazbi, uvjetima koje moraju ispunjavati ustanove koje osposobljavaju čuvare i zaštitare, uvjetima polaganja, programu i  članak 22., članak 23. i članak 24.),

– uvjetima i načinu provedbe tjelesne i tehničke zaštite (članak 27. do 40. i članak 43. do 45.),

– sadržaju i izgledu čuvarske iskaznice (članak 51. stavak 1.),

– obrascu službene iskaznice, obliku i izgledu službene značke inspektora, te načinu izdavanja, zamjene i vođenja evidencije o izdanim službenim iskaznicama i značkama (članak 56. stavak 3.),

– sadržaju izgledu i načinu vođenja upisnika utvrđenih u članku 58. i 59. ovoga Zakona.

 

Članak 61.

Ministar zdravstva, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, donijet će propise o mjerilima i načinu utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti čuvara i zaštitara.

Zdravstvene ustanove ovlaštene za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti osoba iz stavka 1. ovoga članka rješenjem određuje ministar zdravstva, o čemu obvezno izvješćuje Ministarstvo.

 

X. KAZNENE ODREDBE

 

Članak 62.

Novčanom kaznom od 40.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako u obavljanju zaštitarskih poslova primjenjuje operativne metode i sredstva koja zakonom nisu dopuštena (članak 1. stavak 2.),

2. koja štiti svoj prostor i zaposlenike suprotno odredbi članka 3. stavka 2. ovoga Zakona,

3. ako organizira ili obavlja djelatnost privatne zaštite, a nije registrirana za obavljanje te djelatnosti niti ima odobrenje Ministarstva (članak 4. i članak 13.),

4. ako obavlja poslove osiguranja i pratnje novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti, bez posebnog odobrenja ili ako te poslove obavlja suprotno odredbama ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona (članak 5. stavak 2.),

5. ako posjeduje vatreno oružje u količini većoj od one koja je propisana ovim Zakonom ili koristi oružje koje nije propisano, odnosno koje nije u vlasništvu tvrtke (članak 12.),

6. ako nastavi s radom unatoč rješenju Ministarstva o zabrani rada (članak 15.),

7. ako zapošljava, odnosno dopušta obavljanje poslova privatne zaštite osobama koje nemaju propisano dopuštenje (članak 19.),

8. koja ima osnovanu unutarnju čuvarsku službu, ako poslove privatne zaštite obavlja suprotno odredbi članka 52. stavka 1. ovoga Zakona,

9. ako onemogućava inspektora u provođenju nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke i obavijesti (članak 57. stavak 2.).

Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se obrtnik koji ima osnovanu unutarnju čuvarsku službu ako poslove privatne zaštite obavlja suprotno odredbi članka 52. stavka 1. ovoga Zakona.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi za poslove privatne zaštite i obrtnik.

Za ponovljene prekršaje iz stavka 1. točke 1., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga članka prekršajni sud može uz novčanu kaznu pravnoj osobi ili obrtniku izreći i zaštitnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti privatne zaštite u trajanju do jedne godine.

Članak 63.

Novčanom kaznom od 20.000,00 do 60.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako obavlja poslove privatne zaštite bez ugovora u pisanom obliku (članak 6.),

2. ako ne uporabljuje sredstva i naprave koje imaju propisanu kakvoću proizvoda prema hrvatskim normama, odnosno prihvaćenim pravilima tehničke struke (članak 10. stavak 1.)

3. ako sa zaštitarom ili čuvarom sklopi ugovor o djelu (članak 11.),

4. ako obavlja izobrazbu čuvara i zaštitara bez odobrenja Ministarstva (članak 22.),

5. ako naredi ili omogući primjenu ovlasti osobama koje nemaju dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite, odnosno ako naredi ili omogući da čuvari, zaštitari, i zaštitari – tehničari primjenjuju svoje ovlasti suprotno ovom Zakonu (članci 27. i 45.),

6. ako u obavljanju poslova tjelesne zaštite koristi zaštitarske pse izvan štićenog perimetra (članak 38. stavak 2.),

7. ako omogući ili naredi štićenje objekta ili prostora vatrenim oružjem suprotno odredbama članka 40. stavka 1. ovoga Zakona,

8. koja obavlja poslove tehničke zaštite protivno odredbama članaka 44. i 45. ovoga Zakona.

9. ako ne organizira intervenciju po dojavnom signalu (članak 46. stavak 2. i 4.),

10. čiji dojavni centar ne izvijesti policiju na način propisan člankom 47. ovoga Zakona,

11. ako zaposlenicima ne osigura radnu odoru, odnosno ako je radna odora izgledom i krojem suprotna odredbama ovoga Zakona te ako osobama bez dopuštenja za obavljanje poslova privatne zaštite omogući ili naloži da istu neovlašteno nose (članci 48. i 49.),

12. ako je unutarnja čuvarska služba započela s radom bez propisanog odobrenja (članak 53. stavak 1.),

13. ako u određenom roku ne izvrši otklanjanje nepravilnosti koje je rješenjem naredilo Ministarstvo ili nadležna policijska uprava (članak 57. stavak 3.),

14. postupa protivno odredbama podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju ovoga Zakona.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 3.000,00 do 6.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi za poslove privatne zaštite i obrtnik.

Za ponovljene prekršaje iz stavka 1. točke 4., 5., 7., 8. i 13. ovoga članka prekršajni sud može uz novčanu kaznu pravnoj osobi ili obrtniku izreći i zaštitnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti privatne zaštite u trajanju do jedne godine.

Članak 64.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako poslove privatne zaštite obavlja na javnim površinama suprotno odredbama članka 8. ovoga Zakona,

2. ako ne osigura ispravnost i redovito održavanje sustava tehničke zaštite (članak 10. stavak 2.),

3. ako u roku od osam dana ne izvijesti Ministarstvo o promjeni uvjeta iz članka 17. ovoga Zakona,

4. ako u roku od 48 sati ne dostavi pisano izvješće nadležnoj policijskoj upravi o primjeni ovlasti od strane čuvara i zaštitara (članak 41. stavak 2.),

5. ako dopusti ili naredi čuvarima i zaštitarima da obavljaju poslove privatne zaštite u građanskoj odjeći suprotno odredbama članka 48. ovoga Zakona,

6. ako čuvaru, zaštitaru i zaštitaru – tehničaru ne izda valjani radni nalog (članak 50. stavak 1.),

7. ako u roku od tri dana ne izvijesti policijsku upravu da je njezinom zaposleniku prestao radni odnos, da je prestao postojati neki od propisanih uvjeta za obavljanje poslova privatne zaštite te o zapošljavanju osobe koja obavlja poslove privatne zaštite (članak 51. stavak 3.),

8. ako ne vodi propisane upisnike (članak 59.).

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi za poslove privatne zaštite i obrtnik.

Članak 65.

Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. osoba koja obavlja poslove privatne zaštite bez izdanog dopuštenja (članak 19.),

2. čuvar, zaštitar i zaštitar – tehničar koji obavlja poslove privatne zaštite suprotno odredbama članka 27. i 45. ovoga Zakona,

3. čuvar i zaštitar koji ovlasti koristi izvan objekata i prostora koje štiti (članak 28.) te ako postupi suprotno odredbama članka 28. stavka 3. ovoga Zakona,

4. čuvar i zaštitar koji postupi suprotno odredbama članka 29. ovoga Zakona,

5. čuvar i zaštitar koji postupi suprotno odredbi članka 30. stavka 1. ovoga Zakona,

6. čuvar i zaštitar koji postupi suprotno odredbi članka 31. stavka 1. ovoga Zakona,

7. čuvar i zaštitar koji primjenjuje svoje ovlasti suprotno odredbama članaka 32., 33., 34. i 35. ovoga Zakona,

8. osoba koja na zahtjev čuvara i zaštitara ne želi otvoriti zatvoreni predmet ili pretinac u prometnom sredstvu (članak 36.),

9. čuvar i zaštitar koji iz neopravdanih razloga postupi suprotno odredbama članka 37. ovoga Zakona,

10. zaštitar koji koristi zaštitarske pse suprotno odredbama članka 38. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona,

11. zaštitar koji u obavljanju poslova tjelesne zaštite uporabi tjelesnu snagu, odnosno vatreno oružje suprotno odredbama članka 39. stavka 1. i 2. i članka 40. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,

12. zaštitar koji u obavljanju poslova privatne zaštite nosi vatreno oružje iako za to nije ovlašten, odnosno nosi vatreno oružje pri obavljanju poslova u čijem se obavljanju ne smije koristiti vatreno oružje (članak 40. stavak 1.),

13. zaštitar koji prigodom obavljanja zaštitarskih poslova koristi oružje koje nije vlasništvo pravne osobe čiji je zaposlenik (članak 40. stavak 7.),

14. čuvar i zaštitar koji nakon primjene ovlasti iz članka 27. stavka 1. točke 5., 6., 7. i 8., odmah ne izvijesti policiju (članak 41. stavak 1.),

15. zaštitar – tehničar koji obavlja poslove tehničke zaštite suprotno odredbi članka 44., stavka 3. ovoga Zakona te osoba koja koristi tehnička sredstva i naprave, odnosno sustave tehničke zaštite suprotno odredbi članka 44. stavka 2.,

16. operator – dispečer koji postupi suprotno odredbi članka 47. ovoga Zakona,

17. čuvar i zaštitar koji poslove tjelesne zaštite ne obavlja u odori ili ih obavlja u građanskoj odjeći bez odobrenja (članak 48. stavak 1. i 3.), te onaj koji odoru nosi izvan radnog vremena (članak 49.)

18. osoba koja neovlašteno koristi odoru ili dijelove odore te zaštitni znak pravne osobe za privatnu zaštitu ili unutarnje čuvarske službe (članak 49. stavak 2.),

19. čuvar i zaštitar koji pri obavljanju poslova privatne zaštite ne istakne na vidno mjesto čuvarsku ili zaštitarsku iskaznicu (članak 50. stavak 1.),

20. čuvar i zaštitar koji poslove privatne zaštite obavlja u građanskoj odjeći suprotno odredbama članka 50. stavka 2. ovoga Zakona,

21. čuvar, zaštitar i zaštitar – tehničar koji prilikom obavljanja poslova privatne zaštite ne posjeduje iskaznicu i radni nalog (članak 50. stavak 1. i 3.),

22. čuvar, zaštitar i zaštitar – tehničar koji nadležnoj policijskoj upravi ne vrati iskaznicu u roku od osam dana, od dana prestanka radnog odnosa ili prestanka postojanja nekog od uvjeta za obavljanje poslova privatne zaštite (članak 51. stavak 4.),

23. čuvar, zaštitar ili zaštitar-tehničar koji onemogućava ovlaštenog službenika u provođenju nadzora ili mu ne pruže potrebne podatke i obavijesti (članak 57. stavak 2.).

Za ponovljene prekršaje iz stavka 1. točke 2., 4., 5., 12., 13., 17. i 22. ovoga članka prekršajni sud može uz novčanu kaznu čuvaru, zaštitaru i zaštitaru – tehničaru izreći i zaštitnu mjeru zabrane obavljanja poslova privatne zaštite u trajanju do šest mjeseci.

 

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 66.

Pravne i fizičke osobe koje su stekle odobrenja za obavljanje djelatnosti zaštite osoba i imovine, odnosno ovlasti za obavljanje čuvarskih poslova prema odredbama Zakona o zaštiti osoba i imovine (»Narodne novine«, br. 83/96., 90/96. i 96/01.) nastavljaju obavljati te poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 67.

Osobe koje su stekle ovlast za obavljanje poslova tjelesne zaštite prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu nastaviti obavljati poslove čuvara i zaštitara.

Osobe koje su danom stupanja na snagu Zakona o zaštiti osoba i imovine (»Narodne novine«, br. 83/96., 90/96. i 96/01.) zatečene u obavljanju poslova tjelesne zaštite bez odgovarajuće stručne spreme te su prema odredbama toga Zakona imale obvezu stjecanja odgovarajuće stručne spreme, a spremu nisu stekle, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona mogu nastaviti obavljati poslove tjelesne zaštite, ali samo na poslovima čuvara.

Osobe koje obavljaju poslove odgovorne osobe u trgovačkim društvima za privatnu zaštitu i unutarnjim čuvarskim službama, koje su ishodile odobrenje Ministarstva do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a koje nemaju višu stručnu spremu propisanu odredbom članka 18. stavka 1. točka 3. ovoga Zakona, mogu nastaviti obavljati te poslove.

Članak 68.

Pravne osobe koje su dobile suglasnost Ministarstva za izobrazbu čuvara prije stupanja na snagu ovoga Zakona dužne su u roku od godinu dana od dana donošenja podzakonskih propisa koji reguliraju uvjete izobrazbe čuvara uskladiti svoju djelatnost s odredbama ovoga Zakona i odredbama tih propisa, a u protivnom će im Ministarstvo rješenjem zabraniti provedbu izobrazbe.

Članak 69.

Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o zaštiti osoba i imovine (»Narodne novine«, br. 83/96., 90/96. i 96/01.) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa koje će ministar unutarnjih poslova i ministar zdravstva donijeti na temelju ovoga Zakona, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Provedbene propise iz članka 60. i 61. ministar unutarnjih poslova i ministar zdravstva donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 70.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti od red be Zakona o zaštiti osoba i imovine (»Narodne novine«, br. 83/96., 90/96. i 96/01.), osim odredaba članka 39. do 59. i drugih koje se odnose na privatne detektive.

Članak 71.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 453-02/02-01/01
Zagreb, 9. travnja 2003.

 

 

Copyright © Ante Borić